Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjizara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, satire, putopisa, medicine i knjiga za djecu.

U romanu Požar Danijele Krin pratimo Rahel i Petera koji su u braku skoro 30 godina. Život im je udoban, uspješni su u svojim poslovima, imaju dvoje odrasle djece. Cijene se i poštuju, ali strasti odavno nema. Tronedjeljni boravak u izolovanoj kući u prirodi otvoriće pitanje mogu li jedno drugom pružiti ono što je potrebno da bi ostali zajedno. Bez banalne sentimentalnosti, Danijela Krin piše o preispitivanjima karakterističnim za žene, o žudnji za životom, o neispunjenim željama i nedoživljenim iskustvima, o žalu zbog porodičnih odnosa koji su daleko od idealnih. Požar je intiman roman o braku, vjernosti, ljubavi, strasti, roditeljstvu i starenju, a prije svega maestralan prikaz konfliktne potrebe za sigurnošću protkanom uzbuđenjem. Izdavač je: Booka.

Roman Poslednje poglavlje Knut Hamsun je pisao od 1920. do 1923. godine. Osnovne teme romana su ljubav i smrt, a u centru zbivanja je djevojka (gospođica d’Espar) između dva muškarca: jednog otmenog svjetskog čoveka, i drugog, sasvim suprotnog, koji je dijete prirode. Uzbudljiva radnja, u kojoj su, između ostalih, prisutni neobični likovi, uz nesvakidašnju ljubavnu priču učinili su da Poslednje poglavlje u Skandinaviji postane jedan od najpopularnijih Hamsunovih romana, knjiga za sva vremena. Izdavač je LOM.

Priča o Rusiji knjiga Orlanda Fajdžisa jasni je reljef energičnih likova koji čine bogatu rusku istoriju i čije priče ostaju izuzetno važne za shvatanje najveće svjetske zemlje – od krunisanja 16-godišnjeg Ivana Groznog, preko Katarine Velike, koja u zelenoj uniformi jaše da uhapsi svog muža u njegovoj palati, do posljednjih Romanova. Divno napisana i zasnovana na znanju prikupljanom čitavog života, Priča o Rusiji je nezaobilazno djelo. Fajdžis kao veliki poznavalac Rusije neodoljivo govori o pričama koje su oblikovale prošlost zemlje – i o tome šta nam kažu o njenoj sadašnjosti. Izdavač je Laguna.

Knjiga Urnebesnik Vaska Pope zbornik je proznog i pjesničkog humora, što ga je priređivač pronašao kod mnogih srpskih pisaca, poput Sterije Popovića, Ljube Nemadovića, Jove Zmaja, Laze Kostića, Domanovića, Bulatovića, Isidore Sekulić i mnogih drugih. Knjiga obiluje primjerima dote mjere neobičnim da se čak i znalci iznenade kada kod nekih naoko ozbiljnih pisaca opaze urnebesni humor. Izdavač Urnebesnika je Nolit.

Mihailo Petrović Alas ostavio nam je u putopisu Kroz polarnu oblast zanimljivo svjedočanstvo o naučnoj ekspediciji u predjele vječitog snega i leda koje se prihvatio zajedno sa francuskim i skandinavskim kolegama 1931. godine. Ovo neobično djelo otkriva nam kakvim se poslovima polarne ekspedicije bave, sa kakvim se sve teškoćama i opasnostima susreću istraživači, ali i običaje i svakodnevicu naroda koji žive u jednoj od najsurovijih sredina Zemljine kugle. Naš čuveni matematičar ne propušta priliku da opiše ljepote beskrajnih sniježnih ravnica, ledenih santi na kojima se sunčaju polarni medvedi, foke i morževi, te veličanstvenih svjetlosnih efekata. Izdavač je Talija.

Bilo da je dijabetes nedavno dijagnostikovan ili nego već niz godina živi s njim, knjiga Dijabetes od Klinike Mejo pruža najnovije informacije o tome kako da se živi dobro uprkos ovoj bolesti i kako da se uživa u životu. Ovdje navedene savjete daju specijalisti Klinike Mejo koji pružaju uvod u razne aspekte kontrolisanja dijabetesa. Izdavač je Miba Books.

