U konkurenciji 960 takmičara iz 60 klubova zemalja regije i Crne Gore Karatisti Kotora ostvarili fantastičan rezultat, osvojeno je 6 odličja od čega 4 zlata, srebro i bronza.
Zlato
Mia Krivokapić za uzrast do 9 god -25 kg
Jovan Kašćelan za uzrast do 9 god -25 kg
Nikola Mazalica za uzrast do 9 god -30 kg
Pavle Kašćelan za uzrast do 10 god -30 kg
Srebro
Pavle Kašćelan za uzrast do 11 god -35 kg
Bronza
Nikola Mazalica za uzrast do 10 god -30kg
Sledeće takmičenje Kotorana je u subotu (Goražde Open) BiH i Državno prvenstvo za pionire i nade u Baru.
Radnici nekadašnje ”Košute” ponovo će u ponedjeljak blokirati put Cetinje – Podgorica, a saobraćaj će biti zaustavljen od 11 sati i 30 minuta do 16 sati, u mjestu Kruševo ždrijelo.
Iako su radnici poslali dopis Vladi Crne Gore sa tačnim brojem radnika koji potražuju devet zaostalih plata i povezivanje radnog staža, još uvijek nema odgovora u odnosu na njihove zahtjeve, kazao je za RTV Cetinje advokat radnika Petar Martinović.
Naglasio je da će od iduće nedjelje definitivno preduzeti radikalnije mjere ukoliko predstavnici Vlade nastave da ih ignorišu.
Od protesta sigurno odustati nećemo, jer jedino radnici Košute nisu primili ni jedan jedini cent nakon završenog stečajnog postupka, iako je Košuta prodata dva puta, 2001. godine kada se razdijelila imovina i 2015. godine. Svi radnici u Crnoj Gori ponešto su primili, i radnici Oboda, Željezare, KAP-a, Radoja Dakića kao i metalski sektor. Postavljam pitanje, zašto radnici Košute nisu dobili ništa i zašto je takav odnos prema njima? Koristim priliku da zahvalim medijima koji su bili sa nama sve vrijeme, a o narednim potezima obavijestićemo ih tokom naredne nedjelje – kazao je Martinović za RTV Cetinje.
Podsjetimo, radnici nekadašnje Košute protestuju više od mjesec dana, blokirajući svakog ponedjeljka put prema Podgorici.
Broj radnika koji traže da im se isplati devet zaostalih zarada je 693 sa ukupnim iznosom od 2.806.650€, dok je broj radnika koji traži povezivanje radnog staža 81.
Carmina Burana i premijera kratkog dokumentarnog filma RTCG-a
Svečano otvaranje 23. KotorArt Don Brankovih dana muzike planirano je da se tradicionalno održi na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, u Kotoru, na Pjaci Svetog Tripuna.
Ovaj značajni kulturni događaj biće posvećen liku i djelu maestra, Kotoranina, Miroslava Mira Homena (1940-2021). Preko stotinu izvođača na sceni izvešće čuveno djelo 20. vijeka, Karminu Buranu, kompozitora Karla Orfa. Ovo monumentalno djelo, Homen je izveo preko 100 puta u svojoj bogatoj karijeri. Kantatu će izvesti simfonijski orkestar i hor Nacionalnog teatra opere i baleta Albanije, dječiji hor JU OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Kotora koji priprema profesorica Vesna Ivanović, dok će solisti biti sopranistkinja Rovena Đelili, tenor Matias Đili i bariton Armand Likaj. Ansamblom će dirigovati Robert Homen, sin Miroslava Homena. Događaj će biti upotpunjen premijerom kratkog dokumentarnog filma o maestru Homenu, u produkciji Radio-televizije Crne Gore.
