U okviru Književnog kulturno ljeta, Gradska biblioteka Tivat večeras predstavlja roman “Ogledalo za krletku” autora Amira Alagić.
Sa autorom će razgovarati glavi urednik izdanja, Miomir Abović.
Promocija je zakazana za večeras u 21.30 u Đardinu Muzeja i galerije.
Tradicionalni 458. skokovi sa Starog mosta održani su u Mostaru, a nastupilo je 38 skakača iz Bosne i Hercegovine i cijele regije, javlja Anadolu.
Skakači sa Starog mosta takmičili su se u dvije kategorije i to 18 u skokovima na glavu i 20 u skokovima na noge.
Prvo mjesto u skokovima na glavu zauzeo je Vedad Dedić, drugi je Evald Krnić, a treći Dino Bajrić. U skokovima na noge prvi je bio Emel Tiro, drugi Igor Kazić, a treći Jasmin Kreso.
Za najboljeg skakača proglašen je Armin Karalić Bakota.
Tradicionalno, petočlani žiri ocjenjivao je skokove na noge u dvije serije i na glavu. Jedan od glavnih ciljeva posljednjih godina je uvrštavanje skokova na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Mlada Mostarka Petra Kožul prije skokova je izvela performans, odnosno ples na svili s luka mosta, priredivši pravi spektakl nad Neretvom.
Na platou ispod Starog mosta u Mostaru u utorak je održana centralna manifestacija proslave 20. godišnjice završetka obnove Starog mosta i 19. godišnjice upisa Mostara na popis UNESCO-ove kulturne baštine.
Tokom noći vandali su napali telekomunikacijske linije u nekim dijelovima Francuske, prekinuvši dio fiksnih i mobilnih usluga, napisala je u ponedjeljak na platformi X ministrica za digitalna pitanja Marina Ferrari.
Policijski izvor je kazao da je prerano reći postoji li ikakva povezanost s nedavnom sabotažom na željezničkoj mreži, koja je izazvala kaos u prometovanju u petak samo nekoliko sati prije ceremonije otvorenja Olimpijskih igara u Parizu.
Ferrari je vandalizam nazvala “kukavičkim i neodgovornim”, dodavši da je u toku angažman svih relevantnih službi na ponovnom pokretanju usluga.
Glasnogovornik telekom operatera SFR rekao je da su vandali u ponedjeljak nedugo nakon ponoći presjekli njihovu međugradsku mrežu u pet različitih dijelova Francuske te da su posljedice po klijente bile minimalne jer je mreža dizajnirana tako da se sav promet može preusmjeriti.
List Le Parisien ranije je izvijestio da su u južnoj Francuskoj presječeni električni kablovi i da su vandalizirane instalacije u regiji Meuse blizu Luksemburga i područja Oise nedaleko od Pariza, što je uglavnom utjecalo na usluge fiksne telefonije.
Željezničke usluge konačno su normalizirane u ponedjeljak tokom jutra, rekao je ministar prometa Patrice Vergriete.
Poteškoće s prijevozom imalo je oko 800.000 ljudi, među kojima i njih 100.000 čiji su prijevozi vlakom morali biti u potpunosti otkazani.
Knjiga “Crkva sv.Ivana u sakralnoj baštini Prčanja” autora Željka Brguljana biće predstavljena u petak, 2. avgusta sa početkom u 20 sati u klaustru crkve Svetog Nikole na Prčanju.
O knjizi će govoriti: Pavuša Vežić, Zorica Čubrović i Jasminka Grgurević.
Osima utora, u ime izdavača-Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, na promociji će govoriti Marija Mihaliček i dr Josip Gjurović. Moderatorka će biti Jasmina Bajo.
Monografija “Crkva Svetog Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, izašla je u Zagrebu ove godine kao prvi naslov u Biblioteci Baština Boke Kotorske, izdanje Ogranka MH u Boki Kotorskoj u suizdavaštvu sa autorom.
Objavljivanje knige su novčanom potporom omogućili: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matica Hrvatska Zagreb, Opština Kotor i obitelj Gjurović iz Zagreba.
Iz recenzije:
Dr.sc.Lovorka Čoralić, Zagreb
„Djelo je pisano po svim metodološkim pravilima izrade znanstvenog djela, a na sva istraživačka pitanja autor je nastojao, temeljem uvida u odgovarajuće izvore i literaturu dati argumentirane odgovore.
Željko Brguljan dokazani je i zapaženi stručnjak bokeljske povijesti. Ova knjiga nastavak je njegovog samoprijegornog znanstvenog rada”.
