Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 450,74 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 24. do 30. marta iznosio 37,33 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Aktivistička nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) objavila je novu studiju u kojoj tvrdi da glavne brodarske kompanije “profitiraju od naknada na emisiju ugljika u EU”, uvedenih početkom ove godine. Tvrde da su doplate koje su uvele kompanije više od stvarnog troška novih mjera, a kompanije navedene u izvješću brzo su uzvratile da su u studiji korišteni netočni i nepotpuni podatci, piše The Maritime Executive.
EU je postala prva veća regija koja je uvela naknade brodarima za njihove emisije ugljika. Vrlo kontroverzni korak koji je izazvao žestoku političku raspravu predstavljen je ove godine i postupno će se uvoditi u sljedećih nekoliko godina. U početku se naknada nameće na 40 posto emisije ugljika, pa na 70, a zatim će se povećati na 100 posto 2026. godine.
Glavne brodarske kompanije odgovorile su uvođenjem dodatne naknade za sve prijevoze u EU. Rekle su da će nastaviti s naknadama i ažurirati ih kvartalno kako bi odražavali stvarne cijene koje naplaćuje EU i njihovo iskustvo s troškovima ETS-a.
T&E je međutim analizirao 565 putovanja s 20 različitih brodova četiri najveća europska brodara, Maersk, MSC, CMA CMG i Hapag-Lloyd. Iako u izvješću piše da troškovi svakog putovanja variraju, T&E tvrdi da u 90 posto putovanja koje je analizirao kompanije korisnicima naplaćuju više od stvarne cijene EU ETS-a.
“Daleko od toga da izbjegavaju ETS, brodarske tvrtke izgleda profitiraju od njega”, navodi se u izvješću. Tvrde da Maersk u prosjeku ostvaruje profit od čak 60.000 eura po putovanju, dok MSC ostvaruje u prosjeku 25.000 eura, Hapag-Lloyd 23.000 eura, a CMA CGM 14.000 eura. Navode da pojedinačna zarada možda neće biti tako visoka po putovanju, međutim tvrde da je na jednom putovanju Maersk vjerojatno zaradio 325.000 eura dodatno od naknada, navodi The Maritime Executive.
Maersk je uzvratio rekavši da je izvješće manjkavo te da su koristili netočne i selektivne podatke. Metodologiju korištenu u izvješću naziva “neispravnom”, ističući da se koriste zastarjele procjene doplate. Cijena naknade za emisije ugljika nije objavljena, ali T&E je u svojim bilješkama naveo da je koristio “konzervativnu procjenu” temeljenu na službenoj cijeni od 90 eura, što je više od trenutne ETS cijene od 64,95 eura.
„Ekonomija razmjera znači da brodarstvo može apsorbirati prilično velike cjenovne šokove. Poremećaj u Crvenom moru je velik, a globalna trgovina još uvijek nije stala. ETS je sitnica u usporedbi s tim,” rekao je Jacob Armstrong u obranu nove politike. Zaključio je da “troškovi nisu prepreka dekarbonizaciji brodskog prometa jer bi najambicioznije zelene mjere dodale samo nekoliko centi većini robe široke potrošnje”.
Nadalje, on nastoji pobiti argument, posebno južnoeuropskih luka, da se teret preusmjerava u pretovarne luke diljem Sredozemlja kako bi se izbjegle neke naknade. Prilikom formuliranja ETS sustava posebno se vodilo računa o određivanju pretovarnih luka.
Armstrong odgovara: “Vlade južne Europe upozoravaju da će ih ETS koštati poslovanja jer brodovi izbjegavaju njihove luke, ali zašto bi ako od toga zarađuju?”
Također tvrdi da troškovi prijevoza imaju marginalni utjecaj na konačnu cijenu robe. Kaže da to omogućuje kompanijama da naplaćuju dodatne naknade bez straha od kupaca, ističe The Maritime Executive.
T&E je bio snažan zagovornik EU ETS-a rekavši da inicijative nisu dosegnule veliku razinu i da moraju biti brže, dok su tvrdili da je brodski prijevoz općenito najsporiji sektor u dekarbonizaciji. U ovom izvješću T&E zaključuje da bi čak i najambicioznije klimatske mjere dodale samo nekoliko centi većini robe široke potrošnje.
