U saradnji Udruge za razvoj okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega i NVO Naša akcija iz Kotora, u Parku prirode Blidinje predhodnog vikenda održala se likovna kolonija na kojoj su učestvovali mladi umjetnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Projekat pod nazivom “Artistry for Unity” ima za cilj promociju pomirenja i tolerancije među mladima našeg regiona kroz umjetnost koja nas spaja, i uključila je obilazak lokalnog prirodnog i kulturnog nasleđa.
NVO Naša akcija
Održano je predavanje “Šta je stečak?” i usledila je posjeta arheoloskog nalazišta na lokaciji Blidinje. Nadalje svaki učesnik je izradio umjetnicka djela na temu flore i faune i znamenitosti blidinjskog kraja, koja će nagnadno biti prodata na liticitaciji a ciji prihodi će biti donirani osobama sa teškoćama u razvoju. Ovaj projekat se realizuje kroz pokroviteljstvo RYCO – Regional Youth Cooperation Office.
U JU Muzeji galerije Tivat u utorak 4. juna u 20 sati biće svečano otvorena izložba slika, pod nazivom “Zamršena stanja” crnogorskog slikara Ivana Đurišića. Izložbu čine trinaest slika velikog formata.
Izložbu će otvoriti Dr sc. & Mag. art Nikola Marković.
Ivan Đurišić je rođen 1977. godine u Podgorici. Završio je fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Dragana Karadžića gdje je i magistrirao na slikarstvu u klasi prof. Ratka Odalovića.
Imao je više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada.
Ivan Đurišić jedan je od rijetkih crnogorskih umjetnika mlađe generacije koji radi u maniru fantastičnog slikarstva sa nadrealističkim pristupom u preobražaju stvarnosti. Riječ je o likovnom poslaniku raskošne imaginacije koji kodirani sloj svog stvaralačkog senzibiliteta nalazi u tajnama opštecivilizacijskih vrijednosti, u vakumu jednog zaustavljenog vremena, u prostoru u kojemu se virtuelno pomjeraju granice stvarnog i izmaštanog.
On uvodi posmatrača u dramatične prostore straha, nedoumica, nespokoja koje je teško dešifrovati vremenskim kodovima. Zapravo, na njegovim slikama prošlost sadašnjost i budućnost predstavljaju vremensku kapsulu u kojoj je sve moguće.
Likovna interpretacija ovog svijeta tišine i enigmatskih višeslojnosti ukazuje na umjetnika izuzetnog slikarskog nerva. Perfekcionizam u izradi, koji se odnosi na tehnološko podslikavanje/naslikavanje (ulje na platnu, oblikuje teksture koje svakom detalju na slici daju mikrokosmičku sveukupnost (kvantne čestice).
Slikarstvo Ivana Đurišića pred kojim osjećamo nelagodu, strah, beznađe, ali i tračak nade, pripada poetici genius loci sa univerzalnim podtekstom, kojom otvara problematiku koju je do svog krešenda doveo genijalni crnogorski i svjetski umjetnik Dado Đurić. Upravo u domenu fantastičnog slikarstva među crnogorskim umjetnicima, njegovim sljedbenicima, dostojno mjesto pripada Ivanu Đurišiću koji je samosvojnom likovnom interpretacijom uspio da u estetiku monstruoznog, infernalnog, mističnog, tajanstvenog, mračnog i nihilističkog svijeta, unese personalnu notu svjetlosti i vedrine.
Izvod iz teksta istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković
Metafizička promišljanja, kao i fenomen metamorfoze u likovnom svetu dramatike i lepote, iznedrili su postavku recentnih dela, nadarenog crnogorskog slikara Ivana Đurišića. To je svet koji, iako satkan od bogatstva prirode, bića i duhovnosti – traži od posmatrača izmenjenu percepciju opažanja.