Kao festival od državnog značaja iznova potvrđujemo brigu i pažnju koju posvećujemo našim umjetnicima, značajnim pojedincima koji su nas zadužili, kao i lokalnoj zajednici. Ovo svečano otvaranje protkano je sjećanjem na izuzetnog dirigenta, Kotoranina, Mira Homena i veliko nam je zadovoljstvo da organizujemo ovakav događaj kao uspomenu na njegov lik i djelo. Sa ponosom ga se sjećamo i kao dragog gosta Festivala. Na istom mjestu gdje će se održati svečani događaj njemu u čast, maestro Homen je dirigovao 2016. godine, koncertom povodom desetogodišnjice smrti Don Branka Sbutege. – izjavili su iz PR službe Festivala.
U porodici Homen oduvijek su prisutne dvije struje, muzička i urarska. Iza sebe, maestro Homen je ostavio dva sina, oba muzički nadarena, istaknutog dirigenta i profesora Roberta Homena, i trubača i profesora, Rudolfa Homena. U 19. vijeku, njihov čukunđed je došao u Kotor iz Beča, kako bi popravio sat na glavnom gradskom trgu. Zavoljevši Kotor više od Beča, nastanjuje se u njemu za stalno, a i dan danas, u prizemlju tornja se nalazi stara prodavnica satova, u vlasništvu porodice Homen, koja i danas brine o mehanizmu sata, jednog od simbola Kotora.
KotorArt
Muzička struja porodice Homen nosi jake gene Antuna Tonćija Homena, bez kojeg, sadašnji kulturni život grada Kotora sigurno ne bi ovako izgledao. Bio je prepoznat kao značajan pedagog, kompozitor, dirigent, orguljaš i osnivač muzičkih škola. Njegov sin, Miro Homen, nakon završene Muzičke akademije u Sarajevu 1966. godine, postaje šef dirigent sarajevske Opere i baleta. U periodu 1988-1990, bio je direktor Sarajevske Opere i Sarajevske Filharmonije. Trideset godina dirigovao je studentskim horom Slobodan Princip Seljo iz Sarajeva, sa kojim je osvajao prve nagrade na međunarodnim takmičenjima. Kao gostujući dirigent nastupao je u svim operskim kućama bivše Jugoslavije i u brojnim evropskim zemljama. Od 1992. godine radio je kao dirigent, upravnik i potom šef dirigent u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. Dobitnik je nagrade Milka Trnina (1998). U Sarajevu je postavio prvu poslijeratnu opersku premijeru – Pučinijevu Tosku (1998), potom i Verdijevog Trubadura (1998), dok je 2000. godine dirigovao premijeru prve bosanske opere – Hasanaginicu Asima Horozića. Pedagoško iskustvo gradio je na sarajevskoj Muzičkoj akademiji, prvo kao honorni saradnik na predmetu hor, a potom od 1986. godine, i kao redovni profesor.
Veliko mi je zadovoljstvo i čast što mogu najaviti ovogodišnje otvaranje KotorArta. Ove godine je to, pogotovo za mene, koji ću ga po drugi put svojim dirigentskim umjećem otvoriti, poseban događaj jer je ovogodišnji festival posvećen mom pokojnom ocu, Miroslavu Homenu. Moj tata je puno dao za Kotor a njegovo ime puno znači i na prostoru cijele regije, ondašnje Jugoslavije, i mnogima je ostao u srcu. Stoga mi je jako drago i zahvalan sam festivalu i direktoru Ratimiru Martinoviću što se odlučio na ovaj korak da ove godine KotorArt na neki način bude In Memoriam tati i da sve što će se dogoditi ima njegovo obilježje. Karmina Burana predstavlja posebno djelo za tatin opus jer ju je dirigovao više od stotinu puta u Sarajevu. U bivšoj Jugoslaviji se pričalo o tome i, jedno vrijeme, smatrana je zaštitnim znakom Sarajeva. Produkcijski je veoma zahtjevno djelo i meni je velika čast i zadovoljstvo da vas pozovem, ne samo na otvaranje nego da tokom čitavog festivala budete u Kotoru jer zaista ima mnogo koncerata, događaja i ideja na festivalu a sve će to ove godine, na neki način biti obojeno likom i djelom moga oca. – izjavio je Robert Homen.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
Dugoročne računarske prognoze najavljuju mnogo sunčanih dana, uz novi rast temperature. U Podgorici će tokom ove sedmice biti uglavnom sunčano pri čemu će temperature ići i do 28. podioka, koliko se očekuje u utorak, objavljeno je na sajtu Hidrometeorološkog zavoda.
