Požar iznad Njivicaa – Foto M. Dobrilović – Boka Newsv
Herceg Novi – Policija je uhapsila piromana koje je izazvao požare prije dva dana na Njivicama, koje su gasili vatrogasci iz Herceg Novog i Boke i koji je prijetio i kućama. Kako je potvrđeno u policiji u pitanju je osoba L.R. (22) koja je izazvala požare na istom terenu i prije dvije godine.
Podsjećamo požar na Njivicama je izbio oko 14 sati 18. jula i širio se zbog vjetra velikom brzinom i ispod saobraćajnice, gdje je bilo kuća i iznad puta na nepristupačnom terenu. U pomoć hercegnovskim vatrogascima su pritekle i kolege iz Boke, a vatra je gašena i iz vazduha.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Zlatko Čirović je naglašavao da je požar izazvan ljudskim faktorom, jer se vatra pojavila u dva minuta na nekoliko mjesta.
Hari Mata Hari Hari Mata Hari - Risansko veče 2025.
Hari Mata Hari - Risansko veče 2025.
Tradicionalna fešta Risansko veče sinoć je privukla veliko interesovanje kako mještana tako i brojnih turista. Mjesna zajednica (MZ) Risan i Turistička organizacija (TO) Kotor i ovom prilikom su upriličile kvalitetan program koji je oduševio posjetioce i prikazao Risan u najboljem svjetlu.
„Manifestacija Risansko veče je postala simbol ljetnje turističke sezone u Risnu. Ima preko tri decenije dugu tradiciju i jako je značajna za mještane jer predstavlja šansu da se i ovo malo mjesto predstavi kao jedan prelijep ambijent za organizaciju ovako ambicioznih i zabavnih programa. Risan, osim što je grad sa prošlošću, je grad sa jednom svijetlom budućnošću jer se već u najavi imaju kvalitetni infrastrukturni projekti. Uskoro očekujemo otvaranje velikog hotela u Risnu, nedavno je ovdje otvoren novi sportski teren, najavljeno je da će se obnavljati stari putevi, kao i mnogi drugi infrastrukturni projekti koji će zaista značiti da ovo mjesto dobija novu razvojnu šansu,“ navela je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.
Da gosti prepoznaju veliki turistički potencijal Risna svjedoče i statistički podaci.
„Po nekim procjenama negdje od 700 do 1.000 turista odmara u Risnu, najviše ih je iz regiona, ima dosta gostiju koji imaju svoje vikendice i kuće. U Risnu pronalaze mir jer je riječ o lijepom porodičnom mjestu. Privatni smještaj je dosta popunjen, te očekujemo i dobar nastavak sezone,“ dodala je Radulović.
Na značaj manifestacije Risansko veče ukazala je i Adrijana Petričević sekretarka MZ Risan.
„Ovo je sama kruna sezone. Ovu manifestaciju su nekada organizovali lokali između sebe, poslije 30 godina smo došli do toga da dovodimo veće zvijezde iz regiona. Pokušavamo da oživimo Risan i da mu vratimo kulturu, muziku i istoriju,“ navela je Petričević.
Brojni posjetioci Risanske večeri sinoć su imali priliku da uživaju u izuzetnom koncertu slavne bosanskohercegovačke pop grupe Hari Mata Hari na čelu sa frontmenom Harijem Varešanovićem. Varešanović i bend su priredili sjajnu atmosferu, a publika je plesala i uglas pjevala uz hitove kao što su „Lejla“, „Sedamnaest ti je godina”, “Navodno” i mnogi drugi.
Pozitivne utiske iz Risna podijelio je i sam Varešanović.
“Nismo ovdje bili sto godina, tako da se nakupilo dosta emocija, pjesama… Ovdje je naša publika koja voli te pjesme i koja nas je u ovoj sredini poželjela. Iako su nas vjerovatno gledali po Kotoru, Budvi, Novom ovdje u lijepoj atmosferi ovog trga smo napravili jedno prolaženje kroz čitavu karijeru grupe Hari Mata Hari. Pjevale su se stare i nove pjesme, tako da je bilo baš veselo,” ispričao je Varešanović.