Tematska konstantnost traganja za novim utočištem čoveka (iako bez njegovog evidentnog prisustva) u Ivanovom stvaralaštvu, prenesena je u dinamične i kompleksne prizore tajanstvenih mediteranskih predela – pikturalno senzibilnih i s mnoštvom detalja, koji mogu da se sagledavaju kao asocijativni i apstraktni, a iz mog ugla gledanja oni su fantastični, nedokučivi i morfološki – poput nekih prasećanja. Priroda preuzima primat nad ljudskim tvorevinama, ona je nadređena i neuporedivo moćnija od ljudi, u slojevitim kompozicijama vrtova i obala, međa i predela, mora i krša – gde vladaju atipični oblici, naoko mineralni i vegetacijski, a suštinski to jesu prikazi mnogostrukosti ljudske prirode.
Izvod iz teksta Maje Živanović, likovni kritičar
Svojim već sada ostvarenim značajnim stvaralačkim opusom, kolega Đurišić se uspješno prepoznaje i velikim slovima upisuje u niz izuzetnih umjetničkih ostvarenja savremene crnogorske likovne kulture. Neuobičajenim putem meditativno uspostavljene kreativnosti u skladu sa posvećenim duhovnim putem samospoznaje, Ivan počinje umjetničko školovanje u srcu crnogorske duhovnosti i njene prijestonice, gradu Cetinju. Cetinje utemeljuje put njegovog kasnije ispoljenog stvaralačkog bitisanja razvijajući mu interesovanja ka astralno arhetipskom, kroz dvije decenije plodnog istraživanja duhovnih tehnika, simbola i procesa koje uspostavlja njihovo dejstvo i kao takvi samo su dio istraživačke platforme ovog posebnog umjetnika naše autentične likovne i umjetničke scene.
Izvod iz teksta Dr sc. & Mag. art Nikola Marković
Slike su mu neposredne, duboke i slojevite. Dešavaju se u okvirima asocijativne i simbolički uspostavljene apstrakcije određenih scena ili njihovih tematskih cjelina. On ih rastvara i oblikuje metamorfozom detalja kao gotovo ritualnom igrom novih opni formi i boje koje naglašavaju ili samo naslućuju onaj sakriveni (podslikani) sloj traganja i rađanja određenih primarno uspostavljenih likovnih cjelina.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur i sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo primili su danas u posjetu učenike trećeg razreda podgoričke OŠ „Dr Dragiša Ivanović“ i njihovu nastavnicu.
Mališani, koje u obilazak grada vodi Gospava Kosović, prvo su posjetili Kuću nobelovca Iva Andrića, zatim Gradski muzej Mirko Komnenović, a potom su stigli na prijem u zgradu Opštine Herceg Novi.
Potpredsjednik Mustur i sekretarka Zambelić Pištalo ispričali su učenicima neke od najvažnijih istorijskih i kulturnih priča o Herceg Novom, tradiciji i festivalima, kao i nastojanju lokalne samouprave da ovaj grad učini po mjeri djeteta i mladih.
Sekretarka Zambelić Pištalo pozvala ih je na predstojeći festival „Pored mora, pjevati se mora“, ali i predložila saradnju podgoričke sa nekom od osnovnih hercegnovskih škola jer kako je istakla „mala smo država, ali imamo izuzetne mlade ljude spremne na saradnju i izuzetne nastavnike i profesore koji takav stav podržavaju“.
Učenici su potom obišli RTHN, Sat kulu, Belavistu, Forte Mare, Škver i na njemu bazen i trofejnu salu PVK Jadran.
Maturski ispit iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost nije položio 501 učenik, a petice iz maternjeg je dobilo samo 100 maturanata, dok imamo 300 luča, saopšteno je na zajedničkoj konferenciji za medije Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić zapitao je gdje je “nestalo 200 Luča” i zašto nijesu dobili petice na maturskom. On smatra da je to rezultat rigoroznih kontrola.
“U gimnazijama je 51 učenik iz CSBH dobio jedinicu, a u srednjim stručnim školama 450. Ove godine je najmanji broj realizovanih uvida. Imali smo 107 prigovora, 38 su usvojeni kao osnovani”, rekao je Trivić na konferenciji za novinare i napomenuo da je ranije bilo i preko 300 prigovora.
