Ljetnji vojni kamp za mlade, koji je počeo 25. juna, završen je svečanom ceremonijom na školskom brodu Jadran u Tivtu, na kojoj su proglašeni najbolji polaznici i dodijeljeni sertifikati svim učesnicima.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Damjan Šćekić, Hana Joha i Vesna Ristevska bili su najbolji među 38 polaznika, učenika i učenica drugog i trećeg razreda srednjih škola.
Iz tog resora su dodali da je četvoro polaznika bilo iz Sjeverne Makedonije.
Direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Velibor Bakrač, obraćajući se učesnicima kampa, pohvalio je njihovu upornost i odgovornost, želju za učenjem, ali i osjećaj za timski rad i drugarski odnos.
„Uvjeren sam da ste osjetili što znači nositi uniformu Vojske Crne Gore (VCG), biti dio sistema u kojem su timski rad, požrtvovanost i solidarnost osnova za postizanje viših ciljeva“, kazao je Bakrač.
Iz Ministarstva su naveli da je cilj kampa, koji je postao tradicionalan i za koji uvijek postoji veliko interesovanje, da srednjoškolcima pruži priliku da steknu osnovne vojne vještine, razviju timski duh, ojačaju fizičku spremnost i stvore nova prijateljstva.
„Učesnici su bili pod stalnim nadzorom iskusnih instruktora i stručnog osoblja iz VCG, kojima je Bakrač posebno zahvalio, zaključujući da je na kampu naučena veoma bitna lekcija – kako se oslanjati jedni na druge, kako raditi zajedno i ne odustati ni u najtežim trenucima“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da program kampa obuhvata razne aktivnosti, osnovnu vojnu obuku, orijentiring i snalaženje u prirodi, marševe i ishranu u prirodi, sport i rekreativne aktivnosti, predavanja o bezbjednosti i prvoj pomoći.
Kamp je počeo 25. juna, a realizovan je u Kolašinu i okolini.
Na crnogorskim putevima je tokom vikenda evidentirano 55 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe poginule, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je u tim saobraćajnim nezgodama šest osoba teško povrijeđeno, a 19 lakše.
„Pripadnici saobraćajne policije su, od petka do danas, u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 174 prekršajne prijave i izdali 1.361 prekršajni nalog“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je saobraćajna policija privremeno oduzela 26 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključila iz saobraćaja.
Iz policije su rekli da je uhapšeno 59 vozača, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, kao i zbog ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
Od tog broja, kako su kazali, 43 vozača su uhapšena zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, a 12 zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci.
„Četiri vozača su uhapšena zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima“, rekli su iz policije.
Kako su naveli, od ukupnog broja uhapšenih osoba, 14 ih je uhapšeno u Danilovgradu, deset u Podgorici i šest u Bijelom Polju.
Veći broj turista u Crnoj Gori znači i jaču kontrolu inspekcije. Turistička, sanitarna i tržišna ovih dana na primorju imaju posla. U Herceg Novom bilježe i brojne nepravilnosti među kojima su neizdavanje fiskalnih računa, nedostatak spasilaca. Maloljetnici nemaju slobodne dane, a rade i poslije 22 sata što je kažnjivo, javlja RTCG.
Da li se izdaju fiskalni računi-imaju li plaže spasioce, a zaposleni sanitarne knjižice, koliko i kako rade maloljetni sezonci – kojih je ove godine više nego ikad – provjeravaju između ostalog, ovih dana na primorju turistička, sanitarna, tržišna i radna inspekcija.
Sanja Kandić inspektorka Inspekcije rada kaže da uglavnom poslodavci ne obezbjeđuju maloljeticima dva uzastopna slobodna dana, od kojih obavezno jedan mora da bude nedjelja.
“Takođe nailazimo na anagažovanje lica mlađih od 18 godina, poslije 22 sata. Najmanja kazna koju izričemo je 2.200 eura”, kaže Kandić.
