Promocija univerzitetskog udžbenika Doc.dr Pavla Popovića „Upravljanje kvalitetom lučkih usluga u uslovima neizvjesnosti“
Promocija univerzitetskog udžbenika doc. dr Pavla Popovića “Upravljanje kvalitetom lučkih usluga u uslovima neizvjesnosti“ – Univerzitet „Adriatik“ – Bar, biće održana na brodu Marija D u subotu 27. jula. Isplovljavanje iz luke Risan u 20.30 sati.
Udžbenik će predstaviti prof. dr Slavko Arsovski, prof. dr Milan Perović, prof. dr Stevo Nikić, prof. dr Jovan Filipović, akademik prof. dr Siniša Jelušić, prof. dr Dragan Vujović.
Muzički veče će obojiti Dule Milović i Veljko Savić, program će voditi novinarka Tamara Vuković.
Autor doc. dr Pavle Popović je koristeći savremene naučne metode tokom rada na ovom univezitetskom udžbeniku je pronašao na:
– Razvoju modela za integrisano upravljanje lučkim uslugama sa aspekta sistema kvaliteta.
– Razvoju lučkih usluga sa aspekta internih i eksternih prednosti koje nastaju uslijed uvođenja integrisanih sistema menadžmenta;
– Upravljanju lučkim uslugama sa aspekta kvaliteta, zaštite životne sredine i bezbjednosti.
– Definisanju unapređenja održivosti luke i lučkih usluga u turbulentnim poslovnim okruženjima u uslovima neizvjesnosti.
Kao reprezent je izabrana Luka Kotor AD zbog veće složenosti, značenja za nacionalnu privredu Crne Gore i pristupa podacima.
Od političke volje zavisi i vraćanje radne nedjelje u trgovinama. Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj kaže da je izostala podrška poslanika da se izglasa taj zakon. Tako da i ovog ljeta turiste dočekuju zaključane prodavnice drugog dana vikenda.
Da trgovine otvore vrata nedeljom pregovarali su sindikati, privrednici i Vlada. Iako se činilo da su došli do dogovora, negdje je očigledno zapelo.
– Zalažemo se da nedelja bude radna tokom trajanja ljetnje i zimske turističke sezone, to je ukupno pet mjeseci godišnje, da zaposleni koji rade nedeljom imaju sledeću subotu slobodnu, da imaju uvećanu dnevnicu 80% i da trgovina radi samo u jednoj smjeni – kazao je za RTCG zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Filip Lazović.
Predlog izmjena Zakona o trgvoini koji su usaglasili socijalni partneri nikad nije stavljen na dnevni red Parlamenta. I u vlasti i u opoziciji, protiv su radne nedelje.
– Ono što je bio najveći problem u Crnoj Gori i što postoji i dan danas i zbog čega se morala uvesti neradna nedelja jeste činjenica da poslodavci nisu poštovali ono pravo na jedan slobodan dan u toku radne sedmice, i vrlo često smo imali situaciju da ljudi rade po sedam dana nedeljno, da za to nisu adekvatni plaćeni – naveo je Nikola Zirojević iz kluba poslanika Socijaldemokrata.
– Smatramo da to ne šteti crnogorskoj privredi zato što sav promet koji se ne ostvari u toku nedelje, on se ostvari ili u subotu ili u ponedeljak, čak i u petak – smatra Miloš Pižurica iz kluba poslanika Pokreta Evropa sad.
Zbog ovakvih stavova poslanika prema uvođenju radne nedelje u trgovinama, Vladi su ruke svezane.
– Ponovo pozivam poslanike na odgovornost, jer mislim da time gubi i ekonomija, ali i sami zaposleni. Ukratko, ja jesam za to da i u trgovinama bude radna nedelja, ali nisam imao podršku Parlamenta da se izglasa taj zakon – kazao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj,
Izgubljena bitka za ovu sezonu ne znači i izgubljen rat, poručuju poslodavci. Od otključanih prodavnica nedeljom ne odustaju.