Naglasio je da je napravljen veliki iskorak, te da prepisivanja nije bilo.
“Ovo je rezultat rada učenika i njihovog znanja”, naglasio je Trivić.
Kazao je i da je oko 20 prigovora uticalo na ocjenu.
Na kraju osnovne škole rezultat je slabiji iz maternjeg. Ukupno 264 učenika dobilo je jedinice, samo 56 na kraju školovanja imalo tu ocjenu.
“Petica je bilo 1.620, a na eksternoj provjeri znanja 591”, rekao je Trivić.
Polumaturanti su postigli slab rezultat i iz matematike.
“Njih 188 je imalo jedinice, a na eksternoj 1.244. Brine podatak da je šest učenika imalo zaključnu peticu, a na eksternoj su dobili jedinicu”, istakao je Trivić.
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović rekla je da postoji nesklad u pokazivanju znanja u školi i na eksternim testovima.
“Nerado u obrazovnom procesu dajemo jedinice, neopravdano. Prilično smo darežljivi kada su u pitanju petice. Veliki je raskorak i kada su u pitanju rezultati, broj Luča. Prvi put imamo predstavljanje realnog stanja. Promijenjeni su svi pravilnici koji se odnose na proces testiranja”, kazala je ona.
Ministarka je rekla da se mora raditi, između ostalog, sa nastavnicima, da se preispitaju kriterijumi koji se odnose na dobijanje Luča.
Prethodnog vikenda održana je međunarodna brdska auto trka „Memorijal Tripo Bukilica“ u Kotoru, koja se bodovala za šampionat Crne Gore i prvenstvo Hrvatske
Pljevaljski AP sport ekipni je pobjednik međunarodne brdske trke auto trke Kotor – Trojica.
Pljevljaci, koji su slavili i u Šavniku na otvaranju sezone, slavili su ispred Kotora i Crmnice.
U pojedinacnoj konkurenciji, u kategoriji 1, najbrži od crnogorskih takmičara bio je Kotoranin Milan Jakšić, dok je u kategoriji 2, u nadmetanju prototipova, trijumfovao veteran Tihomir Aćimić.
U klasi E1 1200 moto nadmetanje je završeno pobjedom člana Lovćen rejsinga Luke Špadijera. Drugo i treće mjesto zauzeli su Balša Đuričković iz Gorštaka i Željko Radonjić iz Kotora.
Osvajać prvog mjesta na prvoj trci šampionata Jovan Perunović nekoliko stotina metara prije cilja odustao je zbog kvara.
Dobre vožnje imali su i članovi pljevaljskog kluba Mile Malović, Baćko Vujović, Vladimir Jovanović, Aldin Ćorović, Dragan Lukić, Miloš Borilivić i Dragan Dragojević, koji su osvojili prva mjesta u svojim klasama.
Drugu pobjedu u sezoni ostvario je Mirko Vujačić, koji se na staze vratio nakon pet sezona pauze.
Na tradicionalnoj međunarodnoj brdskoj trci, koju su vožnjom kartinga započeli četvorogodišnji Luka Jakšić i četrnaestogodišnja Ana Kašćelan učestvovalo je 109 sportskih vozača iz šest drzava.
Trku su uspjesno organizovali AMSK Kotor i Auto i karting savez Crne Gore, a u okviru nje za svoj šampionat vozilo je i 46 automobilista iz Hrvatske.
Trka je završena bez težih incidenata. Naredna trka za prvenstvo Crne Gore na brdskim stazama biće održana u Kolašinu 6. i 7.jula.
Više stotina maskiranih mališana u pratnji nastavnica i vaspitačica, iz našeg, ali i gradova u okruženju, te gostiju iz Slovenije i Makedonije, učestvovalo je na veselom i maštovitom 15. Međunarodnom dječijem karnevalu u Herceg Novom.
Od Sat kule i nastupa na glavnom gradskom trgu, prošetali su dalje glavnom ulicom do parka Boka gdje su se još jednom predstavili publici, a potom nastavili druženje na žurci.