Hari Mata Hari – Risansko veče 2025.
Istakao je da je imao vremena i da prošeta Risnom.
“Osjećam se super. Danas smo dan proveli u điru po rivi i nekim lijepim restoranima. Risan mi je baš po mjeri. Baš bih volio odmarati ovdje malo duže,” dodao je pjevač.
Odličnu uvertiru u nastup Hari Mata Harija napravila je crnogorska grupa Crveno i crno.
“Kao i uvijek, publika na primorju dočeka naš bend i našu muziku onako kako stvarno dolikuje primorcima – pozitivno, veselo, uz dobru atmosferu i dobru energiju,” kazao je član grupe Novak Raičković.
Bend Crveno i crno standardno je pripremio raznovrsan repertoar u kome su mogle uživati sve generacije prisutne u publici.
“U repertoaru imamo neki odabir gdje se trudimo da budemo zaista raznovrsni i za svačije ukuse, ali ipak u sklopu našeg repertoara. Suptilno može da se ispuni i neka želja iz publike,” navela je pjevačica grupe Eva Papović.
Nakon uspješne realizacije Risanske večeri, Rišnjane i goste 29. jula očekuje Rimska noć – manifestacija koja ima cilj da približi važnost arheologije u turizmu i na što bolji način prikaže kako se nekada u Risnu živjelo i zabavljalo.
U Kotoru sinoć je održano nezaboravno muzičko veče koje je privuklo brojne posjetioce – kako lokalno stanovništvo, tako i brojne turiste. Publika je imala priliku da uživa u nastupima dva energična tribute benda: Tribute to Blues Brothers i Tribute to Tina Turner. Ova muzička večer, ispunjena dušom, emocijom i snažnim glasovima, podsjetila je na zlatno doba bluza i soula.
Prvi dio večeri pripao je sastavu Tribute to Blues Brothers, koji je vjerno dočarao muziku i energiju legendarne braće iz kultnog filma. Bend je donio autentičnu atmosferu američkog bluza uz duvačku sekciju, kostime i zaraznu ritmiku koja je rasplesala publiku.
Kotor – Festival tribute bendova 2025.
Klavijaturista Milan Petrović podijelio je svoje utiske s medijima:
“Naš sastav čine ozbiljni muzičari koje je okupila velika ljubav prema bluzu i kultnom filmu Blues Brothers. Počeli smo negdje 2014. godine, a danas nas je devet. Nismo klasičan tribute bend – imamo i muške i ženske vokale, i trudimo se da na sceni damo maksimum u svakom smislu. Crnu Goru jako volimo i drago nam je što prvi put nastupamo baš u Kotoru.”
Drugi dio večeri bio je rezervisan za bend Tribute to Tina Turner, koji je donio istinski omaž “kraljici rokenrola”. Njihova frontmenka, Julijana Vincant snažnim vokalom, energijom i scenskom pojavom oživjela je duh Tine Turner, ostavljajući publiku bez daha.
Kotor – Festival tribute bendova 2025.
Julijana je otkrila kako je ovaj projekat započeo i kako se razvijao kroz vrijeme:
“Ova ideja postoji već dugo. Ljudi su uvijek najbolje reagovali kada bih pjevala pjesme Tine Turner. Njena energija, emocija i snaga na sceni jednostavno su mi bile bliske. Prvi veliki koncert imali smo u Zrenjaninu, a projekat je tada započeo u saradnji sa simfonijskim orkestrom, što je bio poseban doživljaj”, kazala je Julija.
Bend Tribute to Tina Turner sada broji sedam članova, a iako postoji nešto više od godinu dana, iza sebe već ima zapažene nastupe.
Kotor – Festival tribute bendova 2025.
