9 C
Kotor

Slušaj online radio

Do orjenskog Veljeg vrha sa “Vjevericom” (Foto)

0

Kamena rapsodija sivog krša izbrazdanog škrapama, protkana plamenim bojama rujevine, opalim lišćem bukve i žutim nijansama mediteranskog grmlja obilježila je divan dan u nedjelju, 2. novembra, proveden na stazi od Crkvica do Veljeg vrha (1277mnv) i Grkavca.

Grupa planinara/planinarki iz Herceg Novog, Kotora i Tivta uživala je u šetnji raznolikom, zanimljivom stazom izgrađenom prije 130 godina, stazom koja svojom stabilnom arhitekturom prkosi vremenu.

Nastala u doba austrougarske vladavine kao dio fortifikacione mreže, povezujući tvrđave u Boki Kotorskoj i Krivošijama, ova ruta priuštila je ljubiteljima prirode da uživaju u ljepotama nepregledenog surovog krša, u prepletu sa  pitomim šumskim dionicama posutim suvim lišćem. Oni sa istraživačkim afinitetima mogli su da obazrivo pogledaju unutrašnjost razrušenih utvrda Stražnik i Under, te da sa njih vazdušnom linijom (i iz podnožja, sa staze) lociraju i tvrđave Kom i Ober, u daljini Šanik i tvrđavu Sveti Andrija (Vranovo brdo). Sa Veljeg vrha pruža se fantastična panorama na Bokokotorski zaliv, na orjenski masiv i na lovćenske vrhove, Dragalj i Ledenice, ali i dalje ka Pivskim planinama, Goliji, Durmitoru, Komovima, Prokletijama…

Velji vrh 2. novembar 2025.

-Ova staza povezuje tvrđave Stražnik, Kom, Ober i Under. Poznavaoci fortifikacionog naslijeđa pišu da je u Boki postojalo 70-ak austrougarskih tvrđava, a koliko su očuvane,  to ne znamo. Ovdje se usput “susrećemo” sa njih četiri, a pored toga imamo priliku da vidimo i neke druge objekte, stražarnice, bistijerne, natpise uklesane u kamenu…

Velji vrh 2. novembar 2025.

Sa vidikovaca na stazi možemo vidjeti i veliku pekaru iz toga doba, u kojoj se, kakžu, peklo oko 20 tona hljeba. Ovo je jako lijepa tura, sa svih strana se vide planinski vijenci Crne Gore, kaže Petar Knežević iz Herceg Novoga, koji je vodio turu uz organizovan prevoz mini-busom.

Velji vrh 2. novembar

-Priroda je predivna, ova tura mi je baš prijala. Najprije zato što je tokom jeseni kada je kolorit predivan, radostan, a i zbog ekipe koja je, kao i uvijek sponatana, vesela, druželjubiva. Vrijeme je niti vruće niti hladno, jako mi se svidjelo, kaže  Marija Radaković iz Tivta, koja je na kraju ture, u restoranu na Grkavcu, častila sve učesnike, jer joj je ovoga dana bio rođendan.

Velji vrh 2. novembar

– Kroz nestvarni krš napravljena je kamena staza zvana “Kamena bajka”, najljepša staza u Crnoj Gori. Nije ovo samo moj utisak, drugi planinari su je tako nazvali i ja sam se u to već dva puta uvjerio, a znam da moj utisak dijele i učesnici ove predivne ture, kaže Jovica Kaluđerović iz Gorovića, Grbalj, član PK “Vjeverica”.

Velji vrh je najviši vrh planinskog vijenca Orjen na krajnjem istoku. Ova tura je srednje teška. Duga je oko 13 kilometara, uz 400 metara uspona, a trajala je oko sedam ura.

/M.D.P./

Početak radova na izgradnji dječijih igrališta na četiri lokacije u opštini Kotor

0
Početak radova na izgradnji dječijih igrališta na četiri lokacije u opštini Kotor
Kotor – igralište

Sekretarijat za investicije Opštine Kotor 7. novembra započinje radove na investicionom održavanju i izgradnji dječijih igrališta na četiri lokacije: Sveti Stasije, Trojica, Sutvara i Zagora.

