Delegacija Opštine Kotor položila vijence na Spomenik stradalima u NOR-u

0

Dan ustanka naroda Crne Gore – tekovina evropskog slobodarskog duha



Današnje generacije u Crnoj Gori i pokoljenja koja dolaze, za svoj evropski slobodarski duh imaju snažno uporište i inspiraciju u prelomnim istorijskim opštenarodnim uzletima kao što je bio naš ustanak protiv fašizma 13. jula 1941. godine. Vjerujem da će poštovaoci našiih boraca znati da cijene borbu NOR-a i postaviti je na pravo mjesto. Zato ovog 13. jula poručujem mladima: „Ne uradite nikom i ne poželite nikom ono što ne biste sebi uradili i poželjeli. Tako su govorili naši preci. A njihove zavjete treba čuvati,  poručio je danas Ljubenko Borović, predsjednik OBNOR-a 1941-1945 – Kotor, takođe, potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, u svom govoru ispred Obeliska – spomenika borcima u Gradskom parku Kotora, potsjetivši da je 83 godine od kada su širom Crne Gore 1941. godine zapucale slobodarske puške.

-Ovo je godina u kojoj je naš državni praznik u znaku velikih jubileja. Navršavaju se 146 godina od 13. jula 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu potvrđena nezavisnost Crne Gore i priznat njen međunarodni pravni subjektivitet. Opštenarodni ustanak 13. jula 1941. godine trasirao je pravac modernog razvoja Crne Gore i porobljenoj Evropi ulio nadu pobjede nad fašizmom.

Građani Crne Gore su masovno, orno i zorno krenuli u II Svjetski rat, ne samo da bi junački, kako jedino znaju i mogu, pobijedili fašizam, najmračniju silu koja je postojala na svijetu, već da njegovom „novom svjetskom poretku“ suprotstave svoju nezavisnost, svoju slobodu i svoju kulturu, potsjetio je Borović i dodao da je u 21. vijeku, poslije razbijanja SFRJ i SRJ (Zajednice Srbije i Crne Gore), nakon održavanja Referenduma, 13. juli proglašen za Dan državnosti Crne Gore.

Ovi primjeri, ističe Borović, upozoravaju da istorija Crne Gore ne počinje od nas i da je naša sveta dužnost da se poklonimo sjenima svih žrtava palih za slobodu Crne Gore. Mlada generacija je najpozvanija i najodgovornija da očuva sjećanje na sve koji su u brojnim bitkamaizvojevali tekovine slobode za slobodnu Crnu Goru, bez obzira na dnevnu poklitiku, političke, ideološke ili stranačke podjele.

Kotor – Dan državnosti

-Baštineći tekovine 13. jula, baštinimo i prošlost i sadašnjost, ali gradimo i putokaze budućoj i modernoj Crnoj Gori u čijim temeljima su uzidane kosti slobodara i vizionara koji su nama i našim potomcima otvorili vrata slobode i prosperiteta, kazao je Borović.

Objasnio je da je na poziv Politbiroa CK KPJ od 4. jula 1941. godine narod Crne Gore digao ustanak, odgovarajući na odluku separatista na čelu sa Sekulom Drljevićem od 12. jula, na Petrovdan, da Crnu Goru proglase separatističkom državom pod protektoratom Italije. U borbi pod vođstvom KPJ i Tita narod ovog podneblja dao je dostojan doprinos borbi do pobjede- iz Kotora je palo 524 lica, od kojih 277 boraca i 247 žrtava fašizma. Od  ukupnog broja poginulih 425 njih su muškarci, a 99 je žena. U cijeloj Boki Kotorskoj za slobodu je palo 1054 lica.

Kotor – Dan državnosti

U pratnji Gradske muzike Kotor i zvaničnika Opštine Kotor, predstavnici su povodom Dana državnosti i Dana ustanka Crne Gore minutom ćutanja i polaganjem cvijeća na Spomenik su odali poštu borcima palim u NOR-u, u prisustvu poštovalaca tekovina slobodarske prošlosti i malobrojnih turista.

