Danas je Veliki četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva.
Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Uvečer, na misi Večere Gospodnje, stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima.
U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona, a običaj je da se na Veliki četvrtak ona vezuju.
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH.
Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni koji imaju TAG uređaj Bosne i Hercegovine moći će bez čekanja prolaziti kroz rampe na autocestama u Srbiji i obrnuto. To će naročito biti značajno u turističkoj sezoni kada se duže čeka na naplatnim stanicama.
– U narednom periodu očekujemo potpisivanje memoranduma o zajedničkoj naplati cestarine javnih kompanija iz Bosne i Hercegovine sa kompanijama iz Hrvatske kako bi se do kraja godine i praktično uvezali sistemi naplate cestarine i time olakšao promet putnika i robe između zemalja regiona – rekao je ministar Forto.
Hercegnovski moto klub MC “Cruiser” u subotu (30. marta) u Domu kulture u Bijeloj organizuje tradicionalnu 11. moto žurku. Početak druženja sa bajkerima iz zemlje i okruženja je u 20:00 sati, a goste će zabavljati hercegnovski rok duo “Low voltage” i stari znanci – grupa “Krugovi u žitu” iz Trebinja.
Najstariji moto klub u Crnoj Gori postoji 19 godina i ima preko 30 članova koji su, osim ljubavi prema motorima, vožnjama i druženjima, uvijek spremni da pruže ruku pomoći onima kojima je to potrebno; redovno učestvuju u akcijama“Moto Djeda Mrazevi”, “Torta za osmjeh”, prikupljanju pomoći za liječenje sugrađana i drugim humanitarnim događajima.
U susret sezoni moto skupova, moto klub MC „Cruiser“ tradicionalno poslednje subote u martu organizuje večernju žurku, a poslednjeg vikenda u avgustu veliki moto skup. Već su počeli sa pripremama svog najvećeg događaja, koji ih očekuje od 30. avgusta do 1. septembra, a za 11. Međunarodni moto skup planiniraju i neke novine i iznenađenja.
Na subotnjoj moto žurci, pored bajkera iz Crne Gore, očekuju goste iz regiona, a za sve koji u subotu od 20:00 sati budu u Domu kulture u Bijeloj dobar provod je zagarantovan, uz novski duo “Low voltage” i “Krugove u žitu” iz Trebinja.
Ulaz je, kao i uvijek, besplatan, dobrodošli su svi koji vole ovakva druženja ljubitelja motora, a iz moto kluba MC “Cruiser” zahvaljuju na podršci Mjesnoj zajednici Bijela, koja im je ustupila prostor Doma kulture.
Španjolska ispistila humanitarnu pomoć iznad pojasa Gaze Foto: Spanish ForeignÊMinistry / REUTERS
Jutros je izbačeno 26 tona humanitarne pomoći koja se sastoji od preko 11.000 obroka, saopštilo je španjolsko ministarstvo vanjskih poslova.
U utorak su dva aviona poletjela iz vojne baze u španjolskom gradu Zaragozi te spustila pakete u teritorij okružen izraelskom vojskom.
– Španjolska inzistira na otvaranju graničnih prijelaza jer je to neophodna mjera za izbjegavanje gladi u pojasu Gaze, poručio je Madrid.
Španjolska navodi da je ulazak pomoći cestovnim putem efikasniji način rješavanja hitne humanitarne situacije, ali se zbog “teškoća u pristupanju” savjetuju svi načini dostave pomoći, uključujući zračni koji provode zemlje poput Francuske, Njemačke i SAD-a.
– Oko 1,1 milijun osoba u Gazi suočava se s katastrofalnom prehrambenom neizvjesnošću. Sadašanje slanje pomoći (iz zraka) nije dovoljno za zaustavljanje gladi i osiguranje osnovnih potrepština poput vode i higijenskog materijala, piše u priopćenju.
Oko 32.000 Palestinaca, od čega 70 posto žena i djece, ubijeno je u Pojasu Gaze nakon eskalacije sukoba 7. listopada, navela je Španjolska. Ranjeno je 74.188 palestinskih civila.