– Postoji jedna realnost i potreba da nedelja bude radna i da se opsluži valiki broj građana, ali i stranaca koji je sada u crnoj Gori. Tu realnost sada jedino ne prepoznaje naša legislativa, konkretno, Zakon o unutrašnjoj trgovini – poručuje Lazović.
I dok su vrata trgovačkih lanaca zatvorena, nedeljom su širom otvorena na pumpama, gdje se može kupiti gotovo sve, od igle do lokomotive.
Izuzetno bogatim programom osamnaestog izdanja koje će se ove godine održati od 6. do 11. septembra, Hercegnovski strip festivala (HSF) dokazuje epitet manifestacije od izuzetnog značaja za kulturu u našoj zemlji.
U godini punoljetsva organizatori su se potrudili da dosadašnji izuzetno bogati dio programa unaprijede još više, pa će se u saradnji sa ONE mobilnom mrežom ove godine održati šest radionica za djecu iz hercegnovskih osnovnih i srednjih škola koje će voditi poznati regionalni strip pedagozi, Srđan Stamenković, Filip Andronik i Kostja Ribnik.
„Novina u ovogodišnjem izdanju je i uključivanje nove lokacije u naš ionako raznovrstan program. Tako će na osamnaestom izdanju HSF-a naši gostujući umjetnici, njih oko stotinu, upoznati ljepote Boke Kotorske gledajući ih sa Lovćena, jer je petog dana festivala predviđeno, da pored posjete Tivtu, dio stripovskog programa i mini izložbu, realizujemo na gornjoj stanici žičare Kotor – Lovćen. Na taj način u šestodnevni program HSF-a uključuje se kompletna Boka, jer pored više lokacija u Herceg Novom, naša najznačajnija manifestacija posvećena devetoj umjetnosti sada svoje programe realizuje i u ostale dvije bokeške opštine“, poručuju iz HSF-a.
Pored tipično stripovskih sadržaja, kao što su besplatna crtanja za fanove, radionice za sve uzraste, master class predavanja, izložbe i prezentacije, program HSF-a podrazumijeva i veoma kvalitetan, pažljivo odabran, muzički repertoar svakog dana.
„Na veče otvaranja, u petak 6. septembra, od 22 sata na tvrđavi Forte Mare nastupiće poznati zagrebački pop/rock sastav „Detoru“, a kao predgurpa domaći „Nitro“. Na istoj lokaciji, drugu veče je koncert sjajnog „Kralja Čačka“ kojem će predgrupa biti pobjednici Bunt rock festivala grupa „Mali demon“. Takođe na tvrđavi Forte Mare su koncerti i u nedjelju 8. kada će se hercegnovskoj publici predstaviti regionalna hip-hop zvijezda Marčelo, sa podrškom lokalnih DJ-eva i u ponedjeljak 9. septembra, nazvanog punk-monday sa koncertima beogradskih punk-rock sastava „Bolesna štenad“ i „Dža ili bu“. Utorak je rezervisan za rezidentni sastav nazvan „Boka all stars“ koji čine vrhunski muzičari Marko Vlahović, Dragan Ivanović, Martin Đorđević, Goran Milojević, a koji će sa gostom Rambom Amadeusom, nastupiti u kultnom prostoru Amfiteatra Hercegnovskog pozorišta. Muzički program zaokružuje još jedna regionalna hip-hop zvijezda, sjajni splitski muzičar Vojko V koji će svoj koncert održati završnu veče, u srijedu 11. septembra u plažnom kubu „Peoples“ na Milašinovića plaži“, navode organizatori HSF-a, uz podsjećanje da su ove godine u svoj portfolio upisali još četiri države iz kojih dolaze specijalni gosti – Sjedinjene Američke Države, Turska, Estonija i Meksiko.
