Više od 200 mališana na desetoj Cvjetnoj povorci Praznika mimoze 

0

Jubilarna, deseta Cvjetna povorka okupila je danas više od 200 novskih mališana, što je rekordan broj učesnika na jednom od najveselijih događaja Praznika mimoze.

Djeca u kostimima koji predstavljaju cvijeće i biljke autentične za grad i Boku, prodefilovali su centrom grada. Razigrana povorka krenula je od zgrade Opštine, predvođena Gradskom muzikom, malim mažoretkama, mažoretkama kluba “Lili” i klovnovima iz NVO “Maškare”.

Vrijedno pripremane koreografije mališani su izveli na Trgu Nikole Đurkovića, pred brojnim okupljenima koji su svaku od 12 maskiranih grupa nagradili aplauzom. Program su upotpunili nastupi dječijeg hora Crkutići i hora Muzičke škole Herceg Novi.

Cvjetna povorka Praznika mimoze

Simbol grada i cvijet u čiju čast se organizuje najveća novska fešta, mimozu, predstavili su prvaci Osnovne škole “Milan Vuković”. Djeca su kostime i koreografiju pripremala zajedno sa roditeljima i učiteljicama, a u Cvjetnoj povorci učestvuju sa zadovoljstvom, kazala je jedna od učiteljica, Vesnica Rašajski.

“To je duh našeg grada, djeca se od malena navikavaju i ulaze u priču praznovanja cvijeta koji je obilježio ovaj grad, a došao iz daleke Australije. Djeca uživaju u pripremama kostima, plesa i svega ovoga što praznik nosi. Dok su mali učestvuju u Cvjetnoj povorci, a kasnije će možda i da se učlane u Maškare pa da učestvuju na većim karnevalima”, istakla je Rašajski.

Osnovna škola „Orjenski bataljon“ predstavila se maskama Poljski mak i Bijela rada, Osnovna škola „Ilija Kišić“ pripremila je maske Bršljan i Magnolija, “Adriatic Novi school” odabrala je maske Vetrenica i Morski narcis, a Dječiji dom “Mladost” predstavio se maskom Amarilis. JPU „Naša radost“ nastupila je sa dvije grupe vrtića na Toploj, a mališani su se predstavili maskama Valcer cvijeća u čast mimoze i Ruže i džentlmeni. Članovi KUD Igalo bili su Poljsko cvijeće, a maskom Ruža predstavilo se KUD Sloga Đenović.

Jedna od bijelih rada, učenica Osnovne škole “Orjenski bataljon”, Anđela Ratkovčić kazala je da je s radošću učestvovala u pripremi kostima i koreografije.

Cvjetna povorka Praznika mimoze

“Mi smo pomagali učiteljici, izrađivali smo kostime i bilo nam je zanimljivo da probamo koreografiju. Nije bilo naporno, ali treba prvo da se uvježba da bi došli na nastup”, rekla je Anđela.

Novost na jubilarnom izdanju Cvjetne povorke bilo je prvo učešće kulturno-umjetničkih društava iz Herceg Novog, Sloga i Igalo.

Mališani KUD “Sloga” iz Đenovića pripremili su nastup koji je najava predstojećeg velikog koncerta “200 pupoljaka”, koji će biti održan 07. marta u okviru programa 57. Praznika mimoze. Posebnu pažnju posvetili su izradi kostima – oni kombinuju autentične elemente bokeške narodne nošnje sa stilizovanim dodacima koji simbolizuju pupoljke.

“Naša tačka je mješavina Cvjetne povorke i folklornog izvođenja. U stvari, to je dio jedne naše bokeške koreografije, dio Škaljarskog kola”, objasnila je Angelina Milinović, jedan od trenera u KUD Sloga. Navela je da grupa koja je učestvovala u povorci broji 15 aktivnih članova, dok cijela sekcija obuhvata 25 mališana koji već posjeduju osnovno izvođačko iskustvo, te poručila da za djecu koja se bave folklorom svaki javni nastup predstavlja važnu stepenicu u razvoju.

