Karate reprezentacija Crne Gore osvojila je šest medalja prvog takmičarskog dana na Balkanskom prvenstvu u Banja Luci.
Naši takmičari su osvojili jednu zlatnu, dvije srebrne i tri bronzane.
Prvak Balkana postao je Nemanja Mikulić, u kategoriji do 84 kilograma i time odbranio titulu osvojenu prosle godine u Budvi.
Seniorski šampionat Balkana koji se odrzava u periodu od 27.02 do 01. 03.2026 u Banjaluci okupio je 343 Seniora i Seniorke iz Hrvatske, Grcke, Rumunije, Srbije, Makedonije, Slovenije, Crne Gore, Albanije, Bugarske, Turske i domacina Bosne i Hercegovine.
Mikulić je bio u svojoj kategoriji dominantan savladavši 5 protivnika.
Ovim rezultatom Nemanja je izborio učešće na Šampionatu Evrope koje se održava u maju mjesecu u Frankfurtu (Njemačka).
Srebrne medalje pripale su Nenadu Duloviću do 67 i Jovani Milić u katama.
U katama je bronzana bila i Katarina Vlahović, a tu medalju osvojili su i Nemanja Jovović (preko 84) i Lazar Jovović (do 75).
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su S.D. (25) iz Herceg Novog, po nalogu državnog tužioca, zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti na štetu maloljetnog djeteta.
– Kako se sumnja, S.D. je 25. februara oko 16 časova upravljao motociklom pješačkom zonom šetališta Pet Danica, odnosno dijelom puta koji nije predviđen za kretanje motornih vozila, nakon čega je ispred tunela u naselju Topla, u blizini jednog ugostiteljskog objekta, ostvario kontakt sa djetetom starim dvije godine, koje je tom prilikom palo i zadobilo lake tjelesne povrede – saopštila je policija.
Izvršenim kontrolama utvrđeno je da je S.D. upravljao motociklom pod dejstvom alkohola i kokaina.
Protiv njega je, u skraćenom postupku, Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
U kotorskom Azilu, NVO “Naša Akcija” i Omladinski tim Tivat u subotu, 28. februara organizovaće događaj pod nazivom “Usvoji srcem!”
Sa početkom u 9.30h, volonteri će se družiti sa psima u Azilu, a kasnije i prošetati Tivtom kako bi pozvali građane na humanost i udomljavanje ovih divnih životinja, čiji broj nažalost raste iz dana u dan.
Akcija se realizuje u saradnji sa Azilom za pse a uz podršku Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti opštine Tivat.
Cilj aktivnost je i fotografisanje svih pasa u azilu, kao i kreiranje digitalnog albuma za promociju i usvajanje.
Azil za pse – foto Boka News
“Kao i svake godine, uzbuđeni smo što imamo priliku da sprovedemo akciju udomljavanja pasa iz lokalnog azila. Bilo bi nam jako drago vidjeti podršku sugrađana – koji su i više nego dobrodošli da nam se pridruže – jer ipak svaki pas zaslužuje svog najboljeg ljudskog prijatelja.” Poručuju mladi volonteri.
Predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO i premijer Milojko Spajić naložio je Upravi za zaštitu kulturnih dobara da podnese krivičnu prijavu zbog radova u Baošićima, a potom će, kako je rekao, na jednoj od sjednica Vlade biti poništen zaključak o investicionim kupalištima koji je i omogućio investiranje na obali u Baošićima
Kompanija „Carine“, u vlasništvu Čeda Popovića, nastavila je radove na uređenju dijela obale u Baošićima, uprkos Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, navodi se u izvještaju ovog organa u koji je Pobjeda imala uvid. Izgradnja hotelskog kompleksa i nasipanje plaže u Baošićima bila je tema i posljednje sjednice Nacionalne komisije za UNESCO na kojoj je zatraženo podnošenje krivične prijave protiv svih koji su omogućili gradnju bez saglasnosti Uprave.
