Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv petnaestogodišnje strane državljanke, zbog sumnje da je na zvaničnu adresu Srednje mješovite škole (SMŠ) „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom slala lažne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su krivičnu prijavu protiv strane državljanke koja se sumnjiči da je, zajedno sa za sada nepoznatim osobama, izvršila krivična djela izazivanje panike i nereda i lažno prijavljivanje putem podstrekivanja u produženom trajanju, podnijeli službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi i Sektora za borbu protiv kriminala.
„Ona je ta djela izvršila tako što je, od 14. februara do 11. aprila ove godine, uputila 46 pojedinačnih mejlova, a čiji se sadržaj odnosi na dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama, za koje se ispostavilo da su bile lažne“, rekli su iz policije.
Kako su kazali, mejlovi su u tom periodu bili upućeni na zvaničnu adresu SMŠ „Ivan Goran Kovačić“.
Iz policije su naveli da je, takođe, protiv te maloljetnice podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti putem podstrekivanja, na štetu jedne osobe iz Herceg Novog.
Kako su rekli, zloupotreba sajber prostora na taj način, osim što uznemirava javnost, onemogućava i redovno funkcionisanje i održavanje nastave u obrazovnoj ustanovi.
„Iziskuje korištenje značajnih resursa policije i drugih državnih i opštinskih službi koje su aktivno učestvovale u provjerama vjerodostojnosti sadržaja spornih mejlova i povlači i krivičnu odgovornost“, dodaje se u saopštenju.
Uprava policije, kako su poručili, beskompromisno i intenzivno radi na rasvjetljavanju slučajeva lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama, primarno u cilju zaštite najranjivijih kategorija društva.
Iz policije su apelovali na roditelje, ali i na prosvjetne radnike, da povećaju pozornost i nadzor djece u sajber prostoru u cilju njihove i zaštite cjelokupnog društva.
Zaposlenih u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama učestvovali su na obuci koju je organizovala Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) u svom sjedištu u Lisabonu. Obuka koju su prošli zaposleni u UPSUL-u veoma je značajna u cilju unapređena praćenja brodova koji prevoze opasne terete Jadranskim morem, kao i u cilju povećanja nivoa sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, očuvanja životne sredine i efikasnosti pomorskog transporta.
“Obuke koje organizuje Evropska agencija za pomorsku sigurnost kao i nesebična podrška koju nam pruža su od velikog značaja za Crnogorsku pomorsku administraciju. Iako u ovom trenutku nije članica Evropske unije, Crna Gora uveliko radi na implementaciji najsavremenijih sistema kao i njihovoj integraciji sa sistemima Evropske unije, za šta imamo ogromnu podršku Evropske agencije za pomorsku sigurnost. Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama u koordinacji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva predano radi na postizanju evropskih standarda u oblasti pomorstva”, kazao je v.d. direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanju lukama Haris Husić.
Pored Husića, obuci su prisustvovali pomoćnik direktora Žarko Lukšić kao i VTS operateri Milorad Krgović, Aleksandar Tomašević i Filip Perunović.
Obuka se odnosila na IRD integrisani sistem obaveznog izvještavanja brodova koji prevoze opasne terete Jadranskim morem kao i modernizaciju samog ADRIREP sistema. U dosadašnjoj praksi brodovi su vršili izvještavanje putem radio veze, dok će predviđena modernizacija omogućiti izvještavanje digitalnim sistemima komunikacije.
Takođe, dio obuke se odnosio na SafeSeaNet sistem koji je uspostavila Evropska agencija za pomorsku sigurnost EMSA u cilju povećanja nivoa sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, očuvanja životne sredine i efikasnosti pomorskog transporta. Naime, Crna Gora u ovom trenutku radi na implementaciji “jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu” (National Maritime Single Window) čija je svrha olakšavanje obavljanja međunarodnog pomorskog saobraćaja i pojednostavljenje procedura uplovljavanja i isplovljavanja plovnih objekata, kao i protoka tereta i putnika u lukama Crne Gore, a koji će biti u direktnoj interakciji sa evropskim SafeSeaNet sistemom.
