Tivatska policija uhapsila je dvije osobe sa kojima se tragalo i sprovela ih u Upravu za izvršenje sankcija (UIKS) radi izdržavanja kazne zatvora, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, službenici policije su u mjestu Gradiošnica kontrolisali T.B. (25) iz Tivta i G.K. (23), kosovskog državljanina sa boravkom u Tivtu, i tom prilikom ih zatekli u konzumaciji marihuane.
Iz policije su kazali da se, preduzimanjem daljih mjera i radnji, došlo do sumnje da je T.B. dao G.K. na uživanje marihuanu.
“Protiv T.B. je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga“, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je izvršenim dodatnim provjerama utvrđeno da su za navedenim osobama raspisane nacionalne potrage.
Kako su pojasnili iz policije, G.K. se potražuje radi izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog djela vanbračna zajednica sa maloljetnikom, a za T.B. radi izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
„Po okončanju preduzetih službenih mjera i radnji, policijski službenici su T.B. i G.K. uhapsili i sproveli na izdržavanje kazni u UIKS“, navodi se u saopštenju.
Elektroprivreda (EPCG) je svjesna procesa dekarbonizacije i ide u tom pravcu, ali je potrebno još neko vrijeme oslanjati se na proizvodnju električne energije iz uglja, saopštio je izvršni direktor elektroenergetske kompanije (EPCG), Ivan Bulatović.
On je na panelu izdanja jednog od najeminentnijih energetskih skupova u regionu jugoistočne Evrope – EPCG NET u Budvi, koji je bio posvećen primjeni CBAM mehanizma i EU ETS sistemu trgovine emisijama, kazao da je CBAM mehanizam nešto što im uslovno rečeno “visi nad glavom”.
“To je najviše problem energetskih kompanija koje su u većinskom ili čitavom vlasništvu države Crne Gore ili država regiona. Rekao bih da smo konačno ozbiljno krenuli da se bavimo ovim pitanjem iz razloga što smo vidjeli da Evropa ne odustaje od CBAM-a. Mislim da je CBAM problem svih onih elektroprivreda koje se dominantno oslanjaju na ugalj, a takav slučaj je sa većinom zemalja iz regiona WB6”, rekao je Bulatović.
Iz EPCG je objašnjeno da je električna energija dobijena iz uglja jedan od izvoza sa najvećim ugljeničnim otiskom u regionu Zapadnog Balkana i biće obuhvaćena novim mehanizmom EU za prekogranično usklađivanje cijena ugljenika (CBAM), koji će nametnuti dažbine na uvoz proizvoda s velikim ugljeničnim otiskom.
Evropska mreža operatora prenosnog sistema električne energije (ENTSO-E) predložila je Evropskoj komisiji (EK) da produži prelazni period za Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) do 1. januara 2027. godine.
“U Crnoj Gori proizvodnja električne energije iz uglja je 40 odsto na godišnjem nivou, u ljetnjim mjesecima čak i 70 odsto kada je sušan period. CBAM koji bi bio namet na čitav izvoz svakako bi situaciju u Crnoj Gori dodatno otežao”, smatra Bulatović.
On je skrenuo pažnju na kratkoročne i dugoročne izazove.
“Kratkoročni izazovi bi definitivno uticali na ekonomsko poslovanje elektroprivreda iz regiona uvođenjem CBAM-a. S druge strane, mislim da ne bismo pospješili razvoj novih obnovljivih izvora iz razloga što bi novca bilo sve manje. Dugoročni izazov predstavlja dekarbonizacija energetskog sektora koja nije lak proces, za izgradnju jedne vjetroelektrane potrebno je tri do četiri godine”, naveo je Bulatović.
On je rekao da imaju problem sa solarnim elektranama u smislu izdavanja dozvola i kompletiranja elektro i građevinskih radova.
“Mi smo kao region spremni za dekarbonizaciju, ali nam treba vremena”, kazao je Bulatović.
Maja Rašović iz EFT grupe rekla je da je CBAM zamišljen kao jednostavan princip: onaj ko emituje ugljen-dioksid treba da plati za svoje emisije.
