Više regija u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj pogođeno je u subotu obilnim kišama i poplavama, s nanesenom “znatnom” štetom.
Njemačkoj poplave i klizišta nakon obilne kiše
Kancelar Olaf Scholzdanas je posjetio Saarsku oblast, na granici s Francuskom i Luxembourgom, koja je najviše pogođena podizanjem razine vode nakon proloma oblaka u noći s petak na subotu.
– Ovdje vidimo svu silinu prirode i što ona može prouzročiti te u kojoj mjeri se moramo pripremiti na ovakve događaje, rekao je Scholz.
Obilne kiše uzrokovale su u petak poplave i aktivirale klizišta u zapadnoj njemačkoj saveznoj državi Saarlandu.
Zgrade u glavnom gradu Saarbrückenu i drugim općinama morale su biti evakuirane zbog rasta vodostaja.
Ministarstvo unutarnjih poslova Saarlanda priopćilo je o “velikom području pogođenom poplavama”, a najjače je pogođen jugoistočni dio savezne države.
Zasad nema informacija o ozlijeđenima, rekao je glasnogovornik ministarstva.
U dijelu Saarbrückena Völklingenu ulice su isključene s električne mreže zbog poplava. Opskrba pitkom vodom ipak je osigurana, priopćili su iz općine u petak kasno navečer.
– U Völklingenu se očekuju milijunske štete, posebno u privatnom sektoru, kažu u općini.
Saarbrücken, kao i nekoliko okruga, proglasio je stanje velike štete. Nekoliko zgrada u gradu moralo je biti evakuirano.
Grad je uspostavio alternativni smještaj u školama i telefonsku liniju za građane. Pogođeni su i neki domovi za umirovljenike.
U toj pokrajini je zbog vremenske nepogode prije 36 sati proglašeno hitno stanje. Ovo su najgore poplave koje su pogodile Saarsku oblast u posljednjih 30 godina.
Nakon što su probijeni nasipi u Quierschiedu vlasti su obustavile rad električne centrale. U Saaru je mobilizirano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite.
Njemačka se još uvijek sjeća katastrofalnih poplava 2021. u kojima je živote izgubilo 183 ljudi.
Poplave na istoku Belgije
Područje Liegea, na istoku Belgije, također je zhvaćeno poplavama izazvanim obilnim kišama koje su već nanijele štetu u Francuskoj.
Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Herve Jamar mobilizirao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica prirodne nepogode.
– Radi se većinom o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju i u subotnjim jutarnjim satima, priopćeno je iz ureda guvernera pogođene pokrajine.
Službe za izvanredna stanja su priopćile da je razina vode u subotu ujutro u opadanju.
U Fouronsu, na sjeveroistoku zemlje, voda se u nekim kućama podigla “do razine prsiju”, rekao je gradonačelnik Joris Gaensi dodao da se radi o najgorim poplavama u povijesti Fouronsa.
U nizozemskoj pokrajini Limbourg evakuirana dva kampa
S druge strane granice, u nizozemskoj pokrajini Limbourg, zbog rizika od poplave su evakuirana dva kampa.
U francuskom departmanu Moselle, na sjeveroistoku zemlje koje graniči s njemačkom Saarskom oblasti, u ranim subotnjim satima je podignuta uzbuna zbog rizika od poplava.
– U manje od 24 sata palo je kiše kao u cijelom mjesecu, objavile su vlasti.
Jedrilicarski klub Delfin u nedjelju, 19 maja, organizuje Regatu veterana u klasi ILCA (Laser), rezervisanu za jedrilicare starije od 30 godina.
Start regate je planiran u 11 sati, sto će zavisiti od vjetra. Okupljanje ispred Delfina počinje u 10 sati kafom dobrodoslice za učesnike, kojima se organizatori nadaju u velikom broju.
Kroz nekoliko izdanja, JK Delfin je posljednjih godina organizacijom regata za veterane dokazao da interesovanje za jedriličarska nadmetanja ne jenjava s godinama. Ko će kome gledati u krmu, ko će prvi obrnut bovu, te kome će poći za rukom da prije svih uđe u cilj- samo su uvodne napomene za cjelodnevnu analizu, preko pjesme i teće- ko je kome uzeo vjetar, ko kome more, a ko kome trofej.