„Gosti koji prvi put dolaze na naš festival i samo zbog toga imaju status „specijanih“ su dobitnica 13 Ajzner nagrada (Eisener award) Džil Tompson (Jill Thompson) iz SAD, te njen sunarodnik Džin Ha (Gene Ha), kao i veliki majstori iz Italije Tanino Liberatore (Tanino Liberatore) i Mateo Alemano (Matteo Alemanno), a uz njih su tu i Erik Herengel (Éric Hérenguel) iz Francuske, Anja Morozove (Annya Morozova) iz Estonije, Džok (Jock) iz Velike Britanije, Toni Sandoval (Tony Sandoval) iz Meksika i Jildiraj Činar (Yildiray Çınar) iz Turske. Ako njima dodamo još oko stotinu takođe vrhunskih svjetskih umjetnika, poput Fernanda Danjina, Vilijama Simpsona, Jenike Jofreda, Đorđa Pontrelija, Artjoma Trakhanova, Mirka Čolaka, Jovana Ukropine….. HSF u godini svoga punoljetstva potvrđuje epitet kulturološkog čuda koje su mu nadenuli svjetski umjetnici tokom svog boravka u Herceg Novom“, objašnjavaju organizatori HSF-a uz isticanje da su svi programi besplatni za posjetioci čime se dodatno potvrđuje da ova spektakularna kulturna manifestacija konačno treba da dobije i zvanično status Manifestacije od državnog značaja za kulturu Crne Gore.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju jutros u dva sata i 42 minuta registrovao je jači zemljotres sa epicentrom na 22 kilometra jugozapadno od Medove u Albaniji, koji se osjetio i u Cnoj Gori.
Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.5 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od šest-sedam stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Iz Zavoda su kazali da je žarište zemljotresa locirano je na dubini od deset kilometara.
“Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području”, rekli su iz Zavoda.
Dvadesetdvogodišnji mladić iz Herceg Novog poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Bijeloj.
Kako su saopštili iz Odeljenja bezbjednosti Herceg Novi, u udesu, koji se desio u 3.15 sati, je učestvovalo jedno vozilo, „Audi“, hercegnovskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Kamenara prema Herceg Novom.
Iz za sada neutvrđenih razloga, vozilo je udarilo o potporni zid pasarele, odnosno uvodni dio sa stepeništem, i tom prilikom je na licu mjesta smrtno stradao S.V. (2002. godište) iz Herceg Novog, koji je bio sam u vozilu.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore ne ide u Pariz samo da bi učestvovala, kazao je selektor Vladimir Gojković, navodeći da nije bilo jednostavno ni izboriti vizu za to takmičenje.
ON je naglasio da crnogorski vaterpolisti žele da uđu u borbu za visok plasman, ali da moraju da shvate da je pred njima turnir na kojem je najvažnije misliti samo o prvoj narednoj utakmici.
“Pobjeda na startu ne bi garantovala ništa, kao što ni poraz ne bi značio eliminaciju”, rekao je Gojković na konferenciji za medije.
Prvu utakmicu Crna Gora igra u nedjelju protiv Hrvatske, a u grupi su i Grčka, Italija, Sjedinjene Američke Države i Rumunija.
Plasman u četvrtfinale izboriće četiri prvoplasirana tima.
Crnogorski selektor istakao je da su izabrali najbolje i da na raspolaganju ima igrače za koje vjeruje da mogu da iznesu ono što je zamislilo.
“Iza nas je dva mjeseca priprema, mnogo pripremnih utakmica i dobrog rada i mislim da smo spremni da odgovorimo na sve izazove. Prije svega, da smo zreli da psihološki reagujemo kako treba”, istakao je Gojković.
Crnu Goru će u Parizu predstavljati 19 sportista, a u delegaciji koja u utorak putuje za Pariz je 15 članova Vaterpolo plivačkog saveza.