Ko su bili drevni Sumeri, kolika je bila kineska imperija, ko su Feničani, kako je izgledao svakodnevni život starih Grka, a kako Rimljana, ko su bili Varvari, a ko Inke, kako je izgledao Japan u doba samuraja, kako su izgledala stara afrička kraljevstva a kako indijska civilizacija, ko je konstruisao piramide, ko je protumačio hijeroglife i još mnogo odgovora nalazi se u knjizi velikog formata s puno ilustracija Pitanja i odgovori. Izdavač je Obodsko slovo.

Dalmatinski pršut Barić šampion 11. Dana hrvatskog pršuta

0
Dalmatinski pršut Barić šampion 11. Dana hrvatskog pršuta
11. Dani hrvatskog-pršuta -Šampionski pršut Barić – foto Mario-Alajbeg

ŠIBENIK – Dalmatinski pršut Barić tvrtke Opskrba Trade odnio je pobjedu na 11. Danima hrvatskog pršuta koji se 25. i 26. travnja održavaju u Šibeniku. Šampionski pršut sušio se u Slivnom, mjestu pored Imotskog u kojem je sušara ove splitske tvrtke.
Konkurencija je bila oštra, na ocjenjivanje uoči manifestacije pristiglo je 12 vrhunskih pršuta, a njihovu kvalitetu potvrđuje i činjenica da ove godine nije bilo brončanih medalja – samo srebra i zlata.

Braći Ivanu i Domagoju Bariću ovo je prva pobjeda na Danima hrvatskog pršuta, manifestaciji koja se svake godine održava u drugom gradu i promovira isključivo zaštićene pršute, a Hrvatska ih ima čak četiri – krčki, drniški i dalmatinski, nositelji su EU zaštićene oznaka geografskog porijekla, dok je istarski nositelj EU zaštićene oznake izvornosti.

Šibenik, kao središte županije poznate po drniškom pršutu, već je drugi put domaćin Dana hrvatskog pršuta, prvi put se u ovom gradu manifestacija održala 2017.

Uz dodjelu zlatnih i srebrnih plaketa najboljim pršutima i ove su godine dodijeljena dva posebna priznanja za doprinos pršutarskoj proizvodnji – poznatom proizvođaču drniškog pršuta Dragi Pletikosi, čuvaru tradicije i velikom zaljubljeniku u svoj zavičaj i Ivici Kovačeviću, jednom od inicijatora osnivanja Udruge dalmatinski pršut.

Carinski rat novi izazov za pršutare

„Hrvatska se može pohvaliti činjenicom da može ponuditi na europskoj razini četiri zaštićena pršuta i tako stoji uz bok s puno većim pršutarskim nacijama poput Španjolske i Italije. Kroz ovih 11 godina koliko se okupljamo na Danima hrvatskog pršuta, prošli smo i još uvijek prolazimo kroz neke od najvećih izazova koje možemo imati u gospodarskoj i društvenoj aktivnosti. Sjetimo se samo izazova koje nam je donijela korona, a odmah nakon toga i inflacija koja nas još uvijek prati. Nas pršutare pogodila je i još uvijek prisutna afrička svinjska kuga. Nismo se riješili ni postojećih briga i izazova i dolazi nam novi izazov zvan carinski rat između vodećih država svijeta koji može poremetiti izvozno tržište SAD-a na koje su orijentirani najveći proizvođači svijeta – Italija i Španjolska pa bi njihovi proizvodi mogli ostati u Europi i izazvati pritisak na našem tržištu. Činjenica je da mi ne proizvodimo dostatno za hrvatsku potrošnju, konzumacija pršuta u Hrvatskoj je oko milijun komada godišnje, a proizvodnja oko 550 tisuća“, istaknuo je predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić, na svečanom otvorenju manifestacije u šibenskom hotelu D-Resort.

