Domaće, a zdravo: Saft od junetine i gljiva

0
Domaće, a zdravo: Saft od junetine i gljiva
Junetina u saftu – foto Fitness.com

Junetina na saft jedno je od onih jela koje možete pripremiti bilo kada i odgovarat će svakoj prigodi – usred tjedna ili na neki svečan dan. Meso je mekano, umak bogat, a dodatke i prilog možete birati ovisno o raspoloženju i količini vremena koje imate.

Ja sam ovaj put dodala gljive, ali vi ih možete izostaviti. Ako ne želite za prilog tjesteninu, skuhajte povrće ili napravite zoodlese – špagete od tikvica.

Sastojci:

  • 3 srednje velike glavice luka (srebrenac ili ljutika)
  • 2 režnja češnjaka
  • 3 mrkve
  • 1 korijen peršina
  • oko 800 g junetine od plećke
  • nekoliko listova lovora
  • oko 500 ml goveđeg temeljca
  • 1-2 žličice crvene paprike
  • pola žličice kurkume
  • svježe mljeveni papar
  • mala chili papričica, ako volite ljuto
  • himalajska sol
  • 500 g šampinjona

Postupak:

Povrće ogulite i nasjeckajte. Ako želite posve gladak i svilenkast umak, povrće možete usitniti u blenderu.

Junetinu očistite i narežite na kocke. Pobrašnite (možete i preskočiti taj korak). U posudi debljeg dna na malo masti ili ulja prepecite meso. Stavite ga sa strane. Na toj masnoći prodinstajte sitno nasjeckan luk i češnjak. Lagano posolite i pustite da povene. Dodajte kurkumu, crvenu papriku i chili.

Kada luk postane proziran, dodajte usitnjenu mrkvu i peršin. Nakon nekoliko minuta, vratite meso u posudu. Podlijte dijelom temeljca, dodajte lovor. Ostavite na laganoj vatri, da se krčka. Povremeno promiješajte i podlijevajte temeljcem ili vodom. Po želji dodajte malo crnog vina. Nakon sat-sat i pol vremena dodajte narezane šampinjone. Kada se šampinjoni skuhaju, maknite s vatre.

Poslužite uz tjesteninu ili prilog po želji.

Lakušić: Novi cjevovod će dugoročno obezbijediti sigurno snabdijevanje opština Tivat, Kotor i Herceg Novi

0
Lakušić: Novi cjevovod će dugoročno obezbijediti sigurno snabdijevanje opština Tivat, Kotor i Herceg Novi
Foto Regionalni vodovod

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, kao jedan od ključnih nosilaca investicija u sektoru vodosnabdijevanja, aktivno učestvuje u realizaciji projekta „Rekonstrukcija dionice puta M2 Tivat – Budva (Jaz) i izgradnja novog regionalnog vodovodnog sistema (RWSS)”, koji predstavlja investiciju od strateškog značaja za razvoj i stabilno vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

U projektu ukupne vrijednosti 53.915.261,77 eura bez PDV-a, Regionalni vodovod učestvuje sa 8.772.353,75 eura, što se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). naveli su u saopštenju.

Ova sredstva usmjerena su na izgradnju novog cjevovoda koji će dugoročno obezbijediti sigurno snabdijevanje opština Tivat, Kotor i Herceg Novi nedostajućim količinama vode, uz povećanje efikasnosti sistema.

– Radovi na izgradnji novog cjevovoda, čija je trasa planirana u okviru izgradnje bulevara, počeli su 10. juna 2024. godine, nakon obimne pripreme i usaglašavanja tehničke dokumentacije. Regionalni vodovod je od samog početka projekta pokazao visok stepen odgovornosti i stručnosti, kontinuirano insistirajući na kvalitetu materijala, stručnoj radnoj snazi i stalnom nadzoru nad izvođenjem radova – kazao je predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić

U pojedinim fazama realizacije projekta, Regionalni vodovod se suočio sa izazovima nastalim usljed neadekvatnog rukovođenja projektom, netransparentnog rada i nepoštovanja ugovornih procedura od strane prethodnog rukovodioca jedinice za implementaciju i razriješenog izvršnog direktora.