Španjolska je ovaj mjesec javno pružila podršku agenciji Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA) kojoj je lani uplatila 19,5 milijuna eura od ukupno 50 milijuna eurapomoći Palestincima. Najavila je i slanje dodatnih 23,5 milijuna za školovanje djece.
Neradni dani za katolički Uskrs su petak 29. mart, nedjelja 31. mart i ponedjeljak 1. april, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Prema Zakonu o svetkovanju vjerskih praznika vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Uskrs.
Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnost od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede obavljanje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Povodom stotinu godina od rođenja akademika Voja Stanića u Galeriji CANU sinoć je otvorena izložba radova ovog velikog umjetnika. Mnogobrojne zvanice, među kojima su bili predsjednik Jakov Milatović i prva dama Milena Milatović, prisustvovali su svečanom otvaranju i izbliza doživjeli talenat i nevjerovatni svijet mašte “bezvremenog mediteranskog sanjara”.
Prisutnima se na samom početku obratio predsjednik CANU, akademik Dragan Vukčević, koji je istakao da su Stanićeve izložbe uvijek bile nesvakidašnji događaji u kulturi.
Predsjednik na otvaranju izložbe
“Ova izložba je, čini mi se, drugačija od ostalih jer njen povod je 100 godina od rođenja ovog doajena Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Akademik Stanić poput melanholičnog usamljenika dugo je provodio vrijeme zagledan u liniju dodira mora i neba. O tome nam je ostavio čudesne zapise, te slike su svojevrsni stihovi njegove pjesme života. Nastajala je ona u stvaralačkoj dokolici sa iskrenošću koja gledanje čini jasnim, sa umnošću koja čini da se gledano vidi, sa posvećenošću da se viđeno predstavi. Ta pjesma liči na najljepši cvijet iznikao na mediteranskoj grani kulture Crne Gore,” kazao je Vukčević.
Predsjednik i Ministrica kulture na otvaranju izložbe
Posebnu zahvalnost za doprinos ovoj jedinstvenoj izložbi Vukčević je uputio Ljiljani Zeković, istoričarki umjetnosti koja je kustos ove izložbe i Ani Matić, likovnoj urednici kataloga za ovu izložbu.
Izložbu je svečano otvorila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da smatra da jedinstvena postavka najreprezentativnijih djela promišljenog sadržajnog presjeka otvara prostor novog ugla sagledavanja Stanićevog djela koji ovu izložbu čini posebnim događajem u crnogorskom kulturnom životu.
Izložba – Vojo Stanić
“Kroz svoj izraz, Stanić ne samo da čuva bogatu baštinu Crne Gore, već je i promoviše svijetu. Njegova platna duboko prožeta crnogorskim duhom i identitetom postaju arhetipski prikazi bogate kulturne tradicije ovog kraja gdje umjetnost nije samo estetski izraz, već i važan alat u očuvanju istorije kulture. Njegova djela postaju ambasadori van granica Crne Gore, a istovremeno osnažuju osjećaj pripadnosti kod lokalnog stanovništva,” istakla je ministarka Vujović.
Izložba će za posjetioce biti otvorena do 20. maja 2024. godine , radnim danima od 09 do 15 sati, u Galeriji CANU.
Razumijevajući važnost zaštite od buke, koja često građanima ugrožava zdravlje te remeti život, rad i odmor mještana i turista – Nevladino udruženje ugostitelja Budve je i ranijih godina preduzimalo konkretne mjere i akcije u cilju suzbijanja ovog višedecenijskog problema, pa tako i ovom prilikom pozdravljamo napore lokalnih vlasti i mjesnih zajednica da se počne sa primjenom važeće regulative, saop[tili su danas iy ovog udruženja
“Međutim, ovdje se upalo u zamku posmatranja pravne norme izolovano od društvene stvarnosti. Stvarnost je da problem buke nije samo problem Starog grada i Gospoštine… i stanovnici Bijelog dola imaju problem, i Rozina, i Dubovice, i Petrovca, i Rafailovića.
Primjene člana 39 stav 1 tačka 9 Odluke o komunalnom redu („Sl.list CG-opštinski propisi“, br. 21/23) je diskriminatorska u odnosu na sve druge stanovnike opštine Budva jer su nedvosmisleno stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na stanovnike Starog grada, konkretno – njima se ne garantuje pravo na dostojanstven život.