Na Olimpijskim igrama, pored 13 vaterpolista, su i plivačica Jovana Kuljača (u disciplini 50 metara slobodnim stilom) i plivač Miloš Milenković u trci na 100 metara leptir.
Selektorka Danijela Franeta podsjetila je da će Kuljači i Milenkoviću to biti prvi nastup na Igrama.
“Mladi su i očekujem da daju sve od sebe, a mi da im ne stvaramo pritisak”, rekla je Franeta.
U crnogorskoj ekspediciji za Pariz neće biti predsjednika VPSCG Đura Marića zbog zdravstvenih problema.
Gojković se zahvalio Mariću na naporima da obezbijedi najbolje uslove.
“Pogotovo u posljednja dva mjeseca kada mu je bilo najteže. Želim mu brz oporavak, stvari idu nabolje i nadam se da će sve biti kako treba”, rekao je Gojković.
Prosvjedi protiv masovnog turizma Foto: Stringer / Reuters
Pilar Hernandoživi u kamp-prikolici u predgrađu Palme de Mallorce, a tušira se u lokalnom sportskom centru.
Četrdesetpetogodišnja Hernando, koja teško pronalazi posao u barovima i restoranima, rekla je da si ne može priuštiti cijene najma koje su znatno porasle dijelom zbog brzog razvoja turizma na španjolskom otoku.
– Cijene se podižu, stanarine se podižu, sve raste, osim plaća, kazala je Hernando.
Ona je jedna od brojnih stanovnika Mallorce koji su počeli živjeti u kamp-prikolicama parkiranim u privremenim kampovima s obzirom na previsoke cijene stanova i vlasnike koji ih radije iznajmljuju turistima.
Prosvjedi na otoku
Taj je trend prouzročio prosvjede na otoku, kao i u najposjećenijem španjolskom gradu Barceloni te na drugim mjestima.
Prošle nedjelje je oko 10.000 prosvjednika sudjelovalo u skupu protiv masovnog turizma u Palma de Mallorci.
U gradu su tri takve lokacije s kamperima. Lokalne vlasti osigurale su sustav za reciklažu, no stanovnici kažu da postoji samo jedno mjesto na otoku za odlaganje otpadnih voda.
Tvrde da im nije dopušteno otvarati prozore ili vani postavljati stolove jer su parkirani na javnim površinama.
Policija im prijeti novčanim kaznama dok lokalna vlada tvrdi da im ne može osigurati dodatne uvjete te ih je preusmjerila službama za socijalnu skrb, rekli su kamperi.
Vlada Balearskih otoka nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom.
Istisnuti
Protuturistički aktivisti u Španjolskoj kažu da posjetitelji podižu cijenu smještaja, zbog čega si stanovnici ne mogu priuštiti život u središtima gradova.
Španjolsku je do svibnja posjetilo 33 milijuna međunarodnih turista, što je 14 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2023.
Baleari su nakon Katalonije prošle godine bili najpopularnija španjolska pokrajina za turiste, kojih je došlo 14,4 milijuna, rekao je španjolski zavod za statistiku.
Na turizam također otpada 45 posto BDP-a otoka, reklo je udruženje turističke industrije Exceltur.
Posjetitelji sve više preferiraju unajmljivati kuće za odmor aplikacijama poput Airbnba, pri čemu je kratkotrajni najam stranih turista porastao za 24 posto između ožujka i svibnja, objavio je Exceltur.
Stanarine su na otocima u proteklom desetljeću narasle za 158 posto, što predstavlja najoštrije povećanje u Španjolskoj, prema internetskoj stranici Fotocasa.
Prosječan stanarina za stan od 80 četvornih metara na španjolskom arhipelagu je u lipnju iznosila 1447 eura, prema Fotocasi. Prosječna plaća u Španjolskoj iznosi 1925 eura, prema zavodu za statistiku.
Četrdesetosmogodišnja Aina Anamaria je uzela kredit kako bi kupila kamper, za koji plaća mjesečnu ratu od 323 eura, što je oko pola plaće od 700 eura koju prima za rad u trgovini. Najam sobe u stanu na otoku uglavnom stoji između 400 i 500 eura, kazala je.
