Nacionalni avioprevoznik, Air Montenegro, nastavlja sa finansijskim i operativnim usponom, generišući 62,3 miliona EUR prihoda u prošloj godini, što predstavlja rast od 45 odsto u odnosu na 2022.
“Ostvareni profit, kao pokazatelj uspješnosti poslovanja i efektivne zarade kompanije, iznosi 3,47 miliona”, navodi se u saopštenju.
Iz kompanije su rekli da u poređenju sa 2022. godinom, u kojoj je finansijski rezultat usljed investicionih ulaganja i globalnih trendova bio negativan, ukupan rezultat je bolji za 5,93 miliona EUR.
“Takođe, 475 hiljada bezbjedno prevezenih putnika, predstavlja porast od 31,05 odsto u odnosu na 2022. godinu. Pored toga, mreža od 17 redovnih destinacija, sa tendencijom daljeg rasta svih parametara u ovoj godini, svjedoči o uspješnosti kompanije”, navodi se u saopštenju.
Rijetkost u avio-industriji predstavlja činjenica da je Air Montenegro, već u trećoj godini poslovanja ostvario pozitivan finansijski rezultat, što potvrđuje snagu i održivost kompanije. Sve navedeno, rezultat je predanog rada kompanijskog tima i pravilnih strateških odluka koje su omogućile efikasno prilagođavanje tržišnim trendovima.
Izvršni direktor Air Montenegra, Mark Anžur, kazao je da su ponosni na finansijske rezultate ostvarene tokom prošle godine.
“Takođe, svjesni smo predstojećih izazova, ali i velikog potencijala koji ima kompanija. Nastavićemo da pružamo najbolju moguću uslugu našim putnicima. U našem fokusu će i dalje biti podrška turističkoj privredi i generisanje što većeg turističkog prometa, za dobrobit ekonomskog razvoja Crne Gore”, rekao je Anžur.
Air Montenegro zahvaljuje svojim putnicima, partnerima i zaposlenima na posvećnosti koju su pokazali tokom protekle godine. Iz kompanije ističu da s optimizmom planiraju buduće aktivnosti u cilju jos intenzivnijeg povezivanja Crne Gore sa ostatkom Evrope i svijeta.
”Crna Gora zaslužuje da bude brendirana kao izuzetno atraktivna turistička destinacija, dominantno orjentisana ka visokoplatežnim tržištima. Air Montenegro je posvećen tome”, zaključio je Anžur.
Mladi vaterpolisti Mladosti iz Bijele i hercegnovskog Jadrana osvojili su srebrne medalje na prestižnom međunarodnom turniru za mlađe kategorije „Tomo“, koji je minule sedmice održan u Dubrovniku.
U jakoj konkurenciji na takmičenju, koje je i nezvanično klupsko prvenstvo Evrope za najmlađe vaterpoliste, Mladost, u konkurenciji igrača do 12 godina (U 12) i Jadran u konkurenciji U 14 došli su do finala.
Lijep uspjeh ostvarili su U 12 dječaci podgoričkog Akvatik Verdea, koji su zauzeli četvrto mjesto, dok je U 12 Primorac bio sedmi, a U 14 selekcija kotoskog kluba na kraju deveta.
Mladost je u grupnoj fazi ostvarila spektakularnu pobjedu nad vršnjacima iz italijanskog velikana Pro Reka – čak 9:3, zatim igrala neriješeno sa domaćinom Jugom 8:8.
U osmini finala pobijedila je Šabac 10:7, zatim u novom meču protiv Juga bila sjajna 10:3, da bi u crnogorskom derbiju za finale pobijedila Akvatik Verde 15:9.
U finalu su dječaci iz Bijele zaustavljeni, bolji je bio splitski Jadran 13:3.
mladost-bijela
Akvatik Verde je prije poraza od Mladosti, upisao ubjedljive pobjede nad Ortiđom 11:1 i Medvešćakom 11:2 u grupi, u osmini finala nad Cavtatom 7:1, a u četvrtfinalu nad Barselonetom 12:4. U borbi za treće mjesto poražen je od KPK-a 7:5.
