Vaterpolo klub Primorac nastavio je da pojačava tim za narednu sezonu, a novi igrač ekipe iz Kotora je italijanski golman Franćesko Masaro.
Dvadesetšestogodišnji Italijan visok dva metra, ima ipmpozantan CV jer je branio za Pro Reko, Savonu i Kuinto.
Bio je i član italijanske ekipe koja je 2019. godine osvojila zlato na Univerzijadi u Napulju.
“Prije svega, želim izraziti zahvalnost predsjedniku Siniši Kovačeviću, sportskom direktoru Saku Samardžiću i cijeloj upravi kluba što su mi poželjeli dobrodošlicu u “familiju” Primorca”, kazao je Masaro.
“Kada sam primio poziv, nisam imao nikakve sumnje u konačni izbor. Govorimo o klubu s velikom tradicijom, ambicioznom i brzo rastućem, koji će sljedeće godine igrati u Ligi šampiona i to, zajedno s drugim faktorima, bilo je presudno za moju odluku. Odmah sam osjetio veliku profesionalnost i snažan interes za mene. Dolazim u Kotor s velikom odlučnošću i ambicijom. Jedva čekam da radim s trenerom i svojim novim saigračima”, kazao je on i dodao na crnogororskom “Vidimo se na bazenu i idemo, Primorac! Hajde!”.
Zbog čestih problema koje Tivat u posljednje vrijeme ima sa napajanjem električnom energijom, predsjednik opštine Željko Komnenović održao je sastanak sa izvršnim direktorom CEDIS-a /Crnogorskog elektrodistributivnog sistema/ Vladimirom Ivanovićem i direktorom sektora za razvoj i investicije CGES-a /Crnogorskog elektroprenosnog sistema/ Draganom Perunovićem.
Na sastanku je zaključeno da je stabilno snabdijevanje Tivta imperativ kako lokalne uprave tako i CEDIS-a, te da je postojeće opterećenje mreže koje se dostiže u Tivtu tokom ljetnje sezone, ali i u zimskom periodu od 21MW, moguće obezbijediti sa postojećom infrastrukturom koja omogućava opterećenje do 32 MW.
Takođe utvrđeno je da je značajno smanjena pouzdanost 35/10kV kablovske trase u Tivtu zbog čestih oštećenja koja su nastajala na kablovima u toku različitih građevinskih radova. Ekipe CEDIS-a kvarove su otklanjale, međutim po njihovim riječima teško je pretpostaviti na kojem dijelu trase se može pojaviti slabost sistema kao posljedica čestih oštećenja i popravki. Dio rješenja je u polaganju novog voda u trup bulevara koji će prolaziti kroz Tivat, a dio rješenja je u redovnoj komunikaciji i većem stepenu saradnje neposredno prije otpočinjanja građevinskih radova, kako bi svaka lokacija na kojoj se izvode građevinski radovi bila pregledana i od strane CEDIS-ovog tima, te kako bi u odnosu na nju bila detektovana tačna pozicija oba podzemna 35kV strujna voda.
CEDIS je izradio katastar 35kV voda za teritoriju cijele Crne Gore, pa će Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat detektovati gradilišta na trasi ovog voda i posredovati da ekipe CEDIS-a obiđu ova gradilišta prije početka izvođenja radova kako bi se smanjila mogućnost daljeg oštećenja postojećeg kabla. Takođe CEDIS će imenovati lice koje će biti kontakt osoba za sva pitanja u vezi sa građevinskim radovima čiji je investitor lokalna uprava.
U CEDIS-u planiraju izgradnju još jedne 35/10kV trafo stanice u Bonićima, te zamjenu postojećih transformatora onim većeg kapaciteta i to u trafo stanici Tivat centar, kako bi se na nju moglo priključiti više potrošača.
Tivat – foto Miko Đuričić TO Tivat
Predsjednik opštine Željko Komnenović tokom sastanka je istakao značaj urednog i stabilnog snabdijevanje grada električnom energijom. Opština će svoje resurse staviti u službu ovog cilja, a trajno rješenje problema biće polaganje novih vodova u trup bulevara koji će prolaziti kroz Tivat.
U ime Opštine Tivat sastanku su prisustvovali i u njemu učestvovali potpredsjednik opštine Jovan Brinić, sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović, direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan i sekretar za inspekcijski i komunalni nadzor Krsto Pejović.
Jedna od tema bila je i dalja aktivnost CGES-a na jačanju 110kV elektro-energetske mreže u Radovićima.
Kuća slobodne misli u Kavču – foto M.D.P. Boka News
Njegujući kulturu sjećanja u okviru svog programa “PAMTIMO”, aktiviskinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje Anima Kotor povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, pozivaju zainteresovane da učestvuju u radionici o ratnom silovanju, koja će biti održana u srijedu 19. juna u 17 sati u Kući slobodne misli u Kavču. U sklopu radionice biće prikazan film.
-Silovanje u ratu je imenovano Bečkom deklaracijom,1993. i definisano kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti . Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Poslije tridest i dvije godine, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilja i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj silovanih žena je svjedočio o tom nasilju.26 juna 2023 godine Žene u crnom i Autonomni ženski centar Beograd organizovale su Ženski sud-slučaj Foča, posvećen seksualnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.). Ovaj ženski sud jedan od vidova tranzicione pravde.Javna prezentacija Ženskog suda- slučaj Foča održaće se u Podgorici 20.juna2024. u Kulturnom centru 201.
U Crnoj Gori se ova tema ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost crnogorskih građana u ovim zločinima. Pokrenut je postupak protiv Ranka Radulovića za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a, kao i protiv Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića pred Okružnim sudom u Trebinju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Očekuje se da specijalno tužilaštvo pokrene procese na osnovu ogromne dokumentacije koju su dobili sa svjedočenja na suđenjima ratnim zločincima u Hagu.Vrijeme je da se individualizuju ovi zločini u Crnoj Gori kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.
Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja, poručuju aktivistkinje NVO “Anima”- Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor.