“Ako već niste među takmičarima, budite među publikom ovog revijalnog sportskog nadmetanja, jer ćete imati priliku da osjetite atmosferu u Delfinu, koja istu nit vuče već 73. godinu u nizu,” porucuju iz Regatnog odbora, na cijem je celu Boško Grabić, predsjednik Skupstine JK Delfin.
Ucesnike nakon jedrenja očekuje druženje uz objed.
Regata se organizuje u kontekstu trećeg izdanja Festivala vjetra.
Kvarner je u petak dobio službenu preporuku za osvajanje titule Evropske regije gastronomije u 2026. godini, a preporuku je dalo stručno povjerenstvo instituta IGCAT nakon obilaska regije, izvijestila je Turistička zajednica Kvarnera.
Tu preporuku treba potvrditi Vijeće Institute for Gastronomy, Culture, Arts and Tourism (IGCAT) krajem lipnja, nakon čega se Kvarner može službeno proglasiti Europskom regijom gastronomije u 2026. godini, stoji u priopćenju Turističke zajednice Kvarnera.
Predstavnici IGCAT-a iz Finske, Norveške, Velike Britanije, Slovenije i Španjolske obilazili su regiju Kvarnera četiri dana i procijenili spremnost regije za tu titulu. Povjerenstvo, na čelu s predsjednicom instituta Diane Dodd, činilo je sedam međunarodnih stručnjaka, redom iz europskih regija koje su bile nositelji titule, ali i onih koje su trenutni ili budući nositelji titule.
Domaćini su povjerenstvo upoznali sa svim kvarnerskim subregijama, a članovi su posjetili lokalne proizvođače i uzgajivače, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, maslinike, vinarije, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, lokalne tržnice, restorane i mnoge druge kvarnerske atrakcije.
Direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov ustvrdila je da je ovaj dan bio kruna višegodišnjeg rada na polju gastronomije i turizma Kvarnera. “Cilj nam je bio pokazati stručnom povjerenstvu ono najbolje što Kvarner nudi u gastronomskom smislu, kao i našu viziju i način upravljanja razvojem gastronomije”, navela je. Članovi povjerenstva bili su, kaže, impresionirani raznolikošću i kvalitetom gastronomske ponude regije, kao i predanošću lokalnih stanovnika u očuvanju i promociji svoje gastronomske baštine.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ustvrdio je da se ova županija, jedna od najrazvijenijih turističkih regija Hrvatske, kad se sagleda raznovrsnost i kvalitetu ponude s pravom može nazvati i jednom od najjačih hrvatskih gastro destinacija.
“Posebno smo ponosni što se gastronomija naše županije temelji na autohtonim domaćim proizvodima, specifičnim u svakoj od mikro regija ovog kraja – kvarnerskih otoka, priobalja, Gorskog kotara”, rekao je.
Titulu Evropske regije gastronomije svake godine nose po dvije europske regije, a odabire ih institut IGCAT.
Svilarstvo - Rusković pokazuje kako iz čahura nastaje konac
Prisjetile se djetinjstva- Kotoranke namotavale svileni konac
Poprsna skadarica iz Konavla
Čaure u vreloj vodi spremne za namotavanje niti
Antonija Rusković
Slivarstvo - Anastazija Miranović među publikom
Čaure, kokone ili šiške, stabla murve, dudov svilac i svilen konac u centru su nove platforme prijateljstva, razmjene iskustava, znanja o svilarskom umijeću od Konavla i Boke do Bara i Skadra
Dugo nakon prezentacije “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja” u Galeriji Pomorskog muzeja žene su ostale da razgovaraju o svilenoj bubi, da jedna za drugom probaju da namotavaju svileni konac iz šerpe sa čaurama i da u ruke uzimaju gusjenice iz kutije sa mladim lišćem murve, koje je iz Konavala donijela Antonija Rusković -Radonić akademska slikarka i vlasnica umjetničkog zanatstva AR Atelier.