Sunčano i suvo, uz mogućnost povremenog naoblačenja biće i u Nikšiću i na Cetinju.
Identično će biti i na primorju, a naročito na krajnjem jugu – u Ulcinju bi u petak i za vikend moglo biti i do 27 stepeni, a u Baru 26.
Kako sedmica bude odmicala, tako ni na sjeveru, sa izuzetkom Žabljaka, ni večernje temperature neće padati ispod 10 stepeni. Dnevne temperature pritom će dostizati i do 25 stepeni, a kratkotrajne padavine jedino su moguće na krajnjem sjeveru države.
Meteorolozi kažu da su temperature koje je Crna Gora zabilježila u aprilu rezultat dolaska vrućeg vazduha sa sjevera Afrike i Sredozemlja.
Članstvo DPS-a u južnoj regiji Crne Gore danas je direktno, neposrednim putem izabralo nove predsjednike opštinskih odbora u ovim sredinama. Za predsjednika Opštinskog odbora DPS Herceg Novi izabran je Dejan Stojadinović, OO DPS Tivat Nebojša Kašćelan, OO DPS Budva Milan Tičić, OO DPS Ulcinj Arjan Ljamović, saopšteno je iz DPS-a.
“Izbori u Opštinskom odboru DPS Kotor okončani su neriješenim rezultatom jer su kandidatkinja Slađana Mijanović i kandidat Neđeljko Moškov osvojili identičan broj glasova, te će se izbori u ovoj opštini, shodno pravilniku, ponoviti sljedeće subote, kada će biti održani i izbori u opštinskim odborima DPS-a u centralnoj regiji Crne Gore”, istakli su iz DPS-a.
Ističu da su birališta u ovim opštinskim odborima otvorena jutros u osam sati, a da je glasanje, koje je završeno u 20 sati, vršeno kako tradicionalnim neposrednim glasanjem u prostorijama stranke u tim opštinama, tako i elektronskim putem preko članovima dostupne aplikacije.
Dejan Stojadinović predsjednik OO DPS Herceg Novi
“Kao što je to bio slučaj juče, u ostalom i 28. januara ove godine kada je birano rukovodstvo partije na centralnom nivou – predsjednik i potpredsjednici, i danas je među članovima partije vladalo veliko interesovanje za unutarstranačke izbore, te je 72 odsto njih iskoristilo svoje pravo glasa”, navodi se u saopštenju.
Nebojša Kašćelan – predsjednik OO DPS Tivat
Ukazuju da ovakav vid izbora u DPS-u, kojim je po prvi put u istoriji političke kulture Crne Gore jedna partija omogućila članstvu da bira svoje rukovodstvo na državnom i lokalnom nivou, predstavlja novi model demokratskog djelovanja u našoj državi.
“Ovim današnjim partijskim lokalnim izborima Demokratska partija socijalista nastavila je da uvodi nove standarde na crnogorskoj političkoj sceni, i čini dodatni korak ka daljoj demokratizaciji našeg društva i napretka Crne Gore”, zaključuju u DPS-u.
Ljudi koriste čamce za evakuaciju iz Orska u Rusiji (Telegram kanal uprave grada Orenburga/AP)
Poplavne vode danas su još više porasle u području dvaju gradova na ruskom Uralu nakon što je treća najduža evropska rijeka probila branu, poplavivši najmanje 6000 domova i prisilivši hiljade ljudi na bijeg samo s kućnim ljubimcima i tek nekoliko stvari.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u nedjelju je rekao da su poplave u ruskim regijama Kurganu i Tjumenu “neizbježne” zbog poplavnih voda u uralskoj planinskoj regiji Orenburg, izvijestila je državna novinska agencija Tass. Peskov je kazao i da je ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom razgovarao s guvernerima obiju regija.