“Danas nas je sedam u bendu, a svaki od članova unosi poseban doprinos u ono što radimo. Publici želimo pružiti istinsko emotivno i muzičko iskustvo koje slavi Tininu ostavštinu”, dodala je Julija.
Veče u Kotoru pokazalo je da bluz i soul nisu samo muzički pravci, već živa energija koja povezuje generacije i prelazi granice jezika i prostora. Publika je do dugo u noć uživala u ritmu i pjesmama koje su obilježile decenije, a Kotor se još jednom potvrdio kao važno mjesto na kulturnoj mapi regiona.
Namjerni nalet vozilom u Hollywoodu Foto: AXN NEWS / via REUTERS
Policija u Los Angelesu potvrdila je da se vozač u istočnom Hollywoodu namjerno zaletio automobilom u ljude u petak navečer. Broj ozlijeđenih porastao je na 30, od kojih je 7 u kritičnom stanju.
– Prema posljednjim informacijama, imamo 30 žrtava, 18 žena i 12 muškaraca. Osumnjičenik se zaletio u skupinu ljudi. Oni su ga okružili i izvukli iz automobila, ali primili smo izvješće da ga je netko iz gomile nastrijelio. Osumnjičenik je operiran i ne može slobodno otići jer je u pritvoru. Razmatramo optužbe za pokušaj ubojstva i napad smrtonosnim oružjem, izjavila jeLillian Carranza, policijska uprava Los Angelesa.
Vozač se zaletio u skupinu ljudi koja je stajala ispred noćnog kluba. Policija kaže da su ga građani izvukli iz automobila nakon čega ga je netko pogodio u leđa hicem iz vatrenog oružja.
Porečka je policija kazneno prijavila 34-godišnjeg slovenskog državljanina koji je devet puta u autokampovima u Istri ukrao 12 električnih bicikala, čime je strane turiste oštetio za oko 70 tisuća eura.
Objašnjavajući okolnosti događaja, istarska je policija izvijestila kako je 18. srpnja zaštitar u kampu u Funtani uočio sumnjivu osobu te je pozvao policiju.
Policajci su potom oko 21.20 zatekli i uhitili slovenskog državljanina koji je opisom odgovarao počinitelju ranijih kaznenih djela.
Pregledali su kamp i u grmlju pronašli nekoliko ukradenih bicikala.
Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je Slovenac, u razdoblju od 30. juna do 18. jula, sedam puta u autokampu u Funtani te dva puta u autokampu u Vrsaru otuđio ukupno 12 električnih bicikala.
Time je oštetio četiri njemačka državljana te državljane Slovačke, Poljske, Austrije, Češke i Slovenije za oko 70 tisuća eura.
Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja Slovenac je, uz kaznenu prijavu, u večernjim satima 19. srpnja priveden u pritvorsku jedinicu PU istarske.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama prethodnog dana uspješno je realizovala dvije akcije traganja i spašavanja u akvatorijumu crnogorskog primorja. Intervencije su sprovedene brzo i efikasno, bez potrebe za medicinskom pomoći osobama koje su bile u opasnosti.
Prva akcija odvijala se u Ulcinju, u blizini hotela Albatros, kada je spasilački skuter sa spasiocem, intervenisao nakon dojave da su dvije osobe u moru bile ugrožene usljed jakih morskih struja. Zahvaljujući brzoj reakciji, spašene su državljanke Bosne i Hercegovine koje nijesu uspjele da same doplivaju do obale.
Druga intervencija izvedena je u večernjim satima na nepristupačnoj plaži Crvena glavica kod Čanja, nakon što su dva državljanina Češke, u pratnji psa, ostali blokirani i zatražili pomoć putem Operativno-komunikacionog centra (OKC 112). Zbog klizavog i opasnog terena, povratak pješice nije bio moguć, pa je spašavanje izvršeno sa morske strane plovilom SAR-5. Akciju je izvela posada SAR tima u koordinaciji sa nadležnim službama, a osobe su uspješno evakuisane i prebačene na sigurnu obalnu lokaciju.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na građane i turiste da se pridržavaju bezbjednosnih preporuka, naročito kada je riječ o kretanju u nepristupačnim zonama i kupanju u područjima sa jakim morskim strujama.
