Kontejnerski brod koji je usred noći udario u most u Baltimoreu prethodno je ostao bez pogona, ali je posada pravodobnim upozorenjem spasila živote ljudi na mostu, izjavio je guverner Marylanda Wes Brown. Guverner Moore rekao je na press konferenciji da se brod kretao prema mostu “vrlo velikom brzinom” i da su oni koji su njime upravljali poslali signal za uzbunu i najavili da će udariti u most.
Poziv u pomoć osigurao da više automobila bude zaustavljeno prije ulaska na most, čime je spriječena veća katastrofa. “Ti ljudi su junaci. Sinoć su spasili živote”, rekao je.
Mosta Francisa Scotta Keyja u Baltimoreu urušio se nakon što u jedan od njegovih pilona usred noći udario kontejnerski brod Dali, dug gotovo 300 metara i pun tereta, koji plovi pod singapurskom zastavom, ali ga je unajmila danska brodarska kompanija Maersk. Otklonjena je bilo kakva mogućnost da je udar broda bio teroristički napad, objavio je FBI.
Još se traga za šest osoba
Spasioci su iz rijeke Patapsco izvukli dvije osobe, jednu neozlijeđenu, drugu u teškom stanju. Za šest ljudi još se traga, rekao je guverner Brown. Oni su vjerojatno dio građevinske ekipe koja je radila na mostu u vrijeme kada se srušio. U rijeku su pala i tri automobila i dva kamiona.
Most Francisa Scotta Keyja, dug 2,6 kilometara, žila je kucavica baltimorske luke. Premošćuje rijeku Potapsco, otvoren je 1977. godine i imenovan po autoru američke himne Star Spangled Banner. Njime godišnje prođe 11,5 milijuna vozila.
Promet u baltimorskoj luci do daljnjega je obustavljen.
Zatvaranje jedne od glavnih luka američke istočne obale SAD-a prijeti prekidom opskrbe robom od automobila do ugljena i drugih roba poput šećera. To bi moglo stvoriti uska grla i povećati kašnjenja i troškove, kažu stručnjaci.
JU „Narodna biblioteka Budve“ i NVO „Dramski studio Budva“ organizuju jedanaesti festival Male morske pjesme i priče u periodu od 28. marta do 2. aprila kada će dodjelom nagrada festivala biti obilježen svjetski Dan knjige za djecu.
Ovogodišnji, XI Festival počeće u četvrtak, 28. marta u 16 časova radionicom Crtež od palube (Moj filmski junak) koja će u Narodnoj biblioteci Budve biti realizovana u terminu do 18 časova.
U petak, 29. marta od 16 do 18 časova na programu festivala je radionica pisanja scenarija Scenario od palube koja će se realizovati u čitaonici i nastaviti sjutradan, u subotu u terminu od 11 do 13 časova. Ove radionice, odnosno nastali scenariji su takmičarskog karaktera i učestvuju u trci za nagradu Mali/a od palube.
U nedjelju, 31.marta od 11 do 13 časova biće organizovana već tradicionalana književna šetnja Đir po Budvi uz snimanje filma po ranije nastalim scenarijima na radionicama što će takođe biti takmičarskog karaktera. U ponedjeljak, 1. aprila na dječijem odjeljenju biće priređen Književni kviz za učenike budvanskih osnovnih škola u terminu od 15 do 17 časova, a tema je knjiga i film. Nakon toga, u nastavku festivala od 17 do 19 časova zainteresovani će se družiti na radionici glume pod nazivom Glumci od palube.
Završnog dana festivala, 2. aprila u amfiteatru Akademije znanja biće priređena Književna žurka uz druženje sa piscima Milutinom Đuričkovićem i Sonjom Pandorov Tešanović. Nakon toga od 17 do 18 časova biće dodijeljene nagrade festivala Male morske pjesme i priče – Mali/a od palube i upriličena izložba likovnih radova festivala kao i prikazivanje filma Piši kao što govoriš po scenariju i u režiji Radmile Knežević, koji je podržala pravoslavna crkvena opština Budva uz tehničku podršku i medijsko pokroviteljstvo RTV Budva. Ovim će biti okončan jedanaesti književni festival Male morske pjesme i priče.