Povećati količine ciljanom vlastitom proizvodnjom

„U održivom turizmu za koji se Hrvatska opredijelila, sa snažnom pred i posezonom, od svih posebnih oblika turizma upravo enogastronomija igra ključnu ulogu, a posebno mjesto u toj ponudi zauzimaju vina i tradicionalni prehrambeni proizvodi kao što su pršuti. Oni najbolje spajaju destinaciju i autentični doživljaj. Tehnologiju proizvodnje pršuta smo optimirali, ali moramo povećavati količine jer s postojećom proizvodnjom ne pokrivamo niti polovicu vlastitih potreba. Ključni problem je nedostatna svinjogojska proizvodnja i nemogućnost upravljanja kvalitetom butova, koji nažalost velikim dijelom dolaze iz uvoza. Vrhunska sirovina kao preduvjet vrhunskog pršuta, zahtjeva odabir odgovarajućih pasmina svinja, produženi tov i zrelost mesa te veći udio intarmuskularne masti, a to je moguće postići isključivo vlastitom ciljanom proizvodnjom”, poručio je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Pršut prvi hrvatski zaštićeni proizvod na razini EU

Izaslanik predsjednika Vlade, v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mato Čačić, podsjetio je da se 14. travnja obilježilo deset godina od registracije prvog hrvatskog proizvoda – krčkog pršuta, na EU razini.

„Upravo zbog tog događaja, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a odlukom Hrvatskog sabora, 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. To potvrđuje i činjenica da je Republika Hrvatska kao najmlađa država članica u Europskoj uniji ostvarila registraciju 51 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilo kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili tradicionalno zajamčeni specijalitet na razini cijele Europske unije. Tu treba dodati i 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina i šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te možemo biti ponosni da smo po ukupnom broju registriranih naziva na visokom osmom mjestu u Europskoj uniji“, izjavio je Mato Čačić.

Jedan od najpoznatijih svjetskih brendova

Posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić na Danima hrvatskog pršuta u Šibeniku istaknuo je važnost udruživanja u klastere.

„Kada se proizvođači, veliki i mali, udružuju, pred institucije na dnevni red stavljaju svoje potrebe i pozitivnim primjerom pokazuju da oni to mogu poput Klastera hrvatskog pršuta. Predsjednik Republike Hrvatske podupire klastersko udruživanje i veliki je ljubitelj pršuta koji obogaćuju našu ponudu.“

Nagrađenim proizvođačima pršuta čestitao je župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić istaknuvši kako je pršut jedan od najpoznatijih svjetskih brendova koji se često konzumira na najprominentnijim mjestima Europe i svijeta u velikim prigodama.
Čestitkama se pridružio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić rekavši kako je pršut primjer egzistencije za mlade obitelji koje se bave poljoprivredom koja u ovoj državi mora imati budućnost.
Dani hrvatskog pršuta koje svake godine organizira Klaster hrvatskog pršuta, iz D-Resorta u subotu, 26. travnja, sele na šibenski Trg Pavla Šubića na kojem će se od 9 do 15 sati nagrađeni pršuti prodavati po promotivnim cijenama.

Tramp: Rusija i Ukrajina blizu dogovora

0
Tramp: Rusija i Ukrajina blizu dogovora
Donald Trump
Foto: Carlo Allegri / REUTERS

Američki predsjednik Donald Tramp kazao je da se Rusija i Ukrajina približavaju mirovnom sporazumu i pozvao obje strane da se sastanu na visokom nivou kako bi finalizovale dogovor.

– Vrlo su blizu dogovora i dvije strane bi sada trebalo da se sastanu na vrlo visokim nivoima, kako bi ga završile – napisao je Tramp kasno sinoć na platformi Truth Social, nedugo nakon što je sletio u Rim, gdje će prisustvovati sahrani pape Franja.

On je kazao da je većina glavnih tačaka dogovorena, prenosi Hina.

– Zaustavite krvoproliće, odmah. Bićemo gdje god je potrebno kako bismo pomogli u olakšavanju kraja ovog okrutnog i besmislenog rata – naveo je Tramp.

On je rekao da je to bio “dobar dan” razgovora i sastanaka s Rusijom i Ukrajinom.