S tim u vezi bi trebalo proširiti dejstvo predmetne odredbe na cijelu teritoriju opštine Budva jer ćemo doći u situaciju da dva privredna subjekta, koji pružaju apsolutno iste usluge, nemaju iste uslove za rad i da na razmaku od samo nekoliko metara jedni smiju da postavljaju uređaje za reprodukciju muzike sa zvučnim kutijama van poslovnog prostora, dok je drugima to zabranjeno.
Kako se ipak ne može izolovano posmatrati idealistički cilj norme bez osvrta na realistički, u ovom slučaju ne možemo a da ne uvažimo specifičnosti ugostiteljske djelatnosti u kojoj je muzika njen neodvojivi dio, svojevrsni umjetnički izraz, koji je u nekim slučajevima internacionalno prepoznat i značajan je segment turisticke ponude grada Budve.
Prijedlog Udruženja ugostitelja Budve je da se konačno počne sa primjenama odredbi Zakona o turizmu i ugostiteljstu u dijelu zaštite od buke od elektroakustičkih i/ili akustičkih uređaja, koji je konstruktivniji od lokalnih akata.
Smatramo da je vrijeme da se stane na put selektivnosti u primjeni pa čak i gruboj i otvorenoj zloupotrebi zakona od strane nadležnih kojih su zaduženi za nadzor i kontrolu.
Zahtijevamo da se radikalizuje kaznena politika za prekoračenje graničnih vrijednosti buke predviđenih Zakonom, a kod povratnika i oduzme dozvola za rad, pa da se savjesnim ugostiteljima omogući pravo na rad i na jednake uslove.
Još jednom podvlačimo da imamo zajednički interes i mi ugostitelji, i građani Budve, i cijela turistička privreda, da kvalitet turizma u Budvi bude na što višem nivou, te smatramo da je u tom pravcu neophodan što širi koncenzus i hitan kopernikanski zaokret u turističkoj strategiji” – kaže se u saopštenju Udruženja ugostitelja Budve.
Sardela poznata kao sirotinjska majka koja je prehranjivala stanovnike Mediterana. Sardela riba koja je tako često zanemarena na račun “plemenitije” ribe, pravo je blago, ne samo zbog svoje visoke prehrambene vrijednosti o kojoj su se osvjedočile brojne generacije odrasle na ovoj ribici, već i zbog stotina načina na koji se ova riba može pripremati i da vas uvijek oduševi.
– 1 kg sardela
– 1 dl maslinovog ulja
– 3 limuna
– sol
– papar
Sardele očistite, odrežite im glave, operite ih i ocijedite. Poslužite ih u posudu prikladnu za priganje. Jedan limun operite i s njega naribajte koricu, pazeći da ribate samo gornji žuti sloj.
Zatim sva tri limuna iscijedite i sok prelijte samo preko ribe. Ulijte i maslinovo ulje, posolite i popaprite. Posudu stavite na ploču šporeta, pustite da se jelo zakuva i nastavite kuvati na srednjoj vatri desetak minuta. Poslužite toplo ili ohlađeno.
Prvenstvo Crne Gore u karateu za seniore biće održano u subotu u Tivtu, najavljeno je iz Karate saveza.
Najbolji crnogorski karatisti nadmetaće se u katama i borbama, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.
“Obaveza takmičara, odnosno klubova je da obezbijedi zaštitnu WKF opremu, ljekarski pregled ne stariji od šest mjeseci i polisu osiguranja”, saopšteno je iz Karate saveza.
Navodi se da će takmičenje u katama biti održano po WKF pravilima.
“Bunkai će biti izvođen u finalu i u meču za treće mjesto”, piše u saopštenju.
Državni šampionat odvijaće se na dva borilišta, a pravo nastupa imaće isključivo uredno i pravilno registrovani takmičari u 2024. godini.
“Prijave takmičara možete se izvršiti preko platforme Karate saveza, www.mnekarate.me,
najkasnije do utorka u ponoć”, piše u saopštenju.
Takmičenje u Sportskom centru Župa počeće u deset sati.
Organizator šampionata je Karate savez, uz podršku Opštine Tivat.
Time će, poslije duži niz godina, državno prvenstvo u karateu biti organizovano u Tivtu.