Festival je podržan od strane Ministarstva prosvjete Crne Gore i Zavoda za školstvo kao i od Opštine Budva.
Iz štampe je izašao novi, 189. broj Hrvatskoga glasnika, koji više od dvadeset godina izdaje Hrvatsko građansko društvo Crne Gore iz Kotora.
Novi broj „glasila Hrvata Crne Gore“ izlazi u proširenom izdanju, na čak 114 stranica, donoseći suvremeniji i sadržajniji koncept.
Vodeća tema novog izdanja je Bokeljska mornarica i povijesno potpisivanje sporazuma o suradnji između kotorske matice ove drevne organizacije s podružnicama u Tivtu i Herceg Novom te hrvatskim bratovštinama „Bokeljska mornarica 809“ iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba.
Novi broj donosi opširnu reportažu o jednoj od najsvečanijih proslava blagdana svetoga Tripuna u novijoj povijesti, koji se ove godine uz prisutnost brojnih domaćih i inozemnih vjernika slavio 1215. put. Zajedništvu kojim je obilježen ovogodišnji „Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori“ dan je poseban akcent, kao i Tripundanskom balu koji tradicionalno priređuje Hrvatsko građansko društvo.
Hrvatski glasnik u 189. broju donosi presjek značajnih društveno-političkih događaja i susreta, zatim stručne autorske članke o povijesti i tradiciji hrvatskoga naroda Boke kotorske te sportske i kulturne sadržaje, a posebna pažnja pripada karnevalu u Donjoj Lastvi, fešti istinske tradicije.
Za novi broj Hrvatskoga glasnika govore potpredsjednik hrvatske vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, savjetnica hrvatskoga ministra vanjskih i europskih poslova Vanda Babić Galić, predstavnici hrvatskih bratovština „Bokeljska mornarica 809“ Luka Perković, Tomislav Brguljan i Timor Šatara, zatim Branka Bezić Filipović, najjužnije predstavljena hrvatska autorica na svijetu, arhitektica Marija Nikolić u ime Kulturnoga zavičajnog društva „Napredak“ iz Gornje Lastve te Melita Ramljak-Ciko, organizatorica donjolastovskih karnevalskih svečanosti.
Urednik Hrvatskoga glasnika je Nikola Dončić.
Tiskanje časopisa potpomogli su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i Marko Franović, hrvatski dobrotvor iz Australije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je izbore u Budvi za 26. maj.
Odbornici Skupštine Opštine Budva su na juče održanoj sjednici donijeli Odluku o skraćenju mandata SO Budva.
– U skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima donio sam Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u SO Budva, koji će biti održani u nedjelju 26. maja 2024. godine. Izbore sam zakazao u najranijem mogućem terminu, a kako bi se izbjegao negativan uticaj novonastalog političkog trenutka na ekonomsku dinamiku u opštini Budva u kontekstu ljetnje turističke sezone.
Pozivam sve učesnike izbornog ciklusa na odgovorno i fer djelovanje u predstojećoj izbornoj kampanji – rekao je Milatović.
Odbornici SO Budva su na juče održanoj sjednici donijeli Odluku o skraćenju mandata SO Budva.
U skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima donio sam Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u SO Budva, koji će biti održani u nedjelju 26. maja 2024. godine.
“Želio bih da oformim više sekcija u osnovnim i srednjim školama u Kotoru – tehnologija nam je pomogla da se usavršimo i pomoću interneta”
“Jako je bitno da djeca i mladi nauče da igraju šah, jer preko šaha stvore odličnu logiku, strategiju i pomaže im da razviju dobru memoriju i brzo razmišljanje”, kaže za Boka News Petar Grdinić, predsjednik i trener Šah kluba Kotor od 2021. godine. On ističe da je šah prije par godina doživio veliku popularizaciju zbog serije Damin Gambit i u poslednje vrijeme sve je više ljudi koji imaju apikaciju Chess na svom telefonu, tako da je šah jako pristupačan, svi ga mogu igrati, a djeca mogu da napreduju.