Ispred Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945 vijenac su položili Slobodan Stojanović, Stevo Daković i Ljubenko Borović, a ispred Opštine Kotor poštu su im uz cvijeće odali Maja Mršulja, predsjednica SO Kotor, Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine i Jovan Ristić, direktor TO Kotor.

/M.D.P./

Vaterpolo kamp u Luštici Bay

0
Vaterpolo kamp u Luštici Bay
Vaterpolo škola Luštica Bay

Ljetnja škola vaterpola pod mentorstvom Vjekoslava Paskovića i Damjana Danilovića od 22. do 28. jula u Luštica Bay



Vaterpolo, jedan od najpopularnijih i najtrofejnijih nacionalnih sportova, već četvrtu godinu zaredom zauzima posebno mjestu u ljetnjem kalendaru događaja u Luštica Bay – kamp se realizuje pod vođstvom zlatnih momaka crnogorskog vaterpola, od 22. do 28. jula u zalivu Trašte.

Djeca uzrasta između devet i 15 godina, tokom nedjelju dana trajanja ljetnje škole, učiće od šampiona crnogorske reprezentacije – olimpijca Vjekoslava Paskovića i evropskog prvaka Damjana Danilovića.

Program kampa obuhvata svakodnevne kondicione treninge, vježbanje taktičkih vještina i trening utakmice. Mlade „ajkule” će imati priliku da razviju svoj talenat, sposobnosti i ambicije, a ujedno i otkriju kako se gradi timski duh i motivacija pobjednika, te kako nastaju pravi šampioni koji donose medalje sa vrhunskih evropskih i svjetskih sportskih takmičenja.

„Zlatni“ crnogorski vaterpolisti, Damjan Danilović i Vjekoslav Pasković, pobjednici Evropskog šampionata u Španiji 2008. godine, osvajači domaćih prvenstava i učesnici najprestižnijih svjetskih takmičenja, po četvrti put vode dječiji vaterpolo kamp za djecu u zalivu Trašte u Luštica Bay-u.

Polaznici kampa, uzrasta učenika osnovne škole, tokom nedjelju dana će imati svakodnevne treninge, a pored sticanja snage i ovladavanja strateškim i taktičkim vještinama ove igre, imaće priliku da otkriju kako se stvaraju izuzetni sportisti i šta podrazumijeva pravilan psihofizički razvoj, odgovoran odnos prema sportu, timu i zajednici, saopštio je Pasković.

Nadaleko čuveni crnogorski vaterpolo asovi sa nestrpljenjem očekuju mališane u morskom bazenu zaliva Trašte u Luštici Bay, spremni za novu vaterpolo avanturu. Vaterpolo kamp je namijenjen deci uzrasta od devet do 15 godina, a uslov je da polaznici moraju znati da plivaju. Prijave se mogu poslati na e-mejl: sportcamps@lusticabay.com, ili na broj telefona: +382 67 143 818.

Nezakoniti prelazi vanjskih granica EU pali za trećinu

0

Nezakoniti prelazi vanjskih granica EU pali za trećinu

Broj nezakonitih prelaza granica u Europsku uniju u prvih šest mjeseci 2024. pao je za gotovo trećinu (30 posto) na otprilike 94.000, prema podacima koje je prikupio Frontex.

Među glavnim migracijskim rutama zapadni Balkan i Sredozemlje zabilježili su najveći pad u broju otkrivenih nezakonitih prijelaza granica), dok su zapadnoafrička i istočna kopnena granica zabilježile najveći porast. Najviše ilegalnih migranata na svim rutama ove godine bilo je iz Sirije, Malija i Afganistana.

