Jedno lice zadobilo je lakše povrede u incidentu na moru koji se oko 16 časova dogodio u Tivatskom zalivu blizu Opatova.
Kako Vijesti nezvanično saznaju, došlo je do sudara taksi boat glisera jedne firme iz Kotora koja se bavi organizovanjem brzih izletničkih brodskih tura po zalivu i jednog privatnog plovila tipa fisherman.
Srećom, u vrijeme sudara na kotorskom gliseru je bio samo skiper i u plovilu nije bilo putnika, dok je na fishermanu bila tročlana porodica.
foto: SZS Tivat
Povrijeđena je ruska državljanka kojoj je pomoć ukazala Hitna pomoć Tivta na obali na Opatovu. Ona je zadobila lakše povrede od razbijenog stakla na kokpitu brodića.
U nezgodi je pričinjena i materijalna šteta na oba plovila, ali nije bilo prosipanja goriva ili ulja u more.
Na lice mjesta izašla je Pomorska policija, vatrogasci iz Tivta, ekipa marine Porto Montenegro.
foto: SZS Tivat
O nezgodi je obaviještena Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, Lučka kapetanija Kotor i Inspekcija sigurnosti plovidbe.
O incidentu je obaviješten i nacionalni istražitelj pomorskih nesreća mr Aleksandar Božović, a Inspekcija sigurnosti plovidbe i Lučka kapetanija Kotor naložile su da se plovila koja su učestvovala u sudaru dovedu na gradsko pristanište Pine u Tivtu radi detaljnog uviđaja.
Incident koji se danas desio u Tivatskom zalivu bukvalno je već danima “visio u vazduhu” zbog opšteg haosa koji vlada na moru u Boki, gdje je prisutan ogroman broj plovila čiji se skiperi najčešće uopšte ne pridržavaju propisa i voze brzinama znatno većim od tzv. sigurnosne brzine koja je za plovila dužine do 24 metra, u zalivu ograničena na 14 čvorova, odnosno 10 čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige. Za plovila dužine preko 24 metra, ograničenje brzine je još strožije i iznosi 10, odnosno 6 čvorova.
Devet osoba je poginulo, dok se četiri vode kao nestale, pošto je u blizini Folklandskih ostrva potonuo ribarski brod “Argos Džordžija”, saopštio je danas vlasnik broda Stig Ervik iz Norveške.
Ervik je izjavio da je na brodu bilo 27 članova posade i da je 14 spaseno, javlja Rojters.
Posadu je činilo deset Španaca, osam Rusa, pet Indonežana, dva Peruanca i dva Urugvajca, starih od 30 do 58 godina, naveo je Ervik.
“Argos Džordžija” je potonuo u ponedjeljak, 200 nautičkih milja istočno od Stenlija, glavnog grada Folklandskih ostrva.
Policija u Budvi uhapsila jeB.N. (47) iz Srbije zbog sumnje da je počinio 12 krađa na budvanskim plažama, saopštila je Uprava policije.
“On je, kako se sumnja, u periodu od 19. do 23. jula na plažama u Budvi izvršio ukupno 12 krađa na štetu 15 osoba – domaćih i stranih turista, kojom prilikom je ukrao mobilne telefone i novac.
Policijski službenici su uspjeli da pronađu određeni dio otuđenih stvari koje su vraćene vlasnicima”, istakli su u policiji.
B.N. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje.
On se sumnjiči da je počinio krivično djelo krađa u produženom trajanju.
Promocija univerzitetskog udžbenika Doc.dr Pavla Popovića „Upravljanje kvalitetom lučkih usluga u uslovima neizvjesnosti“
Promocija univerzitetskog udžbenika doc. dr Pavla Popovića “Upravljanje kvalitetom lučkih usluga u uslovima neizvjesnosti“ – Univerzitet „Adriatik“ – Bar, biće održana na brodu Marija D u subotu 27. jula. Isplovljavanje iz luke Risan u 20.30 sati.
Udžbenik će predstaviti prof. dr Slavko Arsovski, prof. dr Milan Perović, prof. dr Stevo Nikić, prof. dr Jovan Filipović, akademik prof. dr Siniša Jelušić, prof. dr Dragan Vujović.
Muzički veče će obojiti Dule Milović i Veljko Savić, program će voditi novinarka Tamara Vuković.
Autor doc. dr Pavle Popović je koristeći savremene naučne metode tokom rada na ovom univezitetskom udžbeniku je pronašao na:
– Razvoju modela za integrisano upravljanje lučkim uslugama sa aspekta sistema kvaliteta.
– Razvoju lučkih usluga sa aspekta internih i eksternih prednosti koje nastaju uslijed uvođenja integrisanih sistema menadžmenta;
– Upravljanju lučkim uslugama sa aspekta kvaliteta, zaštite životne sredine i bezbjednosti.