“Cilj je da se uvoznicima u EU naplati ekvivalentna cijena za emisije CO₂ sadržane u proizvodima, ukoliko te emisije nijesu već oporezovane u zemlji porijekla ili proizvodnje”, objasnila je Rašović.
Međutim, u sektoru električne energije, CBAM je naišao na određene izazove. Naime, mehanizam predviđa naplatu za emisije koje se nisu nužno dogodile, što se smatra značajnim nedostatkom. Rašović je navela da su obnovljivi izvori električne energije posebno pogođeni: ne samo da će platiti za emisije koje nijesu proizveli, već će snositi i dodatne troškove. Ova situacija proizlazi iz trenutnih pravila CBAM regulative, koja ne pravi jasnu razliku između izvora električne energije.
“Nadamo se da će 1. jul biti prilika da se Evropskoj komisiji ukaže na ove nesavršenosti, te da će doći do izmjena u implementacionim aktima. Cilj je da se CBAM racionalizuje i prilagodi stvarnosti tržišta električne energije”, rekla je Rašović.
Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, Sanel Buljubašić, govorio je o mehanizmima CBAM-a – Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granici – kao i o EU ETS sistemu trgovine emisijama.
„Na državi je da hitno donese zakone o regulisanju emisija ugljenika u međunarodnoj trgovini, kako privreda, a posljedično i stanovništvo ne bi imali još veće troškove i probleme. Naši izvoznici od 1. januara naredne godine moraju plaćati CBAM taksu za svaki euro proizvoda koji se iz BiH izvoze u zemlje EU”, poručio je Buljubašić.
Generalni direktor EPS-a, Dušan Živković, ukazao je na implikacije za elektroprivrede koje uvođenjem CBAM, a moraju pokrenuti strateška prilagođavanja.
“Energetske kompanije biće pod dodatnim pritiskom zbog CBAM-a i CO₂ otiska, suočiće se s izazovom finansiranja novih OIE projekata. Potreban nam je dugoročan mehanizam finansiranja dekarbonizacije i očekujemo da Energetska zajednica i EU pronađu rješenja”, kazao je Živković.
Direktor Udruženja elektroprivreda RS (MHERS), Ivan Koprivica, poručio je da se u Republici Srpskoj ne mijenja osnovni problem – nedostatak podrške iz EU.
“Ono što se ne mijenja u Republici Srpskoj jeste da nema pomoći od EU. Zbog finansijskih ograničenja, sarađujemo s kineskim partnerima – ovu tranziciju jednostavno sami ne možemo završiti”, kazao je Koprivica.
On je naveo da su finansijski resursi iz EU i drugih zapadnih institucija presudni kako bi se podržala dekarbonizacija i modernizacija elektroenergetskog sektora. Budući da ta podrška izostaje, preostaje oslanjanje na finansijske aranžmane s Kinom, što otvara i pitanje dugoročne održivosti takvih partnerstava – ne samo ekonomski, već i strateški.
Šef sektora za energetiku i transport, Pablo Obrador, istakao je da problem kod CBAM-a nije mehanizam, već što pravila nijesu jasna.
“Ipak implementacija ovog mehanizma je takođe i prilika koju ne smijemo propustiti. To je prilika da ispravimo stvari i da poguramo dekarbonizaciju naprijed”, zaključio je Obrador.
Manifestaciju koja ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki “Camelia Trophy“ održaće se u nedjelju, 15. juna u Stolivu.
Program počinje ujutro u 5.30 sati okupljanjem ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu.
Slijedi defile i utrka veslača sa drvenim barkama, te revijalni nastup jedriličara i gondolijera u 10 sati. Prema programu, u 10.30 je razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete i aktivnosti na unapređenju uslova za restauraciju i održavanje drvenih barki.
Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja je od 11.30 sati, kao i druženje uz ribu, vino i zabavni program.
Organizatori su Udruženje „Kamelija“ Stoliv i Mjesna zajednica Stoliv, okrovitelj je Turistička organizacija Kotor, uz podršku Opštine Kotor.
