Tradicionalni peraški običaj “Fašinada” biće obilježen u ponedjeljak, 22. jula u smiraj dana, na zalasku sunca.
Okićene i kamenom pune barke kreću iz Perasta ka ostrvu Gospa od Škrpjela u 18 sati i 45 minuta.
“Dođite sa svojom barkom i uveličajte našu feštu” – poručuju organizatori Mjesna zajednica Perast i Društvo prijatelja grada Perasta.
U 21 sat će na pjaci u centru mjesta nastupiti Ansambl Toć.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik opštine Jovan Brinić susreli su se juče sa Tivćanima, sportistima koji će kao dio crnogorskog olimpijskog tima učestvovati na predstojećoj Olimpijadi u Parizu. Oni su Ilku Klakoru i Marku Mršiću poželjeli svaku sreću i uspijeh na najvećem sportskom događaju koje će se odvijati u Parizu, Francuskoj od 26. jula do 11. avgusta.
Ilko Klakor, inače odbornik u lokalnom parlamentu, dugo selektor crngorske jedriličarske reprezentacije i trener u klasi ILCA 7 na Olimpijadu putuje sa jedriličarem Milivojem Dukićem. Dukić će na ceremoniji otvaranja Olimpijade nositi državnu zastavu, a za crnogorske jedriličare ovo je četvrta Olimpijada. „Jedriće se u Marseju i nadamo se što boljem plasmanu“ – poručio je Klakor pred put.
U ime mladog vaterpoliste Marka Mršića koji će na Olimpijadi učestvovati kao dio crnogorske vaterpolo selekcije, prijemu u Opštini Tivat prisustvovao je njegov otac Dejan Mršić. Vaterpolisti Crne Gore na Olimpijadi učestvuju peti put za redom.
Po riječima tivatskih olimpijaca, danas putuju za Pariz.
Kapetan Bekavac je kada se ukrcao na brod u Kolumbiji, od kompanije tražio fizičku zaštitu broda i postavljanje kamera jer je sumnjao kako bi im u kolumbijskoj luci mogla biti podmetnuta droga. Međutim, odbili su ga.
Turske vlasti su uhitile polovicu članva, a drugu polovicu pustili, piše Jutarnji list.
Jučer je nastavljeno suđenje hrvatskom kapetanu Marku Bekavcu pred turskim sudom. Njegova sudbina još je uvijek neizvjesna, a nastavak suđenja zakazan je za 16. rujna 2024. Zapovjednik Bekavac, kao i ostalih devet članova posade ostaju u turskom zatvoru u kojemu su od početka listopada prošle godine kada je na brodu za prijevoz rasutih tereta Phoenician-M pod njegovim zapovjedništvom pronađena droga.
– Iako svi želimo da se ovo što prije okonča i nadamo se da će nakon suđenja naš kapetan kao slobodan čovjek doći kući, na žalost, ovo je bila očekivana odluka. Imenovan je novi predsjednik Sudskog vijeća, s obzirom da je ova bivša predsjednica otišla na novu funkciju. On je sebi dao još malo vremena prije donošenja odluke – javio nam je Neven Melvan, koji je ispred Sindikata pomoraca Hrvatske bio na ročištu u Turskoj.
Kaže da je ročište održano u četvrtak, drugo po redu, prošlo dobro. Jako je zadovoljan držanjem kapetana Marka Bekavca pred Sudom.
Saslušani su još neki svjedoci, a članovi posade su još jednom iznijeli svoje obrane s obzirom da je novi predsjednik Sudskog vijeća želio iz njihovih usta čuti što oni kažu na optužbu. Oni su ponovili svoje iskaze, obrana je također iznijela neke nove argumente u korist posade broda. Na kraju, donesena je očekivana odluka da se sve skupa odgodi za još nekoliko mjeseci – ispričao nam je Melvan nakon ročišta.
Velika zlatna arena za najbolji film 71. Pulskog filmskog festivala dodijeljena je u srijedu navečer filmu Proslava redatelja Brune Ankovića, nagrada Zlatna vrata Pule za najbolji hrvatski film po ocjeni publike dodijeljena je filmu Sveta obitelj redateljice Vlatke Vorkapić.
