U organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ – Gradske galerije Kotor, sinoć je održano drugo veče VIII Internacionalnog ART festivala “Zasjaće palaci“ u Kotoru.
Ovaj Art festival je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti.
Podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje se projektuju na fasadi zgrade Starog grada na glavnom gradskom trgu.
Art festival “Zasjaće palaci“
“Tokom dvije festivalske večeri projektovano je po deset samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine , Makedonije, Italije, Turske, Švedske. Ideja nam je bia da na ovaj način stavimo akcenat I na likovnu umjetnost koja i nije toliko zastupljena u Kotoru”, kazala je sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor
Učesnica i organizatorka festivala, akademska slikarka Daliborka Kordić iz Kotora, istakla je da je riječ o potpuno novom vidu predstavljanja njenih djela te da joj je drago što je dio festivala.
Art festival “Zasjaće palaci“
“Zadovoljstvo mi je biti dio festival, ne samo kao organizator već I kao učesnik. Moji radovi su kompleksni I možda običnom posmatraču na prvi pogled neshvatljivi , ali neko ko poznaje istoriju naših prapredaka prepoznaće simbole na mojim slikama”, kaže Kordić.
Marijana Miletić Hajrović umjetnica iz Trebinja prvi put učestvuje na ovom festivalu i kako kaže , drago joj je što na jedan ovako interesantan način ima priliku da se predstavi publici.
Art festival “Zasjaće palaci“
“Volim Kotor i čast mi je što sam učesnik festival. Zanimljiv je način na koji naši radovi mogu da komuniciraju sa publikom koja na jedan drugačiji način može da doživi naše radove”, ističe Miletić Hajrović.
Manifestacija, koja predstavlja atraktivnu ponudu Kotora privukla je pažnju velikog broja građana i turista.
U prepunoj sali u Budvi, 13. i 14. juna je održano četvrto izdanje međunarodnog simpozijuma energetike EPCG NET – Novi energetski trendovi, u organizaciji Elektroprivrede Crne Gore. Skup je okupio preko 250 učesnika iz cijelog regiona i Evrope, među kojima su predstavnici energetskih kompanija, institucija, međunarodnih organizacija i ekspertske zajednice.
U ime organizatora, prisutnima se obratio izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, ističući značaj skupa i ulogu Crne Gore i EPCG u procesu energetske tranzicije:
“Zaista mi predstavlja veliko zadovoljstvo i čast što smo, četvrti put zaredom, realizovali ovako značajan skup. Ove godine, kroz pet tematskih panela i tri stručne prezentacije, otvorili smo prostor za nove poglede i konkretna rješenja koja su nam danas potrebnija nego ikada,” rekao je Bulatović.
Poseban fokus simpozijuma bio je na CBAM mehanizmu (Carbon Border Adjustment Mechanism) i EU ETS sistemu trgovine emisijama, koji predstavljaju izazov, ali i šansu za elektroenergetski sektor Zapadnog Balkana. Na prvom panelu, Bulatović je otvoreno govorio o implikacijama koje ovi mehanizmi imaju na poslovanje energetskih kompanija u regionu:
“CBAM je nešto što nam, uslovno rečeno, visi nad glavom. U Crnoj Gori, gdje električna energija iz uglja čini oko 40% godišnje proizvodnje – a ljeti i do 70% – jasno je da bi namet na čitav izvoz dodatno otežao situaciju,” poručio je Bulatović.
“Svjesni smo procesa dekarbonizacije, idemo u tom pravcu, ali još neko vrijeme moramo se oslanjati na ugalj. Zato je važno da ovaj proces bude postepen, promišljen i podržan konkretnim mehanizmima iz EU.”
Bulatović je ukazao i na kratkoročne i dugoročne izazove dekarbonizacije: od složenih administrativnih procedura i tehničkih ograničenja mreža, do pitanja finansiranja i liberalizacije tržišta. Ako CBAM uvede nove troškove, to bi značajno smanjilo prostor za investiranje u obnovljive izvore. Istovremeno, izgradnja novih kapaciteta – poput vjetroelektrana – traje godinama, a dozvole za solarne elektrane su često spore i neusklađene. Potrebna nam je realna tranzicija i jaka međunarodna podrška,” naglasio je on.
U ime EPCG, Bulatović je poručio da Crna Gora ostaje posvećena zelenoj tranziciji i evropskim integracijama. Najavio je i skoro usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, strateškog dokumenta koji će definisati pravce razvoja energetike do 2030. godine.
“Naš simpozijum ima jasan cilj – promociju savremenih trendova i jačanje regionalne saradnje. U vremenu kada energetski izazovi prevazilaze granice, samo kroz zajedničke napore možemo obezbijediti sigurnu, održivu i konkurentnu energetsku budućnost,” zaključio je Bulatović.