Pomorska industrija shvaća da se pojavljuju naknade za ugljik, pa poziva na univerzalni pristup. Predsjednik i glavni izvršni direktor ABS-a Christopher Wiernicki zaključio je nakon prošlotjednog sastanka IMO-vog MEPC-a da dolazi univerzalni, globalni porez na ugljik u brodarstvu. Industrija i glavne brodarske kompanije rade na prilagodbi novim pravilima i njihovom uključivanju u svoje poslovanje. Brodari još uvijek rade na uključivanju troškova u svoje poslovanje i obećali su reviziju i prilagodbu sustavima.
U Hrvatskoj je u dosadašnjem tijeku godine bilo više turista i njihovih noćenja nego lani u isto vrijeme, a Hrvatska turistička zajednica (HTZ), hotelijeri i putničke agencije očekuju da će se na krilima dobrih najava sa stranih tržišta, pozitivan trend nastaviti i za uskrsne blagdane.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić na temelju vrlo pozitivnog trenda od početka godine, ističe optimistična očekivanja za predstojeće blagdane.
“Od početka godine imamo rast turističkog prometa u predsezoni od devet posto u dolascima i šest posto u noćenjima u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je odličan indikator za optimizam”, kaže Staničić.
Cilj je, dodaje, zadržati dobre rezultate i za Uskrs koji označava početak intenzivnijih putovanja, posebno prema obali i to najviše s najbližih tržišta poput Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije, ali i iz Hrvatske.
Najviše turista za Uskrs očekuje se u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Zagrebu, Splitu, Zadru i Opatiji.
U prilog dobrim trendovima idu i zračne linije prema Hrvatskoj, od kojih su neke uvedene i prije kraja ožujka, kaže Staničić.
Iznosi i da je u dosadašnjem dijelu ožujka više od 502 hotela ostvarilo turistički promet te da je “za očekivati kako će za Uskrs biti otvoreno gotovo 60 posto hotelskih objekata u Hrvatskoj”.
HUT: Za uskrsni vikend očekuje se oko 400 hiljada noćenja
Optimistični su i hotelijeri, kako za Uskrs, tako i za cijelu godinu i to na temelju dobrog stanja bukinga za Uskrs, ali i za dalje, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
“Za uskršnji vikend, od petka do ponedjeljka, očekujemo oko 100 tisuća turističkih dolazaka i oko 400 tisuća noćenja”, kaže Ostojić.
Napominje da su ove godine uskršnji blagdani nešto ranije nego lani što obično znači nešto niže brojke od godina u kojima je Uskrs kasnije, pa smatra da je to moguće i ove godine.
No, naglašava da ove godine hotelijeri očekuju vrlo dobru turističku godinu, što je potvrdilo istraživanje koje su u ožujku proveli HUT i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske. Većina anketiranih očekuje vrlo dobru sezonu, a 95 posto ih u ožujku ima višu razinu rezervacija u odnosu na ožujak prošle godine. Isto toliko ih očekuje i porast noćenja u predsezoni (do 1. srpnja), a 94 posto očekuje rast broja noćenja na razini cijele godine.
UHPA: Za Uskrs sve više putovanja domaćih u inozemstvo, a dolazi i više stranaca u Hrvatsku
Putničke i turističke agencije također očekuju dobru predsezonu, pa i za Uskrs i u tjednu nakon njega kada su u Hrvatskoj školski praznici i kada mnogi hrvatski građani odlaze na putovanja u inozemstvo i po Hrvatskoj, kaže predsjednik Udruge putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain.
Osim po Europi i Hrvatskoj, domaći turisti sve više putuju u daleke destinacije, a iza Uskrsa kreće sezona školskih putovanja i izleta koja su kao i druga agencijska putovanja skuplja nego lani, posebno avioaranžmani od tri do pet dana i više dana u nekoj od europskih i svjetskih metropola.
“Prodaja aranžmana za inozemstvo domaćim putnicima bolja je nego lani. U fizičkom smislu već smo premašili brojke iz 2019. godine. Više domaćih turista putuje te se javlja pojava koja u Europi postoji već desetljećima, da se ljudi, ako moraju, odriču nečeg drugog u korist putovanja”, ističe Fain.