Bio je to gotovo ritual – način da se povežemo s prirodom, s vlastitim mislima i s onim nevidljivim, tihim silama koje nas pokreću, utisak je Tatjane Sužnjević
Hodajući pod sjajem mjesečevih zraka, uz tradicionalni običaj PK „Vjeverica“ da se korača u tišini, suzdržavajući se od razgovora, grupa ljubitelja prirode iz cijele Boke Kotorske uživala je u srijedu, 11. juna, u miru noći Punog Mjeseca, a stojeći na vrhu Sveti Ilija, radovala se gledajući fantastične panorame sa dvije strane Vrmca – sa kotorske i sa tivatske strane. Bila je ovo takođe i rođendanska tura za Milevu Kustudić, sa kojom su planinari i planinarke, uz vrsnog vodiča Željka Obradovića, dočekali ponoć uz čestitke i zagrljaje, pjevajući prigodne pjesme i časteći se tortom i kolačima na velikom gumnu kod tvrđave.
-Najupečatljiviji je cjelokupni osjećaj zajednice, kako se krećemo kao jedno, čak i kad se zastane imamo osjećaj jedni za druge, svi su uključeni, brižni, obazrivi, divni, dragi. Baš sam zahvalna što sam imala ovako divno iskustvo i što sam se našla među toliko divnih ljudi, sa toliko pozitivne energije, da je meni srce puno i jedva čekam sledeću turu. Osjećam se prihvaćeno, kao da sam dio ove dobronamjerne, plemenite grupe planinara, kaže Darija Bajović iz Podgorice, koja prvi put pješači u organizaciji PK „Vjeverica. Studira psihologiju u Nikšiću, a već treću sezonu zarađuje za „džeparac“ praveći „tajlandski sladoled“ ispred Hotela „Marija“ u Kotoru.
Za njenu prijateljicu Radmilu Roganović, članicu kluba, sa kojom je i došla na turu, ovo je bila nezaboravna noć. Najupečatljivije joj je bilo hodanje kroz borovu šumu u potpunoj tišini, bez svjetla sa čeonih lampi i mobilnih telefona, nego samo u prigušenom osvjetljenju vedrog neba i kasnije Punog Mjeseca, kad se pojavio iza Lovćena.
Pejzaž pod velom mjesečevog odsjaja
-U miru i tišini čuju se naši koraci, zrikavci i zvukovi prirode, koja nas okružuje i čiji smo posjetioci večeras. Tiho i sa poštovanjem osluškujemo svaki njen zvuk i udišemo miris pelina. Dodatna čar ove prekrasne noći bila je igra svitaca, koji su nas kao male sjajne svetiljke pratili cijeli putem do vrha, a i u povratku, primijetila je Roganović.
Tatjana Sužnjević potsjeća da je ovaj Puni Mjesec 11. juna bio “Strawberry moon“ – “Jagodin Mjesec”, dobivši ime od američkih starosjedilaca, koji su ga povezivali s berbom jagoda u junu. “Iako mjesec tada nije zaista ružičast, njegov topli sjaj ima posebnu nježnost, kao da osvjetljava svijet kroz filter ljetnih snova”, kaže Tatjana primjećujući da je Mjesec ove noći zaista potsjećao na “ružičasti disk”.
-Kada smo stigli na vrh Sv. Ilije nebo se zaplavilo, a mjesec je iznad Lovcena bio velik, blago rumen. Vjeveričje ture pune su iznenađenja, pa je tako bilo i ovog puta. Jedan od članova počastio nas je svježim jagodama, jer bilo je to veče Stawberry moon – a. Takvi trenuci ostaju duboko urezani u pamćenje.
Planinarska tura pod Jagodinim Mjesecom nije samo fizička aktivnost – to je gotovo ritual. To je način da se povežemo s prirodom, s vlastitim mislima i s onim nevidljivim, tihim silama koje nas pokreću. I dok se u dolini svijet nastavlja vrtjeti, mi smo tih nekoliko sati bili izvan vremena, uronjeni u čaroliju jedne mjesečeve noći, podijelila je svoje utiske sa nama Tatjana Sužnjević.