Zbog oštećenja vodovodne cijevi fi 110 od strane firme Bemax, na dionici puta budućeg bulevara Tivat – Jaz, obavještavaju se potrošači na području od Radanovića do Lukavaca da će biti bez vode do daljnjeg, sopšteno je iz kotorskog vodovoda.
Ovo nije privi put da izvođači radova probiju vodovodnu cijev.
Kao kao najfrekventnije saobraćajnice sa preko 30.000 vozila dnevno budući bulevar Tivat – Jaz, koji prolazi kroz tri opštine, treba da bude završen je januar 2026. godine.
STAV: Uprkos viševjekovnoj i bogatoj istoriji Boke Kotorske, na djelu je kontinuirana devastacija kulturnog nasljeđa i pomorstva
Ovih dana su objavljene vijesti o opasnosti da UNESCO izbriše Kotor sa liste svjetske kulturne baštine i o kolapsu Crnogorske plovidbe Kotor. To je rezultat procesa koji ugrožavaju grad i državu.
Istorija civilizacije počinje stvaranjem gradova. Riječ civilizacija potiče od latinske riječi civitas, grad (odnosno zajednica građana jer je riječ za grad u fizičkom smislu urbs). I istorija prostora današnje Crne Gore počinje osnivanjem gradova na obali. Jedini grad u unutrašnjosti je bila Duklja, uništena od barbara u VI-VII vijeku. Do XVI v. nema drugih gradova u unutrašnjosti, koje su zatim osnovali Turci. Cetinje je postalo grad tek u XIX vijeku. Sa svim poštovanjem za druge gradove, Kotor ima najbogatiju istoriju i kulturno nasljeđe koje je od UNESCO-a proglašeno svjetskom kulturnom baštinom 1979. (prije Venecije, Rima, Vatikana Firence i Beča). Kotorska utvrđenja su ušla na UNESCO-vu listu 2017. a Bokeljska mornarica 2021.
Istorija
Od početka istorije duge 2.000 godina Kotor je vezan za more i pomorstvo, što svjedoči legenda o njegovom nastanku; vila je savjetovala osnivače grada da ga ne grade u brdu, već na obali kako bi more bilo izvorom njihovog blagostanja. Kada je Rimsko carstvo 395. g. podijeljeno na Istočno i Zapadno, Kotor je pripao Zapadu, što je odredilo njegovu istoriju. Od ranog srednjeg vijeka je imao sve elemente zapadno evropskog grada; biskupiju, sveca zaštitnika, komunalno uređenje, veliku autonomiju, plemstvo, građanstvo, statut, bratovštine, razvijenu privredu (zanatstvo, manufakturu, trgovinu, pomorstvo), utvrđenja i sposobnost da se brani. Kotor sa okolinom je jedini dio današnje Crne Gore koji nije nikada bio osvojen od Turaka i pored brojnih opsada i napada sa kopna i mora. Poslije turskog osvajanja Herceg Novog i Risna 1482, Crne Gore Crnojevića 1496, dobrovoljne predaje Grblja sultanu 1497. te turskog osvajanja Ulcinja i Bara 1571 g., Kotor je vjekovima bio krajnja granica kršćanske Evrope prema Osmanskom carstvu. Uspijevao je da odoli napadima zahvaljujući tome što je bio dio Mletačke Republike te hrabrosti građana. Uprkos ratovima, opsadama, zemljotresima i epidemijama Kotorani i stanovnici gadova u okolini (Perasta, Prčanja i Dobrote) su postigli značajne rezultate na kulturnom planu: u arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu, književnosti, muzici. Kotor i okolina su jedini u Crnoj Gori imali kulturnu istoriju analognu onoj