Skupština TO Tivat jednoglasno je usvojila izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem za 2023. godinu.
Po riječima direktorice TO Tivat Nine Lakičević prošle je godine zabilježeno 160.739 dolazaka gostiju, a ostvareno je 1.338.394 noćenja, što je 16% više u odnosu na 2022. godinu. Prihodi su 40% veći u odnosu na prethodnu godinu, a poseban rast bilježe prihod po osnovu boravišne (24%) i turističke takse (18%). Direktorica je predstavila i dio izvještaja koji se odnosi na rashodovnu stranu budžeta, a sredstva su u najvećoj mjeri utrošena za bruto naknade zaposlenima, na organizaciju novogodišnjih i ljetnjih manifestacija. Organizovan je nešto veći broj studijskih posjeta Tivtu u saradnji sa NTO i drugim LTO, a realizovane su brojne prezentacije na evropskim i regionalnim sajmovima.
Lakičević je za kraj novembra najavila treću po redu ThinkTank konferenciju, ali i druge manifestacije u pred i post sezoni, poput aktuelnog Festivala vjetra i Movida triatlona koji će obilježiti maj. Po prvi put ove godine Tivat će imati muzički festival Biser Jadrana i Game Changer festival koji donosi novu interpretaciju Tivta kao tehnološke destinacije.
Tivat – foto Miko Đuričić
„Naš je zadatak da se izborimo da Tivat i dalje ostvaruje svoj rast, da bude i ostane respektabilna turistička destinacija“, naglasio je Komnenović i za maj najavio prvi sastanak Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone.
Dok se nova ljetnja sezona približava, The Chedi Luštica Bay poziva putnike da krenu na putovanje otkrića i mira među zadivljujućim pejzažima Crne Gore.
Okružen bujnom vegetacijom i zagrljen beskrajnim azurnim morem, The Chedi Luštica Bay pruža bijeg kao nijedan drugi. Sa prostranim plažama savršenim za odmaranje i uživanje u zracima sunca, zajedno sa umirujućim zvukom mora, posjetioci su preneseni u svijet relaksacije i prirodne ljepote.
Luštica Bay – The Chedi
Ali privlačnost Crne Gore seže daleko izvan njenih obala. Dok putnici istražuju stranice ljetnjeg magazina, pronaći će odabranu kolekciju doživljaja i ponuda koje ih čekaju. Od uranjanja u bogatu istoriju i lokalnu kulturu, preko tradicionalne i svjetske kuhinje do rekreativnih aktivnosti u prirodi.
Osim toga, The Chedi Luštica Bay je na putu ka zelenijoj, odgovornijoj budućnosti. Svaki korak usmjeren je ka održivosti i očuvanju životne sredine, osiguravajući da gosti mogu da uživaju u svom boravku sa minimalnim ekološkim otiskom.
Luštica Bay – foto Boka News
Pogledajte ljetnji magazin ovdje i otkrijte bogat kalendar događaja za ljeto 2024. u hotelu The Chedi Luštica Bay, gdje je svaki trenutak prilika za povezivanje sa prirodom, kulturom i suštinom Crne Gore.
Otkako je prije pola godine crnogorska policija vozače počela da testira na prisustvo droga, na testovima je “palo” i uhapšeno više od 320 vozača, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave policije.
To je ujedno i jedini posredni podatak zvaničnih institucija o broju korisnika droga.
Kazne za ovaj prekršaj su zatvorske, od 15 do 60 dana i zabrana da se upravlja vozilom od četiri do šest mjeseci.
Ne postoje precizni podaci o broju saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Ipak, činjenica je da je za posljednjih pet godina skoro 30 odsto uvećan broj saobraćajnih nesreća.
Istraživanje nevladine organizacije Juventas krajem prošle godine pokazalo je da u Crnoj Gori više od 6.000 osoba trenutno koristi drogu, kaže Jelena Čolaković.