“Što se tiče turističke inspekcije u Herceg Novom najveći akcenat je stavljen na kontrolu kupališta, naravno na izdavanje računa na kupalištima, posjedovaje spasilačke službe, plažnog mobilijara”, ističe Momčilo Badnjar, turistički inspektor
Početak intenzivne kontrole koja će trajati do kraja avgusta pokazuje da ima dosta problema – najvažnije je suzbijanje sive ekonomije odnosno kontrola neizdavanja računa.
“Za ova tri dana izvršeno je 69 inspekcijskih nadzora, od čega je bilo čak 45 nepravilnost, što je veliki broj u odnosu na broj nadzora, i izrečeno je ukupno 33.600 eura kazni, pored nas njih kontroliše i poreska inspekcija, njihove kazne su mnogo veće”, kaže Dalibor Đerić, koordinator inspekcija za Herceg Novi.
Ukupno je oko 70 inspektora u akciji – od Ulcinja do Herceg Novog gdje je u kontrole ovog ljeta njih 11 svakodnevno su suočeni sa pokušajima da se prikriju propusti.
“Često se građani bune u pogledu preventivnosti inspekcije. Ja kažem Zakon o inspekcijskom nadzoru propisuje preventivnost u vidu ukazivanja, što se tiče sive ekonomije tu svakako preventivnosti neće i ne može biti”, ističe Đerić.
Kako projektovati i sagraditi energetski učinkovito plovilo, te otići s njime na prestižnu utrku u kneževinu Monaco, sada već dobro znaju studenti i inženjeri riječkog Pomorskog fakulteta. Cilj natjecanja je razvoj novih oblika plovila, hidrokrila i alternativnih pogonskih sustava, koristeći samo čiste izvore energije.
Adria Energy Class Boat “Vilson” katamaransko je plovilo na solarni pogon, dugo 5 i široko 2 i pol metra od biorazgradivih materijala. Dizajnirano je za međunarodno natjecanje u Monacu na kojemu sudjeluju inovativna plovila pogonjena energijom iz obnovljivih izvora. Izradilo ga je 20-ak studenata i inženjera riječkog Pomorskog fakulteta pod okriljem riječke Udruge primijenjenih tehničkih znanosti. I nazvalo Vilson.
– Vilson smo dali ime iz razloga što je jedan član naše Udruge Marino Mikelić – njegov pradjed je bio prvi na otoku Krku otvorio obrt konopa, te ujedno mislim i posljednji u Europi, objašnjava Nora Mišković, inženjerka brodogradnje i kuma broda.
Znakovito ime za ambiciozni projekt rođen u utrobi fakultetske radionice Torpedo nakon više od 3000 radnih sati.
– Mali projekt unutar većeg projekta bila je izrada ovih katamaranskih trupova. I to je bio izazov sam po sebi, pošto nitko od nas nije imao pretjerano iskustva s ovako velikim infuzijama i na kraju spajanjem tih dviju polovica, ali mislim da smo na kraju uspjeli napraviti jako dobar posao i ovo su u potpunosti funkcionalni trupovi, ispali su 95 posto kako smo htjeli, kaže voditelj projekta Martin Mozetić.
Zatim su od laganih i čvrstih karbonskih vlakana i bio-epoksidne smole izradili kokpit s dvije poprečne cijevi koje drže cijelu konstrukciju; sjedalo, bateriju, motor i kompletnu elektroniku.
– Ova forma kokpita je napravljena s namjerom da je samoodrživa. Ta forma znači, kada se stavila pregrada i sva predviđena ojačanja – ona sama sebe drži i kokpit da se ne izvija i da je on dovoljno čvrst kada vozač ulazi i izlazi, i u biti da drži sve ostalo što treba. U međuvremenu smo kupili novi motor za ovu godinu jačine 11 kilovata. To je u biti skoro duplo jače od motora koji smo imali prošle godine i na prvom testiranju je to i pokazao, kaže Mozetić.
A umjesto klasične sajle za skretanje, prešli su na laganu hidrauliku koja olakšava manevriranje. Također, umjesto tvorničkih baterija, izradili su svoje, dvostruko lakše. Sve što su zamislili, kažu, i ostvarili su.