drugih gradova Evrope; romaniku, gotiku, humanizam, renesansu, barok, prosvjetiteljstvo. Učestvovali su u sedam mletačko-turskih ratova dajući doprinos zaustavljanju širenja Osmanske imperije na Mediteranu, a sa snagama Svete Lige koju je osnovao papa (Papska država, Toskana, Venecija i Malteški red) su učestvovali u oslobođenju Risna i Herceg Novog, a zatim su osvojeni Krivošije, Majine, Brajići, Pobori i Grbalj. Iz mletačke Boke su u XVII vijeku počele akcije za oslobođenja Crne Gore, gdje je Venecija uspostavila prvu civilnu vlast, guvernadura, koji je bio Kotoranin. Boka je dobila svoj urbani i arhitektonski izgled u vrijeme mletačke vladavine, kada su uvezena ili stvorena od lokalnih stvaralaca brojna djela likovne umjetnosti, muzike, književnosti, filozofije, teologije i historiografije. Uprkos tome, u nacionalnoj historiografiji Mletačka Republika se naziva okupatorom, što je apsurdno; Kotor je sedam puta molio da ga Republika primi pod zaštitu. Zahvaljujući Veneciji, Kotor i Boka su ostali dio evropske civilizacije, a iz njih su se civilizacioni uticaji širili prema Crnoj Gori pod turskom vlašću. Tokom mletačke vladavine pomorstvo je pored svih problema dostiglo najveći stepen razvoja; Boka je krajem mletačkog perioda imala oko 700 jedrenjaka i oko 4.000 pomoraca.
Kotor – Dobrota – foto Boka News
U Evropi
Poslije burnih promjena nakon propasti Mletačke Republike i tokom Napoleonovih ratova, 1814. je počela vladavina Austrije koja je trajala do 1918. i u tom periodu Boka je bila integrisana u Evropu. I vladavina Austrije (od 1867. Austrougarske) se danas prikazuje kao okupacija zanemarujući činjenice; delegacija bokeljskih opština je tražila od austrijskog cara pokroviteljstvo, a dogovorom austrijskog i ruskog cara Boka je pripala Austriji, što je potvrđeno na Bečkom kongresu. Pomorstvo je bilo obnovljeno, a IvoVisinje bio prvi austrijski državljanin i Južni Sloven koji je sa svojim brodom oplovio svijet. Kada je brodarstvo na jedra propalo bokeljski pomorci su nastavili ploviti na brodovima AustrijskogLojda i osnivali svoja preduzeća u Trstu. Bokeljska mornarica je dobila novi statut, a Kotor je bio brzim parobrodima povezan sa Trstom, a odatle sa Bečom i Evropom. U Kotoru su osnovani gimnazija, pomorska i muzička škola. Bokelji su studirali u Beču i Pragu, a nastavljen je razvoj književnosti, umjetnosti i muzike. Kotor i Boka su bili ekonomski i kulturno bitni za Crnu Goru. Austrougarska je osnovala 1870. prvi put u Kotoru pravoslavnu episkopiju (ukinutu 1931). Don BrankoSbutegapiše da Boka početkom XX vijeka „nosi karakteristike kraja koji je u sebi spojio mletačko nasljeđe i austrijsku državno-pravnu uređenost“.
Negativan odnos prema Austriji je vezan za Prvi svjetski rat, ali se zaboravlja da nije Beč objavio rat Cetinju nego obrnuto. Crnogorska vojska je 1915. zauzela Budvu, a sa Lovćena je bombardovana Boka. Kad je austrijska artiljerija odgovorila, oštećena je Njegoševa kapela; nije tada srušena, već poslije rata, da bi kralj Aleksandar sagradio novu.