Vrijednost investicije iznosi blizu 150 hiljada eura, a radove će zajednički izvoditi firme „GEOTIN MNE“ iz Podgorice i „EUROZOX“ iz Danilovgrada. Rok za završetak radova je početak decembra ove godine.

Nakon prošlogodišnje izgradnje četiri nova igrališta, u Bigovi, Glavatičićima, Mircu i Vranovićima, Opština Kotor nastavlja sa ulaganjima u razvoj infrastrukture namijenjene najmlađim sugrađanima, potvrđujući posvećenost stvaranju bezbjednih i kvalitetnih prostora za igru i druženje djece u svim djelovima opštine.

Opština Tivat domaćin partnerima APOLLO projekta za obnovljivu i energetsku efikasnost

0
Opština Tivat domaćin partnerima APOLLO projekta za obnovljivu i energetsku efikasnost
Apollo-projekat

Opština Tivat je protekle sedmice ugostila partnere na projektu “APOLLO – Primjena unaprijeđenih međuregionalnih rješenja za obnovljivu i energetsku efikasnost”, koji se realizje u okviru Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027. Sa partnerima je održan radni sastanak tokom kojeg su predstavljeni rezultati dosadašnjih aktivnosti, razmijenjena iskustva među partnerima i definisani naredni koraci u realizaciji projekta.

„Poseban fokus bio je na planiranju zajedničkih aktivnosti koje doprinose razvoju održive energije i unapređenju energetske efikasnosti na lokalnom nivou“ – ističu u Sekretarijatu za evropske integracije i odnose sa strateškim investitorima i dodaju kako je sastanak „još jednom potvrdio značaj prekogranične saradnje i posvećenost svih partnera zajedničkom cilju – stvaranju energetski održivih i zelenih zajednica“.

Opština Tivat kroz APOLLO projekat sprovodi izgradnju fotonaponske elektrane na krovu zgrade Opštine i nabavku minibusa  na električni pogon, sa punionicom.

Vodeći partner projekta je Agencija za razvoj Zadarske županije Zadra Nova, a pored Opštine Tivat partneri su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske, JU Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke – Herag i grad Mostar.

Plan obustave saobraćaja zbog snimanja filma

0
Plan obustave saobraćaja zbog snimanja filma
Boka Kotorska – foto Boka News

Narednih dana tokom snimanju stranog filma u Crnoj Gori, biće obustave i preusmjeravanje saobraćaja na različitim lokacijama. Donosimo okvirni plan snimanja (koji je podložan promjenama uslijed vremenskih uslova i više sile) – odnosi se na period od 05:00 do 19:00 sati svakog navedenog dana:

5. novembar 2025. god. – put Trojica – Njeguši (Trojica – Krstac) – višesatne obustave saobraćaja

6. 8. i 9. novembar 2025. god. – Herceg Novi centar – višesatne obustave saobraćaja

10. novembar 2025. god. – put Trojica – Njeguši (Trojica – Krstac) – višesatne obustave saobraćaja – put Petrovac – Sotonići – obustave saobraćaja od 15 minuta

12. novembar 2025. god. – Lepetani – obustava saobraćaja

13. novembar 2025. god. – Perast – polovina Perasta bliža Risnu – obustava saobraćaja na donjem putu
– Lepetani – obustava saobraćaja nakon 12 sati

14. 15. i 16. novembar 2025. god. – Bogetići – Glava Zete – totalna obustava saobraćaja (05–19h)

18. 19. i 20. novembar 2025. god. – Prčanj – višesatne obustave saobraćaja.

Klasici na točkovima ponovo u Herceg Novom (Foto)

0

Atraktivni oldtajmeri juče su zašarenili Šetalište pet Danica i privukli brojne građane svih generacija koji su uživali u nesvakidašnjem prizoru i izložbi koja je spoj nostalgije, entuzijazma i druženja.