Njihovo nepostupanje i nepreduzimanje blagovremenih mjera, kako je utvrđeno, ugrozilo je dinamiku realizacije pojedinih faza projekta i izazvalo neodgovarajuću komunikaciju u odnosima sa izvođačem i nadzorom.

– Konkretno, u koordinaciji sa Inženjerom–nadzorom, bez ugovornog utemeljenja prolongirana je odluka prema izvođaču za nabavku materijala, prije svega cijevi za ugradnju cjevovoda. Inženjer je 11. septembra 2023. godine naložio izvođaču da kompletan materijal (cijevi od nodularnog liva, ventile i fitinge) nabavi od dobavljača Samsun Makina Sanayi iz Turske, iako je izvođač imao ugovorno pravo da dio opreme nabavi od proizvođača Xinxing iz Kine. Ova odluka dovela je do razlike u cijeni od 1.988.746,44 eura. Dana 4. aprila 2024. godine izvođač je podnio prigovor zbog kršenja ugovornih odredbi, uz zahtjev za produženje roka i naknadu nastale razlike u cijeni od strane Regionalnog vodovoda – precizirao je Lakušić.

Takođe, nedjelovanjem rukovodioca jedinice i razriješenog izvršnog direktora, koji su još 18. januara 2024. bili upoznati sa potrebom izmještanja cjevovoda DN400 prema Kotoru u dužini od oko 250 metara, nije blagovremeno preduzeta nijedna aktivnost za rješavanje tog tehničkog pitanja.

– Zbog toga je izvođač podnio novi zahtjev za produženje roka i dodatne troškove. Prvenstveno zbog izostanka blagovremene reakcije tehničkog sektora i rukovodioca jedinice za implementaciju, ponuda za izmještanje cjevovoda DN400, dostavljena 7. juna 2024. godine, prihvaćena je tek 11. jula 2024. godine od strane Regionalnog vodovoda — dakle, pola godine nakon što su odgovorni upoznati sa potrebom za izmještanjem dijela cjevovoda – dodao je on.

U više navrata, Odbor direktora Regionalnog vodovoda ukazivao je inženjeru/nadzoru na potrebu stalnog prisustva na gradilištu, redovno izvještavanje i pravilan odnos prema materijalima, te zahtijevao veći stepen profesionalizma i odgovornosti svih učesnika u realizaciji Projekta.

– Zahvaljujući dosljednom djelovanju Odbora direktora Regionalnog vodovoda, koji je blagovremeno reagovao na sve uočene nepravilnosti i opstrukcije, interes preduzeća i države je sačuvan. Odbor je kontinuirano pratio realizaciju aktivnosti, razmatrao izvještaje, donosio odluke i zaključke obavezujuće za menadžment i ukazivao na neophodnost profesionalnog pristupa izvođenju radova – rekao je Lakušić.

Posebno se ističe veliki doprinos Željka Raičevića, predsjednika Komisije za koordinaciju projekta koju je formirao Odbor direktora. Komisija je redovno izvještavala Odbor direktora o svim fazama realizacije i predlagala mjere za unapređenje procesa, čime je značajno doprinijela efikasnijem nadzoru i boljoj koordinaciji između svih učesnika projekta.

– Dolaskom novog izvršnog direktora Krsta Radovića i reorganizacijom jedinice za implementaciju, uspostavljen je sistem koji je omogućio blagovremenu razmjenu informacija, brže odlučivanje i efikasniju kontrolu kvaliteta i dinamike radova. Time je projekat vraćen na kolosijek odgovorne i stručno utemeljene realizacije. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje uspješno privodi kraju realizaciju svog dijela obaveza na projektu izgradnje novog cjevovoda na dionici Tivat – Jaz – tvrdi Lakušić.