Pobjedničkom filmu 71. Pulskog filmskog festivala pripale su još tri Zlatne arene: za fotografiju, koja je dodijeljena Aleksandru Pavloviću, za najbolju glavnu mušku ulogu Bernardu Tomiću za ulogu Mije u tom filmu, dok je treća Zlatna arena za scenarij filma Proslava uručena Jeleni Paljan.
Ankovićev film Proslava, kako se navodi u obrazloženju odluke žirija, djelo je koje zahtijeva potpunu koncentraciju gledatelja, a radi se o nelinearno ispričanoj priči koja svoju poantu moćno razotkriva tek pri samom kraju ostavljajući puno prostora za diskusiju.
“U današnje vrijeme pojačanih političkih napetosti, Proslava otvara iznimno potrebnu temu kako zle ideologije mogu imati nevine korijene”, navode članovi žirija Festivala.
U kategoriji Hrvatski film Zlatna arena za oblikovanje zvuka dodijeljena je Luki Gamulinu i Tihomiru Vrbancu za film Slatka Simona redatelja Igora Mirkovića, za masku Ani Bulajić Črček za film Božji gnjev redatelja Kristijana Milića, dok je za isti film Zlatna arena za specijalne efekte dodijeljena Petru Novakoviću.
Zlatnu arenu za vizualne efekte dobio je Krsto Jaram za film Šalša redatelja Dražena Žarkovića, dok je ta nagrada za glazbu pripala Alenu Sinkauzu i Nenadu Sinkauzu za film Šlager redatelja Nevija Marasovića.
Zlatna arena za kostimografiju dodijeljena je Ivani Zozoli Vargović za film Sveta obitelj redateljice Vlatke Vorkapić, a za scenografiju je uručena Željki Burić za film Svemu dođe kraj, redatelja Rajka Grlića. Za isti film Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu dodijeljena je Borisu Isakoviću za ulogu Dinka Horvata.
Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu pripala je Lani Barić za ulogu Sare u filmu Šlager redatelja Nevija Marasovića, dok je ona za sporednu žensku ulogu pripala Juditi Franković Brdar za ulogu Note u filmu Sveta obitelj Vlatke Vorkapić.
Nagrada Breza za najbolju debitanticu pripala je Luni Pilić za ulogu Janje u filmu Sveta obitelj.
Zlatna arena za montažu uručena je Denisu Golenji za film Naša djeca, redatelja Silvestra Kolbasa. Zlatna arena za režiju dodijeljena je redatelju i scenaristu Silvestru Kolbasu za film Naša djeca.
U ocjenjivačkom sudu Hrvatskog programa na 71. Pulskom filmskom festivalu bili su Nina Violić, Nina Velnić, Mirta Puhlovski, Goran Marković i Nebojša Slijepčević.
U sklopu 71. Pulskog filmskog festivala u natjecateljskom programu prikazana su 22 filma, u jednakom broju hrvatskih i manjinskih koprodukcija, koji su se natjecali za glavne nagrade.
Zlatna arena za najbolju hrvatsku manjinsku koprodukciju dodijeljena je filmu Domaćinstvo za početnike redatelja Gorana Stolevskog, za glavnu žensku ulogu pripala je Ilinci Manolache za ulogu Angele Raducani, Bobita u filmu Ne očekuj previše od kraja svijeta redatelja Radua Judea.
Nagrada za glavnu mušku ulogu uručena je Leonu Lučevu za ulogu Mije u filmu Radnička klasa ide u pakao redatelja Mladena Đorđevića. Zlatna arena za sporednu mušku ulogu u hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodijeljena je Vladimiru Tintoru za ulogu Tonija u filmu Domaćinstvo za početnike redatelja Gorana Stolevskog. Posebno priznanje pripalo je postumno Dušku Valentiću za sporednu mušku ulogu Tileta u filmu Lost Country, redatelja Vladimira Perišića.
U napadu bespilotnom letjelicom za koji su odgovornost preuzeli hutisti pogođeno je središte Tel Aviva u ranim jutarnjim satima u petak, pri čemu je ubijena jedna osoba, a ranjene su još četiri, objavili su izraelska vojska i hitna služba.
Eksplozija je uslijedila nekoliko sati nakon što je izraelska vojska potvrdila da je u južnom Libanonu likvidirala višeg zapovjednika šijitske milicije Hezbolah, produžene ruke Irana.