U zapisniku sa sjednice Nacionalne komisije za UNESCO od 20. februara, u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je pitanje krivične odgovornosti zbog nepoštovanja zakonskih propisa u Baošićima pokrenula direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, na šta je ministarka kulture i medija Tamara Vujović odgovorila da „svako može da podnese krivičnu prijavu“.
Predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO i premijer Milojko Spajić, u zaključcima sjednice, naložio je Upravi za zaštitu kulturnih dobara da podnese krivičnu prijavu zbog radova u Baošićima, a potom će, kako je rekao, na jednoj od sjednica Vlade biti poništen zaključak o investicionim kupalištima koji je i omogućio investiranje na obali u Baošićima. Krivičnu prijavu će, kako saznaje Pobjeda, ipak podnijeti zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović nakon što joj je Uprava proslijedila svu potrebnu dokumentaciju i zatražila od nje da se na ovaj način uključi u proceduru. Iz Uprave je Pobjedi potvrđeno da će prijava biti podnešena „protiv graditelja bez dozvole i svih službenika u sistemu koji su potpisivali saglasnosti“. U međuvremenu, u sporno nasipanje obale se uključilo i Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi koje je, po saznanju portala RTHN, prikupljenu dokumentaciju dostavilo nadležnom tužiocu.
Prikaz budućeg izgleda hotelskog kompleksa u Baošićima. FOTO: eKapija
„KONTINUIRANI RADOVI“
Stručna lica Uprave, postupajući po prijavi građana, 23. februara ponovo su obišla lokaciju u Baošićima i utvrdila da radove izvodi kompanija „Oiles construction“ iz Herceg Novom za investitora „Carine“ iz Podgorice. U izvještaju sa obilaska lokacije, koji je Pobjeda dobila od Uprave na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da su na lokaciji uočeni kontinuirani građevinski radovi, u odnosu na terenski obilazak od 16. februara. Radovi se ogledaju u nasipanju pijeska i šljunka u cilju ravnanja već nasutog dijela obale.
– Ovim radnjama je direktno zauzet prostor akvatorijuma Bokokotorskog zaliva, uz vidljivo i trajno narušavanje postojeće linije obale i prirodnog ambijenta ovog izuzetno osjetljivog područja. Prema 3D prikazu planiranog, djelimično uređenog kupališta, istaknutom na građevinskoj tabli, može se pretpostaviti da je predviđeno nasipanje obale u more u dužini od približno 90 metara. Na terenu je, takođe, zatečena znatno veća količina građevinskog materijala, prvenstveno tipskih konstruktivnih elemenata od armiranog betona, što ukazuje na ozbiljne pripremne aktivnosti za nastavak i proširenje radova znatno većeg obima – navodi se u izvještaju Uprave.
Građevinski materijal na obali u Baošićima, 23. februara (FOTO: UZKD)
Nasipanjem tamponskog sloja, takođe, došlo se sve do istorijskog mandrača sa svjetionikom, koji je nekada predstavljao integralni dio cjeline zajedno sa danas srušenim potencijalnim kulturnim dobrom – palatom Smekja Raškovića.
– Posebno zabrinjava činjenica da je prilikom sprovođenja aktivnosti na izgradnji kompleksa došlo do rušenja predmetne palate, bez ikakvog obavještenja ili saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. O ovim radnjama Uprava je blagovremeno obavijestila Inspekciju za zaštitu kulturne baštine, imajući u vidu ozbiljnost i dalekosežne posljedice po kulturno-istorijsko nasljeđe i prostor u cjelini. U odnosu na terenski obilazak od 10. februara 2026. godine konstatovano je da je predmetni mandrač u potpunosti zatrpan – navodi se u izvještaju Uprave.