Radovi na polaganju cijevi su u završnoj fazi, a gotovo sve finansijske obaveze prema izvođaču su izmirene, što potvrđuje odgovoran odnos prema ugovornim obavezama i partnerima u realizaciji projekta.

– Produženje roka za završetak radova, koje je proisteklo iz objektivnih okolnosti, neće imati negativne posljedice po Regionalni vodovod, jer su svi tehnički, finansijski i pravni aspekti projekta adekvatno usaglašeni i pod kontrolom – pojasnio je.

Projekat izgradnje novog cjevovoda na dionici Tivat – Jaz nije samo investicija u infrastrukturu, već i ulaganje u ekonomski, turistički i društveni razvoj Crnogorskog primorja, te važan doprinos održivom razvoju Crne Gore – zaključio je Lakušić.

O međureligijskoj toleranciji kroz knjigu i film u Tivtu

0
O međureligijskoj toleranciji kroz knjigu i film u Tivtu
Međureligijska tolerancija KNJIGA I FILM

Knjiga „Međureligijska tolerancija“ autora mr Miloša Gačevića biće predstavljena u petak, 7. novembra od 18 sati u prostoru JU Muzej i galerija Tivat, gdje će potom biti emitovan i dokumentarni film „Sinaj“ čiji su autori mr Miloš Gačević i Božidar Gluščević.

Dokumentarni film prikazuje rezultate istraživanja najstarije kulturne baštine, mjesta koje objedinjuje tri monoteističke religije i oslikava vjerski i kulturni suživot tog područja, dok knjiga predstavlja vjerske različitosti kao bogatsvo, a ne kao uzrok podjela.

O tome će govoriti Dejana Drobnjak, direktorka Zavičajnog muzeja Pljevalja, kao i sami autori, mr Miloš Gačević i Božidar Gluščević.

/M.D.P./

Zbog snimanja filma sutra i tokom vikenda zabrana saobraćaja kroz centar Herceg Novog

0
Zbog snimanja filma sutra i tokom vikenda zabrana saobraćaja kroz centar Herceg Novog
Herceg Novi – snimanje filma

Zbog snimanja igranog filma “Bitka motora”, sutra i tokom vikenda, biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja u centru Herceg Novog, saopšteno je iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi.

“Režim izmjene saobraćaja odnosi se na ulice Njegoševa, Partizanski put i Save Kovačevića, na potezu od raskrsnice Njegoševe sa ulicom Topaljske komunitadi (zgrada „Novljanka“) do kuće Tonsati, i podrazumijeva potpunu zabranu saobraćaja za sva vozila u sljedećim terminima: četvrtak od 09.00 do 15.00 časova; subota od 06.30 do 16.30 časova; nedjelja od 06.30 do 14.00 časova”, naglasili su.

Herceg Novi – snimanje filma

U periodu zabrane, kako su kazali, gradski javni prevoz će saobraćati Jadranskom magistralom od raskrsnice Njegoševe sa ulicom Topaljske komunitadi (zgrada „Novljanka“) prema rivijeri.

“Dugometražni igrani film “Bitka motora” biće tokom novembra sniman širom Crne Gore. Riječ je o projektu koji je od značaja za promociju i afirmaciju Herceg Novog kao filmske i turističke destinacije, zbog čega molimo građane i učesnike u saobraćaju za razumijevanje i strpljenje”, zaključili su.

Državni arhiv Crne Gore svečano prezentovao arhivsku građu preuzetu iz Beča

0
Državni arhiv Crne Gore svečano prezentovao arhivsku građu preuzetu iz Beča
Državni arhiv Crne Gore svečano prezentovao arhivsku građu preuzetu iz Beča

Državni arhiv Crne Gore organizovao je svečanu prezentaciju arhivske građe Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koja je u junu ove godine preuzeta od Austrijskog državnog arhiva u Beču. Ovim događajem obilježen je povratak dragocjene arhivske građe u Crnu Goru, potvrđujući tako ključnu ulogu arhiva u očuvanju i promovisanju crnogorske kulturno-istorijske baštine. Svečanost je održana uoči Njegoševog dana u Vladinom domu na Cetinju.