Cvjetna povorka Praznika mimoze

Cvjetnu povorku 57. Praznika mimoze organizovao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, u saradnji sa novskim osnovnim školama, vrtićem, Dječijim domom i kulturno-umjetničkim društvima, a uz podršku JUK Herceg-fest, Turističke organizacije i NVO „Maškare“.

Program Praznika mimoze nastavlja se večeras događajem Prijatelji u gostima – Dani Beograda. U subotu nas očekuju Školski gušti, Susret gradskih muzika Boke i Velika bokeška fešta, uveče tradicionalno Spaljivanje karnevala i koncert Aca Pejovića, a u nedjelju atraktivna trka karića, Karotrc.

Foto: Zvezdana Vuksanović
Dron foto: Vuk Ilić

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, popularbe psihologije, istorije, duhovnosti i knjiga za djecu.

U knjizi Ani Erno Jedna žena, koja nije ni biografija, ni roman, ćerka piše o majci, žena o ženi, književnica o istini. Majka je želja da se ćerki pruži drugačija, bolja budućnost. Majka je klasni neprijatelj onog trenutka kad se otvori taj željeni viši svijet: doba kad se ćerka stidi majke, a majka strahuje od ćerkinog prezira. Izdavač je Štrik.

Godine 1903. 15-godišnja djevojka po imenu Ići Aoi prodata je najekskluzivnijoj javnoj kući u Kumamotu u Japanu. Uprkos njenom skromnom porijeklu i prvobitnoj neuglađenosti, ona postaje štićenica najviše rangirane kurtizane u javnoj kući. Zahvaljujući dragocjenim lekcijama, Ići počinje da shvata isprepletenu moć seksa i novca. Zasnovan na događajima iz stvarnog života u Japanu, roman Dnevnik jedne kurtizane nagrađivane književnice Kijoko Murate sa zadivljujućim detaljima prikazuje brutalne i živopisne živote žena u četvrti crvenih svjetala na početku 20. veka – njihove odnose i hijerarhiju, vještine preživljavanja i moć izražavanja. Udružene žene organizuju štrajk i odlaze iz javne kuće u novi život. Izdavač je Laguna.

Sećanja jednog odbeglog roba predstavljaju izuzetno svjedočenje kubanskog romanopisca i antropologa Migela Barneta. To je priča o 105-godišnjem Estebanu Montehu, koji je živio kao rob, kao bjegunac u divljini i kao vojnik u Kubanskom ratu za nezavisnost. Iskren, otvoren, oštrouman i privlačan, njegov glas pruža izvanredan uvid u afričku kulturu koja je zaživjela na Karibima. Izdavač je Partenon.

Postoji mnogo knjiga za samopomoć namijenjenih parovima i one uglavnom nude savjete kako izaći na kraj s problemima u vezi. Sve te knjige zasnivaju se na pretpostavci da su se uzajamno pronašli ljudi koji su sposobni i voljni da žive kao par, ali je veza u nekom trenutku „zaribala“. Knjiga Strah od vezivanja poznate Štefani Štal nije još jedan vodič kroz probleme u vezama; ova knjiga rasvjetljava duboke i uglavnom nesvjesne strahove zbog kojih su ljubavne veze za neke ljude od samog početka osuđene na propast. Ovo djelo pomaže da na vrijeme prepoznate ljude koji izbjegavaju vezivanje, prije nego što se beznadežno zaljubite u njih i time se neminovno zaletite u sopstvenu nesreću. Izdavač je Laguna.