Pomorski eksponati
Iako nije bilo značajnog razvoja Kotora i Boke poslije Prvog svjetskog rata ipak je osnovano više malih brodarskih preduzeća, a najveće je bilo „Ad Boka“ (kasnije „Zetska plovidba“). U socijalističkoj Jugoslaviji je Bokeljska mornarica bila odvojena od vjerskih tradicija, ali su postignuti značajni rezultati u razvoju pomorstva i kulture, „Jugooceanija“ je bila jedan od najvećih jugoslavenskih brodara, osnovana je Viša pomorska škola, zatim Pomorski fakultet, Pomorski muzej, Istorijski arhiv, Institut za pomorstvo i turizam. Raspadom države i ratovima 1991–1999. Boka je bila dugo izolirana od svijeta, kolabirali su pomorstvo i turizam, a zaliv je postao baza italijanskih krijumčara.
Antun Sbutega
Kulturna spona
Obnovom nezavisnosti Crne Gore i njenom težnjom za evropskim i euro-atlantskim integracijama Kotor postaje važan kao kulturna spona sa Zapadom. Najstarije postojeće institucije u Crnoj Gori su Kotorska biskupija (vjerovatno iz V v.) i Bokeljska mornarica (početak IX v.). Biskupija je duhovna vertikala Kotora, a Mornarica dokaz da je pomorstvo vjekovima izvor njegovog blagostanja i veza sa svijetom. U Kotoru je nastalo prvo poznato pisano djelo u državi (Andreacijeva povelja iz IX v.), kao i prva apoteka, prva bolnica, prvo pozorište, prva gimnazija, prva pomorska i muzička škola u državi. Godine 2009. je proslavljeno 1.200 godina od dolaska relikvija Svetog Tripuna u Kotor i osnivanja Mornarice, a 2016. g. 850 godina od gradnje katedrale. Kotorska utvrđenja i Mornarica su upisani od UNESCO-a na listu svjetske baštine, a dinamično se razvija turizam.
No, u toku su i negativni procesi: fizička i estetska devastacija ambijenta neadekvatnom i prekomjerenom gradnjom, Kotor, Perast i okolna naselja se, poput Budve, pretvaraju u kulise za turiste, gubeći domicilno stanovništvo, trgovi i ulice Kotora su prekriveni stolovima kafića i restorana, jedan dio crkava i zgrada još nije restauriran poslije zemljotresa 1979, a saobraćaj je haotičan. Dosadašnja upozorenja UNESCO-a nijesu dala rezultate.
Paralelno se odvija proces uništavanja pomorstva, čija kriza, koja je počela 1991, ulazi u završnu fazu, gašenjem brodarskih preduzeća. Crnogorska plovidba Kotor i Barska plovidba su od osnivanja osuđeni na propast jer su, pored korupcije, politički projekti u državnom vlasništvu sa nekompetentnim rukovodstvom. Školuju se pomorci koji plove na stranim kompanijama i ostvaruju ogroman prihod, ali nijesu dobro organizovani ni valorizovani.
Luka Bar je hronično u bijednom stanju, da ne govorimo o ribarstvu. Crna Gora je primorska, ali ne pomorska država sa nesposobnim i nepotrebnim Ministarstvom pomorstva. Stiče se utisak da je paralelni proces kulturne devastacije i kolapsa pomorstva, koji nijesu posljedica prirodnih nepogoda, ishod jednog svjesnog ili podsvjesnog nastojanja da se izbrišu dokazi pripadnosti ovog dijela države zapadnoj civilizaciji. Primitivni narodi i barbari su od početka istorije uništavali gradove. Tako su na ovim prostorima primitivni Sloveni i Avari uništili antičke gradove Epidaurus, Risan i Duklju, a u toku jugoslavenskih ratova novi barbari su opsjedali i bombardovali Dubrovnik, Vukovar, Sarajevo, Mostar i druge gradove.