Niz ruskih regija u Uralskome gorju, u području Sibira te u dijelovima susjednog Kazahstana posljednjih je dana pogođen najobilnijim poplavama u posljednjih nekoliko godina.
Rijeka Ural, koja izvire u Uralskom gorju i ulijeva se u Kaspijsko jezero, u petak je u samo nekoliko sati narasla nekoliko metara, čemu je pridonijelo otapanje leda. Rijeka je probila nasip brane u gradu Orsku, oko 1800 km istočno od Moskve.
– Brana u starom gradu Orsku puknula je noćas i na trećem mjestu. Voda već navire u selo Nikel. U tijeku je evakuacija. Dolazimo čamcima, djelatnici hitnih službi ljude iznose na rukama, rekao je Aleksander Sitnikov, glasnogovornik ruskog ministarstva za hitne slučajeve.
Na snimkama koje je objavilo ministarstvo za izvanredne situacije vide se stanovnici kako gaze kroz vodu koja im doseže do grla, spašavaju nasukane pse i plove poplavljenim cestama u čamcima i kanuima.
Guverner regije Orenburg Denis Pasler je kazao kako je riječ o najtežim poplavama u regiji otkad se prate takvi podaci.
Rekao je i da su poplavljena čitava područja duž cijeloga toka rijeke Ural, duge 2428 km, koja protječe kroz Orenburšku oblast, ali i kroz Kazahstan i ulijeva se u Kaspijsko jezero.
U subotu je kazastanski predsjednik Kasim-Jomart Tokajev rekao da su ovogodišnje poplave po razmjerima i posljedicama najveća prirodna katastrofa koja je pogodila njegovu zemlju u zadnjih 80 godina.
I u ostalim su ruskim regijama izdana upozorenja na poplave, a Kurenkov je kazao da bi se situacija mogla vrlo brzo pogoršati.
– Voda i dalje nadire, a sljedećih će dana razina samo rasti. Stanje je i dalje kritično, rekao je Sergej Salmin, gradonačelnik Orenburga, grada s oko 550.000 stanovnika.
Lokalni dužnosnici izvijestili su da je brana u Orsku izgrađena tako da podnese razinu vode od 5,5 metara, no rijeka Ural je porasla na 9,6 metara.
Savezni istražitelji otvorili su kazneni postupak zbog nemara i kršenja sigurnosnih pravila godine 2010., u vrijeme izgradnje brane. Tužitelji su tada kazali da se brana ne održava na ispravan način.
U nedjelju je zbog poplave rad obustavila i rafinerija nafte u Orsku. Prošle je godine ta rafinerija preradila 4,5 miliona tona nafte.
Tokom ovog vikenda, JK Lahor je uz pomoć TO Kotor organizovao “Proljećnu regatu” za klase ILCA i Optimist. Jedrilo se tokom dva dana uz učešće 36 takmičara i takmičarki iz tri bokeljska kluba.
Prvi dan jedrenja – subota 06.04.
Ukupno je prijavljeno 36 učesnika regate.
JK Jugole Grakalić prijavio je 6 takmičara i 3 takmičarke u klasi Optimist.
JK Delfin nastupi je sa 4 jedriličara u klasi Optimist i 4 jedriličara u klasi ILCA6.
JK Lahor je predstavljalo 9 Optimista u muškoj i 5 u ženskoj konkurenciji, dok je u klasi ILCA4 nastupilo troje takmičara a u klasi ILCA6 njih dvoje.
Prvog dana se dugo čekalo na vjetar pa je prvo jedrenje krenulo nešto nakon 14:00 časova. Jedrilo se po vjetru jačine 3 bofora uglavnom južnog smjera. Po završetku prvog jedrenja za sve klase krenulo se i sa drugim, ujedno i poslijednjim jedrenjem za taj dan.
Foto JK Lahor
Drugi dan jedrenja – nedjelja 07.04.