Agencije dosta rade i sa stranim turistima koje će u Hrvatsku dovesti za Uskrs, pri čemu Fain kaže da je primjetan povratak grupa iz Azije po cijeloj Hrvatskoj.
Vjeruje da će cijela predsezona biti dobra, tim više što se hoteli otvaraju ranije nego prošlih godina.
Agencija NEXTA prenijela je izjavu glasnogovornika ukrajinske mornarice gdje tvrdi da je gotovo cijela Crnomorska flota napustila Krim.
– Većina borbenih jedinica, ako u obzir uzmemo nosače krstarećih raketa su premještene, osim jedne, koja još uvijek nije lansirala niti jednu raketu, pojasnio je Dmitro Pletenčuk, glasnogovornik ukrajinske mornarice.
⚡️ The Black Sea Fleet has almost completely left Crimea — Ukrainian Navy speaker
“Most of the combat units, if you take the cruise missile carriers – in fact, all are relocated, except for one loser, which still has not launched a single missile, although it is considered a… pic.twitter.com/OwwoSbtUJH
Rusija lansirala 16 raketa i 11 dronova tijekom noći
Rusija je lansirala 16 raketa i 11 bespilotnih letjelica na Ukrajinu u zračnom napadu tijekom noći, objavile su ukrajinske zračne snage u nedjelju ujutro.
U izjavi za Telegram, zračne snage su rekle da su uspjele oboriti devet dronova i devet projektila. Nije identificirao njihove mete.
Više od tjedan dana Rusija je značajno pojačala kampanju zračnih napada na ukrajinska energetska postrojenja, uzrokujući značajnu štetu i ostavljajući Ukrajince u strahu od povratka nestanka električne energije viđenih u prvoj zimi rata punog opsega.
Rješenje dugogodišnjeg problema saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone Hercegnovljani vide u izgradnji obilaznice oko grada i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva koja će biti ne samo spas od saobraćajnog kolapsa u gradu, već će biti dio duge trase koja povezuje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i BiH sa Albanijom i Grčkom.
Projekti gradnje obilaznice oko Herceg Novog i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva ušli su u kapitalni budžet države i njihova realizacija važna je ne samo za Herceg Novi, već za čitavu Crnu Goru i jadransko-jonsku regiju.
Projektni zadatak nije lak, kaže sekretar za prostorno planiranje i izgradnju, Vladislav Velaš.
-Izrada glavnog projekta obilaznice oko Herceg Novog je u završnoj fazi i nema velikih odstupanja. Čekamo samo saglasnost Geološkog zavoda na elaborat geoloških istražnih radova za same objekte. Što se tiče same trase, tu nema nekih odstupanja i tu se i završava sve. Može doći do pomeranja nekih samih objekata, mosta, tunela ili galerije i očekujemo da će u narednim danima stići i njihova saglasnost na projekat istražnih radova, tako da ćemo vrlo brzo u narednim danima krenuti sa istražnim geološkim radovima za objekte na trasi. Obilaznica je od Sutorine, ispod Ratiševine i Poda ka Zelenici i to je taj krak 1, od tog kraka odvaja se i krak koji bi išao ka rivijeri i obilaznica bi nastavila dalje ka Morinju i Kotoru. Prije desetak dana razgovarali sa projektantom, dali smo mu zadatak da tu trasu iz plana obalnog područja i takođe, trasu koju je PUP preuzeo, još jednom izanalizira i da nam da neki prijedlog izvodljivosti uopšte građenja i te trase, tako da bi vrlo brzo krenuli u projektovanje i tog kraka, odnosno nastavka 2 koji bi se vezao na ovu obilaznicu, nastavio tamo i vezao se na prvu krivinu od Morinja ka Nikšiću na obilaznicu, navodi Velaš.
Izgradnja obilaznice i brze saobraćajnice mnogo je važna za Hercegnovljane, koji jedva čekaju da gradnja počne. Pitali smo ih šta će donijeti gradnja obilaznice i brze saobraćajnice.
– Napraviće normalan život za stanovnike, bez gužve, za sav tranzit koji prolazi na bilo koju stranu, samo da ne ide kroz grad.
– Bilo šta da se uradi biće dobro.