– Nema načina da se opiše kako moramo na ovaj način živjeti na svojem otoku, dodala je.
Nije jasno kako je transatlantsko putovanje iz snova završilo tragedijom. Kanadska policija potvrdila je da je istraga još uvijek u toku. Tijela bračnog para koji je krenuo na jedrenje preko Atlantskog oceana pronađena su na čamcu za spašavanje šest šedmica nakon što su posljednji put viđeni, prenosi Net.hr.
Britanski par pokušao je preploviti Atlantik te su se uputili prema Azorima. Svoje putovanje dokumentirali su na YouTube kanalu gdje su redovito objavljivali videozapise. Putovanje su nazvali “Zelenom odisejom” te su se oslanjali na jedra, solarne ploče i baterije.
Nestanak je prijavljen 18. juna nakon što su tjedan dana ranije napustili Novu Škotsku svojom ekološkom jahtom Theros, dugom 13 metara.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 1,4 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 16. do 22. jula iznosio 90,78 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Najavljen program KotorArt teatra i KotorArt akademije za muzičke i teatarske profesionalce
U toku je 23. izdanje KotorArta koji traje od 13. jula do 14. avgusta i realizuje se u nekoliko segmenata: Don Brankovi dani muzike, KotorArt teatar, Pjaca od filozofa, Pjaca od knjige, Pjaca od slike i CHIL. Na današnjoj press konferenciji glavni fokus je stavljen na program KotorArt tetra i Akademije za muzičke i teatarske profesionalce.
Direktor KotorArta Ratimir Martinović je ovom prilikom istakao da je KotorArt od samog osnivanja zamišljen kao multidisciplinarni festival. Kako je naglasio, ta ideja se realizovala u periodu od 2009. do 2014. godine kada je festival prigrlio brojne programe. Prema njegovim riječima, od 2017. godine, sticajem različitih okolnosti, festival se vratio svojim korijenima – muzici, ne odustajući od ideje multidisciplinarnog koncepta.
Dakle, ta ideja je tinjala i mi smo je, kako kroz sredstva informisanja ali i naše programe držali u životu. Podsjetiću da smo tokom prethodnih godina imali i izložbe, predstave i Pjace od filozofa. Ove godine se to podiže na jedan viši nivo, pored Don Brankovih dana muzike mi imamo još nekoliko značajnih segmenata festivala koji su podrazumijevali ozbiljnu uredničku ekipu – kazao je on.
Kako je naglasio, festival je ove godine okupio profesionalce koji su prepoznali i potencijal svega onoga što jeste KotorArt, a koji su spremni da svojim profesionalnim angažmanom doprinesu svemu onome što KotorArt danas predstavlja.
Pripremili smo jedan diversifikovan program koji ima za cilj da nastavi sve ono što KotorArt od samog starta radi, jer ga doživljavamo kao jednu ozbiljnu platformu koja je umjetničkog ,edukativnog i inovativnog profila. Platforma koja ima potrebu da propita kapacitete Kotora koji je sam po sebi jedna velika pozornica ali, isto tako da propita potrebe publike koja izreda biva fascinirana gradom ali i prostorima naših koncerata za koje smo mi sasvim svjesni da su pola puta do srca naše publike i veliki dio inspiracije koji umjetnici dobiju boraveći u tim prostorima. – istakao je Martinović.
Današnjoj konferenciji prisustvovao je i urednik KotorArt teatra, reditelj Boris Liješević koji je predstavio uzbudljive i inovativne predstave koje će obogatiti ovogodišnje izdanje KotorArta.