Tokom prvog panela, više stručnjaka iz regiona istaklo je potrebu za hitnim zakonodavnim i finansijskim mjerama koje bi omogućile pravedan prelazak na čiste izvore energije, uz realno uvažavanje lokalnih specifičnosti. CBAM mehanizam, iako konceptualno podržan kao alat za borbu protiv klimatskih promjena, u svojoj trenutnoj formi izaziva zabrinutost jer, kako je istaknuto, ne pravi jasnu razliku između izvora električne energije.
Tokom minula dva dana, učesnici EPCG NET simpozijuma raspravljali su i o temama poput uloge prozjumera, sigurnosti elektroenergetskih sistema, digitalizacije, uloge žena u energetici, te primjene vještačke inteligencije i upravljanja fotonaponskim sistemima.
EPCG ostaje posvećena otvaranju dijaloga i trasiranju puta ka zelenoj i otpornijoj budućnosti, poručeno je sa skupa.
Najavljeni su koordinirani protesti sa zahtjevima ograničavanja turističke eksploatacije u Evropi. Euforija, apatija, iritacija, neprijateljstvo – faze su koje pokazuju kako se s rastom turizma osjećaji lokalnog stanovništva mogu mijenjati
Nedavno je određen datum protesta protiv “monokulture turizma” u južnoj Evropi, a okupljanja su zakazana diljem regija pogođenih masovnim turizmom. Skupine iz Barcelone, Mallorce, Venecije i drugih popularnih destinacija, udružile su snage u zahtjevima za, kako navode, “ograničavanje turističkog iskorištavanja”.
Mreža SET (Southern Europe Against Touristification – Južna Europa protiv turistifikacije) najavila je krajem aprila koordinirane međunarodne proteste za 15. jun 2025. Inicijativi je cilj nastaviti djelovati u smjeru prošlogodišnjih skupova protiv masovnog turizma, uključujući one u Barceloni koji su odjeknuli diljem svijeta zbog uznemiravanja turista vodenim pištoljima.
Manifest koji je SET nedavno predstavio ističe kako je cilj da glasovi protiv turizma “odjeknu diljem Evrope i šire” te poziva na “nužnu socioekonomsku transformaciju” regija pogođenih prekomjernim turizmom i “kraj turistifikacije koja pustoši planet”.
Proteste organizuju skupine iz 16 gradova i regija u južnoj Europi, uključujući Barcelonu, Pirineje, Mallorcu, Veneciju, Valenciju, Napulj, Lisabon, Palermo, Bilbao, Donostiu-San Sebastián i Eivissu (Ibiza).
Aktivni turistički odmor
Gradovi koji predvode proteste u junu planiraju djelovati pod zajedničkim sloganom, no svaki grad i regija odlučit će zasebno kako organizovati svoje akcije, prema riječima Daniela Parde, člana Skupštine susjedstava za turistički rast (Assembly of Neighborhoods for Tourist De-growth – ABDT).
Pardo je uvjeren da uprkos činjenici što turizam donosi oko 12 posto španjolskog BDP-a, masovni turizam iskorištava destinacije u Španjolskoj, ali i šire, kako prenosi Catalan News.
Upozorava da u gradovima poput Barcelone ili Palme na Mallorci, veliki dio grada ovisi o “monokulturi turizma”.
“Dinamika koja se događa u frekventnom turističkom području vrlo je slična drugim vrstama monokultura. Pomislimo li na mjesto u planinama posvećeno rudarstvu, vidimo istu dinamiku, a to su ekonomska specijalizacija, nesigurnost posla i ostalo. I one na kraju potpuno utječu na svakodnevni život”, rekao je u intervjuu za The i Paper.
Ustvrdio je da je turizam doveo do protjerivanja stanovnika, nesigurnosti radnih mjesta (jer su mnogi radnici u tom sektoru zaposleni samo u sezoni godišnjih odmora) i preopterećenosti javnih usluga poput prijevoza i zdravstva. Pozvao je i vlade da poduzmu konkretne korake kako bi se uhvatile u koštac s problemom koji pogađa mnoga turistička odredišta diljem svijeta.
Pojasnio je da su mreža i prosvjedi otvoreni za gradove i regije izvan južne Europe, ali i naglasio kako postoji “geopolitička logika” koja ujedinjuje južne regije, razlikujući ih od onih u sjevernoj Evropi.
Putovanje, – Aerodrom
Danak masovnog turizma
Popularna turistička odredišta diljem Evrope unatrag nekoliko godina uvode mjere za borbu protiv neuravnoteženog turizma i antisocijalnog ponašanja gostiju.