Na zapadnobalkanskoj ruti pad od 72 posto

Broj otkrivenih prijelaza na zapadnobalkanskoj ruti pao je za čak 72 posto, a sredozemna ruta, koja je prošle godine zabilježila najveći broj nezakonitih prijelaza, bilježi pad od 61 posto u usporedbi s prošlom godinom. Unatoč tome ostala je najaktivnija ruta ove godine s gotovo 26.000 otkrivenih prijelaza.

Na Kanare stiglo 174 posto više nezakonitih migranata

U međuvremenu, zapadnoafrička ruta nastavila je bilježiti rekordne brojeve otkrivenih prijelaza. Ukupan broj nezakonitih migranata koji su stigli na Kanarske otoke u prvoj polovici godine povećan je za 174 posto, na godišnjoj razini na gotovo 20.000. Druga najaktivnija migracijska ruta u prvoj polovici godine bila je istočno Sredozemlje, gdje se broj dolazaka povećao za 75 posto na gotovo 25.000.

U prvih šest mjeseci 2024. zabilježen je i značajan porast nezakonitih prijelaza istočnih kopnenih granicama, s naglim porastom od 148 posto ili u brojkama preko 6.700. Velika većina migranata otkrivenih na ovoj ruti bili su državljani Ukrajine. U Frontexu ističu da s više od 2.900 časnika i osoblja angažiranog u raznim operacijama ostaju predani zaštiti vanjskih granica EU.

Carbonara sa tikvicama

0
Carbonara sa tikvicama
Carbonara sa tikvicama – Josipa Uzelac

Carbonara sa tikvicama savršeno je jelo za more, ljeto, barku – gotova je za desetak minuta, vrlo je hranjiva, stoga se posebno preporučuje omladini i djeci iscrpljenima od kupanja – ali i ribolovcima. Zbog toga je i malo „krepkiji“ recept, od onog kojeg inače spremam u kućnim uvjetima.

Za 6 osoba

Vrijeme pripreme: 10 – 15 min

Potrebni sastojci :

400 g tikvica (1 srednje veličine po osobi)

3 žumanca

1 cijelo jaje

50 g ovčjeg sira ribanca

50 g parmezana

 4 jž maslinovog ulja

150 g guanciale – podvoljak, ili dobre, ne previše suhe pancete

420 g špageta ili 300 g mašnica (farfalle)

Način pripreme:

U tavi, u kojoj ćete začiniti paštu, ulijte ulje, ugrijte ga i ubacite tikvice narezane na kriške – ako je veća tikvica, onda je prvo  prepolovite. Na vrlo jakoj vatri ih preokrenite , neka uhvate  ponegdje smećkastu boju, ali moraju ostati polusirove.

Pristavite vodu za paštu – carbonara se može raditi od špageta, ali odlična je i sa nekom kratkom paštom poput makarončića, mašnica (farfalle). Dijetalna količina špageta po osobi računa se 70 g – u uvjetima glavnog obroka to je bogatih 100 g. U  slučaju da koristite mašnice (farfalle) nikako ne stavljajte 100 g po osobi, bit će previše za količine ovog umaka i neće biti dobro. Dovoljno je 60 g. Vjerujte! Ukoliko ipak želite više pašte tada morate izračunati  odgovarajuću količinu sastojaka za umak.

U zdjelici umutite žumanjca i 1 cijelo jaje – posolite, popaprite (carbonara traži papar i to svježe mljeveni), dodajte mješavinu ovčjeg sira i parmezana, po mogućnosti  svježe mljevenog. Dodajte i 2 – 3 žlice kipuće vode od kuhanja pašte, brzo umiješajte, kako bi se stvorio kremasti umak bez ukuhanih jaja i mrvica sira.

Ako želite – a bit će još ukusnije i krepkije – popecite guanciale/podvoljak ili dobru pancetu isjeckanu na kockice na maloj tavici, bez masnoće. Postat će hrskave i pustit će svoju masnoću – popečenu pancetu ili podvoljak odvojite na tanjurić, a njihovu masnoću ulijte u tikvice.