Najkraća istorija Kine Linde Džejvin vodi nas na put od drevnih dinastija do savremene supersile. Na pragu „azijskog vijeka“ Kina privlači našu pažnju kao ekonomska sila bez premca, predvodnik ubrzane modernizacije i nezaobilazan geopolitički akter. Da bismo pronikli u srž nacije, moramo uroniti u njenu živopisnu i burnu prošlost – sagu o „izuzetnim ličnostima, dubokoumnim filozofskim raspravama i političkim spletkama, vojnim sukobima i društvenim previranjima, umjetničkoj genijalnosti i tehnološkom napretku. Najkraća istorija Kine trasira put od skromnih plemenskih korijena do slavne imperijalne ere. Izdavač je Laguna.

Besjede vladike Grigorija, sakupljene pod naslovom Jedni drugima potrebni, rođene su na najosjetljivijim mjestima naših naroda – od Mostara i Trebinja do Jasenovca, Prebilovaca, Dečana i Ostroga, kao i u njemačkom rasijanju. To su riječi upućene živim ljudima, pred prognanima, povratnicima i svima koji traže svoje mjesto pod nebom. Autor besedi o pamćenju bez zlopamćenja, o bolu koji ne postaje mržnja, o hramovima koji služe miru. Pišući hrabro dno u prostoru književnosti, vladika Grigorije ostaje pastir koji prozire zlo, ali još snažnije poziva na praštanje. Izdavač je Laguna.

Knjiga Film upoznaje nas sa 40 velikih režisera i režiserki, umjetnika koji su obilježili istoriju kinematografije, od Žorža Melijesa, Čarlija Čaplina, Hičkoka, Kurosave, Kjubrika, Serđa Leonea, Frensisa Forda Kopole, Martina Skorcezea, Džordža Lukas, Stivena Spilberga, preko Pedra Almodovara, Tima Bertona, Kventina Tarantina, do Sofije Kopole i Grete Gervig. Za sve ličnosti navedenop je kako su počele da se bave filmom, pod kojim su uticajima stvarale i čime su doprinijele sedmoj umjetnosti. Tu su i njihove nagrade i najznačajniji filmovi. Knjiga Film je kao stvorena za prave filmofile. Izdavač je Kreativni centar

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Grupnom maskom poslenice OJU “Muzeji” Kotor upozorile na gubitak mjere u postupanju s prirodom i prostorom

0
Grupnom maskom poslenice OJU “Muzeji” Kotor upozorile na gubitak mjere u postupanju s prirodom i prostorom
Gliser na trozupcu Posejdona_

Maske je osmislio Čeda Petrović, a figuru Posejdona koji na vrhovima trozupca drži proboden gliser – Dušica Ivetić

Učešćem u defileu Tradicionalnog kotorskog karnevala sa upečatljivom figurom Posejdona okruženom podmorskim nimfama, poslenice OJU “Muzeji” Kotor podsjetile su na mitološku simboliku i ukazale na narušenu ravnotežu u Prirodnom i kulturno istorijskom području Kotora. Ovom kolektivnom maskom, koja je osvojila prvu nagradu, ekipa “Muzeja” poručuje da svi zajedno snosimo civilizacijsku odgovornost za očuvanje nasljeđa, te da “Baština nije scenografija”.  Figura Posejdona koji na vrhovima trozupca drži proboden gliser – simbol gubitka mjere u postupanju s prirodom i prostorom koji nam je povjeren, rad je akademske umjetnice dr um Dušice Ivetić.

Muzeji Kotor: Baština nije scenografija
Muzeji Kotor – Baština nije scenografija

-Kontrast između glisera i nestvarnog podvodnog svijeta naglašava osnovnu poruku maske: zaštićeni prostor ne može se tretirati kao roba, resurs ili scenografija koju trošimo. Baština je živi sistem koji opstaje uz odgovornost, znanje, brigu i strpljenje, pojasnila je Jelena Vukasović, urednica programa “Muzeja”.

Maske koje prate “Posejdona” osmislio je i napravio akademski umjetnik Čeda Petrović, kome su pomagale poslenice “Muzeja”: Branka Bojanić, Ivana Dragomanović i Danica Vodovar Vujaš.