– Definisanju unapređenja održivosti luke i lučkih usluga u turbulentnim poslovnim okruženjima u uslovima neizvjesnosti.
Kao reprezent je izabrana Luka Kotor AD zbog veće složenosti, značenja za nacionalnu privredu Crne Gore i pristupa podacima.
Od političke volje zavisi i vraćanje radne nedjelje u trgovinama. Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj kaže da je izostala podrška poslanika da se izglasa taj zakon. Tako da i ovog ljeta turiste dočekuju zaključane prodavnice drugog dana vikenda.
Da trgovine otvore vrata nedeljom pregovarali su sindikati, privrednici i Vlada. Iako se činilo da su došli do dogovora, negdje je očigledno zapelo.
– Zalažemo se da nedelja bude radna tokom trajanja ljetnje i zimske turističke sezone, to je ukupno pet mjeseci godišnje, da zaposleni koji rade nedeljom imaju sledeću subotu slobodnu, da imaju uvećanu dnevnicu 80% i da trgovina radi samo u jednoj smjeni – kazao je za RTCG zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Filip Lazović.
Predlog izmjena Zakona o trgvoini koji su usaglasili socijalni partneri nikad nije stavljen na dnevni red Parlamenta. I u vlasti i u opoziciji, protiv su radne nedelje.
– Ono što je bio najveći problem u Crnoj Gori i što postoji i dan danas i zbog čega se morala uvesti neradna nedelja jeste činjenica da poslodavci nisu poštovali ono pravo na jedan slobodan dan u toku radne sedmice, i vrlo često smo imali situaciju da ljudi rade po sedam dana nedeljno, da za to nisu adekvatni plaćeni – naveo je Nikola Zirojević iz kluba poslanika Socijaldemokrata.
– Smatramo da to ne šteti crnogorskoj privredi zato što sav promet koji se ne ostvari u toku nedelje, on se ostvari ili u subotu ili u ponedeljak, čak i u petak – smatra Miloš Pižurica iz kluba poslanika Pokreta Evropa sad.
Zbog ovakvih stavova poslanika prema uvođenju radne nedelje u trgovinama, Vladi su ruke svezane.
– Ponovo pozivam poslanike na odgovornost, jer mislim da time gubi i ekonomija, ali i sami zaposleni. Ukratko, ja jesam za to da i u trgovinama bude radna nedelja, ali nisam imao podršku Parlamenta da se izglasa taj zakon – kazao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj,
Izgubljena bitka za ovu sezonu ne znači i izgubljen rat, poručuju poslodavci. Od otključanih prodavnica nedeljom ne odustaju.
– Postoji jedna realnost i potreba da nedelja bude radna i da se opsluži valiki broj građana, ali i stranaca koji je sada u crnoj Gori. Tu realnost sada jedino ne prepoznaje naša legislativa, konkretno, Zakon o unutrašnjoj trgovini – poručuje Lazović.
I dok su vrata trgovačkih lanaca zatvorena, nedeljom su širom otvorena na pumpama, gdje se može kupiti gotovo sve, od igle do lokomotive.
Izuzetno bogatim programom osamnaestog izdanja koje će se ove godine održati od 6. do 11. septembra, Hercegnovski strip festivala (HSF) dokazuje epitet manifestacije od izuzetnog značaja za kulturu u našoj zemlji.
U godini punoljetsva organizatori su se potrudili da dosadašnji izuzetno bogati dio programa unaprijede još više, pa će se u saradnji sa ONE mobilnom mrežom ove godine održati šest radionica za djecu iz hercegnovskih osnovnih i srednjih škola koje će voditi poznati regionalni strip pedagozi, Srđan Stamenković, Filip Andronik i Kostja Ribnik.
„Novina u ovogodišnjem izdanju je i uključivanje nove lokacije u naš ionako raznovrstan program. Tako će na osamnaestom izdanju HSF-a naši gostujući umjetnici, njih oko stotinu, upoznati ljepote Boke Kotorske gledajući ih sa Lovćena, jer je petog dana festivala predviđeno, da pored posjete Tivtu, dio stripovskog programa i mini izložbu, realizujemo na gornjoj stanici žičare Kotor – Lovćen. Na taj način u šestodnevni program HSF-a uključuje se kompletna Boka, jer pored više lokacija u Herceg Novom, naša najznačajnija manifestacija posvećena devetoj umjetnosti sada svoje programe realizuje i u ostale dvije bokeške opštine“, poručuju iz HSF-a.
Pored tipično stripovskih sadržaja, kao što su besplatna crtanja za fanove, radionice za sve uzraste, master class predavanja, izložbe i prezentacije, program HSF-a podrazumijeva i veoma kvalitetan, pažljivo odabran, muzički repertoar svakog dana.