Događaju su prisustvovali brojni visoki zvaničnici iz Crne Gore i Austrije, među kojima potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić, ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, Nj. E. ambasador Republike Austrije dr Kristijan Štajner, generalni direktor Austrijskog državnog arhiva HR. Priv.-Doz. dr Helmut Vonut i direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević. Prisutne su bile i predstavnice Austrijskog državnog arhiva Karin Holcer i dr Pia Valnig, kao i predstavnici akademske zajednice, kulturnih institucija i diplomatskog kora.

Državni arhiv Crne Gore svečano prezentovao arhivsku građu preuzetu iz Beča

Prezentacija dijela arhivske građe označava povratak značajnog dijela istorijskih dokumenata crnogorske provenijencije u Crnu Goru, nastalih radom institucija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore u periodu od 1906. do 1916. godine, ali i izvan tog vremenskog okvira. Građa je, po svemu sudeći u toku i nakon Prvog svjetskog rata napustila Crnu Goru, a zatim je, kako se pretpostavlja tokom Drugog svjetskog rata, nacistička vojska, zajedno sa srpskom građom, odnijela iz Čačka i Beograda u Beč, gdje je više od jednog vijeka bila čuvana u fondovima Austrijskog državnog arhiva. Javnosti je predstavljena samo manja selekcija iz ukupno 146 arhivskih kutija sa hiljadama dokumenata ministarstva vojnog, crnogorske vojske, Crnogorske narodne skupštine, uprava, sudova i druge građe. Odabrani materijal pripremljen je tako da bude zanimljiv stručnoj javnosti i široj publici. Kompletna građa, nakon završetka sređivanja i obrade, biće dostupna istraživačima od naredne godine, pružajući bogat izvor za naučna istraživanja i buduće publikacije.

Tokom događaja potpisan je Sporazum o saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Austrijskog državnog arhiva, s ciljem daljeg razvoja stručno-naučnih odnosa i kao zajedničkog doprinosa unaprjeđenju saradnje u oblasti kulture između Crne Gore i Republike Austrije. Sporazum predviđa razmjenu arhivista i arhivističkih iskustava, zajedničke projekte u oblasti digitalizacije, kao i razmjenu kopija, publikacija i stručne literature. Dokument takođe otvara mogućnost zajedničkih izložbi i naučnih skupova. Sporazum su potpisali direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević i generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut.

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević naglasio je istorijski značaj današnjeg događaja za arhivsku struku, crnogorsku kulturu i nacionalni identitet:

“Danas svjedočimo zaista istorijskom trenutku – pred vama je crnogorska arhivska građa koja je ponovo u domovini, nakon više od vijeka. Ovo nije samo važan dan za Državni arhiv Crne Gore, ovo je dan od izuzetne važnosti za našu istoriju, kulturu, cjelokupnu kulturno-istorijsku baštinu, naš identitet – za državu Crnu Goru. Želim da iskažem neizmjernu zahvalnost Austrijskom državnom arhivu i njegovom prvom čovjeku, generalnom direktoru i dragom prijatelju dr Helmutu Vonutu, prije svega na otvorenosti i srdačnosti koju je iskazao još od našeg prvog susreta u Varšavi početkom aprila ove godine. Ovaj izuzetan gest Austrijskog državnog arhiva i svečanost kojoj danas prisustvujemo ne predstavljaju samo čin razumijevanja, otvorenosti i profesionalne odgovornosti, već i istinski čin prijateljstva među našim institucijama, državama i narodima Austrije i Crne Gore,” kazao je Mrvaljević.