– Značiće manji haos, manje izduvnih gasova i čistiji vazduh, veću bezbjednost za djecu…
Zbog prirode posla, velike gužve u gradu ometaju taksi prevoz. Taksi vozači vjeruju da će im gradnja obilaznice i povezivanja Bokokotorskog zaliva donijeti veliku pomoć i olakšati posao.
– Obilaznica znači mnogo za bolji protok saobraćaja. Nama taksistima mnogo znači, da ne gubimo vrijeme da što prije odradimo vožnju i da se vratimo. Mnogo bi doprinijela gradnja mosta preko Veriga u brzini protoka saobraćaja i manjeg gubljenja vremena i manje gužvi, naveo je taksista Danilo Tripković.
-Značila bi mnogo za grad. Grad bi se rasteretio ove velike gužve, tako da je to jedini spas za ovaj grad. Ja radim preko 10 godina i sve su veće gužve, pogotovu u julu i avgustu i tad su gužve nesnosne, vjerujte mi. Rješenje za ovaj grad je samo zaobilaznica, kako za Herceg Novi, tako i za Kotor i za Budvu, kaže taksi vozač Dragan Bošnjak.
Raspisan je tender i intenzivirane su aktivnosti oko povezivanja Bokokotorskog zaliva, kako bi se našlo najbolje rješenje za gradnju mosta na prelazu Opatovo-Sv. Neđelja, Verige, ili gradnju podvodnog tunela na relaciji Zelenika – Luštica. Brza saobraćajnica vodila bi dalje preko Luštice do Lastve Grbaljske, navodi, Vladislav Velaš.
Most – Boka Kotorska
-Što se tiče saobraćajnog prelaska preko Boke, to je jednostavno pitanje na koje nismo dobili odgovor u posljednjih 50 godina. Uvjek se priča o nekim varijantama, o prelasku na Verigama ili na Svetoj Neđelji ili na Zelenici, a to nije dobro i opet imamo raspisan jedan tender za izradu idejnog rješenja, gdje će se još jednom razmotriti varijante jedna ili druga. Definitivno, što se tiče Opštine Herceg Novi mislim da je prelazak na Verigama, odnosno na Svetoj Neđelji nešto što mi kao opština zastupamo. Razlozi su mnogobrojni, da ih ne ponavljam jer su mnogo puta do sada istaknuti. Znamo priču UNESKA i ne bih se složio sa tim, jer ako može most na toj poziciji, može i na nekoj drugoj, odnosno, pod istim režimom zaštite su i Verige i Herceg Novi. Konzervatorski uslovi su potrebni i za mosat na Verigama i za most u Zelenici ili u Kumboru, tako da ćemo pustiti projektante da nam potvrde definitivno šta je naj naj, najbolje rješenje. Nije tu samo Herceg Novi, tu su i ostali gradovi u Boki i ja mislim da su se stekli uslovi da konačno dobijemo definitivnu varijantu prelaza preko Boke. To bi automatski značilo da se sve ostale alternative ukidaju, a posledica toga jesu zaista po građane. Posljednjih godina ogromne površine ostaju zarobljene na tim koridorima. Građani niti mogu da koriste tu zemlju, niti mogu da je valorizuju na pravi način. Ona stoji zarobljena već decenijama unazad, ali dok ne donesemo rješenje ostaće tako, a nije fer, nije dobro i nije pošteno, kaže Velaš.
Ideja o izgradnji mosta preko Bokokotorskog zaliva prisutna je već decenijama, ali su svi projekti suočeni sa brojnim izazovima, uključujući ekonomske, ekološke i društvene faktore. Boka Kotorska je još od 1979. godine na UNESCO-voj listi svjetskog nasleđa tako da je pored procjena ekonomske isplativosti, tehničke izvodljivosti, uticaja na okolinu i ambijentalnu cjelinu potrebna i procjena uticaja na kulturno-istorijsku baštinu i zahtjeva pažljivo razmatranje i složenu analizu svih tih aspekata prije donošenja odluka o izgradnji. Postoji istorija različitih pokušaja gradnje mosta preko Bokokotorskog zaliva, međutim, svi ti brojni faktori su onemogućavali njihovu realizaciju. Razgovori o gradnji mosta preko Bokokotorskog zaliva izazivaju različite reakcije u javnosti i podjeljenost među stručnjacima, stanovništvom i političarima. Neki podržavaju izgradnju mosta zbog ekonomskih prednosti i poboljšanja povezanosti regiona, dok drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica i uticaja na lokalnu kulturu.Najnovije idejno rješenje će biti ključno za povezivanje obala Bokokotorskog zaliva.
