U Kući nobelovca Iva Andrića, u subotu su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović priredili prijem za ambasadora Republike Austrije u Crnoj Gori, Kristijana Štajnera. Povod za prvu zvaničnu posjetu Herceg Novom je naučna konferencija o pravnoj istoriji Boke, zemalja u okruženju i uticaju Austro-Ugarskog naslijeđa kao i obilježavanje 150 godina od posjete cara Franca Josifa.

Herceg Novi je veoma aktivan po pitanju uspostavljanja saradnje sa sličnim gradovima u Evropi i svijetu, a dva glavna segmenta u kojima vidi mogućnost povezivanja su kultura i turizam, istakao je predsjednik Katić.

„Raduje me što u poslednjih par godina u kontinuitetu imamo značajan broj austrijskih turista u Herceg Novom koji ostvaruju od 15 do 20 000 noćenja sa tendencijom rasta. Razgovarali smo i o mogućnostima kulturne saradnje, nastupima austrijskih umjetnika na nekom od brojnih festivala u Herceg Novom. Otvorili smo mogućnost uspostavljanja veza sa austrijskim gradovima koji su slični nama. Nezaobilazan je bio i razgovor o evropskim integracijama gdje austrijski ambasador snažno podržava naš put. Pristupanje EU i Šengen zoni donijeće smanjenje gužve na graničnim prelazima. Bio je to srdačan razgovor sa brojnim temama, osvrtom na kulturno naslijeđe iz doba Austro-ugarske do današnjeg vremena, ali i svim onim što će doprinijeti jačanju veza Crne Gore i Austrije gdje mi kao gradovi dajemo značajan doprinos“, istakao je predsjednik Katić.

Ambasador Štajner je istakao da ga raduje što je u gradu sa kojim Austrija ima dugu istoriju.

„Drago mi je da ćemo imati konferenciju o istoriji prava i uticaju Austro-ugarske na Crnu Goru i druge zemlje u okreženju, a povod je izuzetan – 150 godina od posjete cara Franca Josefa Boki. Nakon godinu na poziciji ambasadora mogu istaći da vidim kako naslijeđe iz tog perioda i dalje ima svoju ulogu, na primjer lokalni katastar je nešto što potiče iz vremena austro-ugarskog perioda. Srećan sam što mogu nastaviti i slijediti put takvog naslijeđa. Želim da zahvalim predsjednicima Opštine i Skupštine, kao i predstavnicima kulturnog sektora koji su doprinijeli da se ovaj događaj održi, ali i Kući nobelovca Iva Andrića i Milice na prijemu. Ljubitelj sam Andrićevog djela, mnogo toga sam pročitao, posjetio mjesta koja su njemu bila važna kao što su Travnik, Višegrad. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u Herceg Novom i što smo okupljeni ovako posebnim povodom“, kazao je ambasador Štajner.

Prijemu je prisustvovala i direktorica JUK Herceg fest, Tatjana Ateljević.

Naučna konferencija koja će okupiti istoričare i pravnike iz Austrije, Norveške, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, biće održana danas u hotelu Park u Bijeloj. Oni će razgovarati o prenosima i recepciji pravnih sistema kroz istoriju, interakciji pravnih tradicija u raznim istorijskim kontekstima, značaju i očuvanju materijalne i kulturne baštine austrougarskog perioda u Boki kotorskoj.

Inicijator je Novljanin Janko Paunović, doktorand i saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču, koji realizuje ovu inicijativu uz tehničku i organizacionu podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi.

Blagdan bl. Ozane Kotorke  zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora obilježava se 27. aprila.

Na blagdan bl. Ozane Kotorke svete mise u crkvi Sv. Marije od Rijeke (Koleđati) – bl. Ozane,  bit će u 8, 10 i 18 h. Misu u 10 sati predvodi kotorski biskup mons. Mladen Vukšić.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563.) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.

Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.

U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.

Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“

U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Crnogorska dizajnerka i stilistkinja Rada Krivokapić Radonjić iz Kotora proglašena je od strane Corporate LiveWire sa sjedištem u Londonu, za najboljeg modnog dizajnera u kategoriji za Južnu Evropu 2024/25.

Fondacija LiveWire ovu nagradu dodjeljuje godinama unazad u Velikoj Britaniji, Škotskoj, Velsu u drugim evropskim zemljama, Istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, Tajlandu i u Aziji.

Kako nam je kazala dizajnerica u toku je i registracija novog brenda G&M Rada Krivokapić Radonjić.

Naziv G&M osmišljen je sredinom januara ove godine.

U sastavu novog brenda će biti parfem za muškarce na čijem se odabiru sastojaka trenutno radi u saradnji sa saradnicima.

Zeleni projekat Radinog novog brenda ima za cilj povećanje upotrebe regenerisanog pamuka u održive praksi, proširenje zelenih površina na različitim teritorijama širom svijeta gdje brend posluje.

Još jedna lokacija za klijente nalazi se u Prvomajskoj ulici u Budvi.

Izradu haljina brenda Rada Krivokapić Radonjić za film radi saradnica u izradi kostima Dragana Šoć.