U Čedinoj radionici foto M.D.P.

Akademski slikar Čeda Petrović već četvrtu godinu zaredom sarađuje sa OJU Muzeji Kotor, najprije kroz radionice izrade replika muzejskih lapida, a sada i kreiranjem maski i savremenim tumačenjem naslijeđa maškaranja u Kotoru u duhu tradicije Venecije.

Iako formiran kao slikar, Petrović se kroz dugogodišnje iskustvo u radu sa formom i materijalom, posebno papirom, celulozom, afirmisao i kao vajar, što potvrđuje kroz edukativne radionice koje okupljaju djecu i odrasle. U vremenu digitalne ubrzanosti i gubitka neposrednog kontakta sa materijalom, ovakve radionice imaju snažan obrazovni i društveni značaj. Posebno interesovanje djece potvrđuje da zanatski proces, strpljenje i ručni rad i dalje imaju moć da podstaknu kreativnost, osjećaj pripadnosti i kontinuitet kulturnog pamćenja.

Posejdonov morski svijet u opasnosti

U muzejskim radionicama polaznici prolaze cjelovit, autentičan proces izrade maski – od ručne prerade recikliranog papira u papir-karton, do oblikovanja, sušenja i završne obrade maski izrađenih po starinskim zanatskim principima. Polaznici prethodnih ciklusa danas posjeduju zanatsku osnovu i samostalno razvijaju stečena znanja, čime se ovaj rijedak zanat prirodno nastavlja i širi izvan okvira jedne radionice ili sezone.

Proces izrade maske započinje vajarskim modelovanjem i izradom gipsanog kalupa, u koji se utiskuje pripremljeni papir. Slijedi niz preciznih faza – sušenje, rezanje, prorezivanje otvora i završna obrada – dok maska ne postane spremna za oslikavanje, dekoraciju i scensku upotrebu. Takav način rada, spor i zahtjevan, predstavlja svjesni otpor savremenoj industrijalizaciji i serijskoj proizvodnji.

Uz to, rad rukama utiče na razvoj psihomotornih vještina, djeluje opuštajuće, terapeutski.

Kotorski karneval – Posejdon – foto Boka News

-Rad sa papirom poprilično deluje terapijski na same “zanatlije”. Učenici su zainteresovani, fantastično je koliko su  uspjeli da uđu u samu materiju i koliko ih je to fasciniralo, vjerovatno ih je izvelo iz tog momenta brze konzumacije. Kroz osjećaj dodira i gledanja doživjeli su povezivanje sa samima sobom. To je nešto što u čovjeku budi kreativnost, objašnjava Petrović. Njegova specijalnost su maske venecijanskog kulturnog naslijeđa, povezane sa Komedijom del’Arte i likovima koje je uobličio Karlo Goldoni, što je imanentno i kulturnom identitetu Kotora.

Aktuelni angažman Čeda Petrovića u muzejskoj radionici dio je šireg opredjeljenja “Muzeja” Kotor da sistematski podržava nematerijalnu kulturnu baštinu, u koju spada i Kotorski tradicionalni karneval.

Ručna izrada papira

Polaznici svih uzrasta su imali priliku u novembru prošle godine na radionici ručne izrade recikliranog papira na temu Petra II Petrovića Njegoša, koje je u prostoru OJU Muzeji  vodio Čeda Petrović, da se upoznaju s elementima tradicionalne izrade papira kakva se praktikovala vjekovima, do industrijske proizvodnje papira u 19. vijeku. Za izradu su koristili pulpu od kancelarijskog papira i sito na ramu.

/M.D.P./

“Vrhovi dubina” gostuju u zagrebačkom Arheološkom muzeju u proširenom postavu

0
“Vrhovi dubina” gostuju u zagrebačkom Arheološkom muzeju u proširenom postavu
Nikola Vilic/Cropix

Arheološki muzej u Zagrebu ugostit će sjajnu izložbu “Vrhovi dubina – podvodna baština Splitsko dalmatinske županije”. Svečano tvorenje izložbe održat će se u utorak, 3. marta  u 19 sati.