– Inicijalna istraga ukazuje da je eksplozija u Tel Avivu uzrokovana padom letjelice, a sirene nisu aktivirane. Incident se pomno istražuje, priopćila je vojska.
IDF dodaje da su zračne patrole pojačane kako bi se zaštitio izraelski zračni prostor, ali nisu naređene nikakve nove mjere civilne zaštite.
Vojni glasnogovornik militantnih hutista u Jemenu, također proiranske milicije, napisao je na X-u da će skupina objaviti detalje o vojnoj operaciji u kojoj je gađan Tel Aviv.
Snimke s mjesta eksplozije pokazuju razbijeno staklo po pločniku i ljude koji su se okupili u blizini zgrade na kojoj se vide tragovi eksplozije. Policija je ogradila to područje.
Hezbolah i hutisti pojačavaju napade na zapadne mete zbog, kako tvrde, solidarnosti s Palestincima nakon invazije Izraela na tu enklavu pokrenutu nakon pokolja Hamasa na glazbenom festivalu i kibucima na jugu zemlje.
Na veliku radost mještana i mnogobrojnih turista sinoć je u Risnu održana peta po redu Rimska noć. Riječ je o manifestaciji koju Turistička organizacija Kotor organizuje u saradnji sa Opštinom Kotor i tradicionalno u Risnu oživljava duh antičkog Rima.
“Nama je ova manifestacija zaista draga, jako važna i mi se trudimo da je svake godine unapređujemo u kvalitetu i sadržaju. Ono što je bila i prvobitna ideja ove manifestacije jeste veza arheologije i turizma i naša želja da Risan predstavimo kao mjesto prepuno istorije, kulture i svih arheoloških ostataka koji ga čine posebnim. Antičko doba je u Risnu ostavilo veliki trag, i potrudili smo se da predstavimo tadašnji način života a naročito zabave.
Naši najmlađi mogli su da vide kako su se Rimljani odijevali, da vide rimske frizure, i da se oprobaju u streličarstvu. Imamo poseban kutak za oslikavanje, radionicu “Oboji svog ratnika” i igre iz rimskog doba– skakanje u vreći, vuča konopa i slično,” navela je predstavnica Turističke organizacije Kotor, Emilija Radulović.
Centralni događaj i ove Rimske noći bio je nastup Dioklecijanove legije, udruženja studenata zaljubljenika u kulturu i istoriju, glumaca i umjetnika koji štite rimsku kulturu. Ove godine nastupili su na novoj lokaciji – platou Luke Risan. Nakon predstavljanja rimskim formacijama, uslijedile su gladijatorske borbe gdje su mladi entuzijasti mnogobrojnoj publici pokazali vrlo zahtjevne poteze.
“Kao i svake godine apsolutno zadovoljstvo je doći u Crnu Goru i sa vama podijeliti jedan od najljepših događaja kojim se slavi rimska kultura i baština. Imamo volje i gušta u ovome što radimo i podijeliti to sa nekim ko to zna cijeniti i iskoristiti je uvijek zadovoljstvo. Trenutno nas je 16, vidjeli ste deset legionara, Exilifera – zastavonošu, centuriona i borbu gladijatora, te ste svjedočili standardnim rimskim formacijama. Ovo je osnova da demonstriramo kolika je disciplina uz red i rad bila potrebna za legionara da osvoji Rimsko carstvo kakvo je bilo na svom vrhuncu,” naveo je predstavnik Dioklecijanove legije, Josip Bubalo.
Predstavnici svih generacija, a ponajviše oni najmlađi uživali su u spektakularnim trikovima Dioklecijanove legije i gladijatora. Kako bi njihova tačka izgledala uvjerljivo i uzbudljivo kao što je to bio slučaj sa sinoćnjim nastupom potrebne su velike pripreme.
“Ima dosta pripreme van sezone u obliku treninga gdje dosta pripremamo naše formacije i kako ćemo održati nastupe kada smo na lokaciji. Naše same formacije su dosta ustrojene da bude što manje grešaka, da budemo što više unisoni i da što bolje izgleda ljudima,” naveo je član Dioklecijanove legije, Luka Mustapić.