Hrvatski šef diplomatijeGordan Grlić-Radman danas se susreo u Tivtu sa predsjednikom HNV-a Zvonimirom Dekovićem i zastupnikom u parlamentu CG i predsjednikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem.
„Dolazimo sa porukom cijele Vlade o potpori Hrvatima u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, kako politički tako i finacijski kao i u svakom drugom obliku, da se Hrvati osjećaju sigurno i ostvaruju sva ona građanska prava. Razgovarali smo o ovdašnjem Domu kulture koji su sagradili Hrvati Boke davne 1922. godine, to je njihovo vlasništvo, i tu smo razgovarali o tome da ga treba vratiti u vlasništvo da bi raspolagali sa njime kao vlasnici a ne kao korisnici. Mi smo spremni finacijski pomoći dalju obnovu doma“ – kazao je Grlić Radman.
On je istakao da je Hrvatska ostvarila sve vanjsko političke ciljeve i može biti uzor svim zemljama Zapadnog Balkana, te izrazio podršku Crnoj Gori na euroatlanskim integracijama.
„Mi smo zapostavili otvorena pitanja kako bi smo jačali stabilnost Crne Gore i njihovih institucija. Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, ne bi zatvorila zadnje osmo poglavlje u pregovorima sa EU, ali i očekujemo i poštivanje sa crnogorske strane. Ulazak Crne Gore u EU ipak ide preko susjede koja je iskreni zagovornik njene europske perspektive“ – poručio je Grlić Radman.
Grlić Radman u posjeti HNV-u – foto Boka News
On se zapitao kakvu Crna Gora ima povjesno političku vezu sa rezolucijom o Jasnovcu koju bi trebala da usvoji Skupština.
„Niti je povjesno opravdano, niti je politički logična i može imati štetu. Crna Gora bi se prije svega trebala suočiti sa vlastitom povješću, a ako je sklona rezolucijama onda bi trebalo donjeti rezoluciju o Božićnom ustanku u Crnoj Gori“ – kazao je on.
Grlić Radman je poručio da nema zahlađenja političkih odnos sa Crnom Gorom, već da bi trebali dijeliti iste vrjednosti, mi smo ispružili prijateljsku ruku.
„Došao sam u posjet hrvatskoj zajednici, izrazio sam želju posjetiti i hrvatski Školski brod Jadran, ali nismo dobili dostojan odgovor, tako da se taj posjet neće dogoditi“ – kazao je Grlić Radman.
Predjednik HNV Zvonimir Deković izrazio je nadu da će se pitanje statusa Doka kulture u Donjoj Lastvi trajno riješiti.
„Postoje obećanja, RH je spremna da investira u ovaj Dom, pored obećanja status je isti od 2012. godine. Kao najmanja nacionalna zajednica u CG želimo djelovati emacipatorski na crnogorsko društvo da nas prihvate kao ravnoapravne građane ove države.“ – kazao je Deković.
Grlić Radman u posjeti HNV-u – foto Boka News
Predsjednik HGI-a, jedine političke stranke Hrvata u CG, Adrijan Vuksanović podsjetio je da danas sve češće možemo čuti poruke iz 90-tih godina.
„Mi smo oni koji čuvaju Evropski rudiment. Imamo stranku koja se zalaže za očuvanje nacionalne smobitnosti i državnog digniteta. Snaga nije u broju već u lojalnosti.“ – kazao je Vuksanović.
Grlić Radman u posjeti HNV-u – foto Boka News
Tokom dana ministar Grlić Radman je sa domaćinima posjetio otočić Gospe od Milosti u Tivatskom zaljevu.
Vanredna Skupština akcionara kompanije Vektra Boka imenovala je novi Odbor direktora, u kojem su sada Radovan Samardžić, Vladimir Čović i Danilo Matijašević, dok će se predsjednik tog tijela birati naknadno.
Paralelno sa tim, iz Odbora direktora su jednoglasno razriješeni Dragan i Bojan Brković, kao i član uprave Milić Popović, prenose Vijesti.
Odluka o tome donijeta je u ponedjeljak na sjednici u Podgorici, kojoj su prisustvovali stečajni upravnik Vektra Boke Radojica Grba, sekretar te firme Ranko Grbavac i advokat Ellena group Nemanja Radović.
Vektra Boka je dio bankrotirane imperije Dragana Brkovića. Kompanija Ellena group iz Herceg Novog je početkom aprila postala vlasnik 33 odsto akcija u Vektra Boki, kada je 8,7 miliona akcija kupila po cijeni od četiri centa, odnosno za paket akcija je platila 350 hiljada EUR. Te akcije su ranije bile zaplijenjene od firme Vektra Investments zbog duga, a prodaja na berzi je bila organizovana putem aukcije.
Matijašević koji je vlasnik Ellena group, saopštio je da će sada kada su u Odboru direktora Vektra Boke, vidjeti da se izmire potraživanja prema Poreskoj upravi, kako bi se spriječilo uvođenje stečaja u ovu kompaniju. Naglasio je da čekaju upute od Privrednog suda, te da je novo ročište u vezi stečaja zakazano za 16. jul. Poreska uprava već neko vrijeme pokušava da uvede stečaj u Brkovićevu Vektra Boku zbog milionskog duga, a firma se od februara 2017. godine nalazi pod mjerama reorganizacije ovog suda.
Na Skupštini akcionara razmatran je i zahtjev za promjenu imena ove kompanije u Boka resorts, ali predlog nije prihvaćen.
“Izmjenu imena smo tražili jer niko ne želi da pregovara sa Vektra Bokom, a to pitanje će opet biti pokrenuto na redovnoj Skupštini akcionara zakazanoj za 30. jun”, naveo je Matijašević.
Trgovanje akcijama kompanije Vektra Boka na Montenegro berzi je odlukom od krajem maja, blokirano do 30. juna ove godine na zahtjev Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije, a u sklopu istrage koju vodi Specijalno državno tužilaštvo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana, kao i Milića Popovića.