Povorku su predvodili mali kapo Karnevala Nikola Ogurlić, princeza Milica Pestorić i veliki kapo Deni Deranja, u pratnji bubnjara Gradske muzike i malih mažoretki, plesačica KSC Diano i počasnih gostiju Karnevala među kojima su bili ministarka kulture i medija Tamara Vujović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, organizator Karnevala Milijan Mijović, predsjednica Društva za razvijanje prostovoljnega dela i počasna građanka Herceg Novog Branka Bukovec, predstavnica Makedonije Rahela Maneva i pomoćnica direktora JPU Naša radost Ivana Ratković.
15. Međunarodni dječiji karneval
I ove godine, mališani su sa nestrpljenjem iščekivali dan održavanja karnevala, a dokaz tome su predivne kreacije i vesele koreografije koje su pripremili za povorku i nastup. Poslali su snažne poruke o značaju ljubavi, mira, prijateljstva, osmjeha, iskrenosti, ali iznad svega na najljepši način uljepšale srce svoga grada.
To potvrđuju i nazivi 24 karnevalske grupe „Cvijetni vijenac“ (Dječiji dom Mladost), „Poklončići“ i „Bella ciao“ (vrtić Igalo), „Ljubavne trube“ i „Žurka“ (vrtić Topla), „Voćkice našeg grada“ i „Strašni gusari“ (vrtić Savina), „Mambo ljetnji plesači“ i „Drugari za život cijeli“ (vrtić Bijela), Mažoretke „Modest” Tivat, „Zvijezdice“ (Novo Mesto, Slovenija), „Vjetrenjače“, „Pokreni se“, „Strašila plašila“ i „Plesna sekcija“ (OŠ „Milan Vuković“), „Bellissima“ Tivat, „Faraonke“ (Veles, S. Makedonija), „Mali Indijanci“, „Zemljotresci“, „Honey – money“ i „Mali maturanti“ (OŠ ,,Dašo Pavičić“), „Španski bailandosi“ (OŠ „Ilija Kišić“), „Cookies“ (Mažoret klub „LILI“) i „Svi su klinci naši Okolinci“ (JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi).
Organizator 15. Međunarodnog dječijeg karnevala je NVO Omladinski centar Herceg Novi, suorganizator je JUK Herceg fest, generalni pokrovitelj Opština Herceg Novi, a podršku su pružili brojni dugogodišnji prijatelji Karnevala.
Agencija za elektroničke medije (AEM) ustupila je Agenciji za elektronske medije Crne Gore ”Vodič za srebne surfere”, hrvatski internetski priručnik za edukaciju starijih osoba o internetskim prevarama i obmanjujućim oglasima, ali i o ”trolanju” na društvenim mrežama.
Riječ je o svojevrsnom online vodiču kojim se objašnjavanju nova tehnološka dostignuća u medijima, ali i razotkrivaju prevare, lažni oglasi na internetu, dezinformacije i lažne vijesti, montaže fotografija, audio i videosnimaka. Nude se i korisni savjeti, upute i smjernice za korištenje novih medija, rječnik novomedijskih pojmova te desetak praktičnih vježbi i zadataka.
Koautor priručnika Tomislav Levak, predavač na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku istaknuo je kako je primarna ideja tog prošlogodišnjeg projekta, ostvarenog u saradnji s Nefretetom Zekić Eberhard, bila da se u edukaciji o medijskoj pismenosti napokon uključe i starije osobe.
”Prije nekoliko godina smo među prvima u Hrvatskoj, ali i šire, edukacije iz područja medijske pismenosti i kritičkog vrednovanja informacija usmjerili prema osobama treće životne dobi koji se u recentnoj literaturi sve češće nazivaju upravo “srebrnim surferima”. Na to su nas ponukali rezultati više relevantnih istraživanja koji su pokazali da su starije osobe podložnije širenju dezinformacija i lažnih vijesti te, primjerice, nasjedanju na lažne internetske oglase”, kazao je Levak.