RAZLIČITA VIĐENJA
Na posljednjoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO, direktorica Uprave Petra Zdravković obavijestila je članove komisije da nije postojala saglasnost ovog organa ni za jednu od aktivnosti kompanije „Carine“ na plaži u Baošićima, iako su još ranije, na zahtjev Vlade, izdali konzervatorske uslove za potrebe formiranja investicionih kupališta u kojima je striktno navedeno da nema nasipanja obale. Zdravković je naglasila da je UNESCO saznao za aktivnosti na uređenju plaže, te da Crna Gora uskoro može očekivati njihov upit o tome kako je država postupila. U raspravu se uključio ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović koji je istakao da je od nadležne inspekcije tražio da se provjeri građevinska dozvola i utvrđeno je da je ona ispravna. S druge strane, Opština Herceg Novi je primijenila „ćutanje administracije“ prilikom izdavanja konzervatorskih uslova kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara i izdala građevinsku dozvolu.
Predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić objasnio je da proces uređenja plaže u Baošićima traje od 2023. godine, kada se JP „Morsko dobro“ obratilo Opštini Herceg Novi za urbanističko-tehničke uslove, a odgovor Uprave je stigao poslije dva mjeseca (zakonski rok je 15 dana). Agencija za zaštitu životne sredine je odlučila da nema potrebe za izradom procjene uticaja na životnu sredinu, Morsko dobro je uz saglasnost Vlade dalo uslove za dugoročni zakup plaže na period od 30 godina (od 2025. do 2055). Na osnovu navedenog, Opština je izdala građevinsku dozvolu. Zdravković je odgovorila da građevinska dozvola nije zakonita.
Nasipanje plaže u Baošićima 16. februara (FOTO: UZKD)
– Činjenica da je Rješenje o konzervatorskim uslovima dostavljeno Opštini Herceg Novi, o čemu svjedoči povratnica, da je isto dostavljeno Morskom dobru, odnosno investitoru, koji se potom žalio na isto Rješenje, svjedoči da su svi u lancu bili upoznati sa aktom i sa obavezama koje iz njega proizilaze. Takođe, ovo Rješenje je dostavljeno i Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za potrebe formiranja investicionog kupališta – kazala je Zdravković.
Spajić je predložio da se sa UNESCO izvrše konsultacije u odnosu na započete aktivnosti na plaži, te još jednom naglasio da je javni interes UNESCO status koji ne smije biti ugrožen pojedinačnim interesima investitora. On je predložio i poništenje građevinske dozvole koja je izdata kompaniji „Carine“.
Baošići nasipanje mora – foto GP Idemoo
Na to je Katić odgovorio da je ova plaža interes Herceg Novog i da je to nepovratan proces, u suprotnom će ostati zapušten prostor koji će tako stajati dug period. Takođe je postavio pitanje ko će snositi materijalnu štetu jer će investitor tužiti Opštinu. Radunović je naglasio da je Prostorni plan Crne Gore usvojen i predvidio je određene plaže za investiranje, jedna od njih je ova u Baošićima, zbog čega će, u slučaju poništenja građevinske dozvole, država ući u ozbiljne pravne probleme.