Prema informacijama Vijesti, zabrana trgovine akcijama je zatražena i da bi se spriječile moguće malverzacije sa njihovom vrijednošću kao i da bi se zaštitila ta imovina koja u nastavku postupka može biti i oduzeta Brkovićima.
Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Boku u decembru 2007. godine je privatizovala Brkovićeva Vektra Montenegro, koja je kao prvorangirani ponuđač dobila državni paket 59,4 odsto akcija za 22 miliona EUR uz obavezu da u naredne tri godine investira 50 miliona EUR. Brković je prije toga sa svojom drugom firmom Vektra investments od mađarskih kompanija kupio udio od 33 odsto akcija, što mu je nakon kupovine i državnog paketa, ukupno vlasništvo od 92 odsto. Brković je ime kompanije promijenio u Vektra Boka.
Nakon toga uslijedile su godine velikih problema za kompaniju, veliki dio imovine je založen za kredite, dok planiranih investicija nije bilo. Vlasnik se pravdao sporovima sa opštinom i državom zbog urbanističkih planova, a veliki dio imovine je u međuvremenu rasprodat ili zaplijenjen.
Da na Skupštini akcionara nije mogla biti promijenjena vlasnička struktura, da je sjednica zakazana uprkos zabranama relevantnih institucija, da ne može proizvesti pravne posljedice i da su akcije blokirane, kazali su iz Udruženja bivših radnika ove kompanije.
Predsjednik ovog Udruženja, Đorđe Rajak, Vijestima je kazao da sumnjaju da svi koji pokušavaju da prisvoje i prodaju imovinu nekadašnje HTP Boka, krše zakone i akte Vlade, više ministarstava i tužilaštva.
“Ovu muku mi prolazimo isključivo zbog nepoštovanja naših prava iz radnog odnosa u traženju pravde za 200 porodica, koje su ugrožene nezakonitim radnjama poslodavca i njegovih satelita”, rekao je Rajak.
Prvi mjesec meteorološkog ljeta 2024. započeo je promjenljivo, ali taj se obrazac se promijenio te ove sedmice slijedi snažan toplinski val u južnoj, srednjoj i istočnoj Evropi.
Predviđa se da će se temperature popeti u nekim zemljama i do 40.
Glavni uzrok nadolazećeg toplinskog vala je stabilan atmosferski obrazac poznat kao toplinska kupola. Kada se uspostavi dugotrajno stabilno vrijeme, ovaj fenomen pojačava toplinske valove. Toplinska kupola djeluje poput poklopca na loncu. Ona zahvata znatno topliju vazdušnu masu i pritiska je prema tlu. Vazdušna masa se pritom značajno zagrijava kako dolazi do najnižih nadmorskih visina.
Od srijede do petka najtoplija vazdušna masa stiže od Italije prema Balkanu, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj. U Italiji i na Balkanu se predviđaju maksimalne temperature koje dosežu blizu 40°C.
U petak nam slijedi vrhunac toplinskog vala. U Italiji bi temperature mogle doseći i 42 stupnja Celzijusa. U četvrtak i petak se očekuje vrlo vruće vrijeme i diljem zemalja Balkana, s najvišim temperaturama i do 40 stepeni Celzijusa.
Sljedećeg vikenda nam stiže osvježenje sa zapada, a temperature će se vratiti na uobičajene vrijednosti za jun, s maksimalnim temperaturama od nekih 30-ak stepeni.
Srijeda, 19.06.2024.
Pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 24, najviša dnevna od 28 do 38 stepeni.
Prema odluci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, za upis u Gimnaziju Kotor odobreno je pet smjerova: OPŠTA GIMNAZIJA (3 odjeljenja), FILOLOŠKA GIMNAZIJA (1 odjeljenje), MATEMATIČKA GIMNAZIJA (1 odjeljenje), EKONOMIJA I PRAVO (nivo IV1, 1 odjeljenje), ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA (nivo IV1, 1 odjeljenje).
Konkurs je otvoren 24, 25. i 26. juna 2024. godine (od 0 do 24 časa) i 27. juna 2024. godine (do 15h), a podnosi se elektronskim putem na adresu www.upisi.edu.me
Podsjećamo da je za upis u sve smjerove gimnazije, minimalni broj bodova 60.
Za upis u opštu gimnaziju vrjednuje se: opšti uspjeh u posljednjem ciklusu osnovne škole, uspjeh na eksternoj provjeri znanja na kraju osnovnog obrazovanja, uspjeh iz CSBH jezika i književnosti odnosno maternjeg, matematike i predmeta značajnih za sticanje obrazovanja u posljednjem ciklusu osnovne škole, rezultati sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljena priznanja.
Za upis u Filološku gimnaziju, na eksternoj maturi je potrebno ostvariti ocjenu odličan (5) iz CSBH jezika i književnosti i stranog jezika po izboru, ili minimalno ocjenu dobar (3), a da je učenik iz tih premeta imao ocjene odličan (5) u najmanje dva razreda trećeg ciklusa školovanja. Za upis u Matematičku gimnaziju, iste uslove je potrebni ispuniti iz matematike.
Za upis u smjerove stručne škole, minimalni broj bodova je 48.
Važe isti uslovi kao za upis u gimnaziju, ali se posebno vrjednuje uspjeh iz dva nastavna predmeta u posljednjem ciklusu osnovne škole koji su važni za odabrani smjer.
Otvaranje odjeljenja Matematičke gimnazije ima za cilj da kod svih učenika u našem gradu i širem okruženju, probudi interesovanje za prirodne nauke i pruži mogućnost nadarenim učenicima da razvijaju svoje sposobnosti. Ovo je druga godina kako upisujemo učenike u Filološku gimnaziju i nudimo im mogućnost da steknu široko obrazovanje iz maternjeg jezika, brojnih stranih jezika i opšte kulture, te pokažu svoju kreativnost na takmičenjima i u vannastavnim aktivnostima.