Realizacija projekata obilaznice i brze jadranske saobraćajnice je način da se rješe dugogodišnji problemi u saobraćaju. To će biti i način da se rastereti stara magistrala, jedna od najopterećenijih saobraćajnica u Crnoj Gori, pogotovu tokom ljetnje turističke sezone.
Uoči proslave katoličkog Uskrsa Turistička organizacija Herceg Novi u subotu je na Trgu Nikole Đurkovića organizovala praznični – zabavni i gastro program za najmlađe.
Brojni mališani u pratnji roditelja imali su priliku da pokažu svoju maštovitost i kreativnost na nekom od četiri punkta, gdje su koristeći različite tehnike oslikavali uskršnja jaja i motive.
Foto TO HN – Uskrs
Uživali su u druženju sa maskotom zeca a za gastro ponudu pobrinule su se članice Udruženja žena “Male Sirene” iz Đenovića.
Projekat “Ravnopravne i ekonomski osnaŽENE” koji u Herceg Novom organizuje NVO Mare Mare donosi svjetlo nade za djevojke i žene iz različitih dijelova zajednice, pružajući im priliku da otkriju svoje talente i osnaže se kako bi pokrenule vlastiti biznis.
Projekt koji je počeo krajem februara ove godine ima za cilj pružanje podrške djevojkama i ženama, posebno onima koje se nalaze u ranjivim kategorijama stanovništva.
Ideja nije samo obučiti, već inspirisati. Kroz niz radionica i obuka, koje će trajati do kraja maja, 10 do 15 žena će biti osposobljene za proizvodnju suvenira.
Planirani su i treninzi temu (ženskog) preduzetništva i pokretanja sopstvenog biznisa. Jedan od ključnih aspekata ovih treninga je pružanje podrške i mentorstva ženama tokom procesa pokretanja i vođenja biznisa. Ovo je posebno važno jer žene često nailaze na različite prepreke i izazove u poslovnom svijetu, kao što su nedostatak pristupa finansijskim resursima, manjak povjerenja u sopstvene sposobnosti ili kulturni i društveni stereotipi.
No, ovaj projekat je više od same obuke. On stvara mostove između različitih dijelova zajednice. Potpisivanjem memoranduma o saradnji sa ključnim akterima poput kulturnih institucija, Opštine, i lokalnih privrednika, projekat osigurava podršku koja je potrebna da se žene iz ranjivih grupa podstaknu na uspjeh.
Da bi zajednica bila svjesna izazova s kojima se suočavaju žene održaće se javna izložba radova učesnica i dodjelu sertifikata.
“Kroz ovakve događaje, želimo podići svijest o važnosti rodne ravnopravnosti i podržati žene u njihovim naporima”, ističe koordinatorka projekta Dubravka Raičević. Ona ističe da projekat predstavlja korak ka stvaranju inkluzivnijeg društva u kojem će žene imati veće mogućnosti za ekonomsku nezavisnost i aktivno učešće u javnom životu.
Projekat “Ravnopravne I ekonomski osnaŽENE ” podržan je kroz programa “OCD u Crnoj Gori-od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M”BASE” koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Najveći hrišćanski praznik u godini, Uskrs, danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovjesti, koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru.
Uskrs označava i pobjedu svjetlosti nad tamom, ljubavi nad mržnjom, života nad smrću i dobra nad zlom.
To je najveći hrišćanski praznik i dan uskrsnuća Isusa Hrista.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velike sedmice pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije i nadbiskup barski svim vjernicima poželio je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova, u Uskršnjoj poslanici.