Naši mladi vaterpolisti golgeterski su obilježili U 12 takmičenje. Nemanja Damjanović iz hercegnovskog Jadrana bio je najbolji strijelac sa 32 gola, Dušan Ilić iz Mladosti je bio drugi sa 23, a Blažo Bošković, član Akvatik Verdea, treći sa 22 pogotka. Za najboljeg golmana proglašen je Mijo Lazović iz Akvatik Verdea.
Na U 14 turniru, Jadran iz Herceg Novog je u grupnoj fazi ostvario tri pobjede (Novi Beograd 8:1, Peskara 8:2, Gusar Mlini 20:0) i jedan poraz (Poble Nou 5:6).
U četvrtfinalu su mladi Novljani bili bolji od imenjaka iz Splita 8:6, u polufinalu od zagrebačke Mladosti 12:10, da bi u finalu izgubili od Šapca 12:10 nakon peteraca.
Na turniru „Tomo“ u U 12 konkurenciji učestvovalo je 26, a u U 14 čak 40 timova, iz 13 zemalja – Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Italije, Španije, Francuske, Slovenije, Gruzije, BIH, Rumunije… sa preko 1.100 dječaka koji su odigrali ukupno 288 utakmica za sedam dana.
Pored dva regularna ulaza na kotorske bedeme, neke agencije ilegalno koriste sporedne. Prodaju ulaznice koje ne podrazumijevaju osiguranje, dovode tako u opasnost posjetioce, ali i krše zakon nelegalno poslojući.
To je uz bezbjednost i čistoću na ovoj atraktivnoj kotorskoj turističkoj znamenitosti, bila jedna od glavnih primjedbi nekih od 180.000 posjetilaca u prošloj godini.
Kako je kazao Jovan Ristić iz Turističke organizacije Kotor, komunalna inspekcija i komunalna policija obilaze kontinuirano sve šetnice.
“Prošle godine smo pokušali da postavimo i repliku. Radi se o nekoliko ulaza koji su nekadašnji topovski otvori i kroz njih se ulazi u Stari grad. U saradnji sa kolegama iz Sekretarijata za finansije i Sekretarijata za investicije pokušali smo da postavimo vrata na te otvore. Ključeve od tih vrata smo dali onima kojima je potrebno: vatrogascima, službama za spasavanje i planinarskom savezu. Međutim, predstavnici tih agencija su bili toliko uporni da su uspjeli u nekom trenutku, da slome ta vrata i da nastave sa tim aktivnostima”, kazao je on.
Ove godine je besplatan ulaz za crnogorske državljane, ali je cijena karte za druge posjetioce 15 eura.
Oni se po ulasku mogu uspeti uz 1.400 stepenika do tvrđave Sveti Ivan, uživajući u izuzetnom pogledu na Kotor i zaliv.
Kotor – foto Boka News
Od svake ulaznice 10 odsto pripada Turističkoj organizaciji Kotor, dok je ostalo prihod budžeta opštine iz kojeg se finansira održavanje, ali i sanacija najugroženijih oštećenja.
Kako navodi Ognjen Vuksanović, sekretar sekretarijata za investicije Opštine Kotor, ove godine su opredijelili između 700 i 800.000 eura za investiciono ulaganje, odnosno održavanje bedema.
“Tu mislimo na 300 hiljada za redovno investiciono održavanje zidina i šetnih staza, kao i dvije lokacije koje je predviđena rekonstrukcija ove godine. Tu su stara ljetnja pozornica i lokacija Svetog Roka, po 250 hiljada i 180 hiljada sa PDV-om”, rekao je on.
Pored toga, iz opštine su opredijelili 100.000 eura za početak projektovanja kompletne rekonstrukcije frontalnog dijela bedema, kao i 60.000 eura za izradu novih projekata rekonstrukcije bedema.
U prošloj godini je od posjete bedemima prihodovano preko milion i 400 hiljada eura, a u ovoj se očekuje 2,5 miliona eura.
Iz TO Kotor su takođe kazali da su lani prvi put uradili detaljnu i kako kažu, kvalitetnu turističku signalizaciju na cijelom prostoru.
