TO Kotor je u petak potpisala još jedan ugovor o sponzorstvu sa lokalnim sportskim klubovima, i to sa FK Bokelj
Ugovor o sponzorstvu je vrijedan 27.000 i odnosi se na 2024. godinu.
Potpisivanju su prisustvovali predsjednik FK Bokelj, dr Davor Kumburović i direktor TO Kotor, Jovan Ristić.
“TO Kotor sa zadovoljstvom nastavlja da podržava mlade i sport u našoj opštini. Raduju nas akcije koje doprinose razvoju naših klubova i naše djece i pozivamo sve društveno odgovorne kompanije da kada su u mogućnosti učine tako” – poručio je Ristić nakon potpisivanja ugovora.
Skupština Crne Gore usvojila je u petak Zakon o upravljanju otpadom, dopune Zakona o industrijskim emisijama, kao i izmjene i dopune Zakona o biocidnim proizvodima.
Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimir Martinović, kazao je da je Zakon o otpadu jedan od najvažnijih zakona u oblasti životne sredine i ispunjavanju veoma zahtjevnih ciljeva iz direktiva Evropske unije (EU) koje se prenose u crnogorsko zakonodavstvo.
Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu uočena je potreba za poboljšanim upravljanjem otpadom, uz veći stepen selekcije otpada na izvoru, povećanje procenta ponovne upotrebe i reciklaže otpada, te izgradnje neophodne infrastructure, što je zahtjevalo inoviranje zakonodavnog okvira.
Istakao je da je poseban akcenat prilikom izrade Predloga zakona o upravljanju otpadom, dat na efikasno organizovan sistem preuzimanja, sakupljanja i obradu otpada od proizvoda: ambalaže, električne i elektronske opreme, baterija i akumulatora, vozila, ribolovnog materijala sa plastikom, plastike za jednokratnu upotrebu i guma.
– S tim u vezi, najbolja praksa EU, a koja je u Zakonu, je Program proširene odgovornosti proizvođača, koji za cilj ima mjere koje obezbjeđuju da proizvođači, odnosno uvoznici proizvoda snose finansijsku i organizacionu odgovornost za upravljanje pomenutom vrstom otpada – dodao je Martinović.
Podsjetio je da je Zakonom predviđena zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, a dozvoljena upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje debljine zida do 15 mikrona na mjestu za pakovanje robe ili proizvoda.
– Jedna od glavnih koristi usvajanja ovog Zakona u tome što se njime stvaraju uslovi za primjenu cirkularne ekonomije, što, prije svega, podrazumijeva efikasnije korišćenje naših prirodnih resursa – kazao je ministar Martinović.
Na jučerašnjoj sjednici usvojeni su i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima i Zakono o dopuni Zakona o industrisjkim emisijama.
Ministar Martinović je zahvalio svom timu i svim saradnicima koju su učestvovali u izradi ovih zakona i dodao da će Ministarstvo u što kraćem roku donijeti Državni plan upravljanja otpadom.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi tvrdnju. Izvor nije naveo kako je napad izveden, ali je rekao da je također oštećeno još osam ratnih aviona.
Izvor je rekao da su zračnu bazu Morozovsk koristili ruski taktički bombarderi poput Suhoja Su-24 i Su-24M koje moskovske zračne snage koriste za ispaljivanje navođenih bombi na ukrajinsku vojsku i gradove na prvoj crti.
Izvor je operaciju opisao kao važnu.
Ukrajina je posljednjih sedmica značajno pojačala svoje napade bespilotnim letjelicama na ciljeve u Rusiji, fokusirajući se na rafinerije nafte u nastojanju da smanji ruski prihod od nafte.