“Mislimo da je taj broj veći, jer se ljudi stide da kažu da koriste droge”, navodi ona.
Crna Gora nema precizan Registar narkomanije.
Posljednje istraživanje Instituta za javno zdravlje urađeno je prije deset godina i tad je registrovalo oko 3.000 konzumenata droge.
Da se droga redovno ili povremeno koristi na javnim mjestima, pokazuje Juventasov podatak, s kraja prošle godine, u kojem je 80 odsto ispitanih kazalo da primjećuje ovu pojavu u kafićima, a više od polovine građana da zna nekoga ko se drogira.
“Droga je lako dostupna, posebno mladima”, kaže Čolaković.
“Droga kao neizostavan dio noćnog života”
Jedna od onih koja redovno svjedoči rasprostranjenosti konzumacije narkotika je 25-ogodišnja Bojana koja radi kao konobarica u jednom budvanskom lokalu.
“Šokirana sam masovnošću ljudi koji konzumiraju narkotike. Nema pravila kada su u pitanju godine i pol. I mlado i staro, muško, žensko, voli da se ‘sredi’ na taj način”, kaže Bojana.
Navodi da je svjedočila scenama u kojima ljudi jedni drugima u kafićima “mašu kesicama”.
“Kao da se hvale da imaju to ili šta već. Sjede preko dana na kafi i pričaju gdje uzimaju, kako im je sinoć bilo, kakva je bila ‘roba’. Ni na trenutak se ne okrenu da vide da li ih neko čuje. Čak mi se čini da je sad poenta da svi čuju”, ističe Bojana.
Da se mnogo više konzumiraju narkotici nego što je to nekada bio slučaj i da se to radi neskriveno, primjećuje i Siniša iz Podgorice.
“Ova pojava je baš otvorena, ako se može reći i normalizovana. Recimo, u toalet istovremeno ulaze po dvije ili tri osobe. Utisak je da ne žele da sakriju šta tamo rade već se ponose time, šaljući poruku da su ‘kul’ “, kaže za RSE ovaj 40-ogodišnjak.
Na pitanje da li je primijetio redovne policijske kontrole odgovara odrično.
“Baš odavno nijesam prisustvovao nikakvim kontrolama, a svakog vikenda izlazim. Uostalom, kad policija dođe, oni koji imaju drogu izbace je iz džepa na pod, zgaze je i to je to”, riječi su Siniše.
Iz Uprave policije nijesu dobili odgovor na pitanja koliko su česte policijske racije u kafićima i koliko je tom prilikom detektovano onih koji konzumiraju drogu.
Milica iz Bara, brucoškinja na jednom fakultetu, kao i većina njenih vršnjaka vrijeme je provodila u noćnim izlascima ali kako kaže, prestala je to da radi.
“Više ne posjećujem mjesta koja sam voljela, postalo mi je degutantno koliko se konzumacija, prije svega kokaina, normalizovala. Niko se više ne ustručava da bude drogiran pa je postala veća nenormalnost da si trijezan”, navodi Milica za RSE.
Kokain postao dostupniji
Čolaković ukazuje da je najčešće korišćena droga u Crnoj Gori heroin.
“Kokain je posljednjih godina postao dostupniji uslijed pada cijene u uličnoj prodaji. Ipak, droga je postala lako dostupna. Utisak da je sada dostupnija sada možda je posljedica činjenice da se o ovoj temi više govori nego ranije, kada je ta tema bila za skrivanje”, ističe Čolaković.
Granica po pitanju prve upotrebe kod mladih je snižena. Najčešći uzrast je prelazak iz osnovne u srednju školu, odnosno oko petnaeste godine, navode iz Juventasa.
Da mnogi adolescenti uzimaju drogu da bi se dobro osjećali, navodi za RSE psihološkinja, Tatijana Đurišić.