Kada je pašta kuhana, vadite je šupljom zaimačom direktno u tavu sa tikvicama. Promiješajte, ako vam se čini suha, dodajte žlicu, dvije vode od kuhanja.

Sada slijedi najvažniji dio začinjanja carbonare – odstranite tavu sa vatre i ulijte masu jaja i sira, uz brzo i energično tučenje ili miješanje. Morate dobiti kremasti umak. Sada možete umiješati komadiće pancete, promiješajte, ponovno popaprite i poslužite. Jede se apsolutno odmah!

/Damira Skansi/

Hrabrost na moru: IMO nagrade posadi tankera Marlin Luanda i tegljača Pemex Maya

0
Hrabrost na moru: IMO nagrade posadi tankera Marlin Luanda i tegljača Pemex Maya
IMO-nagrada-za-hrabrost

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) ove je godine dodijelila nagradu za izuzetnu hrabrost na moru dvjema posadama: posadi tankera Marlin Luanda, pogođenog protubrodskom raketom, i posadi tegljača Pemex Maya, koja je spasila šest ljudi usred uragana, piše The Maritime Executive.

Hrabrost Posade Tankera Marlin Luanda

Dana 26. siječnja, tanker Marlin Luanda bio je na putu iz Sueza u Incheon kada je u Adenskom zaljevu pogođen protubrodskom raketom od strane Hutista. Brod, pun tereta, odmah se zapalio. Kapetan Avhilash Rawat brzo je okupio posadu na lijevoj strani broda, jer je desni čamac za spašavanje bio uništen u napadu.

Posada je pokazala izuzetnu hrabrost i vještinu gasivši požar s svim dostupnim protupožarnim sredstvima. Nakon četiri sata borbe s vatrom, stigli su tanker Achilles, francuska fregata FS Alsace, američki razarač USS Carney i indijski razarač INS Visakhapatnam, pružajući dodatnu pomoć u gašenju požara. Kapetan Rawat i njegova posada odlučili su ostati na brodu i boriti se s vatrom kako bi spasili brod od potpunog uništenja. Uz pomoć vatrogasaca s INS Visakhapatnam, požar je konačno ugašen, omogućivši brodu da sigurno otplovi u luku.

“Izuzetna hrabrost, vodstvo i odlučnost kapetana Rawata i njegove posade, zajedno s ključnom podrškom pomorskih snaga, bili su presudni u osiguravanju sigurnosti posade, spašavanju broda i sprječavanju potencijalne ekološke katastrofe,” zaključio je odbor za dodjelu nagrade.

Spašavanje tokom Uragana Otis

Dana 25. oktobra 2023., uragan Otis približavao se pacifičkoj obali Meksika. Brzo je ojačao u moćnu oluju kategorije 5 i krenuo prema gradu Acapulcu. Tegljač Pemex Maya bio je smješten u zaljevu Santa Lucia, ali posada – pod vodstvom kapetana Jorgea Fernanda Galaviza Fuentesa – napustila je sigurnost sidrišta i krenula na otvoreno more kako bi pomogla brodovima u nevolji. U ranim satima 25. dana, ugledali su troje ljudi u moru i uspješno ih spasili, unatoč ekstremnim vjetrovima i valovima. Pronašli su još jednog preživjelog koji se držao za drvo, a zatim još dvoje s prslucima za spašavanje. Svaki put tegljač je morao precizno manevrirati kako bi se približio dovoljno blizu za bacanje pojasa za spašavanje u teškim uraganskim uvjetima.

Svi preživjeli bili su u dobrom stanju, osim iscrpljenosti i šoka, i prevezeni su na obalu na medicinsku skrb.

Dodatna Pohvala

IMO je također pohvalio kapetane LCT Celeste i gabonskog patrolnog broda Mayumba za spašavanje 123 od 150 putnika s potonulog trajekta Esther Miracle u ožujku 2023. godine.