Stari kontinent je tokom posljednjih 15-ak godina doživio ogroman rast turizma što dovodi do sve veće zabrinutosti zbog zagušenja pojedinih odredišta. Putovanje nikada nije bilo lakše ni jeftinije – niskotarifni zračni prijevoznici poput Ryanaira te sve veći broj platformi za pronalazak kratkoročnog smještaja čine putovanja pristupačnim i putnicima s nižim primanjima.
Niskotarifnim letovima i jednostavnosti najma nekretnina za odmor uvelike je doprinio utjecaj društvenih medija, posebice vizualnih platformi poput Instagrama. Beskrajni feed glamuroznih fotografija i zabavnih selfieja rezultira time da ambiciozni sljedbenici u pokušaju snimanja iste fotografije za vlastite društvene mreže hrle na ista odredišta kao i njihovi influenceri.
Ovi elementi potiču popularna mjesta u poduzimanju mjera s ciljem smanjenja broja posjetitelja koji se u njih odjednom slijevaju te odvraćanja turista od asocijalnog ponašanja.
Svjetska turistička organizacija (WTO) skovala je pojam Tourism Carrying Capacity (TCC) koji se definira kao “maksimalni broj ljudi koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme, a da ne uzrokuju uništavanje fizičkog, ekonomskog i društvenog okoliša”.
Sve veći broj gradskih i regionalnih vlasti u popularnim turističkim odredištima signalizira da su premašili svoj turistički kapacitet. Lokalno stanovništvo se s time slaže, pokazujući svoje nezadovoljstvo kroz sve češće pokrete protiv turizma.
Doxeyev indeks iritacije
Mnogo toga što se u posljednje vrijeme događa u turističkom sektoru dobro opisuje Doxeyev indeks iritacije. Riječ je o akademskoj teoriji koja opisuje kako se s rastom brojki osjećaji lokalnog stanovništva prema turistima mogu mijenjati.
Teorija opisuje četiri faze:
Euforija: Lokalno stanovništvo je znatiželjno i zainteresirano za posjetitelje, turisti su dobrodošli u destinaciju i stanovništvo je uzbuđeno zbog njihove prisutnosti.
Apatija: Kako brojevi rastu, javlja se apatija i gosti se uzimaju zdravo za gotovo. Odnos između mještana i turista postaje formalniji, a lokalno stanovništvo postaje ravnodušno prema pridošlima.
Iritacija: Kako broj turista doseže maksimalnu razinu zasićenja i očekuje se da će još rasti, ‘lokalci” brinu o rastu cijena, kriminalu i njihovom kulturnom životu koji prisutnost turista ometa. Na posjetitelje se gleda kao na iritaciju ili smetnju.
Neprijateljstvo: Lokalni stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi prema turistima, okrivljujući ih za sve loše u društvu i okolišu te nastoje nešto poduzeti da se smanji broj posjeta.
Reakcije lokalnih vlasti
U mjestima koja doživljavaju opsadu turista, vlasti imaju na raspolaganju nekoliko mjera. Ograničenje broja posjetitelja tijekom određenog vremenskog razdoblja, primjerice, popularna je mjera za suzbijanje prekomjernog broja ljudi na određenim atrakcijama, a što je Grčka uvela za Akropolu.
Kotor foto Boka News
Povećanje poreza i uvođenje naknada za posebno atraktivna područja još je jedna mogućnost, poput Venecije koja je uvela dnevnu turističku naknadu za najprometnije dane ili Amsterdama koji je povećao iznos turističke pristojbe. Lokalne vlasti ponekad odluče postaviti razvojne granice, zabranjujući gradnju novih ili smanjujući broj hotela i odmarališta. To se ponekad proširuje na ograničavanje privatnog smještaja za kratkoročni najam.
Sve je popularnije također mijenjati način na koji se destinacije reklamiraju, udaljavajući se od metode poticanja apsolutno svih da posjete ionako već izuzetno poznata odredišta.
Amsterdam je tako 2023. dospio na svjetske naslovnice s marketinškom kampanjom naziva ”Stay Away” usmjerenom na sudionike momačkih večeri i djevojačkih zabava, upozoravajući da bi antisocijalno ponašanje poput opijanja i stvaranja buke u javnosti moglo rezultirati kaznom na licu mjesta.
Kako bi odvratili od posjeta tu vrstu turista, zabranili su i pušenje kanabisa na ulicama te uveli ranije vrijeme zatvaranja barova i bordela u četvrti crvenih svjetiljki. Povećali su također boravišnu pristojbu te smanjili broj pristajanja kruzera.