“Traže uzbuđenje, pojačani osjećaj koji ne mogu dobiti jednostavnim užicima poput hrane ili vježbanja. Ovdje počinje djelovati ciklus zavisnosti. Mozak stvara do deset puta veću količinu dopamina i euforije. To je neprirodna hemija, ali mozak mlade osobe je pamti i žudi za tim osjećajem”, navodi Đurišić.
Navodi i druge motive za uzimanje droge.
“Imaju potrebu da se uklope u vršnjačku grupu ili prevaziđu osjećanje nesigurnosti, niskog samopoštovanja i strah od neprihvaćenosti.
Đurišić problematizuje i to što su mladi kontinuirano izloženi sadržajima u kojima se u velikoj mjeri glorifikuje upotreba droge.
“Tu ne mislim samo na popularne “muzičare” u čijim se uradcima glorifikuje način života koji podrazumijeva upotrebu droga, već i na sadržaje iz domena filmske produkcije koji mladima šalju ne manje rizične poruke, kao i razne reality sadržaje”, riječi su psihološkinje.
Prevencija je ključna
U Juventasu navode da je važno na vrijeme početi sa sprovođenjem preventivnih programa.
“Neophodan je rad u školskom sistemu, kako bi se ranim edukativnim intervencijama radilo na izgradnji socio-emocionalnih vještina mladih ali na ranoj identifikaciji i tretiranju osoba koje pate od nekih poremećaja mentalnog zdravlja”, ističu iz Juventusa.
Poručuju i da je na starijim uzrastima potrebno sprovoditi edukaciju vezanu za program smanjenja štete od korišćenja psihoaktivnih supstanci, koji pomaže u prevenciji zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih posljedica korišćenja droga.
Ova nevladina organizacija godinama pruža usluge direktne podrške osobama koje koriste/injektiraju droge, kroz rad drop-in centra i putem terenskih aktivnosti.
U hotelu “Opera” na Jazu, u četvrtak je svečano otvorena konferencija u sklopu projekta „Putevima tradicije: studija suhozida na Jegorovom putu“, koji zajednički implementiraju Opština Budva, manastir Praskvica iz Svetog Stefana i NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru.
Prvi dan konferencije svečano su svojim obračanjima otvorilii Jelena Lazić, incijatorka projekta „Putevima tradicije“, i predsjednica Organizacionog odbora, inače glavna gradska arhitektica Opštine Budva i Dušan Medin, arheolog i izvršni direktor NVO Društva za kulturni razvoj „Bauo“.
Predavanja tokom prvog dana skupa održana su u okviru četiri tematske sesije. U sklopu prve sesije, pod nazivom „Izazovi zaštite i valorizacije suhozida“, uvodno predavanje održala je dr Petra Zdravković, arheološkinja i pomoćnica direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa Cetinja, pod nazivom „Institucionalni i zakonodavni okvir zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori. Potom je svoje predavanje održala Dragana Aćimović, arhitektica projektantkinja, ispred firme MA Consulting d. o. o. iz Podgorice, na temu „Suvozidi – (ne)prepoznata vrijednost u procesu prostornog planiranja i uređenja prostora u opštini Budva. Druga sesija predavanja nosila je naziv „Suhozidi u kontekstu prostora i zajednice“ u okviru koje je predavanje održao Dragan Mirović, arhitekta firme MA Consulting d. o. o. iz Podgorice, pod nazivom „Suhozidi – od potrebe do kulturnog pejzaža i baštine“.
Putevima tradicije
Prvo predavanje treće sesije, pod nazivom „Suhozidi kroz prizmu prošlosti“, održao Miloš Živanovič, MA, iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Cetinje, govoreći na temu „Suhozid kao svjedok prošlih vremena – nekoliko arheoloških primjera“. U nastavku je Nikolina Ražnatović, MA arhitekture, iz Restart Ing d. o. o. Budva, izlagala na temu „Prikaz obnove suhozida na potezu kotorskih bedema na brdu Sv. Ivan. Treću sesiju predavanja zaključila je Jelena Lazić, MA arhitekture i glavna gradska arhitekticq Opštine Budva – „Damantio memoriae nad tehnikom suhozidne gradnje.