Koliko je jedno mjesto živo i perspektivno dokazuje i učestalost dječje graje, a nje je ovog prijepodneva, 5. aprila, na Prčanju bilo na pretek – na radost i veselje. Treće izdanje Prčanjskoga krosa održano je danas u centru mjesta duž priobalne ulice, uz učešće učenika svih razreda Osnovne škole “Ivo Visin”, njihovih gostiju iz Osnovne škole “Pavle Rovinski”, Podgorica, kao i mališana vrtića iz Prčanja i Tivta, sa “šlagvortom” revijalnih trka podrške roditelja i nastavnika.
Prvi na startu u dnu stepeništa Bogorodičinoga hrama našli su se najmlađi (i najslađ) i trkači/trkačice iz Vrtića “Radost” Prčanj i njihovi drugari iz Vrtića “Bambi” iz Tivta, koji su istrčali rutu dužine 70 metara, sa zaokretom ispred Doma slobode. Kako su se uzrasne kategorije trkačkih grupa povišavale od prvog do devetog razreda, tako se i dužina staze produžavala sve do 150 metara, sa zaokretom ispred Samostana Sv. Nikole i do kraja “Prčanjskoga korzoa”.
Sva su djeca pobjednici u svojim trkama, jer su pokazala sportski duh i težnju ka zdravom načinu života, pa su se nakon trke zasluženo osladila voćem i sendvičima koje im je obezbijedila ekipa iz Mjesne zajednice. Pehare i medalje su, ipak, pobrali oni najbolji, a iz prčanjskog vrtića to su: Vuk Vujović, Filip Kitić, Jovan Krivokapić i Elena Kitić. Nagrade učenicima će biti uručene za Dan škole.
-Baš je lijepo bilo, srećna sam što sam učestvovala u ov,oj trci, kaže za Boka News Ksenija Stojanović, učenica šestog razreda OŠ “Pavle Rovinski” Podgorica koja je osvojila prvo mjesto u zajedničkoj trci sa učenicima šestog razreda OŠ “Ivo Visin” Prčanj. Ona trenira odbojku i aktivno se bavi sportom, te joj je trčanje dio redovnog treninga.
Prčanj kros – Svi zajedno
Direktorka prčanjske škole Petra Ćetković i Nataša Popović, direktorka OŠ Pavle Rovinski Podgorica, objavile su pobratimljenje dviju škola i razmijenile prigodne poklone.
-Namjera nam je da u buduće sarađujemo u svim aktiovnostima, ali prioritet dajemo sportskim, kažu direktorke. Ćetković je izrazila veliko zadovoljstvo što ove godine, pored školaraca, u krosu učestvuju i djeca iz dvaju vrtića i gosti iz Podgorice, te srdačno pozdravila roditelje i predstavnike Mjesne zajednice Prčanj. Program je vodio i djecu nadahnuto animirao Velimir Vlahović, profesor fizičkog vaspitanja OŠ “P. Rovinski”. U manifestaciji je učestvovao cijeli kolektiv OŠ “Ivo Visin”, a u organizaciju su, pored direktorke, bili uključeni Dejan Krunić, nastavnik fizičkog vaspitanja i njegov asistent, pripravnik Luka Lazović.
Prva mjesta za predškolce
Trku je tehnički podržao tim Multisport Akademije Mayer Podgorica. Saobraćaj je tokom trke regulisao tim MUP-a Kotor, a u pripravnosti je bila i ekipa Prve pomoći Doma zdravlja Kotor.
Air Montenegro danas je realizovao prvi let na liniji Tivat-Izmir. Za prve putnike iz Izmira na tivatskom aeredromu je upriličen svečani doček. Letovi na ovoj liniji biće realizovani tri puta nedeljno-svakog ponedeljka, petka i nedelje.
Predstavnica Air Montenegra Mina Muković Radonjić kazala je da će i u narednom periodu kompanija nastaviti da radi na širenju ponude.