Izložba koja je izazvala veliko zanimanje javnosti tijekom splitskog postava, na jednom mjestu predstavlja najznačajnije podmorske arheološke nalaze s područja Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je o jedinstvenoj prilici da se upozna bogata kulturna baština skrivena ispod morske površine, na prostoru koji obuhvaća obalu i brojne srednjodalmatinske otoke.

Posjetitelji mogu razgledati više od stotinu izložaka koji obuhvaćaju dugačak vremenski raspon – od pretpovijesti i antike, preko srednjeg vijeka, pa sve do Drugog svjetskog rata. Među njima su kameni alati neandertalaca, antički i srednjovjekovni brodolomi, ali i olupine brodova i zrakoplova iz novije povijesti.

Svečana završnica 57. Praznika mimoze: Suđenje karnevalu i koncert Aca Pejovića u Herceg Novom

0
Praznik mimoze, foto Z. Vuksanović

Najveselija fešta u regionu, hercegnovski 57. Praznik mimoze, biće zaokružena Suđenjem karnevalu i koncertom Aca Pejovića u subotu, 28. februara. Svečana povorka Gradske muzike i mažoretki Herceg Novog, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i Maškara krenuće u 19 časova sa Trga Nikole Đurkovića, Njegoševom ulicom do Igala, gdje će suđenje početi u 19.45. Koncert Aca Pejovića počeće u 21.30, a atmosferu će prethodno zagrijati Novljanin Dejan Drašković.

Promocija knjige Iz bokeške pjatance, autora Maša Čekića, biće upriličena večeras (25.2) u 19 časova, u foajeu dvorane Park. Uz autora, o knjizi posvećenoj ljubavi prema autentičnim bokeškim jelima, te vrijednostima porodice koje se čuvaju kroz generacije, govoriće Nikola Malović, Marija Starčević i Milina Kovačević.

Posjetioce 57. Praznika mimoze u četvrtak (26.2) očekuje trostruki program. Za mlađu pozorišnu publiku (12+) glumci Gradskog pozorišta Podgorica odigraće predstavu Dulsineja i Servantes, po tekstu Dragane Tripković, u režiji Snežane Trišić. Početak je u 19 časova, u dvorani Park, a ulaz je slobodan.

Svečana završnica 57. Praznika mimoze: Suđenje karnevalu i koncert Aca Pejovića u Herceg Novom
Praznik mimoze 2026 – foto Vuk Ilić

Prvi put na Prazniku mimoze – modni spektakl Kraljice divljine, dizajnerke Ane Kovačević. Kolekcija modela inspirisana je bojama i energijom Afrike, a posjetioce očekuje nesvakidašnji ambijent, scenografija i novi modeli nastali u Anex studiju poznate Novljanke. Početak je u sjutra (26.2) u 19 časova u Domu kulture u Bijeloj, a ulaz je slobodan.

Slaven Đukanović, jedan od najprepoznatljivijih glasova domaće muzičke scene, održaće koncert iste večeri u parku Boka, od 20 časova.

Praznik mimoze, spaljivanje, foto M.Samardžić

Najveseliji i najljepši cvjetići hercegnovskih vrtića, osnovnih škola, kulturno-umjetničkih društava i klubova defilovaće Njegoševom ulicom u Cvjetnoj povorci u petak, 27. februara. Defile će početi u 14 časova sa Trga kod Opštine Herceg Novi do Trga Nikole Đurkovića, gdje će se svaka grupa predstaviti koreografijom.

Istog dana, u Domu kulture u Bijeloj, biće upriličeno Veče folklora sa početkom u 19 časova.