Posljednja sesija predavanja konferencije nosila je naziv „Heritološki aspekti suhozida“. Prvo predavanje imala je Aleksandra Kapetanović, arhitektica-konzervatorka EXPEDITIO – Centra za održivi prostorni razvoj iz Kotora, sa naslovom „Suvozidne konstrukcije na katunima u Crnoj Gori“. Naredno i, ujedno, potonje predavanje konferencije održao je Željko Starčević, arheolog iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena d. o. o, iz Herceg Novog, pod nazivom „Pješački putevi građeni u kamenu u tehnici nasuvo – manje poznati dio kulturne baštine“.
Usljed brojnosti i sadržajnosti programa tri predavanja planirana za prvi dan biće održana trećeg dana, s početkom u 10h, kao uvod u okrugli sto sa lokalnom zajednicom.
Putevima tradicije
Svi učesnici dobili su sertifikate od strane organizatora, a uručila ih je Jelena Lazić, glavna gradska arhitektica Opštine Budva. Osim učesnicima, na samom početku programa zahvalnice su uručene i institucijama i organizacijama koje su na bilo koji način pomogle realizaciju projekta: Turističkoj organizaciji Opštine Budve, JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva, hotelu “Opera” Jaz, kao i predstavnicima institucija sistema iz kojih su došli učesnici.
Podsjećamo da je jučerašnja konferencija bila prvi dio trodnevne manifestacije u sklopu projekta „Putevima tradicije: studija suhozida na Jegorovom putu. Drugog dana, 26. aprila, održaće se stručna radionica na Jegorovom putu u Paštrovićima, a trećeg dana, 27. aprila, manifestacija se zaključuje okruglim stolom sa lokalnom zajednicom u hotelu „Opera“ na Jazu.
Za muzički program svečanog otvaranja bile su zadužene učenice JU Škole za osnovno muzičko obrazovanje Budva, Sofija Gavronina (VI razred, gitara) i Vedrana Radević (V razred, flauta).
Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije: Rana muzika za publiku 21. vijeka
Ove godine u oktobru, Kotorska biskupija uz podršku partnerskih institucija, pokreće novi festival muzike “Tollite portas”.
Festival je osnovan sa ciljem da ranu muziku približi crnogorskoj i inostranoj publici, te inspiriše i privuče novu, mlađu generaciju ljubitelja klasične muzike. Takođe, Festival promoviše bogato istorijsko muzičko nasljeđe ovog regiona i predstavlja našu kulturnu baštinu stranim umjetnicima.
Najava za predstojeći festival i adekvatna zvučna ilustracija biće koncert “Venecija u Kotoru”, koji će se održati 30. aprila u Katedrali Sv. Tripuna u saradnji sa festivalom KotorArt.
Festival Tollite Portas
Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije govorio je u intervjuu o osnivanju festivala „Tollite portas“, o prvom izdanju festivala, planovima za naredna izdanja, kao i pravcu u kom će se festival razvijati.
Jemenski hutisti napali su dva američka broda i jedno izraelsko plovilo, rekao je u srijedu vojni glasnogovornik skupine, što predstavlja prvi takav napad u više od dva tjedna mira, piše gCaptain.
Gađali su američki brod Maersk Yorktown, američki razarač u Adenskom zaljevu i izraelski brod MSC Veracruz u Indijskom oceanu, kazao je glasnogovornik Yahya Sarea u govoru koji je prenosila televizija.
Nije bilo izvješća o pogođenim brodovima, a Središnje zapovjedništvo SAD-a reklo je da su jučer uništili jedan protubrodski balistički projektil i četiri drona koje su ispalili hutisti, navodi Splash247.
Maersk Yorktown je kontejnerski brod od 28.900 DWT, koji plovi pod američkom zastavom i kojim upravlja Maersk Line Ltd., a MSC Veracruz je brod od 68.000 DWT, registriran u Portugalu. Hutisti opisuju brod MSC-a kao “izraelski”, ističe The Maritime Executive.