– Veliko nam je zadovoljstvo što od danas u ponudi imamo i letove ka Izmiru, koji je jedan od naše četiri nove destinacije za ovogodišnju ljetnju sezonu. I u narednom periodu nastavljamo da radimo na širenju mreže naših destinacija i unaprijeđenju naših usluga, podržavajući turističku privredu i razvoj Crne Gore, a postavljajući zadovoljstvo naših putnika kao prioritet – kazala je Muković Radonjić.
Dočeku prvog aviona iz Izmira prisustvovali su i predstavnici Aerodroma Crne Gore. Direktor Aerodroma Tivat, Vladimir Prašćević saopštio je da je svaka dobra vijest za nacionalnog avio-prevoznika, Air Montenegro, odlična vijest i za Aerodrome Crne Gore.
Air Montenegro
– Izmir je prva nova destinacija na Aerodromu Tivat tokom ove ljetnje sezone. Jako je važno što jedan od naših najznačajnijih partnera, Air Montenegro, jača prisustvo širom Evrope. Tokom ovoga ljeta, uz Izmir, naravno, Beograd i Istanbul, Air Montenegro je najavio i operacije za Baku, Brno, Ljubljanu, Prag, Rigu i Talin. Aerodrom Tivat nastaviće da bude pouzdan partner kolegama iz nacionalne avio-kompanije – istakao je Praščević i dodao da će Aerodrom Tivat u sezoni biti povezan sa oko 40 destinacija.
Uvođenje još jedne destinacije prema Turskoj, pored već postojećeg Istanbula, rezultat je velikog interesovanja putnika, te će naši letovi ka Izmiru nesumnjivo doprinijeti povećanju turističkog prometa dvaju država.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO CG) su ovom prilikom iskazali zadovoljstvo poboljšanjem avio povezanosti sa tržištem Turske.
Air Montenegro
– Obradovala nas je vijest da će naš strateški partner, avio-kompanija Air Montenegro, ove godine pored Istanbula saobraćati i ka Izmiru. Činjenica je da imamo rast interesovanja za Crnu Goru kao turističku destinaciju sa ovog tržišta, te je vrlo važno raditi na unapređenju avio povezanosti. Prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT, tokom 2023. godine smo imali oko 95 hiljada dolazaka sa ovog tržišta, što je 117% više u odnosu na 2022. godinu, te rast od 137% u odnosu na 2019. godinu – poručili su iz NTO CG.
Kao jedan od najvažnijih lučkih gradova Mediterana, Izmir je kroz istoriju bio privredni i kulturni centar. Danas ima multikulturalni karakter u kojem se prepliću Istok i Zapad, Evropa, Afrika i Azija. Obala Izmira obrubljena je prekrasnim plažama idealnim za uživanje i opuštanje, zbog čega privlači pažnju turista širom svijeta.
Mjuzikl „Neki to vole vruće“, Narodnog pozorišta Niš otvoriće 15. aprila u Dvorani Park 29. Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti, a do 30. aprila pred publikom će biti još šest predstava u glavnom programu, tri dječije na Hapsiću, uz još tri prateća programa. Koproducenti jednog od omiljenih festivala Novljana su JUK Herceg fest i Hercegnovsko pozorište, pokrovitelj Opština Herceg Novi, uz podršku brojnih prijatelja.
HAPS i u svom 29. izdanju nastavlja da istražuje temu pozorišta i muzike, odnosa između dvije umjetnosti, a taj koncept će pokušati da zadrže i do jubileja sledeće godine, istakla je Milina Kovačević.
„To je naš zajednički stav i želja, jer je taj koncept svečarski, mediteranski, veseo i pruža publici mogućnost da razmišlja o interakciji ovih medija – pozorištu i muzici. HAPS otvara mjuzikl „Neki to vole vruće“ Narodnog pozorišta Niš koja dolazi sa najbrojnijom ekipom ikada, a u glavnim ulogama su Dragana Mićalović, Uroš Milojević i Aleksandar Marinković, prvak niškog pozorišta koji se prihvatio i adaptacije istoimenog filma i režije. U mjuziklu učestvuje veliki glumački ansambl, hor, orkestar i plesači, a ovaj spektakl preporučujemo i na osnovu visokih ocjena publike na festivalima na kojima je do sada učestvovao“, kazala je Kovačević koja je predstavljajući program pojasnila da su se i ovog puta trudili da budu zastupljene teme interesantne različitim generacijama.