Starije gospođe iz Dobrote i Kotora prisjetile su se svojih majki i baba, koje su ne tako davno isto ovo radile, a slike tih žena kako u njedrima čuvaju bijelo platno sa jajašcima svilene bube duboko se urezala u njihovo pamćenje. Možda je upravo ta arhetipska memorija svojim iskonskim magnetizmom privukla posjetioce koji su aplauzom i uzvicima oduševljenja ispratili demonstraciju proizvodnje svilenih niti, u čiju su se ljepotu i čvrstinu i sami lično uvjerili.
Bila je ovo prilika i da se pogleda mala izložba svilenih etno-rukotvorina iz Konavla, gdje je sačuvano oko 30 različitih tipova vezova, namjenjenih za djevojački miraz. Među eksponatima je i tip veza nazvan “skadarica”, što upućuje na Skadar kao nekadašnji centar razvijene svilarske djelatnosti, te na širenje vještina i “mustri” među ženama toga doba.
Za razliku od našeg područja, gdje je svilarstvo (svilogojstvo i sviloprejstvo) pohranjeno u arhive i sjećanje starih žena, ova stara vještina se pod nazivom “Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana” njeguje i živi kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Područje Jadranske obale pogodno je za uzgoj svilene bube zbog vlažne i tople klime, a nijemi svjedoci nekadašnjeg uzgoja svilene bube danas su jedino stare murve (dudinje) posađene duž obale od Boke kotorske do Virpazara i Mrkonjića.
DA SE DJECA UČE SUŠTINI ŽIVOTA
-Mogućnosti saradnje su beskrajne- pomogla bi, naravno i država. Mi spadamo u taj nekakav svijet gdje je svila lijepo i lako živjela, nije to sjever gdje je trebalo grijati kuće, te je kod nas taj uzgoj vrlo jednostavan. Mislim da je danas najbolje tu svilu imati radi djece školskog i predškolskog uzrasta. Djeca u tako kratkom vremenskom periodu koliko je potrebno gusjenici da dođe do čaure, osvijeste i prirodnu i kulturnu baštinu, osvijeste da iz tog malog jajašca nastaje cijeli jedan život, prate metamorfozu, prelazak gusjenice u leptira, njegov izlazak…, kaže za Boka News Rusković, te dodaje da je dobro da se svilogojstvo širi, ne samo zbog dobrobiti ove drevne vještine. Mnogo je važno da, kad više uzgajivača ima svoje sjeme, u slučaju da se nekome sjeme „razboli“, dobro je da imate kod koga doći i uzeti zdravo sjeme.
-Za uzgoj svilaca najbolje je održavati stabla murava, da se izbjegne rađanje ploda, šišati ih na deblo svake godine, jer one ne rađaju na jednogodišnjoj grani- samo na dvogodišnjoj, praktičan je savjet Ruskovićeve.
Svilarstvo – Rusković pokazuje kako iz čahura nastaje konac
DOVOLJNO STABALA ZA POČETAK PORODIČNE PROIZVODNJE
Osim što smo ostvarili jednu „platformu prijateljstva“, dobili smo i platformu razmjene iskustava, znanja, da ohrabrujemo jedne druge u tim procesima učenja, kaže za Boka News Olja Fatić, ekonomistkinja i zaljubljenica u nematerijalnu baštinu iz NVO Edukativni centar Bar.
-Ako se udružimo- Pomorski muzej, pojedinci, nevladine organizacije, mogli bismo napraviti platformu koja može dati neku inicijativu i predloge – sporadično, možemo i sami vrlo malo, a zajedno-svakako više. Prvo bi trebalo pobrojati tačno koliko imamo murava da bismo se bavili svilogojstvom, animirati lokalno stanovništvo za ovu djelatnost. Ima dosta stabala i u Bari i u Kotoru, raduje me što, pogotovu u zaleđu, ljudi počinju da krče i sređuju svoje murve, to me malo ohrabrilo.