Posebni američki izaslanik Stiv Vitkof u petak se ponovno sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

Udruženja pomorskih kapetana CG: Pozivamo Vladu da odustane od spajanja Crnogorske ploidbe i Barske plovidbe

Udruženja pomorskih kapetana CG: Pozivamo Vladu da odustane od spajanja Crnogorske ploidbe i Barske plovidbe
Crnogorska plovidba – 21. maj

U vezi prijedloga Vlade za “spašavanje” Crnogorske plovidbe (CP) potpisivanjem ugovora o “poslovno tehničkoj saradnji” između Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe (BP),  iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, saopštava sledeće:

Pozdravljamo najnoviju odluku Vlade Crne Gore za izdavanje saglasnosti da se CP zaduži kod domaće banke u cilju refinansiranja duga po dospjelom kreditu čime su se stekli uslovi za isplatu dnevnih operativnih troškova odnosno u održavanju likvidnosti kompanije. Do ovoga je moralo doći mnogo ranije i nije se smjelo ići u javnost sa tim podacima jer je time učinjena šteta međunarodnom ugledu CP. Za ovo držimo odgovrnim Ministarstvo pomorstva (MP).

Pozivamo Vladu, koja nastupa u ime države odnosno većinskog vlasnika akcija kompanija, da odustane od namjere za  potpisivanjem ugovora o  “poslovno tehničkoj saradnji” između CP i BP.

Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji između CP I BP kako je objavljeno u informaciji MP predstavlja izazov za inteligenciju svih onih koji se iole bave pomorstvom zbog svoje kako kompleksnosti tako i komplikovanosti. Mislimo da primjena tih prijedlog i njihovog operativnog funkcionisanja u budućnost stvara dodatne probleme a što je bitno po našem mišljenju, problematika dugova kako i CP tako i BP se samo stavlja u „drugo pakovanje“.

Dakle, time, se na dugi rok dovodi u opasnost postojanje kako CP tako i BP. Takođe, ne donosi nikakvo dobro državnim finansijama jer novac koji država potražuje je već odavno potrošen i što se tiče CP i BP to je „proliveno mlijeko“. Za obije kompanije je bitno da imaju ili stvore neophodni „cash flow“ (gotov novac) za buduće poslovanje i sada se pitamo da li insistiranje države, kao povjerioca i kao akcionara, na povratku duga ne dovodi u pitanje baš taj neophodni „cash flow” bez kojeg se ne može zamisliti komercijalna pomorska plovidba. Zato se u pomorskom svijetu kaže “cash is the king”.

U cilju rješavanja problema sa Crnogorskom plovidbom pozivamo Vladu da hitno razmotri slijedeće prijedloge.

Način kojim se teška finansijska situacija učini manje teškom je da država pretvori dug u kapital.

Svima je poznato  da država nastupa i kao akcionar I kao povjerilac tako da ona može da pretvori svoj dug u kapital I time postavi temelje da bi se moglo razgovarati o nekim šansama da CP preživi.

Pogrešno bi bilo misliti da je pretvaranje duga u kapital poklon CP. To je često način koji se, u poslovnom svijetu, upotrebljava za izlazak iz teške finansijske situacije. Napominjemo da su šanse CP da vrati taj dug na kratkoročnom roku nikakve a na dugoročnom vema male.

Ako država hoće da dobije natrag dio duga u kratkom roku mi ne vidimo drugog načina nego prodaju brodova što praktično znači i gašenje CP.

Gledajući kratkoročno i imajući u vidu vrijednost brodova CP i ako bi se vratio dio duga ostatak bi bio izgubljen. Propast CP, u kojoj god varijanti da se desi, bi imao i ogromne negativne socijalne posljedice, što sada nije predmet ovog saopštenja.

Kada je u pitanju komercijalno iskorišćavanje brodova Odbor direktora odnosno MP treba da razmotri mogućnost ulaska, sa oba broda, u neki poznatih međunarodni tkz. “pool” za rasute terete čime bi se obezbijedilo stabilno i dugoročno komercijalno poslovanje a koje bi omogućilo i mogućnost kupovine ili prodaje brodova, narudžbu novih, finansiranje, efikasniju kontrolu troškova, itd.  Sadašnji način traženja zaposlenja brodova odnosno kratkoročnog zaposlenja na period od 6 do 12 mjeseci, u ovoj situaciji u kojoj se nalazi CP, treba da se vidi kao privremena opcija.