Promjena modela turizma
U Portugalu su doneseni novi zakoni u cilju suzbijanja antisocijalnog ponašanja na plažama, pri čemu turisti bivaju kažnjeni za korištenje zvučne opreme koja stvara gromoglasnu buku. Također su zabranjene aktivnosti kao što su surfanje, kitesurfing i jedrenje na dasci izvan za to predviđenih područja te kampiranje ‘na divlje’ i ribolov na kupalištima.
Portofino, jedno od najposjećenijih odredišta u Italiji, uvelo je mjere na nekim od mjesta koja su među turistima najpopularnija za snimanje selfija, s kaznama za nepoštivanje pravila. U središtu grada zabranjeno je hodanje bez obuće, u bikiniju ili djelomično razodjeven. Taj primjer slijedi sve više odredišta, među ostalima i Dubrovnik.
I drugi gradovi kažnjavaju turiste zbog neprimjerenog ponašanja, prolaza gradom bez odjeće ili oskudno odjeveni, plivanja na mjestima koja za to nisu predviđena, ili sjedenja na pločnicima i mostovima uzrokujući blokade.
Spomenimo slučaj austrijskog Hallstatta koji broji samo oko 800 mještana, no tijekom vrhunca sezone gradić ponekad posjeti više od 10.000 dnevnih turista. Frustrirani mještani stoga su u nekoliko navrata organizirali prosvjede, uključujući blokadu tunela koji je jedini pristup naselju.
Popularne turističke destinacije diljem Evrope sve češće signaliziraju kako ne žele biti preplavljene posjetiteljima ili povezane s vrstom turizma koja je usredotočena na alkohol, zabave i općenito grubo, antisocijalno ponašanje. U vrijeme kada putovanje postaje sve pristupačnije, odredišta odlučuju mijenjati model pa tako teže manjem broju turista koji troše više novca po glavi stanovnika na kulturne, outdoor i druge poželjne aktivnosti.
Multimedijalna izložba „Tajna Kamenog mora – Istraživačka putovanja Karela Absolona” biće svečano otvorena u ponedjeljak 16. juna u 20 sati u Crkvi Svetog Pavla u Kotoru. Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Kotorski „Muzeji” će postavkom predstaviti istraživački rad čuvenog češkog paleontologa, speleologa i arheologa Karela Absolona početkom XX vijeka u Boki Kotorskoj i njenom zaleđu. Izložba je rezultat istraživanja kustosa Miloša Petričevića i saradnice „Muzeja” dr Lenke Blehove Čelebić, a realizuje se u saradnji kotorske muzejske ustanove i Moravskog zemaljskog muzeja iz Brna.
Podsjetimo, Karel Absolon drugi je arheolog koji je došao do važnog otkrića tragova praistorijske umjetnosti na stijenama Boke Kotorske, navode iz OJU “Muzeji”
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMPCG) od 15. juna 2021. godine je krenuo u sveopštu reformu kako bi se primakao standardima savremene urgentne medicine i standardima Evropske unije. Kako ističe direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć prim. mr sci. dr med. Vuk Niković ukupna ulaganja u Zavod u periodu od juna 2021. do juna 2025. iznose 6.107.693,06€ od čega su 2,779,427,45€ iz kapitalnog budžeta, 708.771,41€ od donacija, sopstvena sredstva Zavoda iznose 1.147,254,20 €, a 1.427.240,00 € dolazi od EU projekata.
„Standardizacija, kako u svim oblastima, tako i u medicini, je bila neophodna. Podizanje nivoa zdravstvene usluge u jednoj državi u kojoj imate hitnu medicinsku pomoć je veoma bitno zato što je hitna medicinska pomoć bitna karika zdravstvenog sistema, jer kako literatura kaže hitna pomoć štedi zdravstveni sistem. Koliko god to zvučalo surovo, to je istina jer se mogućnost komplikacija svodi na minimum tako što u nekih sat vremena zbrinete akutni koronarni sindrom – infarkt miokarda ili traumu, pošto imamo dosta saobraćajnog traumatizma,“ ispričao je dr Niković.
Shodno zakonu, uvedena je ultrazvučna i laboratorijska dijagnostika.
„Nakon što se sprovede program telemedicine, umrežavanja aparata i uvođenja norveškog, odnosno crnogorskog indeksa prijema kućnih posjeta mislim da ćemo u regionu biti prepoznatljivi, te ćemo imati standarde koji nas u potpunosti stavljaju u liniju sa razvijenim sistemima hitne medicinske pomoći u regionu, pa čak i u Evropi,“ naveo je direktor.
Niković napominje da je ZHMP iz evropskih fondova uspio da dobije preko milion i po eura.
