Sipe možete spremati na više načina, cijenjene su u visokoj gastronomiji kao i u tradicionalnim dalmatinskim jelima, poput crnog rižota, ali može i drugačije…
Sastojci:
1,5 kg očišćenih sipa
3 veća krumpira
3 režnja češnjaka (luka)
½ dl maslinovog ulja
sol i papar po potrebi
peršun
Priprema:
Sipe dobro očistiti, odstraniti im kožicu da ostane samo bijelo meso te dobro oprati. Izrezati sipe na manje komade, do 2 cm i staviti kuhati oko sat vremena u dosta posoljene vode. U međuvremenu očistiti i oprati krumpire, narezati ih na kockice i dodati ih u posudu sa sipama koje su već omekšale. Kada i krumpir bude kuhan, sve ocijediti, ali sačuvati malo vode u kojoj se kuhalo. Sve staviti u zdjelu, začiniti s dosta maslinova ulja, dodati malo tekućine u kojoj se kuhalo, posoliti i popapriti. Na koncu dodati sitno sjeckani češnjak i peršin te sve lagano promiješati da se krumpir ne raspadne.
Napomena:
Varijacije ovog jela od kuhanih sipa priprema se u mnogim mjestima, a u Sv. Filipu i Jakovu naziva se line (tj. lijene) sipe upravo zato što je priprema jednostavna.
U kornatskom arhipelagu buknuo je požar na plovilu, a radi se o službenom brodu Nacionalnog parka Kornati, javlja Morski HR.
“Oni su išli na smjenu i negdje na po puta između Prišnjaka i Opata, zakuhalo je nešto u motoru. Pokušali su ga ugasiti, ali nije išlo. Srećom tu je bio naš drugi brod i spasio ih je. Krenuli su vatrogasci i kapetanija i javili su mi da je plastika uhvatila, vjerojatno će potonuti”, kazao je ravnatelj NP Kornati Šime Ježina.
Neslužbeno pak s terena Morski HR doznaje da je unatoč nastojanju posade da s dva vatrogasna aparata ugase požar, kroz samo 10 min šteta bila takva da je brod bio gotov i potonuo je između 80 i 100 metara. Navode da se radi o plovilu iz 1998/1999. godine.
Pozvan je i kanader, no plovilu već nije bilo spasa.
Air France, navodi se, povećava učestalost letova tokom predsezone, omogućujući svakodnevne letove na relaciji Zagreb – Pariz uz dodatne letove četvrtkom i nedjeljom. U vrhuncu sezone, počevši od 8. jula, Air France imat će 11 sedmičnih letova, uključujući četiri dodatna leta iz Pariza za Zagreb, što rezultira dvostrukim dnevnim letovima na relaciji Pariz – Zagreb četiri dana u tjednu.
Nizozemska zrakoplovna kompanija KLM značajno će povećati kapacitet prema Hrvatskoj ovog ljeta, osobito povećanjem broja letova za Dubrovnik. I Split i Dubrovnik sada će imati usklađene rasporede letenja. Tijekom izvansezone KLM će obavljati dva leta dnevno za Split, s kasnim dolaskom te će rano sljedećeg dana polaziti za Amsterdam.
Osim toga, sedam dodatnih letova tjedno iz Dubrovnika za Amsterdam počet će 2. jula umjesto 15. jula. Ta će promjena omogućiti približno 4000 dodatnih sjedala na ruti. Od 2. jula bit će dodan kasni noćni let za Dubrovnik, s polaskom sljedećeg jutra za Amsterdam. KLM tu rutu planira obavljati do 16 puta sedmično.
U saopštenju se ističe da će letenjem na AFKL letovima ovog ljeta, uz povećanje kapaciteta za Split i Dubrovnik, putnici na čvorištima u Parizu i Amsterdamu imati pristup raznim europskim destinacijama te destinacijama širom svijeta, uključujući Sjevernu i Južnu Ameriku, Meksiko, Aziju i Afriku.
Tivatska policija uhapsila je četiri osobe zbog sumnje da su izvršile krivična djela nasilničko ponašanje, nasilničko ponašanje u sticaju sa teškom tjelesnom povredom i ugrožavanje sigurnosti, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
“Naime, policijski službenici došli su do sumnje da je M.K. (19) fizički napadnut od strane S.R. (23), M.R. (21), L.G. (19) i jednog maloljetnog lica starog 17 godina, a čemu je prethodio događaj u kome je M.K. uputio riječi prijeteće sadržine po život i tijelo pomenutih”, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, shodno saznanjima o navedenim događajima, policijski službenici su u saradnji sa budvanskom policijom izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koriste pomenuta lica na tri lokacije i tom prilikom je kod L.G. pronađeno manje pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, dok je kod S.R. pronađena bejzbol palica i dva gasna pištolja.
“Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu lišeni slobode – M.K. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu S.R., M.R., L.G. i maloljetnika starog 17 godina, dok su S.R. i maloljetnik lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. Takođe, slobode su lišeni i M.R. i L.G. koji se sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje”, dodaje se u saopštenju.
Zaključuju da će, u odnosu na pronađene predmete tokom pretresa, protiv pomenutih osoba biće pokrenuti odgovarajući postupci.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat, rasvijetlili su krivično djelo teška krađa koje je izvršeno na štetu jedne banke.
Naime, Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru tivatska policija je podnijela krivičnu prijavu protiv ruskih državljana K.P. (34) i P.Z. (34), koji su trenutno nedostupni nadležnim organima i za kojima policija intenzivno traga.
Oni se sumnjiče da su izvršili krivično djelo teška krađa 26. januara u Tivtu, na način što su upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage napravili oštećenja u spoljašnjem dijelu jednog ATM bankomata, odakle su otuđili novac u iznosu od 23.350 eura.
“Muzeji za obrazovanje i istraživanje”, naziv je panel diskusije koja je u organizaciji Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore Kotor održana juče u palati Grgurina u Kotoru.
Događaj je organizovan povodom Međunarodnog dana muzeja, a panelisti su bili direktori nacionalnih muzeja.
Duskisuju je otvorila dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija Crne Gore, istakavši promijenjenu ulogu muzeja kao centara za edukaciju i istraživanja.
“Kroz različite izložbe i događaje, muzeji omogućavaju javnosti da se poveže sa svojom prošlošću i razumije njen uticaj na sadašnjost i budućnost. Ova manifestacija nije samo proslava muzeja kao institucija, već i proslava kulture i istorije koje oni čuvaju” – ocjenjuje Vujović.
Foto Pomorski muzej CG
Isticanjem važnosti muzeja, navodi, podstičemo zajednice na aktivno učešće u očuvanju kulturnog nasljeđa i edukaciju budućih generacija.
“Zadaci jedne institucije su da omogući dublje razumijevanje prisustva artefakata prošlosti, njihovog značaja, korelacije njihove svrhe i uloge, kao i definicije i vrijednosti. Muzeji su tu da usklade lijepo i dobro, da povežu društvo sa pojedincem, da moralne vrijednosti utkaju u opšte znanje i ponašanje pojedinca u svijetu, da podstaknu maštu svima kojima je namijenjena. Zato slobodno možemo reći da su muzeji istinsko sredstvo unifikacije društva” – ističe Vujović.
Inkluzivnost je, kaže, jedan od principa modernih muzeja. “To podrazumijeva aktivno uključivanje marginalizovanih grupa, stvaranje sadržaja koji je pristupačan OSI, promovisanje međukulturnog dijaloga. Inkluzivni muzeji doprinose boljoj socijalnoj koheziji, smanjujući predsrasude i podstičući razumijevanje i poštovanje među različitim zajednicama” – napominje Vujović.
Foto Pomorski muzej CG
Rad na razvoju muzeja i ulaganje u modernizaciju muzejskih postavki, edukaciju stručnog kadra i unapređenje infrastrukture, navodi, omogućava da bolje služimo svojoj zajednici.
Panelisti su bili: mr Maja Uskoković, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Jakša Ćalasan, direktor Narodnog muzeja Crne Gore, dr Natalija Čađenović, direktorka Prirodnjačkog muzeja i dr Vladislav Šćepanović, direktor Muzeja savremene umjetnosti.
Panelisti su, između ostalog, govorili o tome kako i koliko muzeji daju rezultate, kako da posjetioci izađu bogatiji iz prostora muzeja, koliko pažnje današnji gledalac posvećuje onome što vidi, te koliko poruka i znanja može da ponese iz muzeja.
Direktori nacionalnih muzeja su govorili o izazovima u radu i vizijama institucija koje predstavljaju.
Događaju su prisustvovali: Prjedsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić prisustvovao je danas panel diskusiji pod nazivomglavna administratorka Opštine Kotor Marina Bjelja, dr Anastazija Miranović, predsjednica Crnogorskog nacionalnog komiteta ICOM, direktorka OJU “Muzeji” Kotor Dušica Ivetić i ostali predstavnici muzeologije u Crnoj Gori.