Kako saznajemo brodovi CP ovih dana izlaze iz najma. Odbor direktora CP bi morao da saopšti javnosti ponude koje su dobili za zaposlenje oba broda i pod kojim uslovima su ovih dana ugovoreni. U slučaju da su ugovoreni  uslovi ispod tržišnih pozivamo MP da pozove na odgovornost Odbor direktora i Izvršnog direktora. Takođe, ako se to potvrdi tačnim, tražimo da MP smijeni rukovodeće ljude koji su glasali za takve ugovore te da angažuje stručne i profesionalne ljude. Tražimo da se angažuju i strani pomorski stručnjaci a ne partijski poslušnici.

Dukić i Marković bez trke za medalje

0
Dukić i Marković bez trke za medalje
Foto JK Delfin

Crnogorski jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković nijesu uspjeli da se plasiraju u trku za medalje na Grend slemu u francuskom Ieru.

Dukić je zauzeo 16, a Marković 34. mjesto, u konkurenciji 112 najboljih jedriličara planete.

Drugi dan dan takmičenja u finalnoj grupi bio je sa izuzetno slabim vjetrom i činilo se da jedrenja neće biti.

Organizator je, nakon nekoliko odgađanja, odličio da se jedri jedna regata, po izuzetno lošim uslovima.

U takvoj situaciji, Dukić i Marković se nijesu najbolje snašli, pa su ostali bez prilike da se bore za medalju.

Za medalju u Ieru boriće se Nikola Holidej (Hong Kong), Duko Bos (Holandija), Tomas Sanders (Novi Zeland), Dimitri Peroni (Italija), Atilo Borio (Italija), Fransisko Rigonat (Argentina), Džonatan Vadnai (Mađarska), Filip Jurišić (Hrvatska), Evan Mekmahon (Irska) i Kristofer Sorlie (Norveška).

Kotor – Obustavljeni radovi – mandrać sa tiradurom i skalinima će vratiti u izvorno stanje

Kotor – Obustavljeni radovi – mandrać sa tiradurom i skalinima će vratiti u izvorno stanje
Nasuti mandrać foto M.D.P.

Nedugo nakon objave teksta na portalu Boka News – Zatrpan drevni mandrać sa tiradurom i stepeništem na Peluzici, iz Mjesne zajednice Škaljari stigla je lijepa vijest: izvođači radova iz „Monteskele“ obustavili su dalje poslove na uređenju šetališta-parka na Peluzici do ponedjeljka, 28.aprila.

Tada bi trebalo, kako je rečeno, da  se ukloni nasuti šljunak iz mandraća sa tiradurom i skalinima i da se isti vrati u izvorno stanje, čak, štaviše, da se uredi i učini pristupačnim svim dobronamjernim posjetiocima.

Mještani su sa odobravanjem pozdravili ovu vijest i sa nestrpljenjem očekuju da vide rezultate. Nadaju se da će na Peluzici biti obnovljen ovaj mali spomenik kulture, svjedok prošlih vremena i vrhunskog graditeljskog umijeća, a uskoro i ukras budućeg šetališta.

 /M.D.P./

Kotor – Jokić otvorio višenamjenski teren “Škaljarsko igralište – stara škola”

0

Sekretarijat za investicije Opštine Kotor uspješno je realizovao projekat izgradnje savremenog višenamjenskog igrališta u Škaljarima, koje se nalazi na mjestu nekadašnje osnovne škole stradale u zemljotresu 1979. godine.

Ovaj donedavno derutni prostor, koji je simbolično nazvan „Škaljarsko igralište – stara škola“, dobio je sportski teren i dječije igralište, a u narednom periodu biće postavljene i sprave namijenjene vježbanju na otvorenom.