“Pred nama su četiri vrlo zanimljive predstave koje govore o osjetljivosti, tome koliko svakodnevni život može biti uzbudljiv i zanimljiv za scensko prikazivanje. Ove predstave su značajne po tome što pokazuje da se pozorište mijenja, da traži nov materijal, nove prostore, nove izvore i novu osjećajnost. Ljudi koji dođu izlaze sa ovih predstava ozareni, promijenjeni, zagrijanog srca i duše jer u ovim predstavama prepoznaju nešto duboko lično, ali i u isto vrijeme univerzalno,” naveo je Liješević.
U sklopu KotorArt teatra 24. jula će biti odigrana monodrama “Nina?” – autorski projekat Nikoline Vujević, 25. jul je rezervisan za autorsku predstavu Marije Medenice “Neodustajanje”, a monodrama Final Act autorke Lucije Barišić planirana je za 26. jul. Sve tri predstave će biti odigrane u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole na Prčanju. Za sam kraj dramskog segmenta festivala KotorArt teatar se seli u crkvu Sv. Duha gdje će 28. jula biti odigrana predstava “Požrtvovana koza” glumice i autorke Mirjane Medojević.
Ovogodišnje izdanje KotorArta donosi i novi segmenat – KotorArt akademiju za muzičke i teatarske profesionalce – koji će se održati od 24. do 29. jula u kotorskom Kreativnom habu. Ideja koja stoji iza ovog segmenta je da producentima i menadžerima u kulturi pruži pregled različitih aktivnosti u domenu izvođačkih umjetnosti, sa fokusom na muziku i teatar. Više o projektu na današnjoj konferenciji je ispričala urednica KotorArt akademije za muzičke i teatarske profesionalce, Sara Mandić.
“Tim Festivala, zajedno sa uredničkim timom Akademije, kog pored mene čini i Dubravka Vrgoč dramaturškinja i intendantica HNK Rijeka, je uložio velike napore da u Kotor kao predavače akademije dovede zaista eminentne profesionalce u oblasti kulturnog menadžmenta i politike i produkcije. Radionice sa mentorima omogućiće polaznicima da preciznije osmišljavaju i razvijaju vlastite ideje i inicijative. Program će dodatno obogatiti predstave, koncerti i ostali programi predstavljeni u sa klopu festivala KotorArt u ovom periodu, što znači da će poseban fokus biti na praktičnom radu,” navela je Mandić.
Ovogodišnji eksperti i predavači Akademije su: Gabriel Bernovil (Gabrielle Bernoville), konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije, Jan Brirs (Jan Briers), predsjednik Evropske asocijacije festivala (EFA), Ketrin Hataja (Katherine Haataja), osnivač i direktor Operosa Montenegro Opera Festival, Sofi Vanden Bruk (Sophie Vanden Broeck) pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju NT Gent teatra i producentkinja turneja za predstave Jana Fabra i Mila Raua, Jelena Janković-Beguš i Milica Kadić, programske menadžerke Centra beogradskih festivala (CEBEF) i producentkinje BEMUS-a i Anica Tomić, pozorišna rediteljka i glumica.
“Akademiju će ove godine pratiti 13 polaznika odabranih putem otvorenog poziva. Polaznici su aktivni u različitim sferama – teatar, muzika, uključujući i operu i muzički bioskop. Tu su i ideje koje imaju multidisciplinarni karakter i koje povezuju izvođačku umjetnost sa na primjer kulturnom baštinom, dizajnom ili psihologijom. Program akademije je za odabrane polaznike u potpunosti besplatan, na šta smo izrazito ponosni, imajući u vidu da to nije praksa za slične programe u Evropi i širom svijeta,” dodala je Mandić.
Istaknuto je i da će se 26. jula u Kotoru okupiti mladi muzičari, kao i učesnici akademije da zajedno, na Forumu mladih umjetika uče, raspravljaju i saznaju što više o autorskim pravima, ovom značajnom temom za mlade kompozitore ali i izvođače i autore projekata.
Dodatne informacije o ovim, ali i drugim planiranim programima festivala KotorArt mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart
Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