Plaketa Miloš Šami biće dodijeljena predstavi „Teško je reći zbogom“ Teatra Vihor koju je publika ocijenila najvećom ocjenu za prethodnu godinu, kazala je Kovačević.
„Nagrada će im biti uručena prilikom gostovanja na festivalu sa predstavom „Koštanin tvist“ i mi se radujemo novom, lijepom pozorišnom programu u kojem učestvuje jedna Novljanka – Dragana Dabović“, kazala je Kovačević.
Kako je istakla direktorica JUK Herceg fest, Tatjana Ateljević, organizacioni tim je program ovogodišnjeg HAPS-a pripremao sa velikom radošću, a u toj krovnoj ustanovi kulture su posebno ponosni kako rade pozorišne programe. Ateljević je istakla i zahvalnost Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje i Ministarstvu kulture i medija.
„Rekla bih da smo dobar tim i nadam se da ćemo tako nastaviti i ubuduće“, dodala je Ateljević.
Program HAPS 2024.
Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje čvrst su oslonac HAPS-u od početka njegove realizacije, kazala je sekretarka Ana Zambelić Pištalo i istakla da za to postoje tri važna segmenta.
„Prvi je saradnja sa JUK Herceg fest jer takve ustanove kulture treba da budu otvorene i sarađuju sa nevladinim sektorom, afirmisanim i neafirmisanim umjetnicima i da zajednički osmišljavaju kulturnu ponudu našeg grada. Drugi aspekt je novska publika i njegovanje publike, one mlađe ali i svih generacija. Novska publika voli pozorište, na tom fonu treba da istrajemo i damo podršku realizaciji. Treći, meni i najbliži je Hapsić i svi programi kojima se afirmišu mlade snage ponikle u Herceg Novom koji su ostvarili zavidne karijere u regionu i šire. Sve ovo potvrđuje ove godine izdašnija podrška Opštine HN, koja se ne ogleda samo kroz podršku Sekretarijata već i kroz segment podrške projektima NVO sektora“, kazala je sekretarka Zambelić Pištalo i sa sigurnošću ustvrdila da će 29. HAPS privući brojnu publiku.
U okviru pratećeg programa HAPS-a, biće priređena promocija treće radio drame na zavičajnu temu ovog puta „Sat kapetana Štumbergera“ za koji tekst i režiju potpisuje Vitka Vujnović, dok je tim koji je radio animirani film na istu temu predvodio Nikola Ćurčin. Projekat je podržan na konkursu lokalne samouprave za NVO sektor.
Press HAPS 2024.
„Tekst je baziran na činjenicama o životu starog kapetana koji je Baošićima poklonio svoju kuću za muzej, ali je dobar dio i izmaštan. Radnja se dešava u poslednjoj noći života kapetana Miroslava Štumbergera, a da priču ožive sjajno su pomogli glumci Dejan Đonović i Marina Vujović. Kažem da se pozorišne priče šire i narastaju, stalno dograđuju tako se i ovoj ekipi pridružuju prof. harmonike Bosiljka Kulišić i prof. gitare Nikolas Moreta, koji su na naše zadovoljstvo komponovali originalnu muziku za ovu radio dramu. Nikola Ćurčin je oformio tim koji će napraviti 35-minutni animirani film sa istim naslovom, tako da će publika imati priliku da čuje radio dramu i da pogleda animirani film“, kazala je Vujnović i dodala da su snažnu podršku pružili i Vuk Vuković, Milina Kovačević, nadležni sekretarijat i RTHN.