Nakon spektakularne tačke Dioklecijanove legije program je nastavljen vatrenim performansom uz mnogo plesa i raznorsnih rekvizita koji su izvela “Ujedinjena plemena” – skupina plesnih grupa Walde i Niprije kao i udruženja Red Rays i Vodorige.
Realizaciji ovako kvalitetnog i atraktivnog programa pomogli su iz Mövenpick Hotel & Residences Teuta Kotor Bay koji za 2025. najavljuju otvaranje rekonstruisanog hotela “Teuta” u Risnu.
“Primarno nam je fokus da vratimo Risnu nekadašnju slavu, odnosno barem neki dio slave i sjaja koji je nekada imao. Sa TO Kotor smo počeli saradnju ove godine i nadam se da će se ona nastaviti i u budućem periodu i nakon otvaranja hotela. Već sljedeće ljeto 2025. nas očekuje potpuno novi rizort sa hotelskim i rezidencijalnim kapacitetom, tako da se radujemo. Tu ćemo biti za Turističku organizaciju, za Mjesnu zajednicu Risan, ali i generalno razvoj Risna jer mislimo da je to jedan veliki potencijal,” navela je marketing menadžerka Mövenpick Residences Teuta Kotor Bay, Ksenija Đurović.
Nakon uspješne realizacije petog izdanja Rimske noći koje je zabilježilo sjajnu posjećenost, Turistička organizacija Kotor najavljuje raznovrsne programe kako na teritoriji Risna, tako i drugim dijelovima opštine Kotor.
“Mjesna zajednica Risan 25. jula organizuje Risansko veče – predgrupa je Vis Tetra, a zvijezda večeri biće Dženan Lončarević. Razne mjesne zajednice, udruženja i organizacije skoro svaki dan organizuju neki program. Ono što bih najviše izdvojila je Kotorski ljetni internacionalni karneval koji se održava od 1. do 3. avgusta, zatim 10. avgusta imamo manifestaciju Svi na Crkvice koju organizujemo u zaleđu Risna i ono što je najvrijednije pomena 24. avgusta Bokešku noć – feštu nad feštama.
Ažurni smo na društvenim mrežama, tako da vas pozivamo da nas pratite. Pozivamo sve da budute naši gosti,” poručila je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.
Iz Turističke organizacije Kotor uputili su veliku zahvalnost Komunalnom Kotor, Komunalnoj policiji, MZ Risan, Vatrogasnom društvu “Bogoljub Brezić” iz Perasta, OB Kotor, NVO “Žene Risan”, Pekari “Hipnos”, Domu starih “Grabovac” Risan, te brojnim mještanima koji su dali svoj dopirnos da ova manifestacija bude uspješna, te pomogli u organizaciji na razne načine.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo. Tokom dana u kontinentalnim predjelima očekuje se umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, ponegdje uz kišu ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom, u sjevernim i centralnim predjelima.
Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 12 do 26, a najviša dnevna od 26 do 39 stepeni.
Vrućina će od ponedjeljka popustiti i na moru te će stoga toplinski val završiti.
Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) zainteresovana je da kadrovski kapacitet jača angažovanjem mladih, kompetentnih i obrazovanih ljudi iz Tivta, saopštio je zamjenik direktora Rajko Uskoković na sastanku sa predsjednikom tivatske Opštine, Željkom Komnenovićem.
On je rekao da je SMATSA zajednička kompanija dvije države osnovana 2003. godine koja u Crnoj Gori ima više od 100 zaposlenih, da su fokusirani na ulaganje u infrastrukturu, te da je menadžment spreman da primjenjuje dobre prakse iz okruženja.
Komnenović je, kako su saopštili iz Opštine Tivat, posjetio sjedište kompanije SMATSA na tivatskom aerodromu i upoznao se sa načinom rada te službe od vitalnog značaja za funkcionisanje zračne luke.
„Aerodrom je velika razvojna šansa Tivta“, poručio je Komnenović i dodao da je lokalna uprava vrlo aktivna u praćenju svih procesa koji su u vezi sa radom i daljim razvojem Aerodroma Tivat.
Komnenović je naveo da kao član Vladine Komisije za koncesije zastupa interese grada.
„Od posebnog značaja je da se prilikom izrade plana razvoja Aerodroma u obzir uzme i naša namjera da prostor Montepranza prenamijenimo u sportski kompleks koji bi dodatno uposlio aerodromske kapacitete“, rekao je Komnenović.