Boka kotorska – Sveti Juraj – foto Boka News
Ubrzan proces
Postoje i mnogo suptilniji načini uništavanja gradova, kao što je falsifikovanje njihove istorije, brisanje njihovih temeljnih etičkih i kulturnih vrijednosti, njihovo pretvaranje u turističke komplekse. Uništavanje istorijskih kulturnih veza sa Zapadnom Evropom se čini kao dio projekta pretvaranja Crne Gore u srpsku Spartu pri čemu treba emarginiratiKotor, kao neku vrstu Atine, koji negira tezu da su grad i Boka od pamtivijeka izlaz na more tzv. srpskog svijeta. No ovaj proces nije počeo sa promjenom partija na vlasti 2020; počeo je ranije, kad je na vlasti u Kotoru i državi bila sadašnja opozicija, a sada je samo ubrzan. Latinska riječ civitas, a grčka polis ne znače samo grad, već i državu. Dakle, uništavanje kulturno najvažnijeg grada je pokušaj uništavanja države, odnosno njene evropske dimenzije i perspektive, njeno definitivno vezivanje za srpski i ruski svijet. U tome aktivno učestvuju brojne političke partije, državne i opštinske institucije, kao i mnogi pseudo intelektualci, aktivno i pasivno.
Pišem ovaj tekst bez iluzija da će on nešto promijeniti; moj motiv je intimni moralni i intelektualni imperativ. Nadam se da će Kotor prebroditi i ovu krizu kao i tolike tokom svoje dramatične i duge istorije, ako ne uz pomoć ljudi, onda uz pomoć svojih nebeskih zaštitnika Svetog Tripuna i Blažene Ozane.
Saobraćajna nesreća Đenovići – foto Službe zaštite i spašavanja HN
Na magistralnom putu kroz Đenoviće, na lokaciji poznatoj kao “Pršut krivina” nešto prije jedan sat iza ponoći došlo je do teške saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva automobila.
Kako su kazali iz Službe zaštite i spašavanja, poziv je stigao u 00:45 sati, intervenisalo je jedno vozilo, a u udesu je povrijeđeno šest osoba, od čega troje sa teškim tjelesnim povredama, troje sa lakšim.
U međuvremenu jedna ženska osoba Š.Z. (56) je podlegla od zadobijenih povreda u bolnici “Vaso Ćuković” u Risnu.
Vatrogasci-spasioci su izvukli povređene iz vozila i asistirali službenicima Hitne medicinske pomoći prilikom transporta u bolnicu Meljine.
Kako nezvanično doznajemo do saobraćajne nezgode je došlo kada je Audi, koji se kretao iz pravca Kamenara, iz za sada neutvrđenih razloga prešao na suprotnu kolovoznu traku kojom se, iz pravca Herceg Novog, kretao Fiat, pa je došlo do direktnog kontakta vozila.
Nakon udesa su obavili su i pranje magistralnog puta.
Iz Službe zaštite upućuju apel vozačima da poštuju saobraćajne propisi i prilagode brzinu uslovima na putu, zbog povećanog obima saobraćaja.
U okviru Međunarodnog festivala KotorArt sinoć je u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru održan koncert pod nazivom Tri vijeka godišnjih doba u izvođenju Festivalskog orkestra Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka.
Na programu su bila dva kapitalna djela gudačkog repertoara: Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija i Serenada za gudače u E-duru Antonjina Dvoržaka. Muzičari su virtuozno odsvirali kompozicije i dočarali svu posebnost Vivaldijevog i Dvoržakovog stvaralaštva mnogobrojnoj publici koja je to nagradila gromoglasnim, višeminutnim aplauzima.
Kako se ove godine obilježava 300 godina Vivaldijevih Četiri godišnja doba, poseban fokus je stavljen na soliste, violiniste iz redova Festivalskog orkestra Crne Gore koji su oživjeli duh svakog godišnjeg doba – Luka Perazić (Proljeće i Jesen), Neda Stojkanović (Ljeto), i Jelena Jovović (Zima).