„Na veče otvaranja, u petak 6. septembra, od 22 sata na tvrđavi Forte Mare nastupiće poznati zagrebački pop/rock sastav „Detoru“, a kao predgurpa domaći „Nitro“. Na istoj lokaciji, drugu veče je koncert sjajnog „Kralja Čačka“ kojem će predgrupa biti pobjednici Bunt rock festivala grupa „Mali demon“. Takođe na tvrđavi Forte Mare su koncerti i u nedjelju 8. kada će se hercegnovskoj publici predstaviti regionalna hip-hop zvijezda Marčelo, sa podrškom lokalnih DJ-eva i u ponedjeljak 9. septembra, nazvanog punk-monday sa koncertima beogradskih punk-rock sastava „Bolesna štenad“ i „Dža ili bu“. Utorak je rezervisan za rezidentni sastav nazvan „Boka all stars“ koji čine vrhunski muzičari Marko Vlahović, Dragan Ivanović, Martin Đorđević, Goran Milojević, a koji će sa gostom Rambom Amadeusom, nastupiti u kultnom prostoru Amfiteatra Hercegnovskog pozorišta. Muzički program zaokružuje još jedna regionalna hip-hop zvijezda, sjajni splitski muzičar Vojko V koji će svoj koncert održati završnu veče, u srijedu 11. septembra u plažnom kubu „Peoples“ na Milašinovića plaži“, navode organizatori HSF-a, uz podsjećanje da su ove godine u svoj portfolio upisali još četiri države iz kojih dolaze specijalni gosti – Sjedinjene Američke Države, Turska, Estonija i Meksiko.
„Gosti koji prvi put dolaze na naš festival i samo zbog toga imaju status „specijanih“ su dobitnica 13 Ajzner nagrada (Eisener award) Džil Tompson (Jill Thompson) iz SAD, te njen sunarodnik Džin Ha (Gene Ha), kao i veliki majstori iz Italije Tanino Liberatore (Tanino Liberatore) i Mateo Alemano (Matteo Alemanno), a uz njih su tu i Erik Herengel (Éric Hérenguel) iz Francuske, Anja Morozove (Annya Morozova) iz Estonije, Džok (Jock) iz Velike Britanije, Toni Sandoval (Tony Sandoval) iz Meksika i Jildiraj Činar (Yildiray Çınar) iz Turske. Ako njima dodamo još oko stotinu takođe vrhunskih svjetskih umjetnika, poput Fernanda Danjina, Vilijama Simpsona, Jenike Jofreda, Đorđa Pontrelija, Artjoma Trakhanova, Mirka Čolaka, Jovana Ukropine….. HSF u godini svoga punoljetstva potvrđuje epitet kulturološkog čuda koje su mu nadenuli svjetski umjetnici tokom svog boravka u Herceg Novom“, objašnjavaju organizatori HSF-a uz isticanje da su svi programi besplatni za posjetioci čime se dodatno potvrđuje da ova spektakularna kulturna manifestacija konačno treba da dobije i zvanično status Manifestacije od državnog značaja za kulturu Crne Gore.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju jutros u dva sata i 42 minuta registrovao je jači zemljotres sa epicentrom na 22 kilometra jugozapadno od Medove u Albaniji, koji se osjetio i u Cnoj Gori.
Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.5 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od šest-sedam stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Iz Zavoda su kazali da je žarište zemljotresa locirano je na dubini od deset kilometara.
“Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području”, rekli su iz Zavoda.
Dvadesetdvogodišnji mladić iz Herceg Novog poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Bijeloj.
Kako su saopštili iz Odeljenja bezbjednosti Herceg Novi, u udesu, koji se desio u 3.15 sati, je učestvovalo jedno vozilo, „Audi“, hercegnovskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Kamenara prema Herceg Novom.
Iz za sada neutvrđenih razloga, vozilo je udarilo o potporni zid pasarele, odnosno uvodni dio sa stepeništem, i tom prilikom je na licu mjesta smrtno stradao S.V. (2002. godište) iz Herceg Novog, koji je bio sam u vozilu.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore ne ide u Pariz samo da bi učestvovala, kazao je selektor Vladimir Gojković, navodeći da nije bilo jednostavno ni izboriti vizu za to takmičenje.
ON je naglasio da crnogorski vaterpolisti žele da uđu u borbu za visok plasman, ali da moraju da shvate da je pred njima turnir na kojem je najvažnije misliti samo o prvoj narednoj utakmici.
“Pobjeda na startu ne bi garantovala ništa, kao što ni poraz ne bi značio eliminaciju”, rekao je Gojković na konferenciji za medije.
Prvu utakmicu Crna Gora igra u nedjelju protiv Hrvatske, a u grupi su i Grčka, Italija, Sjedinjene Američke Države i Rumunija.
Plasman u četvrtfinale izboriće četiri prvoplasirana tima.