“Ne samo ovih bedema koji vode ka Brdu Sanđovani, nego i na samoj citadeli koja okružuje grad. Dakle, turisti su mogli na engleskom jeziku da imaju kompletne informacije vezane za lokacije na kojima se nalaze”, zaključio je Ristić.
Gradska tvrtka Dubrovačka baština oglašava zakup prostor Parka Orsula! Natječajem, doznajemo, daje u zakup prostor od 21.305 četvornih metara površine komunalne infrastrukture na Orsuli, a za organiziranje kulturnih događanja i kulturno turističkih programa. Početna cijena zakupa je 1400 eura bez PDV-a, prostor se daje u zakup do 31. oktobra 2025. godine. Jamčevina za ovaj natječaj je 5250 eura, a natječaj je otvoren do 22. travnja.
Park Orsula, jedno je vrijeme bio središte ljetnog koncertnog života u Dubrovniku, proglašen najljepšom ljetnom pozornicom na svijetu. Nekoć zapuštenu lokaciju, iz drače je podigao entuzijazam građanske inicijative, a danas ova arheološki lokalitet služi kao panoramski vidikovac i pozornica za vjenčanja iz snova. Na prostoru se nalazi amfiteatar s oko 350 sjedećih mjesta, savršeno uklopljen u mediteranski krajobraz s kojeg se pružaju spektakularni pogledi.
Osim amfiteatra, obnovljena je i već spomenuta crkva Sv. Orsule koja je izgrađena na spomen svim zlostavljanim djevojkama koje su na ovom mjestu, skačući u ponor, odlučile okončati svoju patnju.
Park prirode Orsula – Dubrovnik
Ova pozicija je uvijek imala istaknuto mjesto kroz povijest. Predstavljala je kraj urbanog i zadnju sigurnu točku od Dubrovnika prema jugu. Tuda je prolazio karavanski put i s te točke se putnicima s istoka otvarao prvi pogled na Dubrovnik.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u petak 12. aprila će u holu Akademije znanja sa početkom u 20 sati biti održana promocija romana „Naša Rijeka“ autora Esada Kočana.
U programu učestvuju: dr Milan Popović – redovni profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici, Dragoljub Duško Vuković -jedan od najpoznatijih crnogorskih novinara i medijskih eksperata i autor – Esad Kočan. Program će moderirati Stanka Stanojević.
“Odavno nije bilo romana koji bi se toliko izdvojio iz aktuelne književne produkcije. Odavno nije bilo romana koji bi bio toliko potreban i koji bi tu potrebu izložio tako suvereno, jezikom kojim razgovara prijatelj sa prijateljem i čovjek sam sa sobom u trenucima najveće iskrenosti i lucidnosti.
Roman Naša Rijeka predstavlja značajan događaj u savremenoj književnosti, posebno u književnosti na prostoru nekadašnje SFR Jugoslavije. Po svojim estetskim kvalitetima autentično književno umjetničko remek djelo, koncepcijski originalno, tematski aktuelno, ispričano sugestivno i uvjerljivo jezikom rođenog pripovjedača, intelektualno i kritički angažirano, ohrabrujuće i inspirativno, ovo djelo se, bez dvoumljenja, regionalno može uvrstiti u sam vrh moderne književnosti na Balkanu, a po svojim kvalitetima u vrh evropske književnosti.” – zapisuje u recenziji Ferid Muhić.
Esad Kočan je rođen je 1956. Gimnaziju je zvršio u Beranama, a Filozofski fakultet, odsjek filozofija u Skoplju. Novinarski posao je počeo u Pobjedi, a nakon toga je bio zamjenik odgovornog urednika u Informativno-političkog programa RTCG. Jedan je od osnivača crnogorskog nezavisnog nedjeljnika „Monitor“ 1990. i danas je glavni i odgovorni urednik.
U Institucionalnom centru za novinarstvo u Vašingtonu završio je specijalizaciju za izučavanje profesionalnih normi u savremenom novinarstvu i metodologiju obuke novinara. Završio je obuku za predavača Danske škole novinarstva. Kao gost, predavao je o etici u novinarstvu i savremenim profesionalnim standardima na univerzitetima u zemlji i inostrnstvu. Tekstovi su mu objavljivani i prenošeni u vodećim listovima u zemljama bivše Jugoslavije, kao i u stranim analitičkim revijama posvećenim zbivanjima na Balkanu.