Koautorica priručnika Nefreteta Zekić Eberhard ocijenila je preuzimanje priručnika u susjednoj državi početnim korakom, ali znakom osviještenosti o važnosti medijskog opismenjavanja starijih osoba i u susjednim državama.
“Osobe treće životne dobi u sve su većoj potrebi za edukacijom o suvremenim medijima. I to zato što se brzina i način plasiranja informacija transformira i brže nego li mi to više edukacijski možemo pratiti. Stoga se bojim da će se ova granica pomicati i prema osobama srednje životne dobi, posebice sada kada se u sve uplela i umjetna inteligencija” kazala je Zekić Eberhard.
Direktor AEM-a Josip Popovac kaže kako je ”Vodič za srebrne surfere” prva taka medijska publikacija u Hrvatskoj, ali i šire. Zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović je, pak, za Hinu kazao kako interes za projekte hrvatskog medijskog regulatora dokazuje i njegovo vodstvo u medijskom opismenjavanju i u susjednim zemljama.
”Interes kolega regulatora iz regije za našim obrazovnim materijalima za razvoj medijske pismenosti ukazuje i na vodeću poziciju koju AEM u područje medijske pismenosti ima u regiji. Uvijek smo poticali suradnju raznovrsnih dionika, a posebice se zalažemo za suradnju između regulatornih tijela i to upravo na razvoj projekata medijske pismenosti.”, kazao je Tomljenović.
Dodao je i kako je srpsko Regulatorno telo za elektronske medije (REM) dosad preuzelo četiri edukativna materijala hrvatskog medijskog regulatora, uključujući i slikovnicu za medijsku pismenost, a crnogorski AEM je još ranije preuzeo spotove i kampanju ”Birajmo što gledamo”.
Čini se da će novi slučajevi napuštanja posade još jednom oboriti godišnje rekorde, a međunarodna regulatorna tijela ne znaju kako se uhvatiti u koštac s jednom od najmračnijih pošasti brodarstva.
Prema međunarodnom pravu, Konvenciji o radu u pomorstvu iz 2006., s izmjenama i dopunama, pomorci bi trebali biti plaćeni najmanje jednom mjesečno. Posade kojima se plaća duguje dva ili više mjeseci ili koje nisu dobile dovoljno hrane, vode i goriva smatraju se napuštenima, piše Splash247.
Podaci Međunarodne pomorske organizacije (IMO) naglašavaju ogroman porast slučajeva napuštanja posade. U samo 10 godina broj poznatih slučajeva skočio je s nešto više od desetak godišnje na 143 u 2023., a u 2024. je već prijavljeno više od 100 slučajeva.
“Napuštanje brodova doseglo je alarmantne razine, ostavljajući mnoge pomorce bez podrške, plaće ili sredstava za povratak kući. Zaslužuju poštovanje, dostojanstvo i jamstvo da nikada neće biti zaboravljeni”, komentirao je Tim Hill, izvršni direktor pomorske dobrotvorne organizacije Stella Maris.
Iz Stelle Maris navode da ovo vide kao humanitarnu krizu, ističući da se mnogi pomorci na kraju suoče s mentalnim problemima, kao i sa socijalnom skrbi dok se bore da pronađu put kući, piše The Maritime Executive.
Različiti problemi pridonose dramatičnom porastu broja slučajeva. Troškovi, a posebno gorivo, mnogim su brodarima porasli u nebo. Nadalje, napuštanje se obično događa kada mali vlasnici zapadnu u financijske probleme zbog neočekivanih troškova ili skupih popravaka svojih plovila. Često su brodovi u tim slučajevima stariji i loše održavani.
“Ovo je poziv na akciju za cijelu pomorsku industriju”, rekao je Hill. “Moramo se ujediniti kako bismo proveli međunarodne zakone, pozvali nemarne tvrtke na odgovornost i pružili hitnu pomoć napuštenoj posadi”.