Hutisti napadaju brodove u regiji Crvenog mora od studenog u, kako kažu, kampanji solidarnosti s Palestincima koji se bore protiv Izraela u Gazi.
“Jemenske oružane snage potvrđuju da će nastaviti sprječavati izraelsku plovidbu ili bilo kakvu plovidbu prema lukama okupirane Palestine u Crvenom i Arapskom moru, kao i u Indijskom oceanu”, rekao je Sarea u srijedu.
U međuvremenu, pokušaji trgovačkog brodarstva nastavljeni su tako što je grčki vojni brod koji je služio u pomorskoj misiji Europske unije u Crvenom moru uništio dva drona.
Također, britanska tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey obavijestila je ranije u srijedu o incidentu jugozapadno od lučkog grada Adena, područja gdje hutisti često gađaju brodove za koje kažu da su povezani s Izraelom ili Sjedinjenim Državama.
Brod je prijavio “eksploziju u vodi” otprilike 72 nautičke milje istočno-jugoistočno od Džibutija, navodi se u ažuriranom upozorenju iz Ambreya, no posada i brod su sigurni.
Napadi hutista prekinuli su globalnu plovidbu kroz Sueski kanal, a od studenoga prošle godine su gađali više od 80 trgovačkih brodova, što je dovelo do masovnog preusmjeravanja pomorskog prometa oko južne Afrike.
Emmanuel Macron Foto: Christophe Petit Tesson / Reuters
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak na jaču i integriraniju europsku obranu i rekao da kontinent ne smije postati vazal Sjedinjenih Država, iznoseći svoju viziju odlučnije Evropske unije na globalnoj sceni.
Macron je u dugo očekivanom govoru o Europskoj uniji upozorio da je “naša Europa smrtna i mogla bi umrijeti”.
U govoru na pariškom sveučilištu Sorboni, 46- godišnji predsjednik je rekao da je bitka za izgradnju jake Europe daleko od toga da bude dobivena i da postoji rizik da Europa zaostane za globalnim rivalima u desetljeću koje je pred nama. Upozorio je da bi vojni, ekonomski i drugi pritisci mogli oslabiti i rascjepkati uniju od 27 zemalja.
– Naša je Europa danas smrtna i mogla bi umrijeti. Mogla bi umrijeti i to ovisi samo o našim izborima, rekao je Macron.
Europa se, kako je ocijenio Macron, nalazi na prijelomnoj točki i mora više učiniti da bi ostala u utrci s globalnim suparnicima koji se ubrzano naoružavaju.
– Moramo izgraditi strateški koncept vjerodostojne euorpske obrane za nas same, poručio je Macron.
Također je upozorio da postoji rizik da Europa zaostane i gospodarski u kontekstu globalnih načela slobodne trgovine koja su veliki konkurentni doveli u pitanje te stoga mora preispitati svoj model rasta.
Europa, istaknuo je, “nije naoružana protiv rizika s kojima se suočavamo” u svijetu u kojem su se “pravila igre promijenila”.
– Tijekom narednog desetljeća (…) postoji golemi rizik da Europa oslabi ili da bude potisnuta, upozorio je Macron.
Pozvao je Europu da se konačno riješi statusa “strateške manjine” koji ju je učinio preovisnom o Rusiji zbog energetike i SAD-a zbog sigurnosti.
– Kako možemo izgraditi našu suverenost, našu autonomiju, ako ne preuzmemo odgovornost za razvoj naše vlastite, europske obrambene industrije, zapitao se Macron i poručio da Europa “mora pokazati da nije vazal SAD-a i da zna razgovarati sa svim ostalim regijama svijeta”.
Kao glavnu sigurnosnu prijetnju za Evropu vidi rat u Ukrajini.
Macron je rekao da se Rusiji ne smije dopustiti da pobijedi u Ukrajini te je pozvao na jačanje europskih kapaciteta kibernetičke sigurnosti, bliže obrambene veze s Britanijom nakon Brexita i stvaranje europske akademije za obuku visokog vojnog osoblja.