U okviru programa Prijatelji u gostima, tradicionalno će na Prazniku mimoze biti upriličeni Dani Beograda (petak, 27.2). U Gradskoj kafani biće organizovano Veče Tome Zdravkovića, uz predstavljanje autentičnih specijaliteta restorana Tradicija. Lik Tome Zdravkovića oživjeće omiljeni skadarlijski pjevač Saša Lazarević Kudra. Početak je u 20 časova.

Hercegnovski srednjoškolci i profesori pripremaju Školske gušte u subotu, 28. februara, od 10 do 14 časova u Njegoševoj ulici. Pokušaće da naprave najdužu njoku u Boki, služiće koktele, prirediti DJ žurku, a iskoristiće priliku da se na poseban način predstavi svaki obrazovni profil.

Samo sat kasnije, u 11 časova, počeće Susreti gradskih muzika Boke, kao najava proslave 140 godina Gradske muzike Herceg Novi. Svi zajedno, nakon promenade, nastupiće u parku Boka.

Povratak Velike bokeške fešte na Praznik mimoze donosi bogat program u Bijeloj, na platou ispred Doma kulture, u subotu od 10 časova. Program će početi scenskim prikazom dolaska kapetana Petra Želalića, a nastaviće se bogatim kulturno-zabavnim programom uz tradicionalno posluženje. U večernjim satima najmlađi će uživati u Dječijem maskenbalu, koji počinje u 19 časova.

U nedjelju, 1. marta, biće organizovana Šetnja do Bjelskih Kruševica uz branje ljekovitog bilja, sa početkom u 10 časova.

Atraktivna i sve masovnija Trka karića – Karotrc biće održana u nedjelju od 12 časova, od Gradske kafane i Bifea Beograd do Škvera.

Kompletan program pogledajte na www.praznikmimoze.me

Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Dan Muzeja grada Perasta- Premijera filma Tri peraška običaja

0
Dan Muzeja grada Perasta- Premijera filma Tri peraška običaja
Muzej grada Perasta

Svečani program povodom 89 godina rada Muzeja grada Perasta biće upriličen u subotu 28. februara sa početkom u 11 sati u peraškoj palati Bujović.

Ovom prilikom ćemo premijerno prikazati dokumentarni film reditelja Dušana Vulekovića “Tri peraška običaja” realizovan u produkciji naše muzejske kuće.

Na programu je i izložba likovnih radova đaka peraškog odjeljenja Osnovne škole “Veljko Drobnjaković” iz Risna, a predviđeni su, takođe, nastup ženske klape “Incanto” i čašćenje tradicionalnim peraškim poslasticama.

Muzej grada Perasta

Za zainteresovane će biti organizovano stručno vođenje kroz postavku Muzeja grada Perasta.

U tramvajskoj nesreći u Milanu najmanje jedna osoba poginula

0
U tramvajskoj nesreći u Milanu najmanje jedna osoba poginula
Tramvajska nesreća u Milanu Foto: Daniele Mascolo / Reuters

Najmanje jedna je osoba poginula, a četrdesetak ozlijeđeno u petak u tramvajskoj nesreći u Milanu, potvrđeno je iz policijske uprave toga grada na sjeveru Italije.

Tramvaj je iskliznuo iz tračnica i udario u stambenu zgradu. Uzrok nesreće još nije poznat.

Policija je blokirala cijelo područje oko mjesta nesreće koje se nalazi neposredno uz milansku povijesnu jezgru, onemogućivši pristup građanima.

– Čula sam snažnu detonaciju, rekla je agenciji France Presse 17-godišnja Anna koja je u trenutku nesreće bila u obližnjem uredu.

– Vidjela sam da je dio tramvaja udario u trgovinu, dodala je svjedokinja.

Jedan od putnika izjavio je za talijansku agenciju Ansa kako je prvo pomislio da je riječ o potresu.

– Sjedio sam i odjednom sam se s ostalim putnicima našao na podu. Bilo je strašno, rekao je.