Smjernice o tome kako postupati s napuštanjem pomoraca usvojila je zajednička radna skupina ILO-a i IMO-a krajem 2022., iako stalni porast slučajeva napuštanja posade u proteklih 18 mjeseci pokazuje o koliko se velikom problemu radi.
Smjernice određuju postupke koje države trebaju poduzeti ako brodovlasnik ne ispuni svoje obveze organiziranja i pokrivanja troškova repatrijacije pomoraca, neisplaćenih plaća i drugih ugovorenih prava, te pružanja osnovnih potreba, uključujući medicinsku skrb. U tim se okolnostima pomorci smatraju napuštenima.
Ovi postupci uključuju razvoj, u suradnji s organizacijama pomoraca i brodovlasnika, nacionalnih standardnih operativnih postupaka (SOP) kako bi se izričito definirale odgovornosti i obveze nadležnog tijela te uloge koje trebaju imati različiti nacionalni dionici. Ovi dionici uključuju relevantne nacionalne odbore za socijalnu skrb pomoraca, pomorske agencije, organizacije pomoraca i brodovlasnika, organizacije za socijalnu skrb pomoraca, službe za zapošljavanje i druge, navodi Splash247.
Pravni odbor IMO-a ponovno je raspravljao o problemu napuštanja posade na sastanku u sjedištu agencije u Londonu ranije ove godine.
“Mora se zaustaviti rast slučajeva napuštanja pomoraca. Dobra djela brodarstva zasjenjena su ovim zlostavljanjem. Lažne zastave, flote iz sjene i nemiri stvaraju pogodno tlo za iskorištavanje. Ovo bi trebalo poslužiti kao crvena zastavica za cijelu našu industriju i potrebna nam je revizija sustava kako bismo zaštitili pomorce i držali zlostavljače na odgovornost”, rekao je Steven Jones, osnivač Indeksa sreće pomoraca, prošlog mjeseca za Splash247.
Deacon Joseph O’Donnell, stariji lučki kapelan Stella Maris za Škotsku i Sjevernu Irsku, istaknuo je ulogu tvrtki i organizacija koje profitiraju od pomorske industrije u suzbijanju napuštanja, ističe gCaptain.
“Tražimo od tvrtki i organizacija koje imaju koristi od pomorske industrije, poput velikih trgovaca, da nam se pridruže kako bismo zaustavili napuštanje”, rekao je.
“Svijest o ovim problemima treba podići na više razine vlasti. To je uistinu globalno pitanje”, rekao je Deacon O’Donnell.
Prosječna zarada u aprilu ove godine bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori iznosila je 828 eura, saopšteno je iz Uprave za statistiku MONSTAT.
Prema najnovijim podacima najbolje su plaćeni u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja gdje je prosječna zarada iznosila 1309 eura i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1209 eura.
Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 659 eura i prerađivačka industrija 662 eura.
Po opštinama, najveće prosječne zarade u martu su iznosile u Tivtu 960 eura i Zeti 888 eura, a najmanje u Petnjici 704 eura i Tuzima 679 eura.
Zarade po opštinama
Od 25 crnogorskih opština čak u 19 je prosječna zarada u aprilu bila manja od državnog prosjeka koji iznosi 828 eura.
Najveća prosječna zarada u martu bila je Tivtu i iznosila 960 eura i Zeti 888 euro.
Osim te dvije opštine zarade veće od prosječne bile su u Pljevljima 864, Podgorici 861 eura, Cetinju 854 i Kotoru 836.
U svim ostalim opštinama plate su bile manje od državnog prosjeka: Žabljak 825 eura, Plužine 792, Berane 781, Nikšić 808 eura, Budva 800, Plav 775, Bar 793, Kolašin 760, Gusinje 765, Šavnik 745, Herceg Novi 745, Mojkovac 743, Rožaje 737, Ulcinj 744, Bijelo Polje 731, Danilovgrad 721, Andrijevica 716, Petnjica 704 i Tuzi 679 eura.
U aprilu je po MONSTAT-u broj zaposlenih iznosio 225985, od čega najviše u sektoru trgovine 49457.