Postupno uvođenje novog elektroničkog sustava koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske unije državljana trećih zemalja počet će u oktobru, a jedna od neizbježnih posljedica barem u početku bit će velike gužve na ulasku u Uniju, izjavio je u Luxembourgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Nakon što su Njemačka, Francuska i Nizozemska rekle da su spremne za početak primjene novog sustava izlaz/ulaz (EES) stekli su se uvjeti za početak postupne primjene. Danas smo konstatirali da više nijedna država članica nema rezerve tako da se ide prema tome da u oktobru počne primjena novog sustava koji će bitno promijeniti način ulaska u Europsku uniju i šengenski prostor, rekao je Hini ministar Davor Božinović nakon sastanka ministara vanjskih poslova koji su se danas sastali u Luxembourgu.
Očekuje se da će Komisija uskoro predložiti da primjena počne 12. ili 19. oktobra.
EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka.
Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.
To znači da će kod prvog ulaska svi morati dati otiske četiri prsta desne ruke i fotografirati se.
To će barem u početku znatno produljiti čekanje na vanjskim granicama Europske unije.
Komisija će barem dva mjeseca prije početka primjene pokrenuti kampanju informiranja javnosti u državama koje nisu članice EU-a o tome će njihove građane čekati ulasku u EU na svim graničnim prijelazima.
Gužve će biti veće i nisam siguran da će ih biti moguće izbjeći, rekao je Božinović.
Postupna primjena može trajati najviše šest mjeseci, nakon toga novi sustav će se morati primjenjivati na svim graničnim prijelazima i za sve putnike koji nisu građani Europske unije.
U početku je predviđena mogućnost privremenog prekida korištenja EES-a u slučaju tehničkih problema ili velikih gužvi na granicama. Privremeni prekid znači da se obustavlja elektronska registracija putnika i prelazi na klasični način kontrole.
S druge strane, dodaje hrvatski ministar, uvođenje novog sustava bit će ključni korak za ukidanje kontrola između država članica koje su posljednjih godina uvedene.
Svrha je da Europa ima ima potpuni uvid u to tko dolazi u Europsku uniju. To je bitno zbog sigurnosti svih država članica ali je i važan korak u povratku na šengenska pravila koja su vrijedila prije nego što su se počele uvoditi unutarnje kontrole na granicama između država članica i ovo je možda možda prvi konkretan korak koji vodi ka vraćanju šengena bez unutarnjih kontrola, rekao je Božinović.
Ovogodišnji program Tivatskog kulturnog ljeta donosi sedam osmišljenih književnih večeri, koje će se odvijati na više lokacija, pretežno u đardinu JU Muzej i galerija Tivat, uz jedno posebno veče upravo na Ljetnoj pozornici u Lastvi, rečeno je na press konferenciji povodom promocije ovogodišnjeg izdanja manifestacije.
Direktorica JU Gradska biblioteka Tivat, Vesna Barbić, kazala je da će publika moći da uživa u kulturnim sadržajima na obnovljenoj Ljetnoj pozornici.
“Program svečanog otvaranja zakazan je za 19. jun u 21 sat, u đardinu Galerije i muzeja Tivat. Gosti večeri biće poznati kolumnisti Draža Petrović i Ante Tomić, dok će program moderirati novinarka Nataša Miljković. Nakon svečanog otvaranja, program se nastavlja 23. juna gostovanjem Mojce Kumerdej, zatim 25. juna nastupa Damir Uzunović iz Bosne i Hercegovine, a 30. juna gostuje Goran Samardžić.
Prije toga, 27. juna, predstaviće se Enes Halilović. 26. jula, na Ljetnoj pozornici u Donjoj Lastvi, gostovaće Miodrag Majić sa svojim posljednjim romanom Po tuđem suncu, a veče će moderirati Gojko Božović i Ivan Vidić. Iz Hrvatske nam 30. avgusta dolazi i Ivan Vidić. Iz rasporeda je jasno da smo se trudili da većinu programa organizujemo tokom juna, kako bismo izbjegli preklapanje sa brojnim drugim kulturnim i društvenim događajima u Tivtu, kojih ove godine zaista ima mnogo. U julu i avgustu je planiran samo po jedan program“, rekla je Barbić.