„Oko 1.100.000, 1.200.000 eura smo napravili iz sopstvenih sredstava pružajući komercijalne usluge i naplatu trećim licima koja nisu osiguranici zdravstvenog sistema Crne Gore. Jedina smo fiskalizovana zdravstvena ustanova u javnom sektoru, jer svaki stranac koji dođe da se pregleda u Crnu Goru osim usluge odštampanog izvještaja dobija i fiskalni račun. Medicina nije samo uslužna, već je i proizvodna djelatnost. Iz kapitalnog budžeta su takođe izdvojena značajna sredstva.“
Zarađena novčana sredstva – sopstvena sredstva Zavoda, ulažu se u dalje unapređenje hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori.
„Kupljeno je preko 30 novih vozila, te sada sve jedinice hitne medicinske pomoći imaju jedno ili čak dva. Zavod za hitnu medicinsku pomoć ima 24 jedinice, od čega ćemo imati 18 potpuno adaptiranih i kompletno opremljenih novom medicinskom opremom. U planu su još dvije jedinice – u Danilovgradu i Rožajama, te se nadamo da će do Nove godine biti 20 skroz opremljenih jedinica. One izgledaju uniformno, sve su jednako opremljene. Ostaće još četiri jedinice koje se nadamo da ćemo u nekom narednom periodu završiti. Jedinice su bile vidno devastirane i u njima je bilo dosta neuslovno raditi.“
Niković navodi da je riječ o velikoj reformi kojom se mijenja izgled Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, te da je nailazio na prepreke na tom putu.
„Nailazite na prepreke od zaposlenih, nailazite na određene komentare građana, jer svaka reforma mora da ima jedan period u kome one stare navike moraju da se odbace, moramo da živimo i radimo po nekim novim standardima. Imamo aktuelnu smjenu generacija, sljedeće godine nam 40 zaposlenih, isključivo srednjeg medicinskog kadra, odlazi u penziju. Trebate motivisati mlade ljude da se bave ovim veoma humanim, ali sa druge strane veoma stresnim i odgovornim poslom. To je jedna cijela strategija za koju se nadam da će imati svoj adekvatan epilog,“ ispričao je on.
Dodaje da spremno dočekuju predstojeću ljetnju turističku sezonu.
„Imate primorske gradove koji se uvećaju za pola ili čak za cijeli broj ukupnog broja stanovnika. Do sada nismo imali nekih velikih problema ni prošle ni prethodnih godina, tako da se nadamo da ćemo na adekvatan način pružiti uslugu hitne medicinske pomoći, kako građanima, tako i turistima. Nadam se da nećemo imati obim posla koji će se razlikovati u odnosu na prethodne godine. To je uvijek za oko 30 ili 40 posto povećan broj pacijenata. Vrhunac imate u julu do polovine avgusta, a onda polako to počinje da jenjava. Za sada imamo dovoljan broj ekipa iako je aktuelan nedostatak od oko 20 ljekara , ali trenutno se minimum procesa rada održava i adekvatno organizuje shodno potrebama svih jedinica,“ saopštio je Niković.
Hrvatski hidrografski institut objavio je službenu navigacijsku publikaciju Peljar, Jadransko more – hrvatska obala. Njezin sadržaj usklađen je s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije te s dobrom praksom nacionalnih hidrografskih ureda.
Šesto izdanje Peljara izrađeno je prema podacima i informacijama koje je prikupio i stručno obradio Hrvatski hidrografski institut. Opisano područje obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske. Peljar sadržava planove, fotografije i grafičke priloge koji su u funkciji stvaranja potpunije slike plovidbenih područja.
Publikaciju treba sagledavati u cjelini i upotrebljavati zajedno sa službenim pomorskim navigacijskim kartama kao i s drugim službenim publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta (Radioslužba za pomorce, Popis svjetala i signala za maglu, Katalog pomorskih karata i publikacija, Znakovi i kratice na hrvatskim pomorskim kartama).
Zahvaljujemo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, djelatnicima lučkih kapetanija i lučkih uprava kao i svim ostalim dionicima u pomorskom sektoru na pomoći i sugestijama tijekom izrade publikacije.
Novim izdanjem Peljara stavlja se izvan snage Peljar I. Jadransko more – istočna obala, izdanje 2012.
Više o publikaciji možete pronaći na sljedećem linku:
Uspješno je održan 3. Oldtimer Rally Ston: Putevima Pelješca i Primorja na kojem je nastupilo više od osamdeset starodobnih automobila, pojačani po jednim povijesnim motociklom, kamionom i autobusom. Sudionici su osim iz Hrvatske stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Poljske. Pažnju su posebno plijenili najstariji automobil susreta, Mercedes 220S iz 1955. i vrlo rijetki Porsche 356 SC iz 1965. Mercedes 250 SE Coupe i dvije Mercedes SL Pagode, također iz šezdesetih godina su impresionirali elegancijom, a zvukom i snagom čak sedam osmocilindričnih BMW-a, Mercedesa i Audia s više od 4000 “kubika” i 300 “konja”.