Crnogorski selektor istakao je da su izabrali najbolje i da na raspolaganju ima igrače za koje vjeruje da mogu da iznesu ono što je zamislilo.
“Iza nas je dva mjeseca priprema, mnogo pripremnih utakmica i dobrog rada i mislim da smo spremni da odgovorimo na sve izazove. Prije svega, da smo zreli da psihološki reagujemo kako treba”, istakao je Gojković.
Crnu Goru će u Parizu predstavljati 19 sportista, a u delegaciji koja u utorak putuje za Pariz je 15 članova Vaterpolo plivačkog saveza.
Na Olimpijskim igrama, pored 13 vaterpolista, su i plivačica Jovana Kuljača (u disciplini 50 metara slobodnim stilom) i plivač Miloš Milenković u trci na 100 metara leptir.
Selektorka Danijela Franeta podsjetila je da će Kuljači i Milenkoviću to biti prvi nastup na Igrama.
“Mladi su i očekujem da daju sve od sebe, a mi da im ne stvaramo pritisak”, rekla je Franeta.
U crnogorskoj ekspediciji za Pariz neće biti predsjednika VPSCG Đura Marića zbog zdravstvenih problema.
Gojković se zahvalio Mariću na naporima da obezbijedi najbolje uslove.
“Pogotovo u posljednja dva mjeseca kada mu je bilo najteže. Želim mu brz oporavak, stvari idu nabolje i nadam se da će sve biti kako treba”, rekao je Gojković.
Prosvjedi protiv masovnog turizma Foto: Stringer / Reuters
Pilar Hernandoživi u kamp-prikolici u predgrađu Palme de Mallorce, a tušira se u lokalnom sportskom centru.
Četrdesetpetogodišnja Hernando, koja teško pronalazi posao u barovima i restoranima, rekla je da si ne može priuštiti cijene najma koje su znatno porasle dijelom zbog brzog razvoja turizma na španjolskom otoku.
– Cijene se podižu, stanarine se podižu, sve raste, osim plaća, kazala je Hernando.
Ona je jedna od brojnih stanovnika Mallorce koji su počeli živjeti u kamp-prikolicama parkiranim u privremenim kampovima s obzirom na previsoke cijene stanova i vlasnike koji ih radije iznajmljuju turistima.
Prosvjedi na otoku
Taj je trend prouzročio prosvjede na otoku, kao i u najposjećenijem španjolskom gradu Barceloni te na drugim mjestima.
Prošle nedjelje je oko 10.000 prosvjednika sudjelovalo u skupu protiv masovnog turizma u Palma de Mallorci.
U gradu su tri takve lokacije s kamperima. Lokalne vlasti osigurale su sustav za reciklažu, no stanovnici kažu da postoji samo jedno mjesto na otoku za odlaganje otpadnih voda.
Tvrde da im nije dopušteno otvarati prozore ili vani postavljati stolove jer su parkirani na javnim površinama.
Policija im prijeti novčanim kaznama dok lokalna vlada tvrdi da im ne može osigurati dodatne uvjete te ih je preusmjerila službama za socijalnu skrb, rekli su kamperi.
Vlada Balearskih otoka nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom.
Istisnuti
Protuturistički aktivisti u Španjolskoj kažu da posjetitelji podižu cijenu smještaja, zbog čega si stanovnici ne mogu priuštiti život u središtima gradova.
Španjolsku je do svibnja posjetilo 33 milijuna međunarodnih turista, što je 14 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2023.
Baleari su nakon Katalonije prošle godine bili najpopularnija španjolska pokrajina za turiste, kojih je došlo 14,4 milijuna, rekao je španjolski zavod za statistiku.
Na turizam također otpada 45 posto BDP-a otoka, reklo je udruženje turističke industrije Exceltur.
Posjetitelji sve više preferiraju unajmljivati kuće za odmor aplikacijama poput Airbnba, pri čemu je kratkotrajni najam stranih turista porastao za 24 posto između ožujka i svibnja, objavio je Exceltur.
Stanarine su na otocima u proteklom desetljeću narasle za 158 posto, što predstavlja najoštrije povećanje u Španjolskoj, prema internetskoj stranici Fotocasa.
Prosječan stanarina za stan od 80 četvornih metara na španjolskom arhipelagu je u lipnju iznosila 1447 eura, prema Fotocasi. Prosječna plaća u Španjolskoj iznosi 1925 eura, prema zavodu za statistiku.
Četrdesetosmogodišnja Aina Anamaria je uzela kredit kako bi kupila kamper, za koji plaća mjesečnu ratu od 323 eura, što je oko pola plaće od 700 eura koju prima za rad u trgovini. Najam sobe u stanu na otoku uglavnom stoji između 400 i 500 eura, kazala je.
– Nema načina da se opiše kako moramo na ovaj način živjeti na svojem otoku, dodala je.