Državni arhiv Crne Gore svečano prezentovao arhivsku građu preuzetu iz Beča

Generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut istakao je značaj povraćaja arhivske građe za očuvanje istorije i crnogorskog identiteta:

“U junu ove godine, 146 arhivskih kutija koje sadrže crnogorske spise predato je Državnom arhivu vaše zemlje. Te kutije sadrže dokumenta iz oblasti uprave, pravosuđa i vojske iz perioda od 1906. do 1916. godine. Ovi spisi pružaju složenu sliku sistema upravljanja, nadležnosti i crnogorskog identiteta. Ova arhivska zbirka sada je dio pamćenja crnogorske države, koja svoju prošlost čuva dostojanstveno i s pažnjom za buduće generacije. Povraćaj ove arhivske građe, međutim, nije samo administrativni čin, već simbol međusobnog poštovanja, povjerenja i saradnje između naših institucija. On potvrđuje da istorijsko nasljeđe ne stvara granice, već gradi mostove među narodima,“ istakao je dr Vonut.

Ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori dr Kristijan Štajner naglasio je da povraćaj arhivske građe i potpisivanje sporazuma o saradnji predstavljaju važan doprinos razvoju odnosa između dvije države:

“U potpunosti se slažem da je prenos tako velike količine arhivske građe iz Crne Gore, kao i potpisivanje sporazuma o saradnji između naših arhiva, izuzetno vrijedan doprinos odličnim bilateralnim odnosima koje njegujemo. Istorija igra važnu ulogu u našim vezama, a Austrija ostaje snažan partner Crne Gore na njenom evropskom putu,“ kazao je dr Štajner.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da povraćaj arhivske građe i potpisivanje sporazuma simbolizuju dugogodišnju saradnju i kontinuirani razvoj kulturnih i institucionalnih veza između Crne Gore i Austrije:

“Današnja ceremonija predstavlja još jednu prekretnicu na dugom putu saradnje Crne Gore i Austrije, koju decenijama obilježavaju brojni zajednički sporazumi i inicijative. Neka povratak ove građe bude simbol odgovornog odnosa prema prošlosti, temelj na kojem gradimo budućnost i zalog saradnje u oblasti kulture, inovacija i evropske razmjene,“ poručila je ministarka Vujović.

Ovaj događaj ne samo da je označio povratak dijela crnogorskog istorijskog nasljeđa u domovinu, već je potvrdio i duboko ukorijenjeno partnerstvo između arhivskih institucija Crne Gore i Austrije. Povraćaj građe iz Beča potvrđuje ne samo posvećenost očuvanju evropske kulturne baštine, već i ključnu ulogu Državnog arhiva Crne Gore kao čuvara nacionalnog pamćenja, katalizatora međunarodne saradnje i promotora crnogorskog identiteta u savremenom kulturnom kontekstu. Iz Državnog arhiva Crne Gore najavljuju da će i u narednom periodu nastaviti sa sličnim aktivnostima i prezentacijama, kroz koje će javnosti predstaviti nove segmente povraćene građe, ali i rezultate daljeg istraživanja i međunarodne saradnje u oblasti arhivistike.

Djeca iz Zaporošku oblasti (Ukrajina) u posjeti Kotoru

0

Na osnovu dogovora predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića i ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori Oleha Herasymenka, u Kotor je stigla grupa djece iz Zaporiške oblasti u Ukrajini. Riječ je o trideset šestoro djece, od kojih su mnogi izgubili roditelje u ratnim dešavanjima, a njihov boravak u Kotoru traje od 3. do 10. novembra.

Predsjednik Jokić, na prijemu koji je danas upriličen u palati Bizanti, uz predsjednicu Skupštine opštine Kotor Maju Mršulju i potpredsjednika opštine Igora Kumburovića, poželio je dobrodošlicu gostima.

„Želim da Kotor za vas bude drugi dom – mjesto gdje imate prijatelje, gdje ćete moći da se opustite i zaboravite barem na trenutak na teške dane. Nadam se da će vam boravak ovdje donijeti radost i snagu da nastavite dalje, da zlo koje vas je zadesilo ne bude otrov, već temelj vaše snage i bolje budućnosti. Ovdje ste uvijek dobrodošli“, kazao je Jokić.