Drugi dan jedrenja donio je lošije uslove vjetra pa se odjedrila samo jedna regata po vjetru sjevernog smjera jačine 2 bofora. Čekalo se na vodi još neko vrijeme da se uslovi vjetra promjene, međutim bio jo to konačan broj jedrenja za proljećnu regatu.
Dodjela nagrada organizovana je ispred prostorija kluba gdje je predsjednik kluba Filip Petričević pozdravio prisutne i pročitao rezultate a jedriličar Luka Ognjanović, uručio medalje i pehare najboljima.
Optimist generalno
I mjesto – Andrej Ašnin – JK Delfin
II mjesto – Risto Milojević – JK Jugole Grakalić
III mjesto – Damir Đešević – JK Lahor
Optimsit djevojčice
I mjesto – Valentina Đorđević – JK Jugole Grakalić
II mjesto – Nika Živković – JK Lahor
III mjesto – Danica Milojković – JK Jugole Grakalić
Foto JK Lahor
Otimist do 12 godina
I mjesto – Risto Milojević – JK Jugole Grakalić
II mjesto – Damir Đešević – JK Lahor
III mjesto – Valentina Đorđević – JK Jugole Grakalić
Mostar: Pogled iz zraka na odron u kamenolomu Foto: Denis Kapetanovic / Pixsell
Istraga zbog nesreće izazvane odronom koji je nastao prilikom miniranja jednog dijela kamenoloma u mjestu Bijela kod Mostara u kojoj su povrijeđene dvije osobe, a oštećeno više vozila, nastavljena je i jutros.
Iz Operativnog centra civilne zaštite HNK-a izvijestili su u nedjelju da je istraga nastavljena te da policija osigurava mjesto nesreće.
Podsjećaju da je 6. travnja, oko 18:30 sati, došlo do aktiviranja klizišta velike količine kamena zbog miniranja kamenoloma.
Prilikom miniranja jednog dijela kamenoloma odlomio se i drugi dio, što je prouzrokovalo veliku količinu kamenih odrona koji su završili u rijeci. Prilikom pada velika količina kamena je zatrpala automobile koji su se nalazili na cesti, dva automobila su završila u rijeci, dok se za jednim automobilom traga, jer se ne zna nalazi li se pod odronom ili u vodi. Na sreću, automobili su u vlasništvu planinara koji u trenutku nesreće nisu bili u njima.
“Prema trenutnim informacijama ljudskih žrtava nema. Ozlijeđene su dvije osobe od kojih se jedna nalazila u čamcu koji je oboren prilikom pada odrona u rijeku i time prouzrokovao rast vodostaja i veliki val, dok se druga ozlijeđena osoba nalazila na obali u trenutku nesreće”, kažu iz Operativnog centra i dodaju da se obje osobe medicinski zbrinute.
Policija osigurava mjesto nesreće, istraga je prekinuta sinoć zbog mraka i nastavila se jutros, dodaju iz spomenutog centra.
Na osnovu Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija, Izvršni odbor Turističke organizacije opštine Tivat, donio je odluku da se finansira 27 manifestacija.
Turistička organizacija Tivat je primila 33 zahtjeva za dodjelu sredstava, od kojih je 27 od njih ispunilo tražene kriterijume. Ukupna opredjeljena sredstva po ovom Javnom pozivu iznose 31.500 eura.
TO Tivat finasirati će MZ Krtoli za 9. Srpski sabor sa 2.500 i MZ Krašići za Feštu od ribe i vina sa 2.500 eura, GPD Tivat “Veliki šušur”, KUD Boka “Kolo bez granica”, KUC Kadena “7. Smotra folklornih ansambala” sa po 2.000 eura, TK Multisport akademija Mayer “Boka Bay Trail”, Organizacija žena Tivat “Žućenica fest”, MZ Lepetane “Fešta od ribe i vina”, Fondacija tivatske muzičke svečanosti “Tivatski muzički festival”, BSK Kalimanjac “68. Bućarska olimpijada” sa po 1.500 eura…