– Prvenstveno, ovo plovilo je napravljeno za natjecanje Monaco Energy Boat Challenge u kojem imamo zadana tehnička pravila i propozicije u kojima plovilo mora biti katamaranske izvedbe, sličnog oblika i dizajna unutar dimenzijskih ograničenja, naravno, i tehničkih karakteristika. Tako da, evo, to je dosad naše najkompliciranije i najbolje plovilo. Smatram da smo nakon 5 godina proizvodnje i razvoja došli do neke formule kako napraviti idealno glatko i lagano plovilo za natjecanje, kaže Ljubomir Pozder, mentor projekta i predsjednik Udruge primijenjenih tehničkih znanosti Rijeka.
Šesto plovilo dosad
Vilson im je šesto plovilo dosad i sjajan rezultat suradnje između akademskih institucija i udruga. Projekt primarno razvijen kako bi studenti spojili teorijsko znanje i praktične vještine.
– Stručni razvoj itekako će im otvoriti vrata ka nekom budućem zapošljavanju, bit će zasigurno spremniji ususret novim tehnologijama koje nas čekaju i okružuju već danas, i moram istaknuti – oni su odškrinuli vrata znanstveno-istraživačkog rada, jer kroz ovaj projekt, radeći ova plovila, napisani su znanstveni radovi koji su publicirani u znanstvenim časopisima i ujedno izlagani na međunarodnim konferencijama, napominje Srđan Žuškin, prodekan za stručno usavršavanje i razvoj na Pomorskome fakultetu Rijeka.
Veliku pohvalu zaslužuje i njihov studentski aktivizam, odnosno istinska želja da zajedno rade i svake godine izgrade bolji brod.
– Dosta je uloženo – novaca, resursa, radnih sati, znoja, krvi, suza, tako da iskreno očekujemo ove godine nekakav dobar plasman. Možda mi je malo glupo reći da očekujemo postolje, ali s obzirom kako smo se proslavili prošle godine, i uz još veći trud, i još veće financije smatramo da ove godine bi moglo biti nešto, kaže Vinko Grubišić, pomoćnik voditelja u projektu i liječnik tima u Monacu.
Ovo im je četvrto natjecanje u Monacu; 2021. godine za zalaganje i trud od žirija su dobili posebnu nagradu, a lani su bili ukupno četvrti u energy klasi među konkurentima iz cijeloga svijeta. Kako su prošli ove godine možda se u ovom trenutku već zna. U svakom slučaju Vilsonu i ekipi – držali smo “fige”!
Na izvanrednim parlamentarnim izborima u Francuskoj iznenađujuće je pobijedila koalicija lijevih stranaka.
Na drugom je mjestu centristički savez predsjednika Emmanuela Macrona, dok je relativni pobjednik prvog kruga, krajnje desno Nacionalno okupljanje, završio na trećem mjestu, kao gubitnik ukupnih izbora. No pobjednička koalicija nema dovoljno ruku za većinu u parlamentu. Francuski premijer najavio je da će podnijeti ostavku.
Izbori u Francuskoj: RN je zaustavljen, no slijedi razdoblje političke nestabilnosti
Francuska je, umjesto očekivanog skretanja u desno, nakon izbora u nedjelju skrenula ulijevo i time spriječila dolazak Nacionalnog okupljanja na vlast, no slijede teški pregovori o formiranju nove vlasti te politička nestabilnost zbog razjedinjenog parlamenta.
Nova narodna fronta (NFP), hitno i široko skopljena lijeva koalicija, postala je najjača politička opcija u Narodnoj skupštini, no nijedan blok nema dovoljno zastupnika da djeluje sam, stoga Francusku vjerojatno očekuje ili manjinska vlada ili široka, nestabilna koalicija.
Rezultati izbora velik su udarac za predsjednika Emmanuela Macrona. Drugo najveće gospodarstvo eurozone ulazi u razdoblje političkog limba i nestabilnosti samo nekoliko tjedana uoči Olimpijskih igara u Parizu.