Kombinovani sportski teren omogućava igranje malog fudbala i košarke, a uz njega se protežu kaskadne mini tribine sa kapacitetom od 110 mjesta, idealne za posmatranje utakmica i porodična okupljanja. Prostrano dječije igralište opremljeno je bezbjednim mobilijarom, od duple ljuljaške i klackalice do njihalica i penjalica namijenjenih predškolskoj djeci. Čitav prostor, koji već sada predstavlja novi centar okupljanja svih generacija, upotpunjuje zelenilo te pješačke staze koje povezuju sve funkcionalne cjeline.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, otvarajući igralište, istakao je da mu pričinjava veliko zadovoljstvo što je grad dobio još jedan prostor ove namjene te uputio zahvalnost inicijatorima i opštinskim službama na realizaciji značajnog projekta.

Škaljarsko igralište – stara škola

„Ovaj teren i ovo igralište još jedna su potvrda naše riješenosti i trajne opredijeljenosti da se Kotor i Škaljari ubuduće u Crnoj Gori i regionu prepoznaju kao dobro mjesto za život i odrastanje djece, a ne po nazivima po kojima su bili prepoznati u godinama iza nas“, rekao je Jokić, naglasivši kako se uskoro očekuje i otvaranje igrališta u Risnu te najavio početak izgradnje fudbalskog stadiona i konačno rješavanje pitanja sportske dvorane.

Inicijativa za izgradnju terena i igrališta potekla je od grupe građana u Škaljarima, čiji je predstavnik Denis Vukašinović istakao da je projekat realizovan velikom podrškom lokalne samouprave i slogom mještana.

„Da se odlučno nismo usprotivili betonskoj konstrukciji kotorske zaobilaznice, ovdje bismo umjesto dječije graje imali buku automobila, a sivilo betona zamijenilo bi život. Zato danas, ne slavimo samo otvaranje igrališta, već pobjedu zajedništva nad zaboravom i duha nad destrukcijom. Danas se ovdje čuje glas mladosti i budućnosti, a to svaki trud čini vrijednim“, naglasio je Vukašinović, uputivši posebnu zahvalnost Željku Bogadanoviću, arhitekti koji je bez naknade uradio projekat Škaljarskog igrališta.

Škaljarsko igralište – stara škola

Opština Kotor u ovaj prostor uložila je gotovo 340 hiljada eura, dok je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dalo saglasnost za izgradnju igrališta.

Uz predsjednika Jokića otvaranju su prisustvovali potpredsjednik Opštine Kotor Igor Kumburović, opštinski sekretari Ognjen VukasovićTatjana Kriještorac i Jelena Franović, direktor Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić, savjetnik za sport u Opštini Kotor Dejan Ognjanović te Davor Kumburović, predsjednik Fudbalskog kluba „Bokelj“.

I ove godine – “Svi na Vrmac” za 1. maj

0
Svi na Vrmac

Prvi maj, dan kada priroda zove. Dragi sugrađani i posjetioci grada Tivta, odaberite Vrmac kao idealnu lokaciju za odmor za dušu. Uz bogat muzički program, kao i fažolu/pasulj koji se tradicionalno priprema na više načina za Praznik rada, posjetioci će imati priliku uživati u prirodnim ljepotama ispred tvrđave Vrmac na 465 metara nadmorske visine. Ljubitelji pješačenja i planinarenja, na događaj mogu doći predivnim pješačkim stazama padinama Vrmca i uživati u pogledu na bokokotorski zaliv, poručuju organizatori.

Manifestacija ,”Svi na Vrmac” realizovaće se u četvrtak 01.05.2025.godine sa početkom u 11:00h, a u organizaciji Turističke organizacije opštine Tivat, Turističke organizacije opštine Kotor uz podršku Opštine Kotor i sponzora G3 Spirits Montenegro, Tuborg, Ledo i Voli.

Turističke organizacije Tivta i Kotora organizovaće besplatan prevoz iz oba grada počevši od 09:30h.

Prevoz iz Tivta biće organizovan sa autobuske stanice ispred hotela ,,Franca” u 09:30 h i 17:00h, a povratak sa lokacije Vrmac u 16:00h i 21:00h.