Više informacija o uslovima upisa možete naći na: www.gov.me/mps
Kotorska Gimnazija je sa dubrovačkom i zadarskom najstarija gimnazija na prostorima bivše države, ove godine slavi 159 godina postojanja.
Očekuje veliki broj prijava “starih” i “novih” partija za učešće na lokalnim izborima najesen
Na pragu raspisivanja lokalnih izbora u Opštini Kotor polako se sumiraju rezultati postignuti u prethodnom periodu, propituje se koje su to odluke Skupštine donijele boljitak u životu građana, šta je moglo i bolje, te se planiraju i sljedeći koraci u donošenju odluka važnih za ukupnu lokalnu zajednicu. Da li će i koji će to planovi biti ostvareni, zavisiće od toga ko će u narednom periodu biti na vlasti.
Redovni izbori u Opštini Kotor održaće se u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, najkasnije 15 dana prije isteka mandata ovog saziva Skupštine (oktobar 2024.). Lokalne izbore raspisuje Predsjednik Države, a od raspisivanja do održavanja izbora ne smije proći manje od 60 niti više od 100 dana, tako da raspisivanje lokalnih izbora SO Kotor očekujemo negdje u julu, a održavanje najkasnije do polovine oktobra, kazala je predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja za Boka News.
-Što se tiče izborne kampanje biće veliki izbor, u smislu predaje izbornih listi biće više političkih partija, s obzirom da su formirane i neke nove partije ili su u procesu osnivanja. Očekujem da će biti “širok izbor”, mada je to na svakim izborima specifično u Kotoru, gdje smo posljednji put imali devet izbornih listi. Kako će koja politička partija odlučiti, da li će samostalno ili u nekom savezu/koaliciji, o tome ne bih mogla govoriti, jer aktivnija dešavanja na ovom polju će početi kada budu raspisani izbori, kaže Predsjednica i dodaje da očekuje da će na lokalnim izborima učestvovati sve partije koje sada djeluju u lokalnom parlamentu- Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA, bivši Demokratski front, koalicija za budućnost, zatim Demokratska Srpska stranka, Socijalistička narodna partija, Demokratska partija socijalista, Liberalna partija, Socijaldemokrate, kao i Demokratska alternativa, koja je osnovana nedavno, te i one stranke koje nisu ostvarile odborničke mandate u prethodnom sazivu.
Ulaz u Skupštinu u Palati Bizanti – foto Boka News
-Što se tiče novih partija, ima onih koje su nove na držanom nivou poput partije “Evropa sad”, vjerujem da će nastupiti i na kotorskim izborima, imajući u vidu da su nedavno nastupili na lokalnim izborima u dvije opštine. Takođe, očekujem da će nastupiti i lokalna lista “Kotorski pokret”. Možda će biti još nekih partija ili listi, ne mogu ništa da kažem unaprijed, ali predviđamo veliki broj prijavljenih, dodaje Mršulja.
Upravo je završena 23. sjednica SO, a za četiri godine mandata, ovaj skupštinski saziv donio je brojne odluke važne za opšti javni interes i one koje se odnose na potrebe fizičkih i pravnih lica/ građana.
-Na gotovo svakoj sjednici je bio veliki broj odluka, rijetke su sjednice gdje su po hitnoj proceduri donešene jedna ili dvije odluke, bilo ih je toliko da smo imali više nastavaka sjednica kako bi smo ih izglasali. Svaka je odluka važna, fizičkom licu je važnija odluka o službenosti prolaza, nego neka odluka koju mi generalno doživljavamo najvažnijom za javni interes. Izdvojiću neke koje se tiču poboljšanja života lokalnog stanovništva grada Kotora.
Donji Grbalj Photo: Boka News
Unapređenje vodovoda u Donjem Grblju
Prije svega, donijeli smo odluke koje se tiču vodosnabdijevanja Donjeg Grblja- za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići, Bigova – utvrđivanje lokacije za sekundarni vodovodni sistem koji ide sa priključka “Jugodrva”. Radovi su u toku već izvjesno vrijeme. S obzirom da Donji Grbalj do sada nije imao gradski vodovod, ove odluke su od velikog značaja za stanovništvo. Našim programima investicionih aktivnosti predviđeno je i projektovanje vodovoda za dio Zagore, Višnjeva, Krimovice, Jaza.
Radovi na sekundarnoj vodovodnoj mreži u Donjem Grblju, teku predviđenom dinamikom, predviđamo da će početkom iduće godine mještani dobiti vodu iz gradskog vodovoda. Ovo bi bila velika olakšica za život u selima, koja se sve više urbanizuju, a vodovodna infrastruktura je zastarjela.
-Primarnu vodovodnu infrastrukturu postavlja firma “Bigova Bay” i ti radovi teku predviđenom dinamikom, koja će u narednom, skorijem, periodu biti završena. U međuvremenu je nadležni Sekretarijat za investicije Opštine Kotor raspisao tender za izbor izvođača za izvođenje radova i postavljanja sekundarne vodovodne infrastrukture ka selima Pobrđe, Vranovići, Lješevići, Bigova. Vrijednost ovih radova iznosi preko 2 miliona eura. Završetak radova i dobijanje vode iz gradskog vodovoda je za očekivati početkom naredne, 2025.godine.
Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda
-Nakon ove sezone očekuje nas početak radova za vodovodno-kanalizacionu mrežu Prčanj-Stoliv-Risan- Perast, što je veoma značajna investicija. Prethodno smo donijeli Odluku o utvrđivanju javnog interesa radi pokretanja postupka (ne)potpune eksproprijacije u cilju poboljšavanja i proširenja ove vodovodno-kanalizacione mreže, zatim smo donijeli Odluku za realizaciju vodosnabdijevanja i odvođenje otpadnih voda, Odluku o zaduživanju Opštine Kotor u tom dijelu na Jadranskoj obali. To obuhvata kanalizacionu, vodovodnu mrežu za pomenuta mjesta, kao i podmorski tranzitni kanalizacioni cjevovod Perast-Stoliv i takođe Perast-Risan, Stoliv-Prčanj, s obzirom da je u prethodnom period odrađen sistem do Peluzice. Opština se za ovaj projekat zadužila četiri miliona i 450 hiljada eura, a sveukupno ovaj poduhvat je vrijedan preko 30 miliona eura.