Macron će sada morati vladati uz iznimno fragmentiran parlament, što će oslabiti ulogu Francuske u Europskoj uniji i u svijetu te otežati bilo kojoj opciji da provodi svoje unutarnje politike.
Lijevi blok osvojio je 182 zastupnika, Macronov liberalno-centristički savez njih 168, a Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i njezini saveznici 143, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Prema logici naših institucija, Emmanuel Macron bi trebao odmah danas pozvati Novu narodnu frontu da imenuje premijera, rekla je čelnica zelenih Marine Tondelier, jedna od mnogih iz NFP-a koji su kandidati za tu funkciju.
Hoće li to učiniti ili neće? Pošto je ovaj predsjednik pun iznenađenja, vidjet ćemo, rekla je za RTL radio.
Aktualni premijer Gabriel Attal najavio je da će odstupiti, no još se ne zna hoće li Macron prihvatiti njegovu ostavku. Attal je rekao da je voljan biti tehnički premijer do formiranja nove vlade.
Naravno da ću obavljati svoje dužnosti koliko god treba, ne može ni biti drugačije uoči dana koji su jako važni za našu zemlju, rekao je 35-godišnji premijer referirajući se na nadolazeće Igre u Parizu.
Kako javlja čitateljka portala Boka News protekle subote na Arzi je organizovan zatvoreni VIP događaj, zabava, za vlasnike i goste luksuznih jahti.
“Postavljanje bine i opreme trajalo je nedelju dana u organizaciji Sky Musica. Evo što je ostalo poslije žurke. Fotografije govore više od riječi. Apelujemo na nadležne organe iz Opštine Herceg Novi, Komunalna policija, Čistoća, da nešto poduzmu. Imamo poruku, ovo smeće je već “miriše”… – piše između ostalog čitateljka (indentitet poznat redakciji).
Oko 5.000 ljudi krenulo je jutros iz Nezuka kod Sapne, put Potočara kako bi odali počast hiljadama ubijenih muškaraca i dječaka u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, javlja Anadolu.
U naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto prije 29 godina pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzla ili Kladanj. Preživjeli Srebreničani i ove godine su bili na čelu kolone “Marša mira”. Među onima koji su bili u koloni bio je i ambasador Republike Turkiye u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin.
Učesnici “Marša mira” bi u Potočare trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.
“Marš mira” koji se ove godine organizuje 20. put u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Suljo Čakanović, predsjednik Pododbora za “Marš mira”, kazao je da su izvršene sve tehničke pripreme sa logističkom podrškom.
“Trasa ‘Marša mira’ bit će nepromijenjena, očišćena i sigurna za prolazak svih učesnika”, pojasnio je Čakanović navodeći da će i ove godine biti oko 5.000 učesnika.
Istakao je da je praksa pokazala da svake godine imaju više učesnika od prijavljenog broja.
“Zadovoljan sam jer je ovo 20. godišnjica ‘Marša mira’ koji je zadržao svoj trend poruke mira i da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. I ovaj ‘Marš mira’ ima za cilj odavanje počasti nevino ubijenim Bošnjacima u julu 1995. godine. Imamo učesnike iz mnogih evropskih zemalja kao i Amerike i Australije. Tu su učesnici iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Finske, Danske, Francuske, Holandije, Irana i Turske”, dodao je Čakanović.
Ove godine prvi put na “Maršu mira” je i Efedina Ćehajić iz Visokog.
“Prvi put sam na ‘Maršu mira’ iako želja postoji već nekoliko godina. Međutim, tek sada sam tu dok sam uskladila obaveze i fizičku spremu. Krenula sam sa mužem. Moja poruka je da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Tu smo sa ekipom, a za ovaj put smo se i fizički pripremali. Nadamo se da ćemo savladati sve prepreke”, izjavila je Ćehajić za Anadolu.
Nejla Hodžić (18) iz Sarajeva na “Marš mira” je krenula sa rodicama i prijateljicama. Za nju je “Marš mira” posebno emotivan jer se kreće trasom kojom se u julu 1995. godine kretao njen otac. On je jedan od onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici.