Dobitnik je međunarodne Nagrade Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti koju dodjeljuje NVO GARIWO iz Sarajeva.
Objavio je knjige: Obale nema (Vijesti, Pg 2012), Znali ste (Almanah,Pg 2012), Iza prašine (Almanah, Pg 2016).
Tradicionalno Veče Bokeljske mornarice Kotor će se održati u subotu, 13. aprila, s početkom u 20 sati, u Poslovnom centru “Vukšić” u Radanovićima.
U muzičkom programu nastupiće “Dora & Marko” i “All Stars Bend”, a pripremljena je i bogata lutrija, kao i rulet ples.
Cijena ulaznice, koja uključuje večeru i piće, iznosi 25 €. Može se kupiti u Domu Bokeljske mornarice Kotor na Pjaci od Kina, 10. 11. i 12. aprila, od 18 do 20 sati.
Podsjetimo, najstarije postojeće udruženje pomoraca na svijetu je u decembru 2021. godine upisano na UNESCO-vu Listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
U Austriji petero poginulo u lavinama Foto: Ilustracija / Pixabay
Troje nizozemskih skijaša poginulo je u četvrtak u lavini u blizini Soeldena u austrijskim Alpama, objavila je austrijska policija.
Žrtve su bile dio 17-člane skupine skijaša iz Nizozemske koja se penjala prema planinskom skloništu s četvero austrijskih vodiča, objavila je policija Tirola.
– Nešto prije 11 sati, tijekom uspona prema skloništu Martin Buesch, istočno od vrha Talleit, dogodila se lavina oko 180 metara duga i 80 metara široka, po priopćenju.
Lavina je odnijela četvero članova skupine, od kojih je dvoje bilo mrtvo kada su ih spasioci pronašli.
Drugo dvoje je ozlijeđeno. Jedan od njih je prebačen u bolnicu helikopterom, a drugi je ostao na planini i kasnije je umro, po policiji.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine završilo je procjenu imovine Instituta Igalo, a tokom narednih desetak dana Plan spašavanja bi se trebao naći pred Agencijom za zaštitu konkurencije, čije bi odobrenje omogućilo uplatu 10 miliona eura ovoj ustanovi. Sa druge strane, iz Sindikata Instituta poručuju da ukoliko do 25. aprila ne budu isplaćene tri zarade i odblokiran račun, zaposleni će biti primorani da preduzmu radikalnije poteze.
Pune tri sedmice nakon što je Vlada zadužila Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da rukovodi procesom rješavanja problema Instituta Igalo, resorni ministar Janko Odović je za RTHN potvrdio da je procjena imovine Instituta završena, što je ključni prvi korak kako bi mogla biti isplaćeno najavljenih 10 miliona eura pomoći.
– Procjena je, zaista uz veliki napor i trud i procjenjivača i kolega završena. Time su se stekli uslovi da se uradi i plan spašavanja Instituta Igalo, koji će se završiti u narednih desetak dana, ja računam možda i kraće od toga. On će biti dostavljen Agenciji koja se bavi zaštitom konkurencije, te će nakon odobrenja Agencije moći i da se uplati ovaj novac. Zahvaljujem radnicima na razumijevanju. Znam u kakvoj su teškoj situaciji i oni su se prosto pokazali kao jako dobri zaposleni i dobri domaćini, jer su pružili šansu, uz veliko svoje odricanje, da Vlada uradi nešto za spašavanje Instituta Igalo. Dakle, kao što sam rekao, u narednih desetak dana očekujemo završetak Plana spašavanja, a onda će Agencija, takođe, nadam se ažurno i brzo, kao i do sada ocijeniti taj plan, i time će se steći uslovi da se novac za Institut Igalo uplati. Ovim ćemo uraditi prvi korak, ne samo za spašavanje Instituta „Dr Simo Milošević“, već i za njegovo dalje unapređenje i valorizaciju, čime će se on vratiti kao jedan krunski dragulj, mogu slobodno reći, crnogorskog zdravstva ali i turističke ponude, i time ćemo ga na valjan način ponovo učiniti privlačnim i dostupnim, kako našim građanima, tako i strancima – poručio je Odović.