Ove nagrade predstavljaju priznanje za izvanrednu hrabrost i nesebičnu pomoć pomoraca koji su stali uz svoje kolege u nevolji.

Slovenija: Nove subvencije fizičkim osobama za kupnju električnih vozila

0
Slovenija: Nove subvencije fizičkim osobama za kupnju električnih vozila
Punionica električnih vozila

Eko fond je danas zatvorio javne pozive za bespovratne novčane poticaje za električna vozila građanima i pravnim osobama.

Subvencioniranje kupnje ekološki prihvatljivih vozila prebačeno je na Borzen. U petak je već objavio novi poziv za fizičke osobe u iznosu od nešto više od 11 miliona eura. Objava natječaja za pravne osobe očekuje se krajem avgusta.

Prema novom natječaju objavljenom jučer u Službenom listu, subvencije su dostupne fizičkim osobama za kupnju novih ili rabljenih električnih vozila za prijevoz putnika s najviše osam sjedala uz sjedalo za vozača te električnih vozila za prijevoz robe maksimalne težine do 3,5 tone .

Za ove dvije kategorije vozila subvencija iznosi 6.500 eura za kupnju novog vozila u vrijednosti do 35.000 eura s PDV-om, 4.500 eura za kupnju novog vozila u vrijednosti od 35.000 do 65.000 eura s PDV-om, 3.000 eura za kupnju rabljenog vozila u vrijednosti do 30.000 eura s PDV-om i 2.000 eura za kupnju rabljenog vozila u vrijednosti od 30.000 do 65.000 eura s PDV-om.

Subvenciju je moguće ostvariti i za kupnju novih električnih četverocikla i lakih četverocikla, tricikla s motorom, tricikla s prikolicom, motocikla na dva kotača te mopeda s tri i dva kotača. Subvencije za ove kategorije vozila iznose 1.500, 1.000, 750, 500 i 300 eura.

Subvencija se može ostvariti za kupnju vozila u razdoblju od 1. lipnja 2024. godine do dana objave završetka javnog poziva. Vozilo mora ostati registrirano iu vlasništvu ili u najmu korisnika subvencije najmanje dvije godine nakon prve registracije od strane primatelja subvencije.

Subvenciju može ostvariti svaka fizička osoba koja ima stalno prebivalište u Sloveniji. Samostalni poduzetnik ili fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost kao zanimanje odn registrirano je za obavljanje djelatnosti na temelju posebnog zakona.

Zahtjev za dobivanje poticaja podnosi se elektroničkim putem putem online aplikacije Centra za poticanje prelaska na alternativna goriva u prometu. Predviđeno je da javni poziv bude otvoren do utroška sredstava.

Ukupno 11,25 milijuna eura dostupno je iz Plana oporavka i otpornosti. Moći će se koristiti u fiskalnim godinama 2024., 2025. i 2026., odnosno od dana objave javnog poziva do dana objave njegovog zaključka.

Eko Sklad danas je zatvorio i javni poziv za bespovratne novčane poticaje za smanjenje energetskog siromaštva koji je raspisao lani u prosincu u iznosu od pet milijuna eura, a zatim je raspisana sredstva u nekoliko koraka povećao na 22,5 milijuna eura.

Toplinski val potrajat će do sredine iduće sedmice

0
Toplinski val potrajat će do sredine iduće sedmice
Boka Kotorska – foto Boka News

Toplinski val, neobično dug, potrajat će do sredine iduće sedmice, a možda i duže. Na moru će biti sunčano i stabilno uz umjeren maestral, a sredinom iduće sedmice i buru.

Noći će biti vrlo tople, danju vruće i vrlo vruće pa će opasnost od djelovanja toplinskog vala na zdravlje cijelo razdoblje biti vrlo velika, a upozorenje crveno.