“Ovo mi je već treća godina da pješačim ‘Marš mira’. Prvi put sam išla sa ocem koji je preživio ovaj put. Ja pješačim putem kojim se on kretao. Pješačenje je jako emotivno pogotovo kada pravimo pauze zbog historijskih časova, učenja Fatihe. Jako je bitno da se pamti šta se desilo u Srebrenici”, dodala je Hodžić.
Grupa od oko 100 ljudi na ovogodišnji “Marš mira” stigla je iz Turkiye. Među njima je i Mustafa Ergun iz Istanbula.
“Tu su ljudi iz različitih turskih gradova. Ja u ‘Maršu mira’ učestvujem od 2017. godine. Tu smo svake godine, naša grupa raste iz godine u godinu tako da nas je sada tu oko 100. Kada sam prvi put došao na ‘Marš mira’ mislio sam doći ću tada i to je to. Međutim, ovo je sada za nas postala neka vrsta obaveze, dužnosti. Svake godine želimo doći i smatramo da trebamo biti tu”, poručio je Ergun.
Među učesnicima je i Mehnur iz Istanbula. Njena porodica se prije 50-tak godina preselila iz Novog Pazara u Turkiye.
“Prošle godine sam prvi put bila na ‘Maršu mira’. Bilo mi je jako teško. Nije lako hodati 100 kilometara, ali onda sam sebi rekla da me niko ne tjera i ne želi da ubije, imam da pijem vodu, jedem…Ovdje sam da odam počast žrtvama genocida”, kazala je Mehnur.
Iz Istanbula je stigao i Yusuf Ahmet Kulca. Treći put učestvuje u “Maršu mira”.
“Kako koji put učestvujem tako raste i naša odgovornost. Želimo da učestvuje i da pozovemo što više mladih ljudi ovdje. Potrebno je da se genocid ne zaboravi”, dodao je Kulca.
“Marš mira” je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine.
“Marš mira” ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
”Marš mira” traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici “Marša mira” dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove
(MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH.
Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.
Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Direkcija za investicije Opštine Tivat, nedavno je okončala radove na sanaciji i adaptaciji šetališnih staza i trotoara u Krašićima.
Radovi su izvođeni na dionici dužine 1km. Izvršeno je popločavanje šetališne staze, naliven je nov sloj asfalta, pa je ova dionica puta proširena na određenim mjestima, a ispod novog sloja asfalta izvršena je i zamjena vodovodnih cijevi koje su bile u dotrajalom stanju.
Krašići
Radove je u roku izvela kompanija „Asfalt beton gradnja“ doo, a u ovaj projekat Opština Tivat uložila je 212.000€.
Proteklih dana okončani su radovi i na obnovi Ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi. Potpunu obnovu ovog objekta izvršila je firma “AG info plan” doo, a ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 297.000€. Uređena je pozornica i parter sa tribinom kapaciteta 70 mjesta. Izgrađen je ogradni zid, prostorije za biletarnicu i tehničko-sanitarne prostorije. Obnovljene su vodovodne i kanalizacione instalacije.
Ljetnja pozornica Donja Lastva
“Radovi koji su započeli u januaru, završeni su u junu mjesecu. U toku je procedura nabavke tehničke opreme u procijenjenoj vrijednosti od oko 93.000€. Budući da je u toku procedura vrjednovanja ponuda, nadamo se prispjeću i postavljanu opreme u narednih mjesec dana“ – navela je Branka Čelanović savjetnica za odnose sa javnošću u Službi predsjednika opštine Tivat i najavila skori početak održavanja kulturnih događaja manjeg formata na ovoj tek obnovljenoj sceni.
Međunarodni festival KotorArt, u okviru likovnog segmenta,organizuje izložbu pod nazivom „Magični svijet stripa“, autora Antuna Sbutege, koja će biti otvorena u ponedjeljak, 8. jula u 21 sat, u Pomorskom muzeju u Kotoru.