Prof.dr.sc. Pavuša Vežić, Zadar
„Metodom znanstvenog proučavanja knjiga je napisana kao vrijedna kulturološka studija o povijesti jedne sakralne građevine, ali znakovito u sklopu duhovne baštine i zavičajne prošlosti Boke. Riječ je o kapeli sv.Ivana Krstitelja na Prčanju, te uz nju i drevnoj porodici Gjurovića, obitelji koja je stoljećima kao patron te malene crkve s poštovanjem brinula o njoj, slijedeći s njom opću tradiciju od davnina utkanu i razvijenu među naseljima i ljudima Zaljeva”.
Mr.sc. Zorica Čubrović, Kotor
„Pred našim očima se nalazi još jedna knjiga o Prčanju autora Željka Brguljana, napisana poslije knjige Na granici mora i neba iz 2015. i knjige o Prčanju iz 2020.Najnovija knjiga pak u žiži ima crkvicu sv.Ivana Krstitelja, za koju se smatra da predstavlja jednu od najstarijih srednjovjekovnih crkava ovog područja, do sada nedovoljno proučenu i sasvim neistraženu. Ali ova knjiga se ne odnosi samo na crkvu sv.Ivana, već obuhvata koncentrične krugove oko nje, uzimajući u obzir i širinu prostora i dubinu vremena”.
Bilješka o autoru
Željko Brguljan, inženjer, nastavnik, likovni umjetnik, istraživač kulturno-povijesne baštine i pisac, među vodećim je poznavateljima kulturno-povijesne baštine Boke kotorske.
Rođen je u Kotoru s dubokim bokeljskim korijenima. Djetinjstvo je proveo u Prčanju gdje završio osnovnu školu, a srednju matematičkog smjera u rodnom gradu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu istog sveučilišta završio je pedagošku skupinu predmeta.
Objavio je stotinjak stručnih i znanstvenih radova iz povijesti, povijesti umjetnosti, kulturne baštine, posebno radove o pomorsko-likovnim temama, o portretnim i zavjetnim slikama brodova. Među desetak objavljenih knjiga (dvojezičnih), nižu se Crkva Blažene Djevice Marije u Prčanju (2008), Melita Bošnjak (2010, koautor Tonko Maroević), Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića (2011), Na granici mora i neba. Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju (2015), Život i djelo Ide Verona (2017), Bokeljske teme (2018), Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom (2019), Preci svetog Leopolda Bogdana Mandića (2022), Život Meduse. Likovna svjedočanstva putovanja i stradanja Lloydova parobroda Medusa (2023).
Urednik je brojnih knjiga, stručni suradnik na likovnoj monografiji Vjekoslav Parać (2011, autor I. Zidić) i sabranim djelima Viktora Vide (2012, priredio B. Donat) te autor više recenzija, posebno knjige Boka kotorska – od kampanela do kampanela (2011, autor S. Prosperov Novak).
Sudjelovao je radovima na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Autor je tematskih izložbi iz kulturne baštine Boke kotorske u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu (Zagreb, 1998, koautor Tonko Maroević), Bokeljska mornarica i njeni kapetani (Zagreb, 2006, koautor Josip Gjurović), Slikarsko djelo B. Ivankovića (Zagreb, 2006, koautor Nada Fisković), Iz prošlosti Boke kotorske – Kravata u Bokelja = Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi (Padova, Trst, Tivat, Zagreb, Rijeka, Pula, 2009 – 2014, koautor Nikola Albaneže), Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca = Votive Offerings of the Boka Bay Mariners (Zagreb, 2014, koautor Arijana Koprčina). Organizator je mnogih izložbi.
U okviru književnog rada, objavio je više eseja (o Boki, pjesniku Viktoru Vidi, dramatičarki Idi Verona i dr.) te u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj knjigu pripovjedaka Priče sa Prčanja (Kotor, 2020.) i pjesničko-likovnu zbirku Olujni kompas (Kotor, 2021.).
Kao likovni umjetnik ostvario je 25 samostalnih izložbi te sudjelovao na brojnim žiriranim izložbama u SAD-u. Radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Francuskoj, Italiji i SAD-u. Zastupljen je u više inozemnih izdanja o suvremenom kolažu. Likovna monografija o Brguljanovu radu, autora Nikole Albanežea, objavljena je 2014. u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Član je HDLU-a, NCS-a, Studijske sekcije ULUPUH-a i Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.
Ogranak MH u Boki Kotorskoj
Herceg Novi i Finska će u narednom periodu intenzivirati saradnju na polju kulture i mnogobrojnih manifestacija koje se održavaju u našem gradu, a od velike koristi biće iskustva ove nordijske zemlje po pitanju izgradnje vertikalnih pješačkih komunikacija, poručeno je juče nakon sastanka ambasadora Finske u Crnoj Gori, Niklasa Lindkvista i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića.
Ovo je prva posjeta ambasadora Lindkvista Herceg Novom, koji je posebno istakao značaj avio linije Tivat-Helsinki. Iako avio linija ne saobraća tokom cijele godine i ne svakog dana, njen značaj je veliki jer je to direktna prilika da finski turisti posjete ovaj region, poručio je Lindkvist.