PR Opštine Tivat Branka Čelanović istakla je da je opština pružila svetranu podršku ovoj manifestaciji koja izrazivši podršku manifestaciji iz godine u godinu sve više zaokuplja pažnju ljubitelja pisane riječi i knjige.
“Mogu reći da ova manifestacija na poseban način obogaćuje već bogatu i raznoliku kulturnu ponudu Tivta kako tokom ljeta, tako i tokom cijele godine. Vaša misija u promociji knjige i pisane riječi posebno je važna u savremenoj, digitalnoj eri, u kojoj se pažnja publike sve češće broji u sekundama, a ne minutima. Na tome vam zaista treba čestitati. Tivatsko književno ljeto nam iz godine u godinu dovodi aktuelne pisce, popularne, relevantne pisce iz cijelog regiona, s prostora bivše Jugoslavije. Takođe, donosi i brojne naslove koji izazivaju interesovanje publike, što zaslužuje dodatno priznanje”, kazala je Čelanović.
Urednik programa Gradske biblioteke, Miomir Abović, predstavio je program manifestacije Tivatsko književno ljeto:
“Počinjemo 23. juna sa slovačkom književnicom Mojcom Kumerdej, koja nije mnogo poznata u Crnoj Gori. U Srbiji jeste, njene knjige, zbirke priča, kao i roman Kronosova žrtva, koji je nagrađen najvećom slovačkom književnom nagradom.
Na toj književnoj večeri govorićemo o njenoj zbirci priča Gluva soba, koja je prije dvije godine u Sloveniji nagrađena prestižnom Cankarjevom nagradom.
Damir Uzunović dolazi 25. juna. Iskreno, još nisam pročitao njegov novi roman, ali poznajući Damira, to će sigurno biti dobra proza, u to nema sumnje. Biće to svakako zanimljivo književno veče.
Enes Halilović dolazi 27. juna. Prošle godine Srpska književna zadruga objavila je njegovu zbirku sabranih pripovjedaka Kamenorezački zanat. Njegovi romani su odlični, o čemu ste imali prilike da slušate ovdje prije dvije godine, a njegove priče nisu ništa slabije.
30.juna dolazi regionalno poznati pisac Goran Samardžić, koji je, čini mi se, bio samo jednom ili dvaput u Crnoj Gori. Poznat je po romanu Šumski duh iz, sad već davne, 2016. godine, koji je tada bio pravi književni bum. Ipak, glavna tema biće njegov roman Groblje pasa, koji je prošle godine dobio nagradu VBZ-a za knjigu godine. VBZ je jedna od najjačih hrvatskih izdavačkih kuća.
26.jula dolazi Miodrag Majić, poznat i iz drugih oblasti, ne samo kao književnik, već i kao politički angažovana ličnost. Moderator večeri biće Gojko Božović, tako da će svakako biti vrijedno čuti obojicu.
30.avgusta dolazi Ivan Vidić, književnik koji vjerujem nije poznat u Crnoj Gori. Zašto smo ga pozvali? Zato što je jedna od njegovih drama iz devedesetih godina bila među najizvođenijima u zagrebačkim kazalištima. To naravno, ne znači da je slabiji prozaista, naprotiv. Predstavićemo njegov roman Sat koji otkucava samo tik, neobičnog naslova, ali ozbiljne i aktuelne tematike”, zaključio je Abović.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, psihologije, istorije i knjiga za djecu.
U nekom neodređenom trenutku 21. vijeka moćna bankarka, prepoznata i izviždana na aerodromima širom svijeta – rješava da angažuje pisca iz Manče da ispriča njenu životnu priču. Na putu ka autoru, nailazi na znakove neobjavljenog rata: eskadrile vojnih aviona, izbjeglice koje se skrivaju u neobičnim, improvizovanim skloništima i gradove čiji stanovnici pokazuju bizarne psihološke traume. Izdavač novog romana slavnog Petera Handkea pod nazivom Gubitak slike je Laguna.