Prčanj – foto Boka News
Projekat vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali faza V komponenta 2, se odnosi na kanalizaciono-vodovodni sistem Prčanj-Stoliv i Perast -Risan. Ukupna vrijednost ovog projekta je preko 30 miliona eura, a početak radova se očekuje nakon turističke sezone, znači početkom jeseni ove godine. Rok za izvođenje je 2 godine.
Ono što će nam svima biti potrebno je strpljenje, ali nakon takve investicije stanovništvu će sigurno biti lakše i ugodnije živjeti u zalivu, dodala je Mršulja.
Bulevar Tivat-Jaz
Projekat Države od velikog javnog interesa je Bulevar Jaz-Tivat, za čiju realizaciju smo pripremili predlog odluke koji će se naći u dnevnom redu sljedeće sjednice. To je utvrđivanje lokacije za izgradnju vodovodno-kanalizacionog sistema za zonu Bulevara Tivat-Jaz, od Krtoljske raskrsnice do Lastve Grbaljske, tako da ćemo dio bulevara iskoristiti kako bi u njegov trup ušla sva infrastruktura za vodovod i kanalizaciju. To će biti mnogo značajno za vodosnabdijevanje ovog dijela opštine, iako tamo imamo bolje vodosnabdijevanje nego što je bilo, ali opet i dalje tokom ljeta ima nekih restrikcija. Ovim će se uvezati Regionalni vodovod koji će tu proći, a veliki značaj ima I kanalizacioni sistem od raskrsnice Kotor-Tivat-Budva do Lastve Grbaljske, naročito imajući u vidu koji je to broj stanovnika koji gravitira tom području i koliko se urbanistički širi cijelo područje između tri grada, objašnjava Maja Mršulja.
Bulevar Tivat – Jaz – foto sreensot
Sanacija, rekonstrukcija lokalnih puteva
Ističe da radovi na gornjogrbaljskom putu od Stare fortece do Lastve Grbaljske već traju izvjesno vrijeme, u smislu proširivanja, sanacije. To je dionica koja je u prethodnom putu bila prilično zapostavljena. Ima mnogo kritičnih mjesta kao što je bila stijenska masa Gradac u selu Nalježići, što je uspješno odrađeno i put je proširen u tom dileju. Imajući u vidu da su u toku radovi na bulevaru Tivat-Jaz, ovaj put bi mogao biti od značaja za rasterećenje glavne saobraćajnice, iako se on više koristi za potrebe lokalnog stanovništva, on bi mogao biti dobra alternativa. S obzirom da taj prostor naseljava sve više ljudi, ulaganja u saniranje i rekonstrukciju lokalnih puteva je od velike važnosti. Pošto se u Donjem Grblju radi i vodovodni sistem, rekonstrukcija tog puta obavlja se u fazama.
Gradnja za sindikalce
-Kako se dio Opštine iza tunela Vrmac zadnjih godina širi i naseljava, Skupština je donijela i važne odluke koje se tiču saradnje sa sindikatima različitih državnih institucija, a odnose se na izgradnju stambenih objekata. Prvu odluku iz ovog seta SO Kotor je donijela u prethodnom periodu za članove Sindikalne organizacije zdravstvenih radnika, a u nastavku 23. Sjednice i odluku o solidarnoj izgradnji stambenog objekta u KO Privredna zona za potrebe Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore, potom za potrebe Univerziteta Crne Gore, te za potrebe Sindikata bezbjednosnih institucija i Sindikalne organizacije Uprave prihoda i carina Crne Gore i za potrebe zaposlenih u Osnovnom sudu u Kotoru. Ranije je donijeta i Odluka u vezi nepokretnost koja se nalazi u KO Dobrota 1, za potrebe zaposlenih u prosvjeti, a odnosi se na oslobađanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Za izgradnju oko 300 stanova u različitim objektima obezbjeđena je adekvatna površina zemljišta. Ovaj dio koji se tiče izgradnje stanova namijenjen je izgradnji stambenog prostora, u skladu sa Planom namjene, kaže Mršulja.
Povećana naknada za novorođenčad
-Tokom prošle godine donijeta je Odluka o povećanju naknade za novorođenu djecu na teritoriji Opštine Kotor, u iznosu od 450 eura za novorođenče, uslov je prebivalište makar dvije godine za državljane Crne Gore i za strance stalni ili privremeni boravak. U vezi s tim je i Odluka o participaciji Opštine u troškovima prevoza učenika, tako da to učešće iznosi od 60 do 100 posto u odnosu na kategorije, na broj kilometara.
Rekordni budžet omogućuje ulaganja u zdravstvo, opbrazovanje, sport…
-Ove godine Skupština je usvojila rekordni budžet- preko 44 miliona i 680 hiljada eura. Iz godine u godinu budžet ne samo da se povećava, nego je i realizacija na veoma visokom nivou, naročito ona koja se tiče kapitalnih investicija (prošle godine je uspješno ostvaren budžet od preko 28 miliona eura).
Zahvaljujući svim službama, sekretarijatima i preduzećima koji su doprinijeli realizaciji budžeta moguće je ulaganje u državne institucije i ustanove- prvenstveno zdravstvene, obrazovne i sportske na teritoriji Kotora – Opština je u najvećem dijelu sanirala Pedijatrijsko odjeljenje KBC Kotor, sanirala školske sale, izgradila školska igrališta, ono što je bilo nanužnije, u okviru predviđenih budžetskih sredstava. Tu su i nova dječija igrališta u stambenim naseljima, novi park u Rakitama, Pijaca nas Sv. Stasiju, Slavjanska čitaonica u Dobroti. Povećanjem planiranog budžeta imamo više sredstava i za sportske kolektive, prvenstveno za tri gradska kluba- VK Primorac, FK Bokelj i KK Kotor, kao i za ostale klubove, a samim tim vidljivi su i bolji rezultati,što daje na većem značaju Grada, navodi Predsjednica.