Predsjednik Katić je naglasio da se saradnja sa ambasadom Finske, koja je u prethodnom periodu bila na zavidnom nivou, nastavlja – kako na polju kulture i brojnih festivala koji se održavaju u našem gradu, tako i po pitanju planiranja izgradnje vertikalnih komunikacija u Herceg Novom.
„Imali smo dobru saradnju u smislu održavanja određenih izložbi finskih umjetnika, a tu je i Operosa festival koji je održan i ove godine u našem gradu. Sigurno da će se takva saradnja nastaviti i u narednom periodu, jer je Herceg Novi prepoznat kao grad kulturnih manifestacija u kojima veliki broj finskih umjetnika želi da učestvuje. Takođe smo razgovarali i o broju turista koji dolaze iz Finske u Herceg Novi – prošle godine smo imali oko 8000 noćenja, 2400 dolazaka finskih turista, što je dva i po puta više nego 2022. godine. Sigurno je tome doprinijelo uvođenje avio linije Tivat-Helsinki i svakako da se nadamo da će broj finskih turista biti još veći u narednom periodu“, kazao je predsjednik Katić.
Finski privrednici će u oktobru održati biznis forum u Crnoj Gori, što može biti prilika za širenje poslovne saradnje, a iskustva finskih kompanija koja se bave konstrukcijom pokretnih stepenica i liftova će biti prenesena kako bi Herceg Novi dobio najkvalitetnija rješenja u vidu vertikalnih pješačkih komunikacija.
Sastanku su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović i sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Organizacioni odbor manifestacije “Bokeška noć 2024.“ pozivaa sve zainteresovane organizacije i pojedinci da dostave svoje ponude (vizuelno rješenje sa nazivom kreacije i podacima o autoru) s kojima namjeravaju da učestvuju u smotri ukrašenih plovila na tradicionalnoj i jedinstvenoj manifestaciji na vodi – „Bokeška noć“, koja će se održati 24. avgusta 2024. godine.
Kandidati su u obavezi:
-Uplatiti naknadu za učešće na konkursu u iznosu od 5,00€ na žiro račun Kulturnog centra broj 510 – 8571 – 32 kod CKB banke;
-Priložiti dva primjerka skice kreacije (A4 format) uz propratni tekst (opis kreacije);
-Usmeno obrazložiti značenje kreacije pred tehničkom komisijom;
Kreacija mora sadržati neki od sljedećih tematskih elemenata:
-da predstavlja kulturno naslijeđe,
-da se odnosi na određeni geografski pojam,
-da se tiče neke istorijske ličnosti, vrijednosti ili događaja.
Kreacija mora zadovoljiti osnovne estetske kriterijume;
-Dekorisano plovilo mora biti minimum 4 metra dužine;
-Svako plovilo mora obavezno imati jednog člana posade;
-Svako plovilo mora imati sopstveno osvjetljenje.
Broj plovila koji učestvuju u konvoju je ograničen na 30.
Organizator ostavlja mogućnost dofinansiranja plovila u iznosu do 50% odobrenog iznosa za ona plovila za koja tehnička komisija utvrdi da zadovoljavaju kriterijume, a značajno prelaze standardne dimenzije ili se ističu izgledom, gabaritom, materijalom i sadržajem, te prevazilaze dodijeljena sredstva.
Prihvaćene ponude od strane tehničke komisije organizator finansira u iznosu od 500,00€ po jednom plovilu. Dinamika isplate: 40% iznosa (200,00€) dobija se odmah nakon završetka konkursa, a preostalih 60% (300,00€) nakon održavanja manifestacije, ukoliko plovilo zadovolji sve kriterijume tehničke Komisije.
Prvoplasirana tri učesnika očekuju novčane nagrade, kao i specijalne nagrade za ostale učesnike po odluci žirija. Ukupan fond za nagrade iznosi 3.000,00€.
Prijave sa imenom i prezimenom, adresom, telefonom, dokazom o uplati naknade za učešće na konkursu, nazivom i vizuelnim rješenjem kreacije, te tačnim lokalitetom uređenja plovila, zainteresovani podnose do 10. avgusta 2024. godine u zatvorenoj koverti s naznakom –
Prijava na konkurs za Bokešku noć, na adresu: JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Obala b.b. Detaljnije informacije se mogu dobiti na telefone: +382 32 304 140 ili +382 67 105 928 i putem e-maila: slavisa.grubisa@kckotor.me.
Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je danas od Holandije 82:71, u trećem kolu B prvenstva Evrope u Skoplju.
To je prvi poraz crnogorskih juniorau A grupi, nakon pobjeda protiv protiv Bugarske i Slovačke.
Holandija je odlučujuću prednost stekla prednost serijom 9:0 za vođstvo od 67:57 u 33,. minutu.