U proljeće 1849. godine Dostojevski je uhapšen i osuđen na smrt, da bi pred samo pogubljenje bio pomilovan i poslat na robiju. Poniženi i uvređeni (1861) prvi je u nizu od šest velikih romana Dostojevskog napisanih u posljednje dvije decenije njegovog života. Dostojevski je Ponižene i uvređene počeo da piše još u Sibiru. Nataša, glavni lik u romanu, među najljepšim ženskim likovima koje je stvorio Dostojevski, podsjeća malo na Puškinovu Tatjanu u Evgeniju Onjeginu. Izdavač je LOM.
Specijalni agent Nikolas Li radi za Unesko, a njegov posao je vraćanje ukradenih umjetničkih dhela. Kada otputuje u Belgiju u posetu ženi iz svoje prošlosti, sasvim slučajno nailazi na trag dvanaestog panela oltarske ploče u Gentu, koji je ukraden 1934. godine pod okriljem noći i koji od tada niko nije vidio. Uskoro će biti uvučen u ogorčeni sukob koji tinja skoro dvije hiljade godina: na jednoj strani je tajni red monahinja, a na drugoj Vatikan. Uspjeh ili neuspjeh – život ili smrt – sve zavisi od Faktora Omega, kako i glasi naslov novog romana Stiva Berija. Izdavač je Vulkan.
Ubiti drugog psa prvi je roman u „izraelskoj trilogiji“ autora Mareka Hlaska, legenda mlade generacije u Poljskoj pedesetih godina, knjiga u žanru noara, i baš je ovo delo doprinijelo je da Hlaska danas otkrivaju na Zapadu kao značajnog evropskog pisca. Izdavač je LOM.
U knjizi Bez granica Džim Kvik, najbolji trener „moždanih mišića“ na svijetu, napisao je uputstva za širenje mentalnih sposobnosti i održavanje kondicije mozga. Naš mozak je superkompjuter, a naše misli njegov program. Zato Kvikov trening mozga počinje razobličavanjem onoga što nas koči i guši i brisanjem granica onoga što mislimo da je moguće. Naučićemo kako da se pomjerimo od negativnih razmišljanja ka pozitivnim mogućnostima. Izdavač je Laguna.
Cetinje, kameni presto knjiga je Manojla Manja Vukotića. Cetinje je centar Crne Gore, stožer nebeski oko kojeg se sve vrtjelo, zidalo, uzdizalo, rasijavavalo prosvjetljavalo punih pet vjekova, Ono predstavlja kulturno, prosvetno i obrazovno sazvježđe Crne Gore. Cetinje je grad heroj, velelepni muzej, kamni presto jedne države. Izdavač je Vukotić media.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpskom i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Oko 55 kilograma prstaca oduzeto je i uništeno tokom kontrola u posljednjih pet godina, a zbog nezakonitog izlova te zaštićene vrste školjske izrečeno je novčanih kazni u iznosu od oko 21.000 eura.
To su kazali iz Direktorata za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pišu Vijesti.
Redakciji je dostavljena informacija da i ovih dana pojedini ugostiteljski objekti na primorju gostima nude tu zaštićenu i vrstu čiji su izlov i stavljanje u promet strogo zabranjeni. Navodno, prstaci se nude za 90 eura po kilogramu.
Uz najavu da će inspektori izvršiti nadzor na terenu, iz Direktorata za ribarstvo kazali su i da imaju informaciju da se takvi slučajevi dešavaju sporadično.
“U takvim situacijama inspekcija reaguje prioritetno, a tokom redovnih kontrola posvećuje se posebna pažnja ovom pitanju. Svaki dokaz o prisustvu zaštićenih vrsta u ponudi, uključujući i najmanje tragove, predstavlja osnov za preduzimanje zakonskih mjera protiv subjekata nadzora. Naš resor, u saradnji sa Inspekcijom za ribarstvo i Graničnom policijom, nastavlja intenzivne kontrole i aktivnosti s ciljem suzbijanja nezakonitog izlova”, rekla je “Vijestima” Katarina Burzanović, generalna direktorica direktorata za ribarstvo.