Izložba starih automobila i motocikala okupila je 46 učesnika na platou kod lokaliteta Vojničke banje, a održana je u okviru programa obilježavanja Dana opštine.

Manifestacija, koja se u Herceg Novom održava treću godinu zaredom, organizovana je u saradnji Oldtajmer kluba Herceg Novi i NVO Ljubitelji Volkswagen Bube, uz podršku Opštine Herceg Novi.

Za muzičku pratnju zadužen je bio novski sastav Exodusi, dobitnici ovogodišnje Oktobarske nagrade.

Izložba oldtajmera – Foto V. Ilić

Najstarije vozilo na izložbi bio je Mercedes Ponton iz 1954. godine, a najmlađi oldtajmer bio je star 36 godina. Događaj je posvećen druženju ljubitelja oldtajmera i promociji ovog dijela tehničke i kulturne baštine, istakli su organizatori i izrazili nadu da će ovakvi susreti u Herceg Novom biti sve češći i masovniji.

Film “Ova dobra zemlja“ – Na 12 festivala na koliko je dosad učestvovao, osvojio je 10 nagrada

0
Film “Ova dobra zemlja“ – Na 12 festivala na koliko je dosad učestvovao, osvojio je 10 nagrada
Sa snimanja filma – foto Vladimir Perović

Na 12 festivala na koliko je dosad učestvovao, film Ova dobra zemlja osvojio je 10 nagrada.

Krenulo je sa Nagradom žirija i Nagradom publike na festivalu Underhill u Podgorici, u junu prošle godine. Nedugo potom, i na Balkan Film Festivalu u Montevideu, Urugvaj. A ove, 2025. godine, uslijedila je prava kanonada nagrada. Na festivalu SEE film Festival (Paris-Berlin-Washington) – najbolji dokumentarac; na Green Montenegro IFF u Žabljaku – Njabolji film u kategoriji “Ekologija duše”; na Mediterraneo Video Festivalu, Ascea-Velia, Italija – Najbolji dugometražni dokumentarac; na Agrofilm Festivalu u Nitri, Slovačka – Nagrada za režiju; na Mediteran FF u Širokom brijegu, Bosna i Hercegovina – Nagrada publike; na Međunarodnom festivalu planinskog filma u Tegernzeu, Njemačka – najbolja kamera (Ivan Čojbašić); i konačno, prije neki dan, na 27. festivalu „Susreti u Sibiru“ („Встречи в Сибири“ / „Meetings in Siberia“) u Novosibirsku – Najbolji film…

Ova doba zemlja – ekipa u Mokrom dolu, ispod Cmiljevice

Planinac, planinštak, gorštak, montanjar, brđanin, čovjek planine… – reditelj Vladimir Perović sa velikim oduševljenjem govori o ljudima planine… „Za mene, oni su – jedan čovjek. Kao nigdje drugdje, u planini se potvrdila teza Jovana Cvijića da i klimat i geografsko porijeklo bitno doprinose sveukupnom identitetu čovjeka i određuju veliki dio nejgovog bića. Ista žestina i ista bistrina, isti osjećaj čojstva i odgovornosti za svaku izgovorenu riječ i svako učinjeno djelo, odlikuju ljude planine, ma kog plemena, nacije, vjere oni bili. I tu čistotu, tu čvrstinu stava ne mogu pokvariti ni otrovi politike ni religije. U to sam se još jednom neposredno uvjerio snimajući mojih divnih 15 planinaca i planinki na 14 izuzetnih visokoplaninskih lokacija…“

Otuda i naziv filma i nesvakidašnja odjavna špica. Ova dobra zemlja – naravno, Crna Gora! (reditelj Perović voli da se našali: „ovaj dobri krš!“) Na kraju filma iščitavamo podugačka nabrajanja: ovi dobri ljudi: …; ova dobra mjesta: …; ove dobre planine: … Toliko dobroga odavno se nije sakupilo na jednom mjestu!