NOVI „TRN U OKU“
Sve u svemu, problemi u vezi sa izgradnjom hotelskog kompleksa i plaže u Baošićima novi su „trn u oku“ UNESCO-u i dolaze u momentu kada se država pravi da preduzima sve mjere da zaštiti Boku Kotorsku, dok istovremeno drži „na čekanju“ u Skupštini Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. Tim zakonom, podsjetimo, treba da se na određeni period zaustavi sva gradnja u zaštićenom području i ukine institut „ćutanja administracije“ koji su opštine obilato koristile kada im je trebalo da proguraju projekat koji brojnim karakteristikama ne bi dobio saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Dok se Radunović pita treba li nam UNESCO, a predsjednici opština Herceg Novi i Tivat, Stevan Katić i Željko Komnenović, poručuju da im se zaustavlja razvoj, investitori se, uz očiglednu podršku određenih opštinskih i državnih struktura, provlače kroz „iglene uši“ ili „rupe u zakonu“ i realizuju projekte višemilionske vrijednosti koji, po ocjeni stručnih lica, devastiraju prostor i smanjuju zaštićene univerzalne vrijednosti koje je davno prepoznao UNESCO. I dok se prvaci Vlade i predstavnici odgovornih organa i institucija prepucavaju šta je čija nadležnost i ko je prekršio zakone, izgleda da država malo hoće, a malo neće da štiti bokokotorsko područje. Paradoksalno jeste, ali sve ukazuje na to da se u samom vrhu države odvija ozbiljan sukob mišljenja i interesa, potpomognut interesima kapitala koji Boku Kotorsku vidi samo kao poligon za betonizaciju i izgradnju novih kvadrata što će se skupocjeno prodavati na uštrb našeg prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa. Jovan NIKITOVIĆ
Konzervatorski uslovi „nemaju nikakvu važnost“
Stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, tokom posljednjeg obilaska lokacije u Baošićima na kojoj kompanija „Carine“ izvodi radove, zatekli su i vlasnika kompanije Čeda Popovića, predstavnika izvođača radova i lučkog inspektora. U razgovoru sa investitorom, stručna lica su utvrdila da se u tom trenutku izvode radovi na ravnanju prethodno nasutog dijela obale. Investitora su upoznali sa mjerama koje su preduzete u okviru nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na šta je Popović izjavio da je dva navedena rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara zaprimio u petak, 20. februara 2026. godine.
Bager na plaži u Baošićima 10. februara (FOTO: UZKD)
On je u više navrata naveo da se svi radovi izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, kao i na osnovu pribavljene građevinske dozvole. Povodom konstatacije stručnih lica Uprave da za predmetne radove nije pribavljena saglasnost ovog organa, Popović je izjavio da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara kasnila 80 dana sa izdavanjem konzervatorskih uslova.
– Nadalje, investitor je obaviješten da je Uprava donijela Rješenje o konzervatorskim uslovima za uređenje predmetnog dijela obale u Baošićima, na koje je isti izjavio žalbu. Investitor je tom prilikom istakao da navedeni konzervatorski uslovi, po njegovom mišljenju, nemaju nikakvu važnost, s obzirom na to da je naknadno Vlada odobrila investiciono kupalište. Stručna lica Uprave su investitora upoznala da je ova institucija dala svoje mišljenje na Prijedlog odluke Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u vezi sa objavljivanjem javnog poziva za podnošenje ponuda za zakup obale radi izgradnje novog kupališta na lokaciji u Baošićima, te da su predmetni konzervatorski uslovi dostavljeni uz navedeno mišljenje – navodi se u izvještaju Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Popović: Otkad sam dobio Rješenje Uprave, nijesam gram jedan nasuo više
Vlasnik kompanije „Carine“ Čedo Popović kazao je Pobjedi da prvi put čuje za inicijativu o podnošenju krivične prijave protiv kompanije i drugih odgovornih lica. Kazao je da nije nastavio radove na uređenju obale, niti se u ovom trenutku izvode.
– Otkad sam dobio Rješenje (20. februara, nap. aut), ja ne radim – kazao je Popović.
Nakon što ga je novinar Pobjede upoznao sa sadržajem izvještaja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nastao povodom obilaska lokacije 23. februara, Popović je kazao da to što piše u izvještaju „nije bilo baš tako decidno“.
Čedo Popović
– Tačno je to da su bila stručna lica Uprave koja su konstatovala da se ne radi – kazao je Popović.
Kada mu je novinar Pobjede citirao djelove izvještaja Uprave u kojima se konstatuje da su u Baošićima uočeni „kontinuirani građevinski radovi, koji se ogledaju u nasipanju pijeska i šljunka i u cilju ravnanja već nasutog dijela obale“, Popović je odgovorio da je tačno da su izvođači radova „nasipali i ravnali jedan dio gdje su bile lokve na samom ulazu“.
– Tačno je da se to poravnjavalo, ali nije bilo radova, nasipanja plaže, što su i konstatovale predstavnice Uprave – kazao je Popović.
Na pitanje hoće li postupiti po Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Popović je odgovorio da će sve uraditi u skladu sa zakonom, te da će se najvjerovatnije žaliti.