„Moramo s tugom primjetiti da među ljudima vlada sve veća otuđenost, te da su društva urušena korupcijom i koristoljubljem, stvorila nepravedne sustave bez sućuti i brige za najosjetljivije. Ratovi koji bjesne, mržnja i nepravde, protive se Božjem naumu spasenja i slobode za sve ljude, ali su ujedno posljedica slobodnog izbora, izbora koji ne želi opće dobro i koji odbija Božje zapovijedi i zakone. Naš izbor uvijek mora biti Gospodin Isus i njegovo Evanđelje: samo On je Put, Istina i Život, samo u njemu treba biti sva naša nada, radost i ljubav. Dopustimo da Kristova prisutnost obasja našu svakodnevnicu i pomogne nam da budemo istinski graditelji njegova Kraljevstva ljubavi, mira i pravde u ovom rastrzanom i ranjenom čovječanstvu“- poručio je Gjonlleshaj.
Na danas održanom Seniorskom prvenstvu Crne Gore u Tivtu Nemanja Mikulić član Karate Kluba Bijela odbranio je titulu seniorskog šampiona Crne Gore do 75kg.
Vinska kultura i vino imaju veliki značaj za gastronomiju i turizam, a taj proizvod, osim što je ambasador Crne Gore u svijetu, stvara i suficit u robnoj razmjeni, ocijenjeno je na konferenciji u Petrovcu, posvećenoj gastronomiji i nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Učesnici konferencije su kazali da je vino, zbog suficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom, veoma značajan ekonomski, ali i turistički proizvod, koji je dobar ambasador Crne Gore i sigurno jedan od jako važnih elementa brendiranja turističke destinacije.
Profesorica Vesna Maraš je, kao moderatorka panela In vino veritas, podsjetila da je vino oduvijek bilo hrana i lijek, ali i čuvar kulture i tradicije. Kultura gajenja vinove loze datira još iz predromanskog perioda, a vino je vjekovima bilo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja.
Učesnici konferencije pod nazivom Kulturne i kreativne industrije i baština, koja je sredinom marta održana u Petrovcu, saopštili su da Crnu Goru zemljom velikih vina čine prvenstveno njene sorte, koje daju pečat, jer se vežu za teritoriju, istoriju i tradiciju.
Kratošija i Razaklija, kao najstarije, čine osnovu crnogorskog vinogradarstva. Sorta Kratošija sa 20 potomaka, kako su objasnili, ima majčinsko mjesto i zapravo je najstarija crnogorska sorta. Ona je i otac sorti Vranac, a majka sorta Duljenga.
Gastronomija-vina- foto Bauo
Učesnici konferencije su naveli da je crnogorsko vinogradarstvo zasnovano na porodici genetski povezanih sorti, kao i da je u mreži ispitivanih sorti, kojih je bilo skoro 500, pronađen 51 genotip potpuno nepoznat za vinogradarsku nauku i praksu.
To, kako su dodali, svrstava Crnu Goru među zemlje sa jako dugom i bogatom vinogradarsko-vinarskom tradicijom.
“U Crnoj Gori je posljednjih godina jako puno urađeno u svijetu vinogradarstva i vinarstva i mislim da je to jedna od rijetkih djelatnosti gdje smo napravili sjajne iskorake i da smo negdje rame uz rame sa vrlo kvalitetnim vinskim destinacijama”, rekla je je Maraš.
Danas u Crnoj Gori na manje od tri hiljade hektara ima oko 313 proizvođača grožđa i 88 registrovanih vinarija koje plasiraju vina na tržište i koje su pozicionirale Crnu Goru jako visoko na vinskoj mapi svijeta.
Na konferenciji je ocijijenjeno da je vino važan turistički proizvod, dobar ambasador i jedan od jako važnih elementa brendiranja turističke destinacije.
“Često sam isticala termin vinska kultura, koja je dio opšte kulture svakog pojedinca, posebno ukoliko potičamo iz neke od vinogradarsko-vinarskih destinacija. Zaista je jako važno poznavati vinsku kulturu, odnosno posjedovati stepen rafiniranog znanja o serviranju i slaganju vina, te slaganju vina i hrane. Posebno, jer imamo privilegiju da imamo autohtona vina i hranu”, kazala je Maraš.
Gastronomija-vina- foto Bauo
Crnogorski turizam u vinima ima moćnog saveznika za stalni rast domaćih i stranih gostiju, ali i za poboljšanje ukupne turističke ponude.
Profesorica Božena Jelušić, autorka knjige Kako je Budva sanjala Mediteran, saopštila je da je Mediteran kultura koja počiva na takozvanom mediteranskom trojstvu koje čine žito, maslina i vinova loza.