Razlika je u nastavku iznosila i 18 poena (80:62).
U crnogorskom timu istakao se Maruan Čičić sa 16, dok je Aljoša Drašković ubacio 12 poena.
Crna Gora je slobodna u četvrtom kolu, a naredni meč odigraće u srijedu protiv Rumunije (21.00).
U Crnoj Gori će u utorak biti sunčano, a najviša temperatura vazduha iznosiće 39 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od devet do 28, a najviša dnevna od 21 do 39 stepeni.
Na jugu stabilno i vedro, te vjetrovito i valovito, uz toplu noć i vruć dan, vjerovatno posljednji ovog toplinskog vala.
Na moru su zabilježene neuobičajeno visoke temperature u noćnim satima. Bura je imala fenski učinak jer je njezin dolazak bio praćen isušivanjem vazduha i rastom temperature.
Sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku odredio je pritvor dvojici albanskih državljana koji se sumnjiče da su u subotu poslijepodne u Konavlima, nakon nesuglasica u prometu, pretukli dvojicu hrvatskih državljana, izvijestilo je Državno odvjetništvo (DORH).
Tužiteljstvo navodi da je sudac istrage na prijedlog dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva odredio 42-godišnjem i 23-godišnjem albanskom državljaninu istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.
U DORH-u preciziraju da 42-godišnjaka sumnjiče za nasilničko ponašanje, a 23-godišnjaka za nasilničko ponašanje u stjecaju s kaznenim djelom teške tjelesne ozljede.
U tužiteljstvu ističu kako postoji sumnja da su osumnjičenici u Karasovićima više puta rukama i nogama izudarali 32-godišnjeg hrvatskog državljanina koji je u napadu zadobio ozljede glave.
Uz to, sumnja se i da je 23-godišnjak više puta šakama udario 58-godišnjaka po glavi i tijelu te mu nanio tešku tjelesnu ozljedu.
Naime, u subotu, 27. jula, oko 18,30 u mjestu Vodovađa, na predjelu Bani u Konavlima, među njima pojavile su se nesuglasice zbog gužve na prometnicama koje vode prema MCGP-u Karasovići.
Dvoje hrvatskih državljana verbalno je napalo više osoba koje su se nalazile u koloni vozila od kojih ih je osumnjičeni dvojac napao i fizički, te starijem nanio teže, a mlađem lakše tjelesne ozljede.
Tokom turističke sezone na graničnim prijelazima te Policijske uprave uobičajen je povećani priljev prometa, posebice u dane vikenda.
Upravo iz tog razloga, s ciljem osiguranja optimalnog rada i protočnosti putnika u vršnim opterećenjima, planira se i na granične prijelaze raspoređuje maksimalan broj policijskih službenika na maksimalnom broju ulaznih/izlaznih trakova.
Tako su na Graničnom prijelazu Karasovići tijekom ovog vikenda, kao i u ostalim danima intenzivnijeg prometa, gotovo stalno bila otvorena najmanje četiri traka na kojima se obavljala izlazna granična kontrola.
Plava špilja već godinama predstavlja pravu atrakcija za brojne turiste koji je posjećuju, najviše tokom ljeta, ali to postaje sve veći problem.
Špilju svakog ljeta želi da posjeti sve više turista, pa se desi da u špici turističke sezone zbog prevelikih gužvi i neorganizovanosti, posjetioci moraju da čekaju na jedinstveni doživljaj da posjete špilju.
Tako je i danas, veliki broj glisera i brodica sa turistima čeka na ulazak u Plavu špilju, javljaju naši čitaoci.
Podsjećamo da je o ovom problemu portal Boka News pisao u više navrata, ali problemi svakog ljeta sve više eskaliraju i umjesto turističke atrakcije, postaje primjer loše organizacije i čuvanja prirodnih resursa.
Turistički brodovi dovedu po pedest i više turista, koji kada uđu u špilju iskoriste priliku da se okupaju. Vrijeme zadržavanja plovila u špilji nije ograničeno, tako da drugi posjetioci koji su pristigli, moraju čekati kako bi se oslobodio prostor. Tada nastaju svađe i problemi između voditelja brodica, svi se žele ponovo vratiti, napraviti što više tura u toku dana, ili se u međuvremenu, podigne maestral, pa je teško po jakom vjetru uploviti…
Špilja tako postane puna kupača, plovila, izduvnih gasova, lako se može dogoditi i nesreća…
Pod hitno treba nešto riješiti. Svi hoće da se okupaju, fotografišu, zadrže što duže. Mora se napraviti red, organizacije nema nikakve. Treba ograničiti broj brodova, regulisati ulaske, dužinu zadržavanja, već godinama čekamo reakciju države, Morskog dobra, Opštine, ali za sada ništa…
© BokaNews, 2021