– Nijesam nikakav terorista, niti bilo šta, naprotiv. Ako je bilo nekih propuštanja, sve će se riješiti. Stao sam sa nasipanjem plaže, nijesam gram jedan nasuo više – rekao je Popović za Pobjedu.
Ligaški dio EPCG Superlige za odbojkašice je završen, a danas i sjutra se igraju prvi mečevi četvrtfinala plej-ofa.
Derbi četvrtfinala se igra večeras u SC ,,Igalo“ gdje Albatros dočekuje Moraču (prenos na Adriatic sport TV). Albatros je bio četvrti, a Morača peta u ligaškom dijelu, u koje je tim iz Herceg Novog dobio oba međusobna susreta, prepustivši rivalu samo jedan set u utakmici u Podgorici.
Preostali dueli na programu su u subotu, sa jasnim favoritima.
Gimnazijalac će od 17 sati ugostiti Herceg Novi, dok će Luka Bar u istom terminu da bude domaćin ekipi Budve. Učesnici ovosezonskog Superkupa, Herceg Novi i Luka Bar slavili su u međusobnim duelima protiv pomenutih rivala rezultatom 3:0.
Posljednji meč igra se u Podgorici, gdje Budućnost dočekuje Mediteran, protiv kog je u ligaškom dijelu EPCG Superlige slavila 3:0 u Podgorici i 3:1 u Budvi.
Kina je napravila novi korak prema autonomnoj plovidbi nakon što je feeder Zhi Fei uspješno obavio potpuno automatizirani dolazak u luku Qingdao, bez sudjelovanja posade u operacijama plovidbe i iskrcaja tereta.
Riječ je o prvom potpuno integriranom autonomnom procesu u kontejnerskom prometu koji je obuhvatio navigaciju, pristajanje, privez i prekrcaj kontejnera bez ljudske intervencije. Operacija je provedena 21. veljače u kontejnerskom terminalu Qingdao New Qianwan, jednom od tehnološki najnaprednijih terminala na svijetu.
Zhi Fei je baterijsko-električni feeder kapaciteta oko 300 TEU kojim upravlja kompanija Navigation Brilliance (Brinav) u suradnji sa Shandong Port Group. Brod je u komercijalnoj uporabi od 2022. godine i do sada je obavio gotovo 1.300 komercijalnih putovanja.
Tijekom dolaska u luku brod je koristio potpuno autonomni navigacijski sustav. Nakon pristajanja aktiviran je automatski vakuumski sustav priveza koji pomoću usisnih prihvatnih elemenata učvršćuje brod uz obalu bez uporabe klasičnih konopa. Postupak priveza trajao je oko 30 sekundi i nije zahtijevao posadu na palubi.
Nakon priveza operacije su preuzeli automatizirani terminalski sustavi. Sustavi A-TOS i A-ECS koordinirali su rad inteligentnih obalnih dizalica i autonomnih transportnih vozila (AGV), čime je omogućeno potpuno automatizirano iskrcavanje i premještanje kontejnera bez zastoja.
Brod može raditi u ručnom, daljinski upravljanom ili potpuno autonomnom načinu rada, dok operacije stalno nadzire kopneni kontrolni centar koji može preuzeti upravljanje ako je potrebno.
Zhi Fei prometuje na kratkim obalnim linijama između Qingdaa, Dongjiakoua i Rizhaoa, što ovu rutu čini pogodnim testnim područjem za razvoj autonomnih feeder servisa. Ovakvi projekti pokazuju kako bi automatizacija mogla postupno mijenjati način rada brodova i kontejnerskih terminala.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je da je Grad Dubrovnik izdao rent-a-car tvrtkama 16.000 kazni u ukupnoj vrijednosti od gotovo 29 miliona eura zbog neovlaštenog ulaska u Zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre.
Uz pravne osobe, kazne su izdane i privatnim osobama u iznosu od pet milijuna eura.