Za jednu porodičnu proizvodnji bilo bi sasvim dovoljno tih stabala u zasadima.. Mi smo u nekoj “nultoj“ fazi, predstoji nam dosta rada, ali mislim da ćemo zajedničkim snagama uspjeti da oživimo svilarstvo na Crnogorskom primorju, moguće i kroz projekte osnaživanja ženskog preduzetništva. Trebalo bi da poradimo na edukaciji lokalnog stanovništva i donosilaca odluka kroz ovakve javne događaje. Što više govorimo o ovome, ne samo mi koji istražujemo ovaj vid kreativnog stvaranja, nego i stanovništvo, veća je mogućnost da se uključe i ljudi koji upravljaju finansijama i tim javnim politikama u smislu da određuju smjerove šta će da se radi, da prepoznaju ovo kao važno, kaže Olja Fatić. Ona je u svom istraživačkom radu o svilogojstvu i sviloprejstvu pod naslovom “Dudov svilac u barskom kraju: zaboravljena tradicija i kulturno nasljeđe” pronašla prvi arhivski podatak iz 1891. godine. Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i u Boki Kotorskoj bilo značajna privredna grana sve do sredine XX vijeka, a svojevremeno je Jugoslavija bila peta zemlja u svijetu po izvozu svile.
Gusjenice se hrane lišćem murve
SVILOPRELSTVO I SVILOGOJSTVO
Na cijeloj današnjoj teritoriji opštine Bar, kaže Olja Fatić, siromašnija domaćinstva uglavnom bavila svilogojstvom- procesom uzgoja od sjemena do čaura (kokona ili šiška). Sviloprelstvom su se bavile imućnije porodice koje su imale mogućnost napraviti svilare, te otkupljivale polugotov proizvod. Za razvoj osjetljivih larvi svilene bube su potrebni vlažnost, tišina, specijalna higijena, one su jako osjetljive i mogu uginuti čak i zbog grmljavine.
-Proces uzgoja počinje u kasno proljeće, u vrijeme listanja murvi. Jajašca su se čuvala u isključivo bijelim krpama i odlagala u škrinjama. Kada murva počne da lista, djevojke su krpe privijale na grudi u trajanju od 7 do 21 dan, sve do nastanka larvi. Tada su ih perima živine prenosile na ispletene korpe, lijesi, te su se u posebnim sobama kačile na grede od kuće i hranile sjeckanim murvinim lišćem. Kada porastu i počnu da vrte glavom, prinosile su im se grane vrijesa ili skromut, gdje bi se one u narednih 7 dana učaurile i stvarale čahuru, kokonu ili šišku, objasnila je Fatić.
U KONAVLIMA SE GAJI ZA LIČNE POTREBE, U BOKI- RADI EKONOMSKE DOBITI
Po riječima Antonije Rusković-Radonić, u Muzeuj primijenjene umjetnosti u Beču se čuva konavoski svileni vez iz XVII vijeka. Proizvodnju svile po Jadranu, kaže, treba pratiti od VIII vijeka do danas u dvije velike i potpuno različite proizvodnje: jedna datira iz srednjeg vijeka, a druga je krenula krajem XVIII vijeka i prerasla je u industriju sa ciljem da ovaj kraj stigne i prestigne Lombardiju i Francusku, vodeće proizvođače svile toga vremena.
Poprsna skadarica iz Konavla
Za razliku od Konavla, gdje se uzgajala svilena buba i proizvodila svila prije svega iz ličnih kućanskih potreba i običaja, u Boki se ova djelatnost razvijala radi ekonomske dobiti. Ono što povezuje Bar i Dubrovnik je što nije poznat komercijalni početak proizvodnje svil, a ono što je vrijeno, smatra Rusković, je to što i u Baru i u Konavlima seljanke znaju kako se to radi.
-U Konavlima se proizvodnja svile održala do 80-tih, međutim, nakon rata smo shvatili da svile nema. Tada je počela potreba za zaštitom nematerijalne baštine. Svi koji smo se uključili, bili smo poprilično u tome i krenula su istraživanja. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2022. godine zaštitilo je proizvodnju svile Istočnog Jadrana, kazala je Rusković- Radonić.