Predsjednica Sindikalne organizacije Instituta „Dr Simo Milošević“, dr Marija Obradović, kazala je da od sastanka do danas imaju samo opšte informacija da se radi na procjeni imovine i akcija, i održavaju sastanci na nivou Vlade.
– Mi nismo dobili konkretne informacije o tome dokle se stiglo sa rješavanjem situacije vezane za tu isplatu, kao ni sa potrebnim radnjama da bi ona bila moguća. I dalje nismo primili nijednu zaradu od 25. decembra. Postoje radnici koji ne mogu dolaziti na posao jer nemaju novac da plate karte, a neću da vam pričam kako su pritisle banke, stanodavci. To je stara priča koja je bila užasno problematična i teška i tog 18. marta, a sada je gotovo neizdrživa – kazala je Obradović.
Istakla je da u ovom trenutku usluge Instituta koristi 500 pacijenata, od toga njih 450 iz Crne Gore, dok su ostali iz regiona, Švedske i Holandije i da je za 23. april najavljen dolazak veće grupe slovenačkih penzionera.
– Mi stremimo ka Evropskoj uniji i sada pitam, ako smo Norvežane tako lako izgubili misleći da su posljedice samo po Institut, i ako sada izgubimo slovenačke penzionere kakva je to slika nas kao potencijalne članice EU, kad se tako lako odričemo tako jednog velikog tržišta, a možemo da radimo kvalitetno i dobro i pokažemo da je Crna Gora jedna zaista ozbilja evropska zemlja. U slučaju da se ne ispune obećanja od 18. marta moraćemo da pristupimo štrajku koji će, bojim se, biti mnogo radikalniji – poručila je dr Obradović, podsjetivši da su radnici Instituta Igalo i Sindikat do sada puno puta prevareni.
Ministar Odović je pojasnio da proces iziskuje vrijeme i zamolio zaposlene za još malo strpljenja.
– Ako želimo da nešto uradimo kako treba i da zaista to ima pravog efekta ubuduće, stvarno moramo uraditi sve što je u našoj moći da taj posao bude dobro urađen. Ovo je značajno upravo i zbog radnika koji će, ako se ovaj posao dobro uradi, imati stabilnu firmu, stabilnog poslodavca koji će moći u narednom periodu da servisira obaveze prema njima, dakle i njihove plate i sve ostalo, ali koji će takođe steći mogućnost, odnosno ispuniti uslov, da se u njega ulaže – rekao je on.
Odović je dodao da će u narednih deset dana intenzivno razgovarati i sa manjinskim akcionarima kako bi odlučili da će i oni učestvovati u dokapitalizaciji Instituta sa državom, ili će joj prodati svoje akcije. Država kako je rekao ne može samostalno ulagati, a da manjinski vlasnici ubiraju korist.
– Manjinski akcionari, ali takođe i radnici, kao i manjinski akcionar koji ima najviše udjela poslije države, su takođe na potezu u naredenih desetak dana jer ćemo mi sa njima takođe morati da pregovaramo o tome da li žele da učestvuju u dokapitalizaciji Instituta Igalo zajedno sa državom, ili žele da se njihove akcije, srazmjerno učešću države, umjesto njih prebace na državu. Ovo je potrebno iz razloga što država zaista ne smije „sipati“ novac svih građana, dakle budžetski novac, u Institut Igalo a da manjinski akcionari, ko god oni bili, od toga imaju samo korist, a ne učestvuju sa svojim novcem takođe u spašavanju i revalorizaciji Instituta Igalo. Ovaj posao mora biti urađen u skladu sa zakonom, čime ćemo garantovati ne samo uspješnost već i apsolutnu ispunjenost pravila igre, odnosno pravila pravne države, i time nećemo ugroziti ni dobijanje IBAR-a koji je od strane Evropske unije najavljen u junu – zaključio je ministar Odović.