“Nije nam cilj da itko zbog tih kazni propadne, ali se prekršaj mora platiti. Želimo pronaći rješenje koje je dobro za obje strane. Angažirali smo naše pravnike, a rent-a-car svoje, kako bismo pronašli pravnu formu i postigli izvansudsku nagodbu”, rekao je Franković i dodao da je u ukupnom broju izdanih kazni najmanje onih za građane Dubrovnika.
“Manje od pet posto su naši sugrađani”
“Njih je manje od pet posto. To je pokazatelj da su se sugrađani pridržavali mjera i propisa. Oni koji se nisu pridržavali su oni izvan grada, ili turistički posjetitelji ili pružatelji usluge autotaksi prijevoza. Njih je također bilo dosta. Naša odluka donesena je sukladno zakonu i njezina je ispravnost bila više puta ispitivana i potvrđena. A koliko je uspješna, dovoljno govori podatak da je kroz tu zonu prošlo 300 tisuća vozila manje nego godinu ranije”, objasnio je Franković.
Zona kraća za dva mjeseca, kazne strože
Najavio je da će već ove godine Zona biti na snazi dva mjeseca kraće, od 1. travnja do 31. listopada.
“Uz to, pooštrit ćemo kažnjavanje gospodarskih subjekata, prvenstveno autotaksi prijevoza, kojima će, ako budu kršili odredbu, dozvola za ulazak u Zonu biti ukinuta na sedam dana, pa na petnaest, pa trajno. Želimo poslati jasnu poruku da u Zoni reda mora biti”, rekao je Franković.
291 hiljada vozila manje u prvoj godini
Kroz Zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre Dubrovnika u prvoj godini uvođenja, od 2. juna do 30. novembra 2025. godine, prošlo je 1,78 miliona vozila, što je za 291 hiljadu vozila manje nego godinu prije. U Zoni je dnevno zabilježeno 2.128 prolazaka manje nego lani, odnosno 88 prolazaka manje po satu. Pritom je evidentirano više od sto tisuća neovlaštenih prolazaka.
Belgija priprema raspoređivanje sustava protuzračne obrane u luci u Antwerpenu kako bi se suprotstavila sve većoj prijetnji koju bespilotne letjelice predstavljaju za kritičnu infrastrukturu, kazao je glasnogovornik ministarstva obrane u četvrtak.
Belgija se prošle godine suočila s nizom upada dronova zbog kojih su privremeno zatvorene zračne luke i vojna baza.
Također, više bespilotnih letjelica je zabilježeno iznad Antwerpena, uključujući područje nuklearne elektrane, kemijsko postrojenje BASF i kontejnerski terminal Europa, što je izazvalo zabrinutost zbog ranjivosti ključnih industrijskih i energetskih objekata.
Glasnogovornik je iz sigurnosnih razloga odbio pružiti pojedinosti o planovima, o kojima su prvi izvijestili belgijski mediji, no dodao je da će sustav biti naručen uskoro.
– Sustav protuzračne obrane dolazi u luku Antwerpen. Riječ je o (sustavu) tipa NASAMS, kazao je gradonačelnik Antwerpena Bart De Wever na događaju u luci Antwerpen-Brugge u srijedu, prema listu Gazet van Antwerpen.
Glasnogovornik luke je kazao da raspoređivanje sustava održava stratešku važnost čvorišta:
– S obzirom na važnost naše luke kao gospodarskog pokretača Belgije, ključno je da luka bude zaštićena i osigurana, i digitalno i fizički, dodao je.
Devastacija obale u Bokokotorskom zalivu koja je postala modus operandi takozvanih razvojnih investicija mora da se zaustavi i taj proces mora da krene danas upravo iz Baošića iz Herceg Novog, poručuju iz Novske liste.
Izvitoperena logika da hotelski objekti a ne ljepota destinacije privlače turiste u određeno mjesto u saradnji sa višedecenijskom praksom kreativnog tumačenja zakona za privilegovane pojedince dovela je do devastacije obale u Baošićima i moguće nepovratne štete za zajednicu i cjelokupni Zaliv.