Ona je podsjetila da je HAPS tokom dvije godine pandemije korona virusa izašao kao pobjednik opstajući kroz radio drame, te da je veoma zadovoljna „što ono što je nastalo iz nevolje nastavlja da živi kao dobar segment HAPS-a“.
HAPS zatvara predstava Jelena Savojska u koprodukciji KIC Budo Tomović, Korifej teatar i KC Nikola Đurković Kotor, za koju je tekst napisala naša sugrađanka Marija Sarap. Susret sa Savojskom kao temi konkursa još 2018. godine, tada i prve nagrade za najbolji prozni tekst, potom i nagovor reditelja Slobodana Milatovića, sa kojim je već sarađivala na svom djelu Plan B, inspirisao ju je da istražuje život žene o kojoj se nije baš puno znalo.
„Istraživanje o Jeleni Savojskoj je trajalo preko dvije godine, prošla sam cijelo njeno emotivno putovanje, davanje, progon, domaštala sam kakva je ona bila, žena filantrop. Moj tekst našao je i reditelja Zorana Rakočevića i Korifej teatar i KIC Budo Tomović gdje su nas pozvali da otvorimo Makado festival, Jelenu Đukić koja je dobila prvu nagradu na tom festivalu, Bojana Minića koji je napravio originalne songove. Oni su to sklopili u nešto što ja nikada ne bih uradila da sam reditelj“, kazala je Sarap i dodala da je na prvom izvođenju svoje predstave ostala oduševljena načinom na koji je to odabrana ekipa uradila na sceni i kako kaže „teške, olovne rečenice uspjela da pretvori u songove“.
Prodaja ulaznica za 29. HAPS je počela na blagajni Dvorane Park, a cijena velikog kompleta je 50 eura, malog kompleta 20 eura, dok je kompletić za Hapsić 10 eura.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore (UCG), u saradnji sa dvije visokoobrazovne ustanove iz Albanije, dio je projekta EU, pod skraćenim nazivom „Zero C“.
Planiraju da u naredne tri godine edukuju nastavni kadar koji će studentima prenositi znanja iz oblasti dekarbonizacija, energetska efikasnost, upravljanje novim brodskim motorima koji za pogon koriste LNG, vodonik, metanol, amonijak…
-Evropski kontinent do 2050.godine postići će karbonsku neutralnost.
U tom procesu, dostizanja ciljeva ekološki održive ekonomije, zbog uvođenja novih tehnologija i pogonskih goriva, do kraja ove dekade, pomorci će morati da stiču nova znanja- naglasio je profesor Pomorskog fakulteta Kotor UCG Danilo Nikolić, u emisiji „Mirno more“ na Radiju Crne Gore.
Pomorski fakultet Kotor će, u saradnji sa dvije visokoobrazovne ustanove iz Albanije, iz Drača i Valone, kroz projekat vrijedan 800.000 eura, pod skraćenim nazivom „Zero C“ edukovati nastavni kadar.
-Studentima, profesori će kasnije prenositi znanja iz oblasti; dekarbonizacija, energetska efikasnost, upravljanje novim brodskim motorima koji koriste alternativna goriva.
Pomorski fakultet iz Kotora dobiće novu opremu i sa eko trendovima uskladiti obrazovne planove i programe-ističe Nikolić.
Projekat „Zero C“ finansira EU, traje tri godine, a realizuje se u okviru programa Erasmus plus.
JK Delfin sa ponosom najavljuje treće izdanje FESTIVAL VJETRA, koje će biti održano u Tivtu od 26.aprila do 25.maja.
Podsjećamo, u pitanju je inicijativa Jedriličarskog kluba Delfin, koji je uspio da ujedini lokalnu zajednicu, javna preduzeća i institucije, nevladine i sportske organizacije našeg grada, te relevantne nacionalne institucije da se udruže i ponude građanima i gostima kvalitetan cjelomjesečni program u predsezoni s ciljem promocije principa održivog razvoja. među našim partnerima je i Pomorski fakultet Kotor UCG, sa kojim nastavljamo organizaciju međunarodne naučno-stručne konferencije “BOKA KOTORSKA KAO ODRŽIVA NAUTIČKA DESTINACIJA.”