Na pomoćnom stadionu FK “Arsenal” u Tivtu od 15-21. juna održaće se kamp FK ” Crvena Zvezda” Beograd. Na kampu će biti prisutno pet trenera i koordinator baznih selekcija FK “Crvena Zvezda”.
Svečano otvaranje kampa je 15. juna u 18 sati.
16. juna će biti testiranje motoričkih sposobnosti djece,
Od 17-21.06 će se realizovati treninzi po metodologiji rada FK” Crvena Zvezda”.
Prijave za kamp su zatvorene i prijavljeno je 120-oro djece.
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Evropi ozbiljnim posljedicama ako se Ukrajini u budućnosti dopusti da prema ruskom teritoriju uputi dalekometno precizno oružje koje isporučuje Zapad.
– Ti predstavnici NATO-a, posebno u Evropi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti čime se igraju, rekao je Putin u utorak u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu na kraju državnog posjeta.
Nagovijestio je da bi Rusija mogla poduzeti vojne protumjere te rekao da osobito manje zemlje ne bi smjele zaboraviti da njihovi teritoriji nisu veliki i da su gusto naseljeni.
Putin, koji je prije više od dvije godine počeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine, optužio je Zapad za nastavak eskalacije.
– Modernim vojnim sustavima poput raketnog sustava ATACMS ne upravljaju ukrajinski vojnici, nego visokokvalificirani stručnjaci NATO-a na temelju podataka satelitskog izviđanja, ustvrdio je.
Do sada je to oružje uglavnom bilo usmjereno na ukrajinski teritorij koji je okupirala Rusija.
Putin je posebno kritizirao glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji se zauzima za gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju. Stoltenberg se pozvao na pravo Ukrajine na samoobranu.
Ukrajina od SAD-a i drugih zapadnih država traži odobrenje za uporabu projektila i krstarećih raketa za napad na Rusiju kako bi se učinkovitije borila protiv neprijatelja.
Do sada je Kijev za te napade uglavnom rabio dronove vlastite proizvodnje. Ruska je vojska dosad bila u mogućnosti okupljati postrojbe iza granice za nove napade na ukrajinski teritorij ili bombardirati gradove blizu granice, poput Harkiva, zrakoplovima sa sigurne pozicije praktički bez ikakvih smetnji.
Prema Putinovu mišljenju, takvo odobrenje zapadnih država bila bi izravna konfrontacija Rusije i Zapada. U tom kontekstu 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.
Također je doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO-a od strane SAD-a.
– Ako se ozbiljne posljedice za Evropu materijaliziraju, kako će se SAD ponašati s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju, upitao je.
Od početka rata rusko je vodstvo više puta prijetilo da će upotrijebiti nuklearno oružje kako bi odvratilo Zapad od pružanja veće potpore Ukrajini.
Večernji list je u posjedu prijave incidenta koja je podnesena SOA-i o curenju 2.444.587 zapisa o vozilima 1.195.052 fizičkih osoba – sadrže njihova imena, adrese, OIB-e, JMBG-e, datume rođenja, registracije i ostale podatke o vozilima i njihovim policama osiguranja.
O ovom incidentu o kojem je prvi izvijestio Večernji list, oglasio se i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Od četvrtka kada je SOA obavijestila MUP o kaznenim djelima vezano za raspolaganje određenim podacima, policija je krenula s izvidima i oni se vode intenzivno. Vode se kao kriminalističko istraživanje i kroz Agenciju za obradu podataka. Ono što do sada nije potvrđeno jest da se radi o curenju podataka koji su na internetu dostupni”, rekao je.
“Radi se o setu podataka koji su dodatni uz ono što radi MUP. Tu ima podataka koje MUP ne prikuplja, što upućuje da je to djelo došlo u nekoj od institucija koja ima pravo koristiti podatke MUP-a. Ponavljam, bitno je da u javnom prostoru nema tih podataka. Ne možemo govoriti o klasičnom hakerskom napadu jer očito da to nije bio neovlašten pristup bazama”, dodao je.
Trenutno nema podatke o kojem broju korisnika bi mogla biti riječ. “To ne na nekakvom mediju, pretpostavljamo USB sticku i zato se nije proširilo, a na policiji je da sazna tko sve ima pristup tim bazama podataka i da se nađe počinitelj. AZOP nadzire korištenje i zlouporabu podataka i uvjeren samo da ćemo u zajedničkom radu doći o odgovara”, naveo je.