KotorArt – Tri vijeka godišnjih doba
“To djelo se povodom jubileja ove godine veoma često izvodi širom svijeta, a mi smo željeli da damo neki svoj pečat, te da ga izvedemo na svoj, ali i istorijski informisan način koji do sada nije viđen u Crnoj Gori. Svirali smo sa štimom koji je spušten u odnosu na normalni štim, niže nego što se inače svira, a takođe smo i stilski pokušali da sviramo drugačije, te se nadam da smo u tome uspjeli. Mislim da je cijeli taj proces bio veoma vrijedan kako za nas, tako i za kulturnu scenu cijele Crne Gore,” ispričala je solistkinja i koncertmajstorka Festivalskog orkestra Crne Gore, Jelena Jovanović.
Jovanović je ukazala i na kompleksnost samog repertoara.
“Veoma je izazovno zbog toga što je program tako težak i različit, te ima toliko detalja na kojima može i treba da se radi, ali moram da kažem da smo svi toliko jedva čekali da sviramo zajedno da nam to uopšte nije teško palo. Čak se maestro našalio na taj račun da mu se nikada nije desilo da neko od njega traži dodatne probe kako bismo se što bolje spremili i što više vremena proveli zajedno. Koliko god da je bilo naporno u jednu ruku, toliko smo uživali,” navela je violinistkinja.
KotorArt – Tri vijeka godišnjih doba
Festivalski orkestar Crne Gore okuplja talentovane muzičare koji su obrazovanje i profesionalne angažmane ostvarili širom Evrope, a osnovan je iz želje mladih umjetnika da se vrate u domovinu i doprinesu njenoj kulturnoj sceni.
“Mogu reći da se svi već dugo godina znamo, da smo maltene odrasli zajedno i to veže jednu posebnu emociju između svih nas. Mogu reći da smo posebno srećni što se ovako sastajemo i što imamo priliku da sviramo zajedno poslije toliko godina. Cijelom iskustvu je doprinio i maestro Tarbuk koji nam je dao nova iskustva i znanja, tako da smo veoma srećni i zahvalni na ovoj prilici,” kazala je violinistkinja Neda Stojkanović.
Zadovoljstvo što je ponovo mogao da svira sa svojim prijateljima izrazio je i violinista Luka Perazić.
KotorArt – Tri vijeka godišnjih doba
“Baš sam ispunjen nekom divnom energijom, pogotovo od dana tokom kojih sam vidio koliko su svi radili, koliko se trude i koliko su svi napredovali. Ovo je samo rezultat svega toga. Nema ničega bez rada, ljubavi i zajedništva. Takođe, velika čast mi je bila da sviram čak dva Vivaldijeva godišnja doba. Baš sam zadovoljan sa koncertom,” kazao je Perazić.
Ukazao je i na posebnost Serenade za gudače u E-duru, koju su odsvirali u drugom dijelu koncerta.
“Sviđa mi se što je publika mogla da čuje taj prelom stilova u mjestu koje najčešće praktikuje samo prvi stil. Prostor je ipak bio nevjerovatno ispunjen i drugom kompozicijom što mi je veoma drago. Veoma je teško djelo za mladi orkestar, ali i mislim da nam je to pomoglo da se unaprijedimo i da bolje sviramo,” dodao je Perazić.
KotorArt – Tri vijeka godišnjih doba
Nakon sinoćnjeg koncerta u autentičnom ambijentu Katedrale Sv. Tripuna, program Međunarodnog festivala KotorArt se večeras seli na Pjacu od muzeja koja će za potrebe festivala biti transformisana u Pjacu od džeza. Sa početkom u 23 časa na toj lokaciji će nastupiti trio Tri lepe koji čine tri sjajne umjetnice: Ana Ćurčin (gitara, vokal), Ana Protulipac (bas gitara, vokal) i Milena Jančurić (flauta). Publika će imati priliku da uživa u spoju indi-roka, folka, bluza i ambijentalne muzike, sa nježnim i moćnim zvucima koji osvajaju publiku širom regiona i Evrope.