I danas sunčano i veoma toplo, do 40 stepeni

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i vruće, sa najvišom dnevnom temperaturom do 40 stepeni.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne se očekuje slab do umjeren razvoj oblačnosti, a u planinama na sjeveru lokalno je moguća kratkotrajna nestabilnost.

Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 26, najviša dnevna od 30 do 40 stepeni.

Kroz tivatski aerodrom u junu prošlo 27 odso više putnika

0
Kroz tivatski aerodrom u junu prošlo 27 odso više putnika
Aerodrom Tivat – Foto Boka News

Kroz Aerodrom Tivat u junu prošlo 157,74 hiljade putnika, 27,4 odsto više neko u istom periodu prošle godine.

Kako prenosi portal Zamaaero, to je 73,3 odsto putnika iz juna 2019. godine.

Aerodrom je realizovao 1,7 hiljada letova, 97 više nego u istom periodu prošle godine, a 536 manje nego u junu 2019.

Tivatski aerodrom je u junu imao 8,1 tonu carga, što je skoro četiri puta više nego u istom periodu prošle godine.

Aerodrom Tivat je od početka godine opslužio 374,19 hiljada putnika, realizovao 4,62 hiljade operacija i ostvario 12,6 tona carga.

Aerodromi Crne Gore su u prvom polugodištu opslužili 1,13 miliona putnika, što je 15,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Crna Gora obilježava Dan državnosti

0
Crna Gora obilježava Dan državnosti
Crna Gora – Dan nezavisnosti – Dan državnosti

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.

Centralna proslava povodom Dana državnosti i ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma počeće večeras u 18 sati pored spomenika ispod Trebjese u Nikšiću.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović tim povodom je sinoć, u rezidenciji na Cetinju, organizovao prijem.

Milatović je kazao da su u 13. julu sabrani borba i sloboda – dvije neraskidive odrednice koje su obilježile crnogorsku istoriju, začetak i ishodište državotvorne težnje.

„Toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu, nesporna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovječan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučjeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje“, naveo je Milatović.

Crna Gora – Dan nezavisnosti – Dan državnosti

Kako je dodao, 63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.

“Držeći do časne prošlosti, Crna Gora nikad nije uzmicala pred nerijateljem, niti prezala od borbe, ma koliko ona bila surova ili nemoguća”, istakao je Milatović.

On je kazao da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, “koje ga je živjelo mnogo prije nego što se kao pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama”.

Milatović je ukazao na neophodnost prevazilaženja svih podjela u Crnoj Gori.

„Danas, kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli i poput mostova na Đurđevića Tari i Maloj rijeci spajamo obale i tamo gdje se to na prvi pogled čini nemogućim“, rekao je Milatović.

Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu

Milatović 13. jul 2024.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je danas vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici povodom 13. jula – Dana državnosti.

On je, sa suprugom Milenom, sinoć u rezidenciji na Cetinju priredio prijem povodom praznika.

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.

Dani pejzaža 2024. u Gornjoj Lastvi – nastup klape Kaše 13. jul

0
Gornja Lastva foto Boka News

U Gornjoj Lastvi, u subotu, 13. jula ispred crkve održat će se koncert klape Kaše iz Dubrovnika. Početak je u 21 sat, a ulaz je  slobodan. Organizovan je besplatni prijevoz za publiku. Kombi kreće u 20:40 h,  s autobusne stanice u centru Tivta.

Organizator je nekada Društvo prijatelja Gornje Lastve, danas Kulturno zavičajno udruženje NAPREDAK Gornja Lastva, osnovano sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine očuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve.

Koncert G.Lastva

Gornja Lastva je malo mjesto  mediteranskog ugođaja na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je 3 km, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.

Kamen kao osnovni grđevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva,

Sponzori su Dubrovačko- neretvanska županija, Opština Tivat,  Turistička organizacija Tivat, Porto Montenegro.

U nedjelju, 14. jula, ispred Doma kulture  u Gornjoj Lastvi održat će koncert Kind of Blues, s početkom u 22 sata.