Djeca iz Zaporiške oblasti u posjeti Kotoru

On je sa djecom vodio srdačan razgovor o njihovim interesovanjima – sportovima koje treniraju, muzici, plesu i umjetnosti. Na njihovim licima, kako je istakao, vidio je radoznalost i želju za druženjem, pa je dogovoreno da će tokom boravka djeca imati priliku da posjete sportske klubove, plesne studije i druge lokalne organizacije, kako bi kroz zajedničke aktivnosti upoznali vršnjake iz Kotora i doživjeli grad na što ljepši način.

Učitelji u pratnji djece izrazili su iskrenu zahvalnost na gostoprimstvu.

„Ovaj odmor znači mnogo za djecu i njihove porodice. Dolazimo iz Zaporiške oblasti, gdje su svakodnevica i klima potpuno drugačije od ovdašnjih, a ‘more’ koje smo nekada imali sada nam je nedostupno. Djeca su oduševljena ljepotom prirode, ljudima koji su ih dočekali i pažnjom koju osjećaju na svakom koraku. Hvala vam od srca što ste im pružili priliku da se odmore, nasmiju i osjete toplinu vašeg grada.“

Djeca iz Zaporiške oblasti u posjeti Kotoru

Domaćini su ukrajinskoj djeci pripremili bogat i pažljivo osmišljen program koji obuhvata obilazak Starog grada i Pomorskog muzeja, posjetu Perastu i izlet brodom po zalivu, kao i druženja sa vršnjacima u kotorskim školama – Osnovnoj školi „Njegoš“, Gimnaziji i Pomorskoj školi. Planirani su i planinarska tura duž gradskih zidina, jednodnevni izlet na Lovćen te plažu Plavi horizonti.

Djeca iz Zaporiške oblasti predsjedniku Jokiću poklonila su u znak zahvalnosti ukrajinsku zastavu sa njihovim potpisima i željama za mir.

Nove mjere politike prema strancima i jača međudržavna saradnja

0
Nove mjere politike prema strancima i jača međudržavna saradnja
Foto Vlada CG

Intenzivnija međudržavna razmjena podataka, smanjenje boravka sa 90 na 30 dana za zamlje koje su na bezviznom režimu, a nijesu usklađene sa EU viznom politikom, te ukidanje boravka vlasnicima neaktivnih firmi u stranom vlasništvu, neki su od zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koje je, na saziv predsjednika Vlade Milojka Spajića, zasjedalo u ponedjeljak, 4. novembra.

Na sjednici su razmatrana aktuelna bezbjednosna pitanja od značaja za Crnu Goru, sa posebnim fokusom na prisustvo stranih državljana i migracione tokove, očuvanje javnog reda i bezbjednosti, stanje u oblasti vizne i migracione politike i jačanje međuinstitucionalne saradnje u oblasti kontrole boravka, zapošljavanja i finansijskih aktivnosti stranaca.

Nakon intenzivnih razgovora, koje su sa kolegama iz Republike Turske prethodnih dana vodili predsjednik Vlade, ministri vanjskih i unutrašnjih poslova, te čelnici bezbjednosnih službi, dogovorena je jača saradnja i razmjena podataka između nadležnih organa dvije zemlje, uz garancije na najvišem nivou.

Vijeće je zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova da izmjenom Uredbe o viznom režimu, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa EU viznom politikom, a trenutno ulaze u Crnu Goru bez vize, smanji dozvoljeni boravak sa 90 na 30 dana, u cilju veće kontrole i harmonizacije sa evropskom viznom politikom.

Takođe, zaključeno je da se, kroz izmjene i dopune Zakona o strancima, preciznije definiše osnov za ostvarivanje privremenog boravka, na način da se kao osnov predvidi ulaganje u nepokretnosti u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok bi mogućnost sticanja boravka po osnovu osnivanja firme bila zamijenjena uslovom zapošljavanja na puno radno vrijeme kod registrovanog poslodavca, odnosno novoosnovanog privrednog društva.

Vijeće je konstatovalo da su evidentni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla.