On je sa predstavnicima SMATSA-e razgovarao o planovima kada je u pitanju lokalna infrastruktura u neposrednoj bizini aerodroma, ali i o namjeri da se u budućem periodu uspostavi autobuska linija koja će ga povezati sa centrom grada, a na kojoj bi saobraćali autobusi na električni pogon.
Na lukobranu Luštica Bay zablistao Svjetski džez orkestar Muzičke omladine
Na programu TMF-a, sinoć je Svjetski džez orkestar Muzičke omladine na lukobranu turističkog naselja Luštica Bay održao koncert za pamćenje.
Jedinstveni koncert pod nazivom All that Jazz, izveden pod zvjezdanim nebom, privukao je domaće ljubitelje džeza i goste, koji su uživali u bravurama mladih umjetnika. Orkestar čini dvadesetak vrhunskih muzičara iz različitih zemalja sa četiri kontinenta, koje predvodi poznati američki trombonista Luis Bonila.
Svjetski džez orkestar Muzičke omladine nastupio je na TMF-u veče nakon koncerta na 75. Dubrovačkim ljetnjim igrama, gdje je jednako oduševio publiku. Svjetsku turneju završili su upravo u Tivtu.
Događaj je organizovan u koprodukciji sa međunarodnim festivalom KotorArt i Luštica Bay-om, te u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat. Naredni značajan program koji će biti održan na TMF-u na istoj lokaciji naselja Luštica Bay je „Western Balkans Go Pop and Rock”, zakazan za 28. jul u 21 sat.
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 28. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, uz podršku zlatnog sponzora Coca-Cola HBC Crna Gora, te kompanija Luštica Bay, Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Regent Montenegro i drugih značajnih sponzora, partnera i prijatelja iz zemlje i inostranstva.
Izgradnja ribarskih luka je jedan od uslova za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju u okviru poglavlja 13 – Ribarstvo.
Za sada u Crnoj Gori nemamo izgrađenu ni jednu ribarsku luku, luku prvog iskrcaja ribe prema standardima EU (skladištenje, čuvanje ribe, čišćenje, vezivanje ribarske flote). Za izgradnju su prvobitno predlagane ribarske luke u Ulcinju, Baru, Budvi i Boki Kotorskoj- Herceg Novi.
Za sada je izvjesno da bi se ribarska luka trebala graditi u Ulcinju, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije je kazao da bi se za drugu odredila lokacija u Baru ili u Boki Kotorskoj.
Ministar je ukazao i na problem da lokalne vlasti više žele da na pojedinim lokacijama vide turističke rizorte umjesto ribarskih luka.
Inače, u Crnoj Gori ima oko 250 profesionalnih ribara i preko 300 sportskih ribolovaca.
Bez luke ribari ne mogu ni loviti, niti se baviti tom djelatnošću, ni imati bolja plovila. Crna Gora ima ogromne resurse ribe za komercijalni izlov plave ribe (srdela i inćun) kao i bijela riba (oslić, barbun) koja se nažalost ne iskorišetena. Komercialni lov kočama i plivaricama se ne potencira i ne ulaže se od strane države ali se zato forsira mali privredni ribolov barkama od 4 m do 10 m dužine, poručuju iz Udruženja profesionalnih ribara na moru.
“Ova praksa i uništavanje komercialnog ribolova traje već punih 15 godina. Ne znamo tačan razlog ali mislimo da je ovo proizvod nečijeg ne znanja od bitnih subjekata koji prate ribarstvo a koji bi trebali da razvijaju ribarstvo. Zbog toga cvijeta uvoz ribe koja je u visini 20 miliona eura na godišnjem nivou i svake godine je u porastu.
Kao proizvod ovakve politike u zadnjih 15 godina i nezainteresovanosti svih Vlada Crne Gore došli smo u situaciju da će komercialno ribarstvo kočama i plivaricama nestati a da će naše resurse u budućnosti loviti moćna ribarska flota EU, jer su riblji resursi zajednički u EU“, poručuju iz Udruženja profesionalnih ribara na moru i Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.
Osnovni preduslov za dalji razvoj ribarstva su upravo ribarske luke.
© BokaNews, 2021