Igra šaha uživo ipak je bez premca, te je Šah klub Kotor organizator brojnih turnira i šahovskih radionica, pri čemu ima veliku podršku Šahovskog Saveza Crne Gore i njegovog predsjednika Jovana Milovića. Djeca vole da se takmiče i to im jako znači, kaže Grdinić, koji im rado izlazi ususret, organizuje turnire, gdje djeca igraju između sebe i takmiče se. Nedavno je u Omladinskom klubu Kotor održan mali turnir neformalnog karaktera na kome se uz šah družilo 24 učesnika.
-Školu šaha pohađa trenutno 20 učenika i nadam se da će se broj svake godine povećati i da će naši najmlađi kao i roditelji prepoznati šah kao sjajnu igru koja im može pomoći u životu u vidu logike, strategije i brzog razmišljanja. Metode učenja šaha se nisu puno promijenile, ali naravno, tehnologija nam je pomogla da se usavršimo i pomoću interneta, mnogih programa i aplikacija olakšao se pristup i samo učenje. Časovi se održavaju u Kulturnom centru “Nikola Đurković” ponedeljkom, utorkom i srijedom od 16 do 19 sati. Planova je puno i na dobrom smo putu da ih sve realizujemo, ali za sada je fokus na prvenstvu osnovnih i srednjih škola u Kotoru, zatim Šahovskom prvenstvu Boke, koje planiramo da organizujemo u Tivtu krajem aprila i naravno Kadetsko prvenstvo Crne Gore u šahu na Cetinju, najavio je Petar Grdinić.
Zahvaljujući ovim aktivnostima Klub napreduje u dobrom smjeru.
-Trenutno smo najviše fokusirani na rad sa djecom i samoj promociji šaha. Ostvarili smo odlične rezultate u pionirskoj i kadetskoj konkurenciji i zaista sam jako ponosan na svoje učenike. Spomenuo bih Nikolinu Dževerdanović koja je prošle godine postala prvakinja Crne Gore do 14 godina, kao i Moniku Nikolić koja je ove godine osvojila zlato na prvenstvu Crne Gore u “blitzu” (brzopoteznom šahu), Damjana Dževerdanovica i Dariju Majer koji su osvojili medalje i mnoge druge koji će se tek boriti za medalje, ističe Grdinić.
Petar Grdinić
Za sebe kaže da je dijete kotorskog Šah-kluba, s obzirom da je dobar dio djetinjstva proveo igrajući sa starijim ljudima i upijajući njihove poteze i samo ponašanje za stolom. Počeo je da igra već sa 6 godina, a sa 8 je postao kadetski prvak Crne Gore, kao i prvak Evrope do 10 godina u brzopoteznom šahu. Kao predsjednik Šah kluba Kotor prošle godine je organizovao Državno prvenstvo u “rapidu” u Kotoru i ove godine u februaru dva državna prvenstva Crne Gore u “rapidu” i “blitzu”.
-Tehnika “blic” je brzopotezni šah i razlikuje se od klasičnog šaha jer je manje vremena na satu i partije kraće traju. Početno vrijeme po protivniku je 90 minuta plus 30 sekundi po odigranom potezu pa tako partije mogu da traju satima, dok je u “rapidu” vrijeme 10-15 minuta po igranju i plus 10-15 sekundi po odigranom potezu, dok je u “blitzu” to 3 minuta po igraču i dvije sekunde bonusa po odigranom potezu. Plan za ovu godinu su prvenstvo osnovnih i srednjih škola, igranje druge lige i pokušaj da se uđe u prvu ligu, zatim Memorijal Momčilo Momo Ćetković, organizovanje šahovskog kampa koji bi okupio učenike iz svih krajeva bivše Jugoslavije i naravno da ćemo pomoći da se nastavi Ljetnji brzopotezni turnir “Đorđije Vujković” na Prčanju, poručuje ambiciozni predsjednik ŠK Kotor.
Šah u škole
Potsjeća na period prije dvije decenije, kada je šah bio uveden u vannastavne aktivnosti obrazovnog sistema.