„To što je nekad bilo siromaštvo, danas paradoksalno može biti zapravo raskoš. Povratak tradicionalnim načinima ishrane, istraživanju vinske kulture i jela koja su se ovdje proizvodila, zaista mogu da budu veoma značajan dio turističke ponude ovoga kraja. To jesu načini gdje bi mogli preduzetnički da uspijemo, da se okrenimo oko sebe i iskoristimo ono što imamo”, poručila je Jelušić.
Ona je i objasnila svoju ideju o maloj industriji jestivih suvenira, takoreći ukusima Budve sa kojim bi se moglo upariti vino. Na primjer, vino bi najbolje išlo uz Zmaj tortu i zajedno bi mogli da budu dobar proizvod.
Promoterka aktivnosti na afirmaciji kulturno-tradicionalnih vrijednosti Kotora, arhitektica Vlasta Mandić, ukazala je na problem neažurnosti u sprovođenju idejnih projekata u djelo, kao i njihove održivosti.
Ona je kao potvrdu navela primjenu autohtone gastro ponude u restoranima po recepturama iz njene knjige Bokeška kužina, odnosno primjere manifestacija kao što su Fešta od njoka, Kneževa večera i Dani pomidore, koje su imale potencijal, ali nije bilo sluha i ambicije da se učine održivim.
Foto Bauo
“Bez te priče današnji turizam u gastronomiji nema neku budućnost i ne dobija neku kulturološku podlogu našeg života, ne prepoznaje nijanse koji se sadrže u tom receptu, a koje predstavljaju nas. Ono što kuvamo, to je dio i naše osobnosti”, kazala je Mandić.
Enolog i somalijer Anastasia Kachurina, koja se tri godine intezivno bavi vinogradarstvom i vinarstvom Crne Gore, smatra da imamo dobra vina, ali ne i njihovu dobru promociju.
“Mnogo ljudi me pitalo zašto Crna Gora? Odgovorila sam zato što ima potencijal i vjerujem da će napredovati, to je sigurno”, rekla je Kachurina.
Ona je dodala da crnogorska vina nijesu dovoljno zastupljena u restoranima, iako Crna Gora posjeduje vinogradare profesionalce, ali i porodične vinarije koje nijesu dovoljno priznate i prepoznate kao potencijal.
„Vinogradari nijesu dovoljno edukovani i upoznati ili nijesu poklonili pažnju velikom broju drugih sorti. Vranac, Kratošija i Krstač jesu odlične, autohtone sorte i treba ih isticati, ali kada već postoje i druge autohtone sorte, treba ih takođe promovisati i valorizovati“, navela je Kachurina.
Ona smatra da je vinogradarima potrebna podrška države.
„Potrebno je unaprijediti marketing i promociju već postojećih, kao i novih sorti i vina na lokalnom i međunarodnom nivou. To podrazumjeva posjete svijetski priznatim sajmovima kao što je ProWine“, zaključila je Kachurina.
Maraš je saopštila da državna politika zaista ne prepoznaje taj segment kao komparativnu prednost zemlje.
„I ja sam jako ljuta na to, moram da priznam, a uložila sam mnogo napora kao i moje kolege. Međutim još nema razumijevanja koliko je to strateška grana ove zemlje, kojim bi mogli mnogo da poboljšamo turističku djelatnost, ali i ekonomiju”, rekla je Maraš.
Turizmolog Miško Ranđelović naveo je da su crnogorkska vina, ali i hrana malo zastupljeni, kao i da se veliki napori svakodnevno ulažu na terenu i kroz studentska predavanja.
Učesnici panela su poručili da crnogorsko vinogradarstvo ima veliki potencijal, a turizam moćnog saveznika u vinima i vinogradarskim pejzažima. Stoga je, kako su kazali, potrebno osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu opštine, države, ali razumjeti i prepoznati i zadovoljiti potrebe vinskih turista.
Međunarodnu multidisciplinarnu konferenciju pod nazivom Kulturne i kreativne industrije & Baština, Gastroheritage, u Petrovcu je od 14. do 17. marta organizovalo Društvo za kulturni razvoj BAUO, uz podršku Opštine Budva, Privredne komore (PKCG) i kompanije Golden Group.