Kotor – semafori – foto Boka News
Sistem “pametnih semafora”
-Prošle godine krajem juna je registrovano više od 11 hiljada automobila koji su kotorskom rivom od Škaljara ka Dobroti prošli samo jednom saobraćajnom trakom, a jedan od uslova za pravljenje autoputa je frekvencija od preko 12 hiljada automobile, tako da ispunjavamo te uslove, ali pošto nije moguće zbog konfiguracije reljefa i statusa UNESCO-a, uveli smo “pametne semafore”. Cilj je bio bolji protok saobraćaja, da se ne ne stoji u mjestu, nego da se bar polako kreće.
Takođe smo utvrdili da je najveći broj automobila domaćih (KO i TV) tablica, što nam govori o tome da Kotorani najviše koriste sopstvena vozila, eventualno motore u proljetno-ljetnjem periodu. To je možda posljedica nedostatka kvalitetnog javnog autobuskog/kombi prevoza. SO donijela odluku o linijskom gradskom i prigradskom prevozu sa ciljem poboljšanja učestalosti polazaka, manjem kašnjenju, što je rezultiralo i nabavkom pet novih autobusa koji su već u upotrebi. Imam utisak da nekako naši građani najviše pribjegavaju sopstvenim prevoznim sredstvima, a nadamo se da će sve ovo uticati da u većoj mjeri koriste i javni prevoz.
Imamo u vidu i mogućnost vodenog saobraćaja, ali ne mogu ništa izvjesnije reći da li će, kad će i što će, mi smo se uhvatili prvo ovog drumskog saobraćaja da ga rasteretimo sa ovim načinom koliko-toliko. Druga faza pametnih semafora magistralom od tunela Vrmac u Škaljarima do kružnoga toka i od ŠC “Kamelija” do Dobrote (Dom zdravlja) će uskoro krenuti.
Kotor – foto Boka News
Turistička sezona 365 dana
– Do 2018. godine cijena ulaznice za Bedeme bila je 3 eura, a kada je povećana na 8 eura, vidjeli smo da to funkcioniše, pa smo odlukom Skupštine povećali ulaznicu na 15 eura. Sve što se zaradi će se najvećim dijelom uložiti u Bedeme, da oni sami sebe rekonstrtuišu, to je poenta svega. Očekujući podršku od Države, bolje je da što više toga uradimo sami.
Preko 40 hiljada gostiju boravilo je u Kotoru od 1. januara do 1. juna, ostvareno je 250 hiljada noćenja, pritom gosti prosječno u Kotoru ostaju šest dana. Stvoren je ambijent gdje je ovaj grad posjećen tokom cijele godine, najviše tokom sezone. Sa preko 250 registrovanih kulturnih manifestacija Kotor je grad sa najvećim brojem kulturnih događaja koji se realizuju u toku godine. Zahvaljujući tome i turistička sezona traje 365 dana, a brojni se zadržavaju više dana u gradu upravo radi koncerata i zabnavnih, sportskih programa u gradu.
Usvojen je i Nacrt o osnivanju JU Kotorsko pozorište za djecu i mlade, prvog pozorišta takve vrste u Crnoj Gori.
BN: Trezor Opštine Kotor se najviše puni od poreza na nepokretnosti fizičkih i pravnih lica, a što se tiče prihoda koji se odnose na izletničke, boravišne takse i ulaznice za obilazak Bedema, reper za uspjeh je rekordna 2019. godina, sa kojom turistički i opštinski poslenici upoređuju sadašnje stanje.
-Tako je od izletničke takse 2019. godine ostvaren prihod od 580 hiljada eura, 2023. godine – 497 hiljada eura, a ove godine na 1. jun iznosi 132 500 eura, što je izvrsna, s obzirom da je sezona tek počela. Boravišne takse su 2019. godine donijele prihod od 716 hiljade, 2023.- preko milion eura, a na 1, jun . oko 250 hiljada, što govori o tendenciji rasta. Značajni su prihodi i sa Bedema- tokom 2019. godine, kada je ulaznica iznosila osam eura, obišlo ih je preko 250 hiljada posjetilaca i prihod je bio oko milion i 730 hiljada eura. Tokom 2023. godine – preko milon ipo eura je bio prihod sa bedema sa istom cijenom ulaznice. Mi smo skoro donijeli odluku gdje je povećana cijena ulaznice sa osam na 15 eura, izuzimajući sve one koji imaju prebivalište u Crnoj Gori (oni ne plaćaju ulaznicu), i na dan 1. jun ostvaren je prihod od preko 650 hiljada eura, uz preko 45 hiljada posjetilaca. To je značajno je povećanje, sigurna sam da će se ostvariti visoki prihodi, veći nego što su bili u prethodnim godinama, a imaćemo negdje manji broj posjetilaca. To smatram pozitivnim, samim tim će sva ova naša ulaganja u Bedeme ostati trajnija, nije isto kad ih obiđe 220 hiljada ili 130 hiljada ljudi.
BN:Da li je to dobar recept i za kruzing turizam i goste koji nam dolaze brodovima- manje kruzera a više kvalitetnijih i bolje platežnih gostiju koji bi se zadržavali više dana u Kotorskom zalivu?