Sve teže stanje za Ukrajinu, koja je suočena s dugotrajnom ruskom agresijom. Rusi sustavno gađaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koristeći sve očitiju prednost u naoružanju. I odnos u broju vojnika na ruskoj je strani pa je ukrajinski parlament usvojio prijedlog zakona o mobilizaciji koji sadrži strože odredbe.
Termoelektrana na ugljen Tripilska, 50 kilometara od glavnoga grada Ukrajine. Potpuno uništena u ruskim jutarnjim udarima raketama i bespilotnim letjelicama. Golemi objekt iz sovjetske ere, najveći dobavljač električne energije za tri regije, uključujući Kijev, nestaje u vatrenim plamenima. Ponovno je pogođena i elektrana u Harkivu. Dugo, namjerno i sustavno, Rusija cilja na energetski sustav Ukrajine. Bez struje odmah ostaje 200 tisuća Ukrajinaca. Danas uništene elektrane nekad su proizvodile oko 8% električne energije. Uništenje Tripilske neće biti kritično pitanje za Ukrajinu ljeti, ali će do zime postati “divovski problem”.
– Sve što smo popravljali do ožujka – ponovno je pogođeno. Radili smo cijelu godinu na popravku opreme, a tjedan dana nakon ponovnog priključenja na mrežu – elektrana je oštećena. Opet, rekao je Ihor Orlovski, zamjenik izvršnog direktora Elektrane 5 u Harkivu.
Uzbuna u zoru odjekuje svim dijelovima Ukrajine, na jugu i istoku, Kijevu, na zapadu – najudaljenijem od ratišta. Građani ponovno sigurnost traže pod zemljom…. Više od 80 projektila i dronova pada i – ubija. U glavnoj crnomorskoj luci, Odesi, ubijene su četiri osobe, među njima i desetogodišnja djevojčica. U Harkivu, 30 kilometara od granice s Rusijom, projektil u ljekarni ubija 14-togodišnjakinju i dvije žene.
– Jako mi je žao djeteta koje je poginulo… Ali, neću otići, čak i ako me pogode. Nikada neću otići. Ovdje mi je dom i nemam kamo otići, kazala je Svitlana Jaskovets, Harkiv.
Nakon mjeseci natezanja – ukrajinski parlament donio je zakon za pomoć u mobilizaciji kojim se pooštravaju procesi registracije i kazne za osobe koje izbjegavaju novačenje. Kijevu hitno i nužno treba veći broj vojnika – izmorene postrojbe na bojištu pod velikim su pritiskom pogotovo na istoku gdje Moskva osvaja teritorij.
– Neprijatelj nas brojčano nadmašuje 7 do 10 puta, nedostaje nam ljudi, kaže Jurij Sodol, ukrajinska vojska.
Prosvjednici ispred parlamenta, od kojih mnogi imaju rođake na bojištu, misle kako su oni premoreni i moraju doći kućama. Ali klauzula o demobilizaciji vojnika nakon odslužene tri godine – odbačena je na zahtjev vojske.
– U vojsci sam. Naravno, želim da dečki budu otpušteni iz nje barem nakon 36 mjeseci. Jednostavno se moraju malo odmoriti, kaže Konstantin, ukrajinski vojnik.
Nacrt zakona još mora potpisati predsjednik Volodimir Zelenski. Ranije ovog mjeseca odobrio je druge mjere, uključujući smanjenje dobi za mobilizaciju za dvije godine – na 25.
U okviru manifestacije FEŠTA KAMELIJA 2024, organizator poziva uzgajivače, ljubitelje kamelija i vlasnike cvjećara da svojim cvijetnim kreacijama učestvuju na IZLOŽBI ARANŽMANA OD CVIJETA KAMELIJA.
Izložba će biti postavljena 13. i 14. aprila 2024. u Domu kulture „Niko Bilafer“ – Stoliv.
“Cvijetni aranžmani i buketi dostavljaju se 13. aprila (subota) do 18 h u izložbenom prostoru. Za najljepše cvijetne aranžmane organizator će obezbijediti prigodne nagrade i priznanja.
Informacije na tel: 069 644 506”, poručuje organizator Udruženje “Kamelija“ Stoliv.