Rally je na odmorištu Komarna otvorila Žaklina Marević, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Dubrovačko-neretvanske županije, naglasivši kako će Županija nastaviti podržavati aktivnosti Oldtimer kluba Dubrovnik kojima se promiču prirodne ljepote i turistička ponuda našeg kraja. Sudionici su potom vozili do Muzeja vina u Putnikoviću, a zatim do Spomenika pobjedi na Vjetrenom mlinu. Ovo je bio prvi dolazak Rallyja u Dubrovačko primorje gdje su članovi KU Linđo Ošlje – Stupa zabalali linđo, a načelnik Nikola Knežić je pozvao da se Primorjem vozi i dogodine.
Cilj Rallyja i izložba automobila su bili na Placi u Stonu gdje je nastupio Rock Palace Band, mlada i izuzetno talentirana dubrovačka grupa koja je zabavila sudionike, ali i brojne turiste i posjetitelje. Predsjednik Kluba Zoran Obradović je uručio zahvalnicu i posebno priznanje načelniku Općine Ston Vedranu Antunici za glavno pokroviteljstvo manifestacije u sve tri godine postojanja. Posebna poslastica za sudionike nakon koncerta je bio đir u Libertasovom cabrio oldtimer autobusu.
Foto VSP Video – Dubrovački vijesnik
Ovogodišnji Rally u dužini od 75 kilometara je održan kasnije od uobičajenog ranijeg proljetnog termina – vrlo visoka temperatura i uspon na Vjetreni mlin su se pokazali prevelikim izazovom za sustave hlađenja motora za čak četiri oldtimera, ali uz brzu reakciju organizatora i nadležne službe za pomoć na cesti, svi automobili su brzo postavljeni i posade su nastavile vožnju. Promet su besprijekorno regulirali policajci Policijske postaje Ston pa održavanje Rallyja ni u ovom terminu pred samu špicu turističke sezone nije stvorilo zastoje.
Izrael: Protuzračni sustav na djelu Foto: Amir Cohen / REUTERS
TEL AVIV – Najmanje osam ljudi poginulo u iranskim raketnim napadima tijekom noći.
Četvero od njih navodno su poginuli nakon što je zgrada izravno pogođena u Bat Yamu, južno od Tel Aviva, dok su još četiri žene – iz iste obitelji – navodno poginule u sjevernom gradu Tamri.
Izraelska hitna služba MDA do sada je potvrdila samo četiri smrtna slučaja: ženu u 60-ima, ženu u 80-ima, dječaka od oko 10 godina i još jednu mladu djevojčicu. (Vjeruje se da se radi o incidentu u Bat Yamu).
Također je navedeno da je 140 ljudi ozlijeđeno u noćnim napadima. Kao i uvijek, ove brojke mogu biti revidirane.
Izrael je u nedjelju pokrenuo nove napade na Iran nakon što su iranske rakete ispaljene na sjeverni izraelski teritorij, trećeg dana neviđenog izraelskog napada koji je izazvao vojnu eskalaciju između dvije neprijateljske zemlje.
Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je da je Ministarstvo obrane u Teheranu bilo meta napada, dodajući da je jedna od zgrada oštećena, a novinari AFP-a su izvijestili da su čuli eksplozije u glavnom gradu.
Ministarstvo nafte ranije je naznačilo da su napadi bili usmjereni na dva skladišta goriva.
Iran je u subotu navečer aktivirao svoju protuzračnu obranu u devet provincija, uključujući Teheran, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da namjerava napasti “sve režimske položaje” kao dio svog neviđenog napada na Islamsku Republiku, pokrenutog u petak ujutro s ciljem sprječavanja njezina nabavljanja nuklearnog oružja.
Tivat – 21. izdanje Žućenica fest-a održano je u subotu na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator je Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.
Program ovog gastro festivala pod nazivom “P(i)jat od žućenice” privukao je pažnju brojnih posjetilaca i turista, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice. Žućenica fest 2025. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz Poljske i iz Srbije.
U ime organizatora brojne posjetioce pozdravila je i otvorila 21. Žućenica fest predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović.
Žućenica Fest 2025- foto R. Stjepčević
„Žučenica fest, podrazumijeva niz različitih događenja tokom godine. Ona najpopularnija svaka koja je ova današnja, a to je Pjat od Žućenice.“ – poručila je Vučurović. Ona se zahvalila svima na pomoći prilikom organizacije manifestacije, sponzorima i učesnicima koji su spremali delicije od žućenice: Organizaciji žena Tivat, Harlekin, Žene Grblja, Kolo srpskih sestara, Narodna kuhinja-Caritas, Crveni krst Tivat, Organizacija žena Risan, Ženski odbornički klub SO Tivat, Maškarne čakule…, gosti iz Poljske i Srbije…
U muzičkom dijelu programa nastupili su GPD Tivat i klapa Assa Voce.