-Nekada smo u osnovnim školama Šah imali kao predmet, ali se nažalost ukinuo. U Kotoru bih pohvalio nastavnika Radoša Nedovića koji drži sekciju šaha u Osnovnoj školi “Narodni heroj Savo Ilić” u Dobroti i profesora Nenada Meštrovića koji drži sekciju u Kotorskoj Gimnaziji, i još bih dodao da sam ponosan što su članovi Šahovskog kluba Kotor. Želio bih da pokušam da oformim više sekcija u osnovnim i srednjim školama u Kotoru, uz naravno dogovor sa direktorima. Program rada postoji i zajedno uz saradnju i podršku Šahovskog Saveza mi smo spremni da pokušamo ali, ne zavisi sve od nas, poručuje Grdinić.
Mladi šahisti u Omladinskom klubu
Učili od veterana
Rado se sjeti pok. gospodina Đorđija Vujkovića, koji je uveo šah u školu, kao i na pripadnike starije generacije Šahovskog kluba.
– Na te ljude sam se ja, kao i ostali mladi šahisti ugledao, a mogu slobodno reći i ljudi iz cijele Crne Gore. Spomenuo bih Milovana Đuričića od kojeg sam naučio prve šahovske poteze, Antuna Viha koji je bio dugogodišnji sekretar kluba, Janka Vujovića i pokojnog Momčila Moma Ćetkovića zbog kojega sam lično zavolio šah i koji je bio najveći gospodin kojeg sam upoznao, a mislim da će se složiti ostali koji su ga poznavali, potsjeća mladi predsjednik ŠK Kotor.
Dokumentarni filmovi reditelja Zdravka Velimirovića, biće prikazani u utorak 26. marta u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, a ulaz je slobodan.
Zdravko Velimirović, rođen 11. oktobra 1930. na Cetinju, bio je istaknuti filmski reditelj i profesor filmske režije. Sa diplomom sa Akademije u Beogradu za pozorište, film, radio i televiziju te završenom Visokom filmskom školom u Parizu, Velimirović je postao ključna figura u jugoslovenskoj kinematografiji. Kroz svoje filmove, koji su osvajali nagrade na festivalima širom svijeta, isticao je humanost i ljepotu umjetnosti, gradeći mostove između kultura i promovišući dostojanstvo filmske umjetnosti.
Dokumentarni filmovi su poput prozora u prošlost, oživljavajući uspomene i priče koje su zaboravljene. Zdravko Velimirović, legendarni filmski reditelj, ostavio je dubok trag u svijetu dokumentarnog filma, a neka od njegovih najupečatljivijih ostvarenja ostaju simboli njegovog umjetničkog dara.
“Čovjek i voda” (1954) označava početak njegove karijere, pričajući priču o neraskidivoj vezi između čovjeka i prirode. “Nokturno za Kotor” (1959) ističe ljepotu ovog drevnog grada na jadranskoj obali kroz poetsku prizmu Velimirovićevih objektiva.
Dokumentarci poput “U spomen slavne mornarice” (1959) prikazuju herojstvo i slavu mornarice kroz istoriju, a “Dobrodošli u kotorski fjord” (1989) vodi nas na putovanje kroz bajkovitu ljepotu kotorskog fjorda.
Kroz ove filmove, Velimirović nije samo dokumentovao događaje, on je stvarao emotivne pejzaže koji će zauvijek ostati urezani u memoriju publike, a umjetnost će nas podsjećati na važnost čuvanja prošlosti i duboke veze između čovjeka i prirode.
Njegovi dokumentarci su ne samo filmska djela, već i spomenici vremenu i ljudskom iskustvu, podsjećajući nas da su uspomene najdragocjenije blago koje posjedujemo.”
„Cijeli svijet ima samo jednu Danicu, a Herceg Novi čitavo sazviježđe” rečenica je kojom je sinoć započela akademija sjećanja na hercegnovske Danice, mlade heroine, zaustavljene u svojim životnim igrama ratnim vihorom, stavljajući ideal slobode ispred svog života.