Očekujemo da će Studija o održivom kruzing turizmu u Kotoru (CLIA) biti ubrzo gotova, da vidimo što i kako dalje. Nosilac njene izrade je Luka Kotor, a Opština podržava njenu izradu. Studija će nam dati neke smjernice. Ono što je bitno za razvijanje stacionarnog turizma jeste izgradnja hotela, imamo hotel na Prčanju koji je većeg kapaciteta, očekujemo i hotel „Teuta“ u Risnu, nastavak izgradnje hotela na URC-u i prije valorizacije dijela staroga „Fjorda“, više smještajnih kapaciteta, jer svi hoteli koje imamo u Kotoru su manjih kapaciteta. Lokalitet bivšeg „Fjorda“ je u privatnom vlasništvu, a mi kao lokalna uprava utičemo da bude nekih pomaka da se taj dio ponovo valorizuje. Tek nakon toga možemo govoriti o promjeni strategije razvoja sveukupnog turizma kod nas, što nas čeka u bliskom periodu.
Gornji Grbalj – foto Boka News
Izgradnja uzima maha, poljoprivreda potisnuta
U periodu prije desetak godina nekonstrolisano se gradilo, pa je usljed prijetnje gubljenja statusa UNESCO-vog grada donesen moratorijum na gradnju.
Evidentno je da gradnja u svim gradovima uzima maha, možda i upravo zbog statusa UNESCO-a Kotora manje u odnosu na susjedni Tivat i da ne pominjem Budvu gdje je to zaista pretjeralo svaku mjeru. Možda bi trebalo da se gradnja izmjesti u dijelu iza tunela, u Grblju, gdje postoji prostor za gradnju. Sa druge strane, to je i poljoprivredno područje i svjedoci smo da u odnosu na prethodni period od prije par decenija danas mnogo manje proizvođača u poljoprivredi. Svako domaćinstvo se umjereno bavilo stočarstvom, ratarstvom, voćarstvom…Sad je toga sve manje, rijetka su domaćinstva koja razvijaju tu djelatnost na području opštine Kotor iako nudimo podsticajne mjere i raspodjelu sredstava koja se svake godine dodjeljuuju poljoprivrednim proizvođačima.
Budžetom Opštine za podsticaje u poljoprivredi (voćarstvo, maslinarstvo, povrlarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, ribarstvo i marikulturu) predviđeno je 90 hiljada eura, od čega je prije nekoliko dana registrovanim poljoprivrednim proizvođačima dodijeljeno 49.436 eura.
Zdrava domaća hrana i seoski turizam privlače turiste, te razmišljamo i o razvoju poljoprivrede na ovom području. Vraćanje zemljišta vlasnicima na Mrčevom polju (Jazu) je postupak koji dugo traje, a samim tim nekako koči valorizaciju tog prostora. Trebalo bi naći mjeru između onoga što puni budžet i onoga što omogućava normalan život građana, kako oni ne bi osjećali teret gužvi, turista, gostiju.
Uvijek može i bolje i više
Ono što bi trebalo unaprijediti i promijeniti, a ne zavisi od Opštine Koptor, jer ona nije vlasnik, po Mršuljinom mišljenju, je ono što svi primjećuju kad uđu u Kotor.
-Primjećuje se prostor bivšeg “Autoremonta”, Stare Rivijere, plato gdje je nekad bio hotel “Fjord”, zatim prostor “URC”, gdje će, nadamo se, biti nastavljena gradnja hotela… to je ono što je zapravo privatno vlasništo. Opština je uradila sve na stvaranju jednog političkog I privrednog ambijenta gdje nema više barijera za ulaganje. Ukoliko neko želi da valorizuje te prostore, ne ulazeći u kompleksnu vlasničku strukturu, mislim da zaista nema nikakvih prepreka u smislu ulaganja. Mi utičemo, koliko je do nas, da na tim prostori na veoma atraktivnim lokacijama u srcu grada, konačno krenu investicioni radovi, kako bi naš grad bio sređeniji, a život građana ugodniji.
U lokalnom parlamentu 12 žena
Žene su na vodećim funkcijama Opštine Kotor tek od početka ovog milenijuma – najprije predsjednica Opštine Maja Marija Ćatović, zatim predsjednica Skupštine Dragica Perović i sada Maja Mršulja. U očekivanju da se taj trend nastavi, pitamo Maju koliko je zadovoljena kvota rodne ravnopravnosti kad je u pitanju Skupšina Opštine Kotor.
-Od 33 odbornika/ca u lokalnom Parlamentu je 12 žena, što bi značilo nešto više od 30%, pa mogu reći da se negdje uklapamo u te kvote (najmanje 30%). Prilikom predaje izbornih listi zakonom je predviđeno da na svakih četiri jedna kandidatkinja za odbornicu mora biti žena, da bi se ispunio uslov učešća od 30% žena u političkom životu. Taj broj još nije na nivou na kojem bi trebalo da bude, ako posmatramo i druge lokalne parlamente i Državni parlament, žene koje su u izvršnim organima itd, opet gledajući odnos mužkaraca i žena, vidljivo je da je žena manje, ali da ih je više nego što ih je bilo u prethodnom periodu. Ako tražimo objašnjenje svemu tome, sigurno je da se dosta rtoga promijenilo u odnosu na neki davno raniji period, u smislu da se žene obrazuju, generalno, veliki broj mladih ljudi a naročito žena završava visoke škole-fakultete, što je rezultat osvješćenja i nekakvog oslobođenja- u smislu učešća u javnom životu. Sarađujući sa ženama, djeluju mi vrlo hrabro, ne ustručavaju se, sposobne su, borbene, ne odustaju od cilja, što su kvaliteti koje posjeduje većina žena na značajnim funkcijama u javnom životu. Generalno, u životu uopšte žena ima više obaveza, veliko je opterećenje jer su i majke i domaćice, s druge strane su i poslovne žene, a jave funkcije iziskuju mnogo vremena. To ne podrazumijeva samo radno vrijeme, to su i aktivnosti van toga, s obzirom da javna funkcija traži da smo dostupni tokom cijeloga dana. Znajući koji teret to nosi (ako ne znaju, saznaće), vjerovatno se dio žena i ne ukjlučuje za posao u javnom političkom životu, s obzirom da to znači manje vremena za sebe, za svoju djecu i porodicu.