Još teža i dodatno zabrinjavajuća je činjenica da pored nastavka sumnjivih administrativnih praksi iz perioda do 2020. godine, i ovog trenutka u sistemu javne uprave postoje pojedinci na ključnim pozicijama koji ovu devastaciju podržavaju i legitimišu je.
Baošići nasipanje mora – foto GP Idemoo
Politička praksa da jedno važi u izbornim kampanjama a nešto sasvim drugo u periodu vršenja vlasti između dvoje izbora još jednom je pokazala svoje ružno ali vrlo snažno lice.
Novska lista nikada nije stajala na stranu devastatora, štaviše, iskru njenog osnivanja predstavljalo je upravo protivljenje moćnicima koji su se zaigrali kako na lokalu, tako i na državnom nivou. Vrlo je važno u ovom trenutku napraviti distinkciju među pojedincima i politikama koje žele da zaštite naš grad i naš zaliv od onih koji aktivno zagovaraju
nastavak i legalizaciju devastacije.
Pružamo punu podršku svim nadležnim organima da do kraja sprovedu juče najavljeni istražni postupak i u skladu sa zakonom najprije zaustave devastaciju a zatim i procesuiraju sve nezakonitosti.
Obnova infrastrukture vrtića zavisi od plana Ministarstva prosvjete
Pozdravljamo inicijativu roditelja i njihovu zainteresovanost da se unaprijede uslovi boravka i rada u svim vaspitnim jedinicama, kaže Bojana Nikolić, direktorka JPU Vrtić Radost Kotor
Povodom obnavljanja ograde oko dvorišta Vrtića u Prčanju, pitali smo gospođu Bojanu Nikolić, direktorku Javne predškolske ustanove Vrtić “Radost” Kotor, zbog čega obnova nije ostvarena državnim sredstvima, nego sredstvima sakupljenim dobrovoljnim aktivnostima roditelja. U odgovoru direktorke stoji da o kapitalnim ulaganjima u predškolske ustanove odlučuje resorno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Vlade Crne Gore, koje utvrđuje redosljed prioriteta u skladu sa planom kapitalnih investicija i raspoloživim budžetskim sredstvima.
Realizacija većih infrastrukturnih zahvata zavisi od tog plana i dinamike opredjeljivanja sredstava na državnom nivou, a prčanjski vrtić očigledno još nije došao na red. Uplate roditelja prvenstveno su namijenjene za finansiranje vaspitno obrazovnog rada, tekućih troškova ishrane djece, materijala za rad i ostalih redovnih aktivnosti. Zbog toga je grupa roditelja uložila dodatni trud, sakupljanjem novca od preduzetnika i organizovanjem dobrotvornog bazara, te su tako došli do sume od 6 320 eura, kojom je napravljena ograda dužine 48 metara.
Obnovljena ograda vrtića u Prčanju
-Kada je riječ o vaspitnoj jedinici Prčanj preduzimaju se aktivnosti i inicijative kako bi se i taj objekat uvrstio u naredne planove obnove, u skladu sa prioritetima i raspoloživim sredstvima. Pozdravljamo inicijativu roditelja i njihovu zainteresovanost da se unaprijede uslovi boravka i rada u svim vaspitnim jedinicama. Slijedićemo primjere dobre prakse kada je u pitanju učestvovanje lokalne zajednice u mnogim aspektima rada vrtića, kaže direktorka Nikolić. Ona je precizirala da je trenutno u vaspitnoj jedinici Prčanj upisano 50-oro djece i to: mješovita jaslena- 11, mješovita srednja -20 i starija – 19-oro djece, što je u odnosu na prethodne godine približan broj.
Podsjeća da su u saradnji sa Opštinom Kotor već realizovane obnove objekata vaspitnih jedinica “Jaslice” i “Dobrota”. U Radanovićima je znatno porastao broj upisane djece, a u ostalim objektima broj je približan broju djece u prethodnim godinama.