Bila je to prilika da publika čuje priču o Danicama iz sasvim drugog ugla kroz tekst autorke Vitke Vujnović, odličan i emotivan nastup pet djevojaka KSC Diano i naraciju Dejana Đonovića, a u organizaciji Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju i produkciji JUK Herceg fest.
Najmlađa među novskim Danicama – Tomašević, rođena na Svrčugama, bila je delegat voda, djevojka a puškomitraljezac, hrabra i odvažna, nosila je ranjenu drugaricu 40 kilometara. Uz nju Danica Kosić, takođe rodom sa Svrčuga, nosila je minobacač, nježno njegovala ranjene, bila hrabra i razborita, naglo zaustavljena na frontu, a mogla je biti balerina ili glumica, jer je silno voljela scenu i na njoj nastupala sa svojim ocem u pozorištu. Danica Đurović, rodom sa Žlijeba, bombaš, bila je u organizaciji ustanka, kurir, tiha, skromna, neustrašiva, najvještija u otkrivanju zasjeda jer je znala svaki djelić svog kraja. Danica Bojanić koja nije stigla ni da se pozdravi sa svojima kada je sa 16 godina krenula u rat, prenosila letke, čestita, hrabra, divnog glasa, prkosna, ona koja je u smrtnoj uri uspjela da sretne brata na Sutjesci dok se od nje opraštao. Danica Popivoda iz Bijele, puškomitraljezac, borkinja od prvog dana, vodnik, poznata kao junakinja koja ne odbija niti jedan zadatak i svaki obavlja sa istim žarom za slobodom.
Priča o pet slobodarki rađena je u divnoj saradnji, a uz mnogo emocija sa svih strana, ističe autorka Vitka Vujnović.
„Osim podataka da su bile mlade, poginule za slobodu, njihovih imena i prezimena, malo se šta znalo. Na primjer, meni je jako dirljiv podatak bio da se od jedne Danice na Sutjesci u ratnom haosu opraštao njen rođeni brat, da jedna nije stigla da se pozdravi sa majkom, iznenadio me je podatak da je jedna igrala na sceni u pozorištu u Herceg Novom. Otkrili smo Danice iz nekog novog ugla i mislim da je lijepo što je publika čula te detalje. Divna je bila saradnja KSC Diano, Antonijom Đurović Novoselac i njenim djevojkama koje su razumjele tu priču, sa Dejanom Đonovićem koji uvijek da punu pažnju ovakvim temama“, kazala je Vujnović i istakla da su na akademiji prikazani i zapisi iz arhive RTCG nastali 80-tih godina u kojima naši sugrađani svjedoče o životima mladih slobodarki.
Dodaje da je ovo priča koju treba pričati stalno iznova jer sve generacije treba da znaju ko su bile pet Danica.
„One zaista jesu čudesno hercegnovsko sazviježđe koje meni liči na djevojačko kolo. Čini mi se da se negdje na tom prostoru gdje se pred Novim grle more i nebo pojave se one i pogledaju svoje dugo šetalište i nas“, kazala je Vujnović.
Akademija „Sjećanje na pet Danica“ organizovana je u cilju promocije ženskih ljudskih prava, istorije ženskog pokreta i znamenitih žena iz istorije Herceg Novog, kazala je savjetnica za rodnu ravnopravnost u Sekretarijatu za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Branka Grubor Božović.
Akademija sjecanja Pet Danica
„Želimo da ukažemo i još jednom se podsjetimo na veličinu žrtve mladih žena iz našeg grada koje su i postale naše zvijezde Danice. One novim naraštajima neprestano pričaju priču o važnosti ljudskih prava, ravnopravnosti i jačini onih koji se bore za slobodu, pravdu i jednakost, promovišući pri tome sve osnovne ljudske vrijednosti, ne zaboravljajući ljubav, drugarstvo, požrtvovanje i hrabrost, brigu o drugima i budućnosti“, kazala je Grubor Božović.
Riječ je o pet djevojaka, proleterki, ali to nije samo priča o ratu, herojstvu i hrabrosti, niti samo priča o slobodi, za koju su se borile i život dale, a nisu je dočekale, već i priča o jednakosti, kazala je Grubor Božović.