Ove godine, kroz tematske linije sport-edukacija-kultura-zabava, donosimo 15 programa koji će biti realizovani tokom pet vikenda, od 26.aprila do 25.maja, na više lokacija u Tivtu. Kompletan sadržaj sa detaljima o svakom programu dostupan je na web stranici windfest.me.
Press konferecnija povodom predstavljanja WIND FEST 2024, je planirana u ponedjeljak, 8.aprila 2024.godine u 11 sati, u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
Na konferecniji će govoriti predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakićević, prodekanica za međunarodnu saradnju Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Zorica Đurović, te direktorka Festivala vjetra, Vesna Vukić.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražiće od Vlade da obaveže direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladena Mikijelja da zaključi anekse ugovore sa dosadašnjim zakupcima kupališta i privremenih lokacija u zoni morskog dobra sa rokom važenja najduže do kraja 2024. godine.
Uz to, biće formirano 16 novih kupališta za koje će Morsko dobro raspisati posebne tendere do početka ove sezone i dati po novom cjenovniku koji Vlada treba da usvoji.
To piše, između ostalog, u informaciji u vezi sa korišćenjem zone morskog dobra, u koji su Vijesti imale uvid. Taj dokument je pripremio resor ministra Janka Odovića i proslijedio ga Vladinoj Komisiji za ekonomska pitanja i finansijski sistem zajedno sa Predlogom programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od 2024. do 2028. godine.
Dokument se našao i na sjednici Vlade, međutim rasprava o njemu je odložena.
– Za Morsko dobro se još razmatraju svi pravni oblici i modaliteti u cilju najpravičnijeg, ali i najboljeg rješenja kako za bivše zakupce, tako i za fizička i pravna lica koja nijesu nikad zakupljivala i kupališta, ali i državni i javni interes uspješne i blagovremene pripreme ljetnje turističke sezone, sve u cilju ostvarivanja primitaka projektovanih direktno i indirektno od turizma Zakonom o budžetu za 2024. godine – rečeno je Vijestima u kabinetu Odovića.
Pred Vladom bi trebalo da se nađe novi cjenovnik zakupa djelova zone morskog dobra.
Ovo je ujedno i rješenje izlaska iz ćorsokaka, jer novi program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028, koje je sačinilo Morsko dobro, podržao je Odovićev resor, ali ocjena je da ga nije moguće realizovati do početka kupališne sezone, a koja počinje 1. maja.
U informaciji Odovićev resor navodi da im je Morsko dobro dostavilo Predlog programa privremenih objekata 5. marta i da je nakon detaljne analize konstatovano da ga nije moguće realizovati do 1. maja. Pojašnjeno je da je Morsko dobro predlog korigovalo u značajnoj mjeri u odnosu na prethodna rješenja, na način što je povećan ukupan broj plaža i kupališta.
– To rješenje, koje ministarstvo podržava, iako proizašlo iz sveobuhvatne analize i sagledavanja prostora, kao i zahtjeva potencijalnih korisnika, nije moguće sprovesti u predstojećoj turističkoj sezoni jer bi sve plaže i kupališta, kao i lokacije za postavljanje privremenih objekata, morali biti ponuđeni putem javnog nadmetanja. Analizirajući vremenski okvir u kojem je potrebno sprovesti kompletnu proceduru, koja se odnosi na pripremu i sprovođenje aktivnosti u vezi sa javnim nadmetanjem, zaključivanje pojedinačnih ugovora, kao i same pripreme plaža, kupališta i privremenih objekata, konstatovano je da to prevazilazi zahtjevni rok (1. maj) – piše u informaciji.