Vladimir Perović

Film Ova dobra zemlja, sniman praktično po cijeloj planinskoj Crnoj gori, čine: lica, pejzaži i priče, složene u jedan čudesni kaleidoskop slika života, ali ne nasumično razbacane nego dramaturški povezane u smislenu cjelinu. Perovićevi junaci donose kratka a duboka i znakovita razmišljanja o mnogočemu: od običnog života, banalnih rutina i svakodnevnih poslova, pa sve do filozofskih misli o stvarnosti, svijetu, životu, čovjeku, trajanju, smislu postojanja, vasioni…

Film, u produkciji Atomic, Podgorica, podržali su Filmski Centar CG i opštine Kotor, Podgorica i Žabljak. Izvršns producentkinja Jelena Božović, snimatelj zvuka Saša Brajović, dizajnerka zvuka Dora Filipović, montažer Nikola Egerić. Scenarista i reditelj Vladimir Perović i snimatelj Ivan Čojbašić istovremeno su i producenti filma.

“Dani Miloša Miloševića” – promocija Zbornika

0
ZBORNIK

Povodom Dana opštine Kotor, u okviru Međunarodnog naučnog-stručnog skupa „Dani Miloša Miloševića“ biće održana promocija Zbornika radova dr Miloša Miloševića objavljenih u Godišnjacima Pomorskog muzeja Kotor, tom II, 6. (četvrtak) novembra 2025. godine sa početkom u 19:00 sati u koncertnoj dvorani crkve Sv. Duha, u organizaciji JU Pomorskog muzeja Crne Gore, Opštine Kotor i Državnog arhiva Crne Gore.

Prvi tom zbornika predstavljen je 2023. godine i tretirao je teme iz pomorske istorije Boke Kotorske, dok drugi tom obuhvata radove dr Miloša Miloševića na teme iz oblasti političke istorije, pomorskog zdravstva, ribarstva, arhivistike, muzeologije i bibliotekarstva, pomorstva u književnosti, istorije umjetnosti, muzike, ali i teme koje se odnose na Bokeljsku mornaricu i znamenite ličnosti Boke Kotorske. Svoj prvi rad dr Miloš Milošević objavio je u Godišnjaku 1953. godine, a posljednji 2006. godine.

“Dani Miloša Miloševića” – promocija Zbornika
Dr Miloš Milošević – foto M.M.

Na promociji Slavko Dabinović i Danijela Nikčević, urednici Zbornika predstaviće ukupno 18 radova, najavljuju iz Pomorskog muzeja.

Olimpijske nade – Mladosti iz Bijele pobjednik turnira na Korčuli

0
Olimpijske nade – Mladosti iz Bijele pobjednik turnira na Korčuli
Mladost Bijela-olimpijske-nade

Prvi turnir takmičenja “Olimpijske nade”, za igrače rođene 2012. godine i mlađe, završen je slavljem Mladosti iz Bijele. Mladi vaterpolisti Mladosti do sjajnog upjeha na Korčuli su došli osvajanjem prvog mjesta u grupi, efektnom pobjedom u pofinalu, da bi u finalnom meču drugi put bili bolji od domaćina, ekipe KPK.

U grupi A su imali skor od dva trijumfa – nad KPK-om 8:5 (0:1, 3:1, 3:1, 2:2) i Aquatic Verdeom 10:6 (0:2, 3:1, 3:2, 4:1) – i jednog poraza, od Budućnosti One 13:12 (2:6, 4:2, 5:3, 2:1).

U polufinalnom duelu savladali su Jug 10:8 (2:0, 2:4, 3:2, 3:2), da bi do pehara došli novom pobjedom nad KPK-om, 9:8 (2:2, 3:2, 4:3, 0:1).Treće mjesto pripalo je Budvi BR, koja je u grupi B upisala tri pobjede, protiv Primorca 10:9 (2:3, 2:1, 4:3, 2:2), Juga 9:6 (2:3, 2:1, 2:2, 3:0) i Jadran m:tela 12:9 (6:2, 2:2, 3:2, 1:3).