U razgovoru za naš portal Vučurović ističe da su i ove godine uz jednu malu pomoć TO Tivat i Opštine Tivat uspjeli, zavaljujući prije svega svim ženama, organizovali 21. Žućenica fest.
„To je čisto gastronomska manifestacija. Ne ima tu puno, nekog velikog zabavnog programa. Imamo odmah na početku, kao što već godinama to rade, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat sa jednim mini-koncertom. Nakon toga, pozdrav, i tako dalje ide degustacija, muzika… Mnogi se čude, ne naši domaći ljudi, ali stranci i turisti su prosto su zadivljeni, kako mi to sve dijelimo besplatno“ – kaže Vučurović.
Na stolovima su se našle brojne delicije od žučenice ali osnov svega je ona žuženica spremljena na autohtoni način, kao što su nekada naš stari spremali, a to je žučenica sa krtolom, žućenica sa kuhanim jajima, žućenica koja se kuha kao branje, a zatim je nastala i ona kreativna kuhinja… ističe Vučurović.
„Nama je cilj bio da to naši ugostitelji prepoznaju i da im to bude kao dio ponude, međutim oni to do danas nisu baš prihvatili, prepoznali. Ja se opet vraćam na pokojnu Zorku, kada je imala restoran, kod nje se služila žućenica, bila je u ponudi, na meniju. Mogu vam reći da znam obitelj koja je dolazila iz Njemačke kod Zorke na žučenicu da je konzumiraju“ kaže Blaženka Vučurović.
Mašo Čekić: Očekivali smo da će se žućenica naći na jelovnicima bokeških restorana, ali nije…
U razgovoru sa Mašom Čekićem iskusnim novinarom, publicistom, kulinarom koji je osnovao Žućenica fest sa Blaženkom Vučurović, podsjetio nas je kako je nastao Festival.
Mašo Čekić – foto M.M. Boka News
“Ideja je došla sasvim slučajno u razgovoru, u Blaženkom. Što bi smo mogli da, kao društveni radnici, da pokrenemo, da Grad ima, da nešto novo da bude drugačije, pošto smo gastronomi, onda smo shvatili da bi najbolje bilo organizovati gastro manifestaciju.
Žućenica, kao biljka prije 20. godina prilično je bila zapostavljena u lokalnoj gastronomiji, pa smo je probali vratiti na trpeze, jer žućenica to zaslužuje kroz vrijeme, ona je jako puno značila u prehrani Bokelja i ne samo Bokelja, jer je žučenica, to se malo zna, kao korisna proljetna biljka bila značajna i u prehrani jednog dijela kontinetalne Crne Gore. O tome svedoče i jela koja su ostala do danas, kao izvorna i autohtona Crnogorska kužina.
U restoranu ovdje u Kalimanju, kod Zorke organizovali smo prvu Žućenicu, ne ni pod nazivom Žučenica fest, i tada na toj manifestaciji nam je sinulo da bi to mogao biti festival.”
Jedan dugi kontinuitet, jeste li zamišljali i očekivali da će tako dugo trajati?
Ne, ja sam mislio da će ta žućenica da krene drugim pravcem. Brzo se shvatilo, novinari su to najprije shvatili da se radio o jednom novom brendu, Tivta i Boke Kotorske.
Moje su, recimo, nade bile da će to prihvatiti prije svega ugostitelji i da će se žućenica naći na jelovnicima bokeških restorana i da će kroz taj život restoranski doprinijeti gradu da se skrene pažnja na bogatstvu koje imamo na našim livadama po našim šumama, na kraju da nije sve samo dobar komad mesa ili najbolja riba ili najbolje povrće, da ne čini to primorsku, odnosno, mediteransko kužinu da ima mnogo drugi stvari koje nam mogu obogatiti trpeze.
Međutim ugostitelji su tu potpuno zatajili kao i Turistička organizacija, Opština nije ispunila, nijedan od nekakvih uslova za organizaciju takvih gastronomski fešti, a dogovarali smo se svim predsjednicima Opština u ovih 20 godina. Niti su se stolovi za izlaganje obezbjedili, niti materijalno-tehnički oslovi za gostovanje čuvenih kuvara za takmičarski duh u pripremi jela, za edukaciju mlađih naraštaja. Čak i onaj teret organizacije, koji je ranih godina i Turistička organizacija djelila se nama više ne dijeli. Organizacija, koncerta, organizacija, bine, ozvučenja, stolova izlagački, sve je to palo našu NVO Udruženje žena Tivta.