– Uvjet koji je prijeko potreban je da Rusija ne pobijedi u ovom agresorskom ratu, rekao je Macron.
Za Rusiju je također rekao da se nakon invazije na Ukrajinu ponaša “bez ustučavanja” te da više nije jasno gdje Moskva povlači “granice” svog djelovanja.
Brexit je nazvao jednom od “kriza bez presedana” s kojom se Europa suočila posljednjih godina i da je to bila “eksplozija čiji negativni učinci znače da se danas nitko ne usudi predložiti neke izlaske, niti iz Europe, niti iz eurozone”.
Prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale sletjelo je u četvrtak u Hrvatsku.
Pilote će na Plesu pozdraviti članovi hrvatskog državnog vrha, uključujući predsjednika Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Rafalei su poletjeli iz zračne baze u Bordeauxu, a u hrvatski zračni prostor ušli zapadno od Rovinja. Let je trajao sat i 40 minuta. Dovezli su ih hrvatski piloti koji su se za njihovo korištenje obučavali 15 mjeseci.
Prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor, piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poslali su poruku svim hrvatskim građanima: „Upravo ulazimo u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti još sigurniji. Hrvatski Rafale i hrvatski piloti su stigli kući”, priopćio je MORH.
“Dolazak novih borbenih aviona značajan je iskorak prema modernizaciji i jačanju hrvatskih zračnih snaga u zaštiti zračnog prostora te ključni faktor očuvanja sigurnosti Hrvatske u budućnosti, kao i jačanju sveukupne borbene moći Hrvatske vojske. Simbolizira i snažnu suradnju između Hrvatske i NATO saveza u zajedničkom očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti”, dodaje se u priopćenju.
Zrakoplovi su stigli dvije godine i pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s Francuskom vrijednog više od milijardu eura, a dolazak zadnjih od ugovorenih aviona očekuje se početkom sljedeće godine.
Na Plesu je u povodu dolaska novih hrvatskih borbenih aviona previđen svečani program i prelet akrobatske skupine Krila Oluje.
Uz predsjednika, premijera i predsjednika Sabora, nazočnima će se obratiti i zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Michael Križanec, načelnik glavnog stožera Tihomir Kundid, predstavnik tvrtke Dassault Aviation, koja proizvodi zrakoplove, Richard Lavaud, francuski veleposlanik Fabien Guillaume Edmond Fieschi i ministar obrane Ivan Anušić.
Odluku o kupnji borbenih aviona Rafale, Vlada je donijela 28. svibnja 2021.godine, kada je zadužila Ministarstvo obrane da provede sve potrebne radnje u vezi sklapanja ugovora između Hrvatske i Francuske. Taj su ugovor 25. studenoga iste godine potpisali tadašnji ministar obrane Mario Banožić i francuska ministrica obrane Florence Parly, u sklopu službene posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj.
Primopredaja prvog aviona Rafale održana je 2. listopada prošle godine u bazi francuskog ratnog zrakoplovstva Mont-de-Marsan. Do kraja ove godine u Hrvatskoj bi trebalo biti osam aviona, a do kraja prvog kvartala 2025. godine očekuju se i preostala četiri aviona.
Za kupnju Rafalea iz državnog je proračuna osigurano ukupno 1,13 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2026. godine. Za ovu je godinu predviđeno oko 225 milijuna eura, za sljedeću 65 milijuna, dok će se iz proračuna za 2026. godinu izdvojiti oko 18 milijuna eura.
Ugovorom između Hrvatske i Francuske također je obuhvaćena vojna suradnja, održavanje zajedničkih vježbi ratnog zrakoplovstva dviju zemalja te obuka hrvatskih pilota i tehničkog osoblja. Do danas je program obuke za Rafale prošlo oko 90 pripadnika oružanih snaga različitih specijalnosti, navode u Ministarstvu obrane.