Kako se pojašnjava, postojeća kupališta, plaže, kao i lokacije za postavljanje privremenih objekata biće obuhvaćeni aneksima, dok će novoplanirane plaže, kupališta i lokacije za privremene objekte biti obuhvaćene tenderom koji će sprovesti Morsko dobro”.
Iz ministarstva podsjećaju da je Upravni odbor državnog preduzeća 25. marta donio cjenovnik početnih naknada za korišćenje/zakup morskog dobra, odnosno za postavljanje privremenih objekata, vezivanja plovnih objekata i istovremeno predstavlja osnov za utvrđivanje početnih naknada/zakupnina za ustupanje plaža i kupališta putem javnog konkursa ili drugih oblika ustupanja.
– Analizom dosadašnjih naknada utvrđeno je da se one ne podudaraju sa realnim stanjem na tržištu, a posebno se imalo u vidu o kojoj vrsti zemljišta se radi. Naime, imajući u vidu da se radi o naknadama za korišćenje možda i najvrednijeg resursa koji država Crna Gora ima, a to je zona morskog dobra, može se utvrditi da je do sada utvrđena naknada neodrživa u ovom momentu. Cijeneći cjelokupnu situaciju u našoj državi, okolini i globalu, utvrđuje se da su inflatorna kretanja uzrokovala značajan porast cijena u svom polju poslovanja – ističe se u dokumentu.
Predloženi cjenovnik početnih naknada odnosiće se na novoplanirana kupališta, kojih za ovu godinu ima 16, kao i lokacije za postavljanje privremenih objekata iz novog Programa privremenih objekata u zoni morkog dobra.
Ministarstvo će po završetku ljetnje sezone zajedno sa Morskim dobrom, kako se navodi, sprovesti sve neophodne aktivnosti u cilju implementacije nove bodovne politike, novog programa privremenih objekata u zoni morskog dobra i novog dokumenta kojim će se definisati plaže i kupališta. Namjera je da se do kraja oktobra donese plan aktivnosti za sprovođenje detalja iz ovih doklumenta.
Za privremene objekte predviđeno 2.248 lokacija
Programom privremenih objekata koji je važio od 2019. do kraja prošle godine ukupno je u zoni morskog dobra bilo 2.230 lokacija za postavljanje privremenih objekata što uključuje I 660 vikend kućica na obalam rijeke Bojane.
Novim predlogom programa koji Vlada treba da utvrdi predviđeno je 18 lokacija više, odnosno 2.248 lokacija, u šta su ukuljučene 660 vikend kućica.
Najveće povećanja privremenih lokacija ima u Tivtu, ranije je bilo 333, dok novim je predviđeno 395 od čega 130 lokacija u Porto Montenegru i 41 u Luštici.
Budva je zadržava isti broj privremenih lokacija 302, Bar ima pet manje odnosno137, Herceg Novi 60 manje ili 289, Ulcinj 183, što je tri više, Kotor 283 ili za pet više.
Morsko dobro je lani imalo 2.000 zaključenih ugovora o ustupanju kupališta i privremenih objekata od čega je prihodovalo 8,3 mil EUR.
Vaterpolisti Jadrana pobijedili su sinoć u Herceg Novom ekipu Primorca 10:9, u utakmici trećeg kola Prvenstva Crne Gore.
Branilac trofeja upisao je treći trijumf i zadržao maksimalan učainak u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Danilo Radović sa tri, po dva gola postigli su Jovan Vujović, Ivan Nagajev i Vasilije Radović, koji je i bio strijelac gola za pobjedu 10 sekundi prije kraja.
Upisao se i Uroš Vučurović.
U kotorskom sastavu dvostruki strijelci Marko Gopčević, Srđan Janović i Nikola Brkić.
Prvu pobjedu ove sezone ostvario je Kataro, koji je juče, nakon boljeg izvođnja peteraca, savladao Budvu 15:13.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 12:12.