U BOKI 1823. GODINE ZASAĐENO 35.000 MURVI
Etnološkinja Jelena Karadžić iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor je prvi pomen svilarstva u Boki Kotorskoj pronašla u knjizi “Uprava grada” 17. oktobra 1333. godine gdje se pominje kotorska sviloprela Dobroslava. Sredinom XVI vijeka mletačke vlasti naređuju sječu stabala murvi, čime su zaštitile monopol proizvodnje svile u Veneciji. Murva se u Boki ponovo sadi tokom XVII vijeka, ali čahure uglavnom završavaju u venecijanskim manufakturama. U vidu skupe svile su se kasnije iz Venecije vraćale u Boku.
Prčanj stara murva – foto M.D.P
Tokom XIX vijeka u Boki Kotorskoj je sađenju i gajenju murvi, čije lišće je bilo hrana za uzgoj svilenih buba, posvećena značajna pažnja. Tako je 1823. godine na ovom području posađeno 35.000 stabala murvi, a u čitavoj Dalmaciji 70.000.
-Tokom XIX vijeka sadnji murve doprinose mjere austrijske vlade koja obezbjeđuje besplatne sadnice. Zabilježeno je da je u Boki 1870. godine posađeno više od 70.000 stabala murvi. Tada se otvaraju i svilarske stanice. U Kotoru 1871. godine i u mnogim drugim školama, uvodi se nastava o svilarstvu i uzgoju svilene bube. Na teritorijama današnjih opština Budve, Kotora, Tivta i Herceg Novog je 1834. godine bilo 136 manufaktura. U Kotoru je radilo 47, od kojih 7 predionica svile i 32 tkaonice platna sukna, objasnila je Karadžić.
Prema podacima koje je pronašla u arhivima, prvu predionicu svile u Boki Kotorskoj 1860. godine na Prčanju osnovali Edvard i braća Sbutega. Ta predionica je radila sve do 1900. godine, a svilarstvo se kao privredna grana gasi tokom Prvog svjetskog rata, prvenstveno zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu, ali i sve dostupnijih tkanina koje su imitirale svilu. U okviru domaćinstava svilena buba se gajila do 50-tih godina XX vijeka, kada bokeljsko svilarstvo odlazi u prošlost.
Svileni konac
Publiku je ispred Pomorskog muzeja Crne Gore pozdravila direktorka Maja Uskoković, a ispred Crnogorskog nacionalnog komitetata ICOM-a (International Council of Museums) – predsjednica Anastazija Miranović.
Ovo veče posvećeno svili organizovano je povodom manifestacije “Noć muzeja”, koja se održava pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO-a.
U nagradnoj igri kompanije Una iz Tivta nagrade za “Ulov mjeseca“, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Miloš Nikolić sa ulovljenom tunom od 85 kg. Tuna je ulovljena u barskom akvatorijumu, na živu ješku – skušu.
“Poslije 25 minuta, trolling tehnikom, zakačio sam tunu tešku 85 kg očišćenu. Lovio sam na dva štapa: jedan je bio postavljen na 10 metara dubine, a drugi na površini. Udarila je na površinu.”, rekao je Miloš.
Drugo mjesto april 2024 – Marko Krivokapic
Drugo mjesto i vaučer od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru pripalo je Marku Krivokapiću sa škarmom od 4.88 kg. Škarmovi su ulovljeni tehnikom “na čeku”, na dubini od 9m.
Treće mjesto April 2024 – Dejan Klimenko
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Dejan Klimenko sa zubacem od 8.8 kg Zubatac je ulovljen kod Valdanosa, na dubini od 49 metara.
Promocija monografije povodom 100 godina VPK “Primorac” pod nazivom “Primorac na putu kroz svoj prvi vijek”, biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” (Crkvi Svetog Duha) u nedjelju, 19. maja sa početkom u 19 sati, saopštavaju iz uprave kluba.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat tokom predstojeće turističke sezone održati će sedam koncerata “Matine jutra” na gradskoj rivi Pine.