Izložene mizoginim komentarima
Prateći dešavanja u vezi nekih odnosa prema ženama u politici, vidimo da su često izložene nekim mizoginim komentarima, verbalnim napadima ili prijetnjama, što ne ide u prilog namjeri da one učestvuju u javnom životu. Raduje me što ih ima više, nije to broj koji je idealan, ali ipak se nešto dešava i ide se naprijed u tom smislu, jer ženu koja zaista želi da se bavi ovim poslom, koja je slobodna i nezavisna, koja želi promjene u društvu i zna kako da ih ostvari, ne mogu zaustaviti ni te prepreke. Tu su žene itekako istrajne i uporne, smatra Mršulja.
Dodjelom nagrada za klape u muškoj konkurenciji- klapi “Podvorje” iz Kaštel Šućurca za prvo mjesto, klapi “Ricordo” iz Blata na Korčuli za osvojeno drugo i klapi “Delmati” iz Solina, završen je 23. Međunarodni festival klapa (MFK) u Perastu, koji je održan od 14. do 16. juna.
Najuzbudljivije i najsadržajnije je bilo drugo veče kada su nastupile dječije i mješovite klape. Prvo mjesto u kategoriji starijih dječijih klapa osvojila je klapa “Luč,” drugo mjesto “Arija”iz Kotora, a na trećem je “Anderba Kantories” iz Nikšića. U kategoriji mlađih dječijih klapa, prvo mjesto osvojila je klapa “Maestral” iz Splita, koja je dobila i nagradu za najboljeg debitanta, drugo mjesto ja zauzela klapa “Nonet” iz Tivta, a treće “Canticum Angelorum” iz Zagreba. Nagrade publike dobile su klape “Arija” iz Kotora i “Štiglići” iz Podgorice.
Foto klapa “Žrnovica”
U kategoriji mješovitih klapa prvo mjesto stručnog žirija osvojila je klapa “Žrnovica” iz Žrnovnice, a klapa “Camerton” iz Podgorice osvojila je drugo mjesto i takođe Nagradu publike.
Prvo mjesto u kategoriji ženskih klapa kao i Nagrada publike pripali su klapi “Divna” iz Trpnja sa poluotoka Pelješac, drugo mjesto osvojila je klapa “Alata” iz Podgorice, a treće klapa “Lira” iz Trebižata, Čapljina.
23. Festival klapa Perast – foto PR Centar
Mješovita klapa “Kumpanija” iz Vela luke je održala koncert na kraju programa.
Međunaroni festival klapa je otvorio Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije. Predsjednica NVO Međunarodni festival klapa Perast Tina Braić Ugrinić potsjetlia je na lik i djelo prof. dr Zlate Marjanović, etnomuzkološkinja koja je dala značajan doprinos muzikološkom razvoju MFKP. Predsjednik stučnog žirija Janes Vlaščić je sa radošću konstatovao da je nakon 23 godine Festivala iznjedrio devet dječijih i omladinskih klapa, čime je MFKP postao “rasadnik” klapskog pjevanja i pjevača. “Znači da smo pravo sjeme posadili”, zaključio je Vlašić.
Festival su podržali Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor i brojni sponzori.
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
Potpredsjednik Opštine uputio pitanja CEDIS-u
Potpredsjednik Opštine Tivat Andrija Petković rekao je da Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) nije dao informacije o važnim pitanjima ni njemu ni Tivćanima.
Petković je odgovorio na saopštenje CEDIS-a u kom navode da oni nisu krivi za višesatni prestanak napajanja u ovoj Opštini.
“Prije svega osjećam potrebu da zahvalim CEDIS-u na uputstvu o tome kako se čuvaju fotelje. Experientia docet (Iskustvo podučava) rekao je Vergilije. Doduše, ne znam kome se zahvaljujem budući da njihov odgovor nije potpisan imenom i prezimenom, ali obzirom na iskustvo koje imaju uputstvo za upotrebu je korisno. No, da se manemo šporkih rabota. Ono što je indikativno je da u svome opširnom saopštenju, ni građanima Tivta, a ni meni, nisu dali informacije o nekim važnim pitanjima, koja nas laike muče.
Budući da je do ozbiljnih prekida u napajanju električnom energijom i prema navodima samog CEDIS-a dolazilo i tokom izgradnje žičare Kotor – Lovćen, da je tom prilikom presječen i kabl, zanima me:
Da li i koliko žičara Kotor – Lovćen utiče na snabdjevanje Tivta električnom energijom, budući da su ozbiljni problem u ljetnjim mjesecima povezani i sa njenim radom ?
Da li su od strane nadležnog ministarstva, vas kao nekog ko vodi brigu o elektrodistributivnoj mreži ili trećeg lica, urađene sve analize u pogledu uticaja žičare Kotor – Lovćen na snabdijevanje Tivta električnom energijom ?
Ukoliko je sve to urađeno i dobijena saglasnost da li imenom i prezimenom (u slučaju da se nezavisnim vještačenjem utvrdi da podaci nisu tačni ) neko materijalno i krivično odgovara ?
Posljednje (za sad) ali ne i najmanje važno: Kao iskusnim stručnjacima i dokazanim majstorima svoje rabote, da li su pred nastupajuću turističku sezonu urađene procjene o mogućnostima ispadanja elektodistributivne mreže i kakvi su pokazatelji ? Naravno, ne uzimajući u obzir neke ekstremne i nepredvidive okolnosti, već normalnu i uobičajenu analizu?
Andrija Petković predsjednik SO Tivat
Uz dužno poštovanje prema onima koji smatraju da se problemi riješavaju na sastancima, a ne putem medijskih natpisa, insistiram i na ovakvom vidu komunikacije. Smatram da su korektni i objektivni mediji najkvalitetniji način brzog i tačnog informisanja građana.
I drugi razlog: na dosadašnjim sastancima koje smo imali sa predstavnicima državnih organa (a čast i izvinjenje vrlo rijetkim izuzecima) mi u Opštini Tivat prolazili smo kao “bosi po trnju””, rekao je Petković.