U skladu sa tim, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana, kako bi Uprava policije sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.

Vijeće je konstatovalo da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima, zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji i da su navedene mjere dio jačanja institucija i standarda za boravak i zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori, u skladu sa obavezama u poglavljima pristupnih pregovora sa EU i u cilju unapređenja bezbjednosne, migracione i fiskalne discipline.

U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Ministarstva vanjskih poslova, Tužilaštva i v.d. direktor Poreske uprave Crne Gore.

Kotor – Služba za inspekcijske poslove uklonila plovila i prikolice sa javne površine

0
Kotor – Služba za inspekcijske poslove uklonila plovila i prikolice sa javne površine
Foto: Služba za inspekcijske poslove

Inspektori Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor obavili su inspekcijski nadzor na lokaciji Peluzica, u zoni morskog dobra.

Nakon sprovedenog upravnog postupka, inspektori su naložili i obavili uklanjanje plovila i prikolica koje su zauzimale javnu površinu bez odobrenja nadležnog organa.

Foto: Služba za inspekcijske poslove

Oslobađanjem prostora omogućeno je nesmetano korišćenje javne površine u skladu sa njenom namjenom i zakonskim propisima, čime je unaprijeđen izgled i funkcionalnost zone morskog dobra.

Foto: Služba za inspekcijske poslove

Služba za inspekcijske poslove nastaviće sa redovnim kontrolama i sprovođenjem zakonom propisanih mjera u cilju zaštite javnog interesa i uređenog obalnog područja, saopštavaju iz  Službe za inspekcijske poslove.

Primorac dočekuje Radnički iz Kragujevca

0
Primorac dočekuje Radnički iz Kragujevca
Primorac – Jadran – foto Krsto Vulović

U 5. kolu Regionalne Premier vaterpolo lige, Primorac večeras, 5. 11. dočekuje Radnički iz Kragujevca.

Utakmica za Kotorane dolazi nakon ubjedljivog poraza u Ligi šampiona i gostovanja u Rumuniji.

“Loša utakmica za nas u Oradei i poraz od ekipe koja je lani bila među osam najboljih u Evropi.

Najveći problem je igra u odbrani, primili smo 14 golova, kao i od Breše, to je previše, puno jeftinih golova.

Šanse za prolaz su značajno manje, ali treba da damo svoj maksimum, jer je u sportu sve moguće.

Sada nas čeka Radnički, pobijedili smo ih u pripremnom meču, to ne znači puno, ali nam je to dalo vjetar u leđa pred kvalifikacije za Ligu šampiona, koje smo uspješno završili.

Radnički je skup bivših i sadašnjih reprezentativaca Srbije, sklopljeni su za Ligu šampiona.

Biće težak meč i slijedi nam paklen raspored.

Svi koji vole vaterpolo i Primorac treba da dođu, nezavisno od forme i rezultata, što kažu Beštije I u dobru i u zlu”, kazao je pomoćni trener Vido Lompar.

Večerašnja utakmica na bazenu “Zoran Džimi Gopčević” počinje u 20 sati.

Pegasus privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira

0
Pegasus privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira
Pegasus na Aerodromu Podgorica

Pegasus privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira do 29. novembar, nema promjena na linijima iz Podgorice i Tivta za Istanbul



Turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines otkazala je sve letove iz Ankare (ESB) i Izmira (ADB) za/iz Podgorice koji su bili planirani do 29. novembar. Kompanija, međutim, nastavlja da saobraća na liniji Podgorica – Sabiha Gokčen (SAW) – što je međunarodni aerodrom u azijskom dijelu Istanbula.

Sa druge strane, sve najavljene avio-operacije između Podgorice i Tivta i Istanbula (IST) , za sada, nastavljaju da realizuju naš nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro i jedna od najvećih svjetskih avio-kompanija, Turkish Airlines.

Podsjećamo, tržište Turske je, poslije Srbije, najznačajnije za Aerodrome Crne Gore, saopšteno je iz ove kompanije.