„One su, na najteži način, dokazale da žene mogu biti ravnopravne sa muškarcima. To su potvrdile tokom rata, mada je on, i tada i danas, vrijeme u kojem muškarci posežu za oružjem i postaju gospodari života i smrti. Svojom hrabrošću i sposobnošću potvrdile su da žene nisu inferiorne ni kao vojnici/vojnikinje. Shvatile su da postoje ideali za koje se treba žrtvovati, nešto vrijednije i od života, nešto što treba ostaviti za buduće naraštaje. Žene partizanke su rame uz rame, sa svojim drugovima jurišale u prvim redovima, boreći se protiv okupatora, za slobodu i bolje sutra, za neke nove generacije koje će živjeti u boljem svijetu, svijetu znanja, napretka, nauke i socijalno pravednijeg društva“, zaključila je Grubor Božović.
Akademiji je prisustvovao i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur kao i predstavnici Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Program „Sjećanje na pet Danica“ dio je aktivnosti u okviru Lokalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u opštini Herceg Novi.
Dinko Gruhonjić, novinar i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kao uvodničar redovne sesije ANI “Krug 99 o temi “Kuda vodi generisanje mržnje?” govorio je o konstantnim prijetnjama i priticima kojima je izložen u Srbiji
Ja sam na meti torture velikosrpskih nacionalista već tri decenije. Napadaju me jer sam novinar i jer imam “sumnjivo ime”. Na ulazu u našu zgradu (u Novom Sadu) drugi put u tri godine ispisani su grafiti kojim se poziva na moje ubistvo. Za ovih nekoliko dana dobio sam hiljade pretnji smrću i ogavnih šovinističkih uvreda, poručio je Dinko Gruhonjić, novinar i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, javlja Anadolu.
Gruhonjić je u nedjelju bio uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99″ o temi “Kuda vodi generisanje mržnje?”, na kojoj je govorio o konstantnim prijetnjama i priticima kojima je izložen u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje kuda vodi generisanje mržnje, Gruhonjić kaže kako je odgovor, nažalost, vrlo jednostavan.
„Generisanje mržnje vodi u nove progone neistomišljenika u Srbiji, pre svega svih nezavisnih novinara, potom slobodno mislećih intelektualaca i opozicionara. Nažalost, posao im je olakšan i jer nas je ostalo veoma malo nakon 35 godina torture velikosrpske nacionalističke propagande“, kaže Gruhonjić.
Podvlači kako je lično “na meti torture velikosrpskih nacionalista već tri decenije”.
„Napadaju me jer sam novinar i jer imam ‘sumnjivo ime’. Situacija je nedavno eskalirala kada su u klasičnom maniru ministra ratne propagande Aleksandra Vučića izmontirali delić moga izlaganja sa Festivala Rebedu u Dubrovniku od pre ravno godinu dana. Ispalo je da sam rekao da sam sretan što nosim ime Dinko po ustaškom krvniku Dinku Šakiću“, kaže Gruhonjić.
Kazao je kako mu je teško da shvati da čak i dragi ljudi još uvijek mogu da “poveruju u montaže”. Zbog svih tih dragih ljudi odgovorio je javno i na takvo pitanje: „Ne, nisam slavio ustaškog koljača Dinka Šakića, da, cijela priča je u gebelsovskom maniru izvučena iz konteksta.“
Gruhonjić dodaje kako su slične montaže namještali i njegovoj koleginici novinarki Ani Lalić, kao i aktivistkinji Aidi Ćorović, te nastavlja:
“A čemu je zapravo bila posvećena moja autoironija iz Dubrovnika? Kao prvo, referisao sam se na netom predstavljeno novo izdanje knjige ‘Točka na U’ Viktora Ivančića u kojoj se govori o suđenju Dinku Šakiću, reviziji istorije i kritikuje ustaštvo u Hrvatskoj. Kao drugo i najvažnije, ja sam se sprdao sa nacionalistima koji su mi nadenuli ime Sabahudin, pa sam im rekao da nije bilo potrebe da se trude, pošto se već zovem Dinko kao Dinko Šakić o kojem se govorilo na prethodnoj tribini“, rekao je Gruhonjić.