Dukić izborio finale u Gran pri regati u Portugalu

0
Dukić izborio finale u Gran pri regati u Portugalu
Milivoj Dukić

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić izborio je finale na Gran pri regati u portugalskoj Vilamuri.

S obzirom na bodovnu razliku koja je mala u finalu, jasno je da će se Dukić boriti za pobjedničko postolje.

U Vilamuri je podbacio u prvoj regati, jer je završio na 38. mjestu, ali je potom bio šesti, sedmi, četvrti i treći.

On u finale ulazi sa sedme pozicije, a tokom finalnog dana planirano je da se jedre tri regate.

Finale je na programu 28. februara.

Podsjetimo, Dukić je nedavno na izuzetno jakoj međunarodnoj regati u Španiji zauzeo 13. mjesto.

Konačna odluka, Primorac i Jug igraju u Podgorici i Zagrebu

0
,,Ajkule” kreću ka Malti, Savić odabrao tim za kvalifikacije Svjetskog kup
Vaterpolo – Foto: Vuk Ilić

Dilema više nema, Primorac i Jug će mečeve osmine finala Evrokupa igrati u Podgorici i Zagrebu.

Odluka European Aquatics-a je konačna.

Odluka je bila jednoglasna, na sastanku je prisustvovalo 15 od 20 delagata Tehničkog komiteta.

Prvi meč igra se u srijedu, 4. marta u Podgorici, revanš je na programu u subotu 14. marta, u Zagrebu.

Sada je na Primorci i Jugu da prihvate odluku ili ne.

Opcija nemaju.

Moraju da igraju ili će mečeve izgubiti službenimm rezultatom, a vjerovatno slijedi i kazna.

Proslava 140 godina Gradske muzike Herceg Novi

0
Proslava 140 godina Gradske muzike Herceg Novi
Gradska muzika Herceg Novi

Proslava 140 godina Gradske muzike Herceg Novi, najstarija institucija kulture u Herceg Novom, će se održati u subotu, 28. februar u 11 sati na tri lokacije u gradu: Škver, Trg Nikole Đurkovića i plato ispred Opštine i u 12 sati u Parku Boka.

Na jubileju će učestvovati Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenović, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Gradska muzika Budva i domaćin Gradska muzika Herceg Novi.

Gradska muzika Herceg Novi

Hercegnovskа Grаdskа muzikа prvi nаstup je imаlа 1. jаnuаrа 1886. godine. Od 1974. godine u sаstаvu Grаdske muzike je i sekcijа mаžoretki.

Gradska muzika Herceg Novi osnovana je daleke 1886. kada je ovim prostorima vladala Austrougarska monarhija, bila je višenacionalna, amaterska, a glavni motiv članova je bio da pomognu kulturnom razvoku životu u gradu.

Na takmičenju u Ljubljani 1922. osvojila je prvo mesto. Bila je formirana i u Bokeškoj brigadi za vrijeme Drugog svjetskog rata, a nakon oslobođenja 1944. počela je da nastupa širom zemlje. I sve doskoro bila je najbolja gradska muzika sa ovih prostora.

Gradska muzika Herceg Novi

Kapelnik Gradske muzike 1949. godine bio je  Ivan Bagatela koji je u orkestar primao radničku klasu jer bi ona ostajala u gradu, dok su  studenti odlazili. U to vrijeme je u Gradskoj muzici bilo oko 40  muzičara. Porodice su imale i po nekoliko članova i to je trajalo godinama. Dva kapelnika su bila iz starog grada. Malo članova je znalo note. No, učilo se, moralo se učiti makar  solfeđo u Muzičkoj školi pa tek nakon dvije godine učenja dobijali su se instrumenti, sjećaju se stariji članovi. Kapelnik je određivao što će se svirati, kao i što će ko da svira, pošto bi  najpre pogledao u usne i u ruke.

Tradicionalno imaju  dobru saradnju sa hercegnovskom Muzičkom školom,  Mjesnom muzikom iz Đenovića.