Na izložbi će biti izloženo dvadesetak tabli stripa rađenih kombinovanom tehnikom – tuš, tempera, pastel, kao i pripremni crteži i studije za strip.
Radi se otablama stripa na brojne teme: vestern, astronauti, gusari, srednjovjekovni vitezovi, bitka kod Lepanta, pomorske i vazdušne bitke Drugog svjetskog rata, kao i temevezane za Boku: Bokeljska mornarica, vaterpolo, karneval, pobuna mornara u Boki1918. godine itd. Izložene table stripa nijesu djelovi crtanih romana, već suilustracije u tehnici stripa raznih tema koje su pobuđivale interesovanje i maštuautora, posebno u njegovom djetinjstvu, a koje su i važan dio kolektivne memorije.
Strip je imao ubrzan razvoj u toku proteklih sto godina i danas predstavlja jedan odvažnih oblika likovne umjetnosti (nazvan devetom umjetnošću; film je sedma, afotografija osma umjetnost) i komunikacije.
– Pored prepoznatljivih Don Brankovih dana muzike, Festival dugo godina njegujei vanmuzički sadržaj, te nudi književni, filozofski, pozorišni i likovni segment. Radujemo se što predsjednika Fondacije „Don Branko Sbutega“ dr Antuna Sbutegu možemo upoznati kroz njegov rad i kreativnost na više polja. Sjećamo seizuzetne noći „Dante 700“, gdje smo prisustvovali multimedijalnoj večeriposvećenoj stvaralaštvu Dantea kroz vizuru Antuna Sbutege, ali i prošlogodišnjeizložbe slika. Ovog puta, pozivamo sve da zavirimo u njegov magični svijet stripa -istakli su iz PR službe Festivala.
Antun Sbutega
Antun Sbutega završio je Gimnaziju u Kotoru a diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao.
Predavao je na Pomorskom fakultetu u Kotoru do 1991. godine, kada se s porodicom preselio u Rim. Radio je u Kongregaciji za evanđelizaciju naroda u Vatikanu.
Za prvog ambasadora Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu imenovan je 1. januara 2007. godine, a potom je nastavio diplomatsku aktivnost u Rimu u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu do penzionisanja 2016. godine. U periodu 2016–2023. bio je admiral Bokeljske mornarice Kotor. Predsjednik je Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu. Od djetinjstva, bavi se umjetnošću, posebno slikarstvom.
Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
Član Auto moto sportskog kluba Kotor, Vasilije Jakšić, obilježio je treću brdsku auto trku u šampionatu Crne Gore, koja je danas vožena na stazi Jezerine – Vranjak, dužine 2,6 kilometara.
On je bio najbrži u generalnom poretku sa rekordom staze.
Trjumfovao je ispred starijeg brata Milana i Jovana Perunovića, člana kluba Podi iz Herceg Novog.
“Vozio sam unajmljeni Micubiši i nijesam pretjerano forsirao. Želio sam da pomognem klubu”, kazao je Vasilije Jakšić, prvak Evrope iz 2022. godine.
U ekipnoj konkurenciji ponovo su najuspješniji bili članovi AMSK AP Sport iz Pljevalja.
Pljevljaci su osvojili pet prvih mjesta po klasama.
Slavili su i na prve dvije trke u Šavniku i Kotoru.
Kao drugoplasirani završili su takmičari hercegnovskog kluba Podi, dok je treće mjesto zauzeo Kotor.
“Čestitam mojim klupskim drugivima, nastavili smo sjajne vožnje. Prvi sam bio u klasi 1400 grupa H.
Nastavljamo dalje, pokušaćemo da ponovo budemo najbolji i idućeg vikenda na trci na Njegušima”, rekao je Baćko Vujović iz AP Sporta.
Trku je revijalnom vožnjom kartinga otvorio četvorogodišnji Luka Jakšić iz Kotora.
Ucesnike je pozdravio i trku otvorio predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, koja je uz Turističku organizaciju bila pokrovitelj manifestacije.
Učestvovala su 54 sportska vozača iz deset crnogorskih klubova, a takmičenje je proteklo bez incidenata.