Jutra koja počinju uz note najljepših muzičkih instrumenata, a ako se po jutru dan poznaje, onda će svaki dan u Tivtu biti za pamćenje – najavljuju iz Turističke organizacije Tivta.
Matine koncerti održavaće se od maja do septembra sa ciljem promocije grada Tivta i gradskog limenog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života u njemu.
Glazbeno prosvjetno društvo najavljuje svoj prvi kocert u nizu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore i poziva građane da budu svjedoci čarobnog jutra u Tivtu.
Najljepši zvuci raspršiće se rivom Pine 21. maja na terasi hotela Pine sa početkom u 11 sati. GPD Tivat u Elbasanu
GPD Tivat u Elbasanu maj 2024.
Glazbeno prosvjetno društvo – GPD Tivat ovog vikenda nastupa u Elbasanu Albanija, na Međunarodnu smotru duvačkih orkestara. Na smotri su tivatski muzičari svirali program, koji su izveli na Novogodišnjem koncertu, kazao nam je presjednik GPD Tivat Boris Lanceroti.
Zbog održavanja međunarodne trke Ocean Lava Montenegro u nedjelju, 19. maja na magistralnom putu M-2 dionica Kamenari-Kotor, doći će do obustave saobraćaja na sljedećim dionicama:
Magistralni put M-2 dionica Kotor – Sv. Stasije od 07:00 do 08:30 i od 08:50 do 12:10;
Magistralni put M-2 dionica Sv. Stasije -Kamenari od 07:30 do 11:30;
Magistralni put Vilusi-Grahovo-Lipci, kružni tok/priključenje u Lipcima od 07:45 do 11:10;
Lokalni priobalni put od marketa „Aroma” u Dobroti do otvorenog bazena od 07:00 do 15:00;
Lokalni priobalni put od marketa „Aroma” u Dobroti do Kavalina od 08:30 do 15:00;
Lokalni dio puta od skretanja sa magistralnog puta M-2 prema Tabačini i ulica prema Osnovnom sudu do skretanja za dvorište JU OŠ „Njegoš“ od 07:30 do 8:15 i od 09:00 do 12:30.
-Za vrijeme trajanja navedenih obustava, učesnicima u saobraćaju se preporučuje korišćenje alternativnih putnih pravaca-objavili su iz Turističke organizacije Opštine Kotor.
Služba zaštite i spašavanja Kotor je danas imala intervenciju spašavanja turistkinje kineske nacionalnosti prilikom posjete bedemima koja je povrijedila nogu – saopšteno je iz ove službe.
Oni su, kako je precizirano, obavještenje o povređivanju turistkinje dobili u 16.40 sati od zaposlenih na naplatnoj rampi na kotorskim bedemima.
– Na intervenciju je upućeno šest vatrogasaca, koji su do povrijeđene osobe došli u veoma kratkom vremenu – ističu u objavi.
Foto: Služba zaštite i spašavanja Kotor
Nakon imobilizacije povrijeđene i spuštanja do grada predata je ekipi hitne medicinske pomoći.
Institut za biologiju mora, Univerziteta Crne Gore će kroz buduću saradnju pružati podršku jednom od najljepših simbola Kotora, klubu koji njeguje tradiciju jedrenja skoro osam decenija obučavajući djecu i omladinu i stvarajući neke od najboljih jedriličara i skipera na Jadranu.
Kroz prepoznavanje zajedničkog cilja, edukaciju djece i omladine o značaju mora i obale kao jednih od najznačajnijih resursa Crne Gore, unapređujući i djeleći znanje i resurse za razvoj djece u zdravom okruženju, Institut će sa ponosom pomagati u očuvanju naslijeđa i tradicije Boke.
Lahor – Regata – foto Elena Shu
Jedriličarski klub osnovan je 1947. godine. Posvećeni smo radu sa djecom u klasama Optimist i ILCA. Razvoj takmičarskog ali i rekreativnog jedrenja i očuvanje tradicije pomorstva u Boki ostaju osnovni ciljevi i načela kluba i za buduća vremena, poručuju iz Lahora.