Uslijedile su prijetnje smrću preko društvenih mreža.
“Sve je kulminiralo ispisivanjem grafita na ulazu u našu zgradu drugi put u tri godine kojim se poziva na moje ubistvo. Za ovih nekoliko dana dobio sam valjda hiljade pretnji smrću i ogavnih šovinističkih uvreda. Kao i Ani Lalić, objavili su i moj broj mobilnog telefona i neprestano me zovu, pišu, vređaju, prete. Ali sam istovremeno dobio najvažniju stvar, podršku sa svih strana ovog našeg regiona i diljem merdijana”, kaže Gruhonjić, te zaključuje:
“Dobio sam najvredniju podršku od svih, podršku mojih studenta. Nemoguće je rečima opisati koliko mi to znači i koliko mi je to pomoglo da se ne slomim. Isto kao što je nemoguće rečima opisati koliko sam besan jer su sada ti divni mladi ljudi koji su svoju podršku meni potpisali svojim imenima i prezimenima na meti slične harange ovih Vučićevih zlih botova. Mogu im poručiti, pa dobro, pucajte, mi i dalje držimo čas, ali decu nam nećete proganjati. Ja sam Dinko Gruhonjić, a vama što biste da nas koljete, mogu poručiti i ovo, zar se ne prepoznajete, pa vi ste Dinko Šakić.”
Pozorišna predstava Osama – Kasaba u Njujorku rađena u produkciji Zvezdara Teatra gostuje u kotorskom Kulturnom centru u četvrtak, 28. marta 2024.g. od 20 h.
Po romanu Vladimira Kecmanovića, predstavu je režirao Darko Bajić.
Glume: Andrija Kuzmanović, Iva Ilinčić, Isidora Simijonović, Jovan Jovanović, Branko Janković i Amar Ćorović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 15 eura /za đake, studente i penzionere 10 eura/ biće od ponedeljka 25.marta u kancelarijama Kulturnog centra od 10h do 12h, a na blagajni 28. marta 2024.g. od 18h do 20h.
Premijera ove predstave Zvezdara Teatra, desila se 2018. godine, i od tada bilježi fantastične reakcije i kritike.
Radnja predstave se odvija u jednoj njujorškoj kafani u kojoj različiti pojedinci, došavši sa “strane“ traže svoje parče neba i komadić sreće.
Obuhvata period od mladosti glavnih junaka, pa sve do njihovih zrelih godina. U epicentru zbivanja su francuska umjetnica, ruski novinar, meksički policajac, venecuelanska manekenka i neobični Japanac. Specifični po svom mentalitetu, ponašanju i senzibilitetu, oni se ne poznaju međusobno, ali ih povezuje određena nostalgija za nekim dalekim i ljepšim vremenima.
Britanskekraljevske zračne snage dostavile su jučer padobranima više od 10 tona humanitarne pomoći, što uključuje vodu, rižu, ulje, brašno, konzerve i hranu za djecu, civilima u Gazi.
Zrakoplov RAF A400M doletio je iz Ammana kako bi isporučio zalihe duž sjeverne obale Gaze u sklopu međunarodne humanitarne misije predvođene Jordanom, navelo je britansko ministarstvo obrane.
– Pakao koji je izazvao napad Hamasa 7. listopada doveo je do gubitka brojnih nevinih života. Cilj je Ujedinjenog Kraljevstva iskoristiti sve moguće rute za dostavu pomoći koja spašava živote, bilo to kopnenim i zračnim putem ili novim morskim rutama. Nastavljamo pozivati Izrael da omogući pristup luci i otvori više kopnenih prijelaza kako bi se povećala isporuka pomoći u Gazu, priopćilo je ministarstvo obrane.
Downing Street objavio je da je rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, prvom kojom se poziva na prekid borbi, poslana jasna poruka da Hamas treba osloboditi preostale taoce i da se mora dopustiti dostava pomoći u Gazu.
Britanija je jučer prvi put dostavila humanitarnu pomoć padobranima, ali prije je već podržala takve međunarodne napore i osigurala oko 600 padobrana na zahtjev Jordana i Bahreina.