Kako je dodala, i novim Nacrtom zakona o morskom ribarstvu predviđene su značajno strože kazne kako bi se dodatno obeshrabrila takva praksa.
Prema njenim riječima, u u posljednjih pet godina, zbog nezakonitog izlova prstaca sankcionisan je po 14 pravnih i odgovornih, te četiri fizička lica.
Ukupno je izrečeno novčanih kazni u iznosu od oko 21.200 eura.
“Kazne su iznosile 1.000 eura za pravna lica, 750 eura za fizička lica i 300 eura za odgovorna lica. Pored novčanih kazni, trajno je oduzeto i na zakonit način uništeno oko 56 kilograma prstaca”, rekla je Buraznović.
Prstaci – Lithophaga
Iz Direktorata za ribarstvo dodaju i da su, osim prstaca, u prethodnom periodu evidentirali i problem nezakonitog izlova morskih krastavaca, takođe zaštićene vrste.
“Za razliku od prstaca, gdje se slučajevi i dalje povremeno javljaju, ovaj problem smo, prema trenutnim informacijama, u velikoj mjeri uspjeli da stavimo pod kontrolu. U dva nedavna slučaja, inspektori i granična policija sankcionisali su dva lica, a protiv jednog je, zbog zaplijenjene količine, tužilaštvo pokrenulo i krivični postupak”, kazala je Burzanović “Vijestima”.
Iz resora koji vodi Vladimir Joković apelovali su na građane i goste da odbiju konzumaciju prstaca i drugih zaštićenih vrsta, a da sve sumnje ili saznanja prijave nadležnim inspekcijama.
“Ugostitelje pozivamo da se informišu o razmjerama štete koje ovakve aktivnosti nanose, ne samo kroz uništavanje jedinki koje u kamenu rastu decenijama (prstacima treba od 50 pa i do 100 godina da dostignu konzumnu veličinu), već i kroz eroziju kamenite obale i narušavanje morskog ekosistema. Nelegalni ribolov direktno ugrožava biološku raznolikost mora, ali i dugoročnu održivost turizma u Crnoj Gori, jer naši gosti će nas birati i posjećivati samo ukoliko mogu uživati u očuvanoj prirodi i zdravom morskom ambijentu”, poručila je Burzanović.
U vezi sa tvrdnjom da se ovih dana prstaci nude u konkretnom ugostiteljskom objektu (ime poznato redakciji), “Vijestima” su iz ekološke inspekcije rekli da je inicijativa za postupanje upućena i državnom tužilaštvu.
Uslijed ratnih dešavanja na Bliskom Istoku, tri izraelske avio-kompanije (El Al Israel, Israir i Arkia) informisale su Aerodrome Crne Gore da privremeno obustavljaju avio-operacije ka ovom dijelu Evrope uključujući letove ka našem Aerodromu Tivat.
Ove tri avio-kompanije su u dosadašnjem dijelu ljetnje sezone realizovale oko 30 rotacija sedmično na liniji Tel Aviv-Tivat.
ACG će, u sklopu svojih nadležnosti, omogućiti eventualnu realizaciju evakuacionih letova, a u zavisnosti od mogućnosti, pružićemo i eventualni prostor za prizemljene dijela njihove flote.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović donio je naredbu kojom se zabranjuje loženje i paljenje vatre na otvorenom prostoru na teritoriji opštine od 15. juna do 30. septembra 2025. godine.
U ovom periodu loženje vatre na otvorenom prostoru moguće je isključivo uz odobrenje opštinske Službe zaštite i spašavanja. Sav zeleni otpad u ovom periodu odlaže se u posebne posude, po procedurama donešenim od strane DOO „Komunalno“ Tivat. Pristupni putevi do šumskih kompleksa moraju biti prohodni pa je zabranjeno parkiranje vozila i postavljanje bilo kakvih prepreka na njima. Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor vršiće kontrolu primjene naredbe.
Pozivaju se građani da poštuju zabranu paljenja vatre i primjenjuju sve mjere zaštite od požara. U slučaju požara neophodno je odmah obavijestiti Službu zaštite i spašavanja, na brojeve telefona: 123 ili (032) 671 318.