Žućenica Fest 2025- foto R. Stjepčević
Zašto mislite da je to tako?
Došle vrijeme da ima puno NVO, da puno entuzijasta radi u tom NVO sektoru, da puno eksploatišu sebe i nekako se i grad prepustio NVO sektoru da organizuje ogoman brojj manifestacija. Smatram da će jednog dana dođi do zasećenja, dođi ćemo do limita, ako grad pod hitno ne osnuje službu koja će pratiti materijalno-tehnički, kadrovski, organizaciju ovakvi manifestacija. Mala su sve sredstava koja opredjeljuje Opština i TO Tivat, a sve skupa je preskupo, i to više, ova organizacija teško može da izdraži sama, da istovremeno ugostitelji ćute… Koliko ja znam, samo su u restoranu Bacchus na meniju postoji žučenica.
Gastronomija je danas trend, dobili smo restorane svjetskih kuhinja i poznatih kulinara, očigledno da je globalizacija odavno zakucala na naša vrata, a mi ne čuvamo u dovoljnoj mjeri ono što imamo naše autohtono?
Zamislite sada da jedan kuvar Džejmi Oliver, ili ima boljih od njega, ima izvrsnih kuvara u našem regionu koji su svjetski poznati, koji imaju po 1, 2, 3 Michelinove zvjezdice, da te kuvari dođu Tivati na Žučenicu fest ili u pripremi ili u nekoj edukativnoj radionici, koliko bi to značilo tivatskom ugositeljstvu i turizmu.
Ne može Žučenica fest više počivati na to da čekamo april mjesec, hoće li i koliko će sredstava dati Opština. Te se stvari ugovaraju u oktobru, u novembru, kad ti možeš da organizuješ manifestaciju na jedan mnogo bolji kvalitetniji način.
Mi se sjećamo da žučenica imala pratećih programa, o kojima se i dan danas priča. To više ništa nije jednostavno moguće. Previše se sve usitnilo, previše institucija koje moraš konsultovati, koje moraš tražiti da ti pomognu, a sve manje je te pomoći. Na kraju kao organizatori tražite i dozvolu, odnosno morate prijaviti događaj, moliti za stolove, tražiti sponzore, obavijestiti policiju, hitnu pomoć, tražiti dozvolu od PAM-a – zaštitu autorskih prava za izvođenje muzike…
Jedino, ko nikada ništa ne pita nego uskače i pomaže, to su ove žene, GPD Tivat, ima pojedinih kolektiva koji će pomoć, ali to je sve jako malo, zaključio je Čekić.
Odbor direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) zabrinut je zbog načina na koji se u javnosti komuniciraju očekivanja u vezi sa njihovim odlukama, uz puno uvažavanje institucionalne hijerarhije i poštovanje prema najvišim državnim funkcionerima.
“Naime, smatramo neprimjerenim da se putem društvenih mreža, bez formalnog akta ili jasnog pravnog okvira, sugeriše kako članovi Odbora treba da glasaju po tačkama koje se tiču raspodjele finansijske dobiti kompanije. Odbor direktora je organ koji je Vlada sama imenovala, i koji ima zakonsku obavezu da postupa u skladu sa poslovnim interesima društva i najboljom praksom korporativnog upravljanja”, navodi se u saopštenju.
Iz Odbora direktora ACG smatraju da bi prije donošenja odluke o raspodjeli dobiti trebalo jasno definisati prioritete razvoja, kao i strategiju upravljanja ovom važnom državnom kompanijom.
“Vjerujemo da bi fokus svih aktera trebalo da bude na razvojnim projektima koji će dugoročno unaprijediti dostupnost Crne Gore, kvalitet usluga i povezanost sa evropskim destinacijama. Takođe, očekujemo da se uskoro razjasni i pozicija Vlade po pitanju koncesije, koja već duže vrijeme ostaje bez konačne odluke”, navodi se u saopštenju.
ACG, kako su rekli, su do sada više puta podržavali crnogorski sport, i to ostaje naš opredijeljen i odgovoran odnos. Međutim, način odlučivanja o takvim obavezama mora ostati u okvirima poslovne logike, zakonitosti i uvažavanja institucija.
“Takođe, prema informacijama kojima raspolažemo, Ministarstvo saobraćaja do ovog trenutka nije obaviješteno o bilo kakvoj formalnoj odluci u vezi sa konkretnim donacijama. Imajući sve navedeno u vidu, vjerujemo da je neophodno da se sve važne odluke donose institucionalno, jasno i transparentno – a ne putem društvenih mreža, bez zvaničnih procedura i konsultacija sa organima koji za to snose odgovornost. Uvjereni smo da je to u interesu i same Vlade, i građana Crne Gore, kao i svih zaposlenih u Aerodromima Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