Zbog velikog interesovanja potrebno je rezervisati mjesto u prevozu. Rezervacija se može izvršiti svakog dana u periodu od 09:00 do 13:00h, najkasnije do 30 aprila, a broj za rezervacije je +382 67 884 229.

Muzički program počinje od 11:00, u okviru kojeg će nastupiti 1 Playlist, Local b2b (Buba i Straks), Adnanovski, Marko T, Šćepa i Luton, Buba kao i regionalno poznato ime Marko Louis.

Ponesite samo dobro raspoloženje, a mi ćemo se pobrinuti za nezaboravan ugođaj ! Dobro nam došli !

Majski dani rekreacije u Luštica Bay-u

0
Majski dani rekreacije u Luštica Bay-u
Luštica Bay

1.– 4. MAJ U ZNAKU POKRETA, ZDRAVLJA I ZAJEDNIŠTVA



Proslava prvomajskih praznika u Luštica Bay-u biće obilježena bogatim i raznovrsnim programom koji spaja fizičku aktivnost, uživanje u prirodi, sportski adrenalin i brojna druženja.

„Majski dani rekreacije“, festival zdravih stilova života, zakazan je od 1. do 3. maja i realizuje se u saradnji sa Technogym. Fitnes sesije na otvorenom održaće se u jutarnjim i predvečernjim terminima u parku u naselju Centrale. Virtualni pilates i joga, vježbe mobilnosti, na otvorenom, samo su neki od planiranih sadržaja.

Luštica Bay bazar, koji je već prepoznat po ručno rađenim i unikatnih umjetninama, suvenirima i poklonima, kao i lokalnim organskim proizvodima, biće organizovann na više lokacija – na promenadi u Marina Village-u, 1. i 2. maja, u periodu od podne do 16:00časova. 1. maja najmlađi će uđivati u dječjim kreativnim radionicama od 13:00 do 15:00 časova na promenadi, a dan kasnije se ova mala ART trupa seli na Piazza Centrale-u.

Uslijediće i Međunarodni Luštica Bay padel turnir, od 2. do 4. maja, u partnerstvu sa Padel savezom Crne Gore, će okupiti takmičare iz zemlje i regiona. Turnir se igra u dvije kategorije, za muškarce i žene, i već je prijavljeno oko 30 igrača. Za turnir se možete prijaviti do četvrtka 1. maja do 12 časova putem linka: https://rankedin.com/en/tournament/50769/lustica-bay-international-padel-cup-may-2025/info.

Luštica Bay

Sve aktivnosti kreirane su s ciljem da inspirišu zdrav i aktivan način života, i omoguće trenutke uživanja na svježem vazduhu, u prepoznatljivom ambijentu novog grada na obali. Pozivamo vas da zajedno dočekamo maj i ljeto – kroz kretanje, zabavu i zdravu energiju. Ideja je da pokažemo kako u Luštica Bay-u svaki trenutak ima svrhu, a svako iskustvo – svoju priču.

Vlada dala saglasnost: Crnogorska plovidba se zadužuje kod Prve banke  za refinansiranje duga

0
Vlada dala saglasnost: Crnogorska plovidba se zadužuje kod Prve banke  za refinansiranje duga
Pomorci – Udruženje pomoraca – foto Boka News

Vlada je na današnjoj 78. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku mr Aleksa Bečić, usvojila Informaciju o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman AD Crnogorska plovidba Kotor, i dala saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke AD Podgorica, u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore.

-Vlada je na sjednici 11. aprila razmotrila Informaciju o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti AD Crnogorska plovidba i donijela zaključke tim povodom.

U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.

U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura.

Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usled blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), te činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove.

Troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti cca 15 – 20 miliona eura.

 Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 % državnom vlasništvu.

U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova-navodi se u saopštenju.

-S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune.

Shodno informacijama pribavljenim od Prve banke AD Podgorica, ovaj kredit bi se odobrio sa rokom otplate od tri godine (36 mjeseci) i grejs periodom od tri mjeseca.

Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od 2 % koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura.

Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore-poručili su iz Vlade.