U polufinalu su Budvani, međutim, izgubili od KPK-a, 11:10 (4:4, 2:4, 4:0, 1:2), ali su u meču za treće mjesto ponovo bili bolji od Juga 12:11 (4:3, 4:3, 2:3, 2:2).

Na premijernom turniru, Primorac je osvojio peto mjesto, Aquatic Verde je bio šesti, Jadran m:tel sedmi, a Budućnost One osma.“Olimpijske nade” je takmičenje mlađih kategorija koje tradicionalno organizuju klubovi iz Crne Gore i Dubrovačko-neretvanske županije, sa ciljem podizanja kvaliteta vaterpola i međusobnog upoznavanja i povezivanja.

Lanac marina ACI – porasli prihodi na 32.5 mil eura

0
Lanac marina ACI – porasli prihodi na 32.5 mil eura
Photo – ACI marina Palmižana – Adriatic Croatia International Club

Lanac marina ACI u devet mjeseci ostvario je 32,5 milijuna eura ukupnih prihoda što je tri posto više nego u isto vrijeme prošle godine, dok je neto dobit od tri milijuna eura za 600 tisuća eura manja, izvijestio je ACI u srijedu, ocjenjujući da je sezona donijela kontinuitet stabilnog poslovanja.

ACI-jev sustav 20-ak marina duž jadranske obale i na otocima najvažniji dio prihoda ostvaruje od usluge godišnjeg veza, čiji je udjel ukupnim prihodima 47 posto.

Najveći porast prihoda od prodaje ostvaren je u marinama Dubrovnik, Split, Skradin i Milna.

Porast prihoda pratio je i porast ukupnih rashoda, na 28,8 milijuna eura, što je 1,7 milijuna eura ili šest posto više nego u lanjskih devet mjeseci. Od toga je najveće povećanja bilo u segmentu troškova osoblja, koji su rasli za 1,3 milijuna eura.

To je, kako se navodi, prvenstveno rezultat povećanja materijalnih prava zaposlenih.

Za treće tromjesečje ove godine, koje je za ACI vrhunac poslovne sezone, ističe se da je potvrdilo pozitivne trendove i stabilan tijek poslovanja.

Ograničavajući faktor strateškog razvoja poslovanja i dalje je pitanje produljenja ugovora o koncesijama, kojem menadžment trenutno posvećuje posebnu pozornost, jer sve ACI-jeve koncesije, osim za marinu Veljko Barbieri u Slanom i sidrište Žut, istječu 2030. godine, dok ugovor za marinu u Slanom istječe već 2027.

“Rezultati ostvareni u devet mjeseci ove godine daju dobru osnovu za daljnje unapređenje učinkovitosti, optimizaciju procesa i jačanje tržišne pozicije. Kako se sezona privodi kraju, fokus uprave ostaje na analizi rezultata i produljenju koncesijskih ugovora kao ključnom preduvjetu za daljnja ulaganja i razvoj poslovanja”, poručuje predsjednik uprave ACI-ja Kristijan Pavić.

MSC postavlja novi rekord – flota premašila 7 miliona TEU-a

0
MSC postavlja novi rekord – flota premašila 7 miliona TEU-a
Brod – foto Boka News

Mediterranean Shipping Company (MSC) postavila je još jedan povijesni rekord – njezina flota premašila je kapacitet od 7 milijuna TEU-a, čime je švicarska kompanija dodatno učvrstila status najvećeg svjetskog kontejnerskog brodara. Prema podacima analitičke kuće Alphaliner, ukupni kapacitet MSC-ove flote sada iznosi 7.002.757 TEU-a, dok je dodatnih 2 milijuna TEU-a u fazi narudžbi.

Za usporedbu, MSC-ova trenutna flota veća je od ukupne kombinirane flote Gemini Cooperationa – saveza koji čine Maersk i Hapag-Lloyd. Jednako impresivno, čak i bez naručenih brodova, MSC danas ima veći kapacitet od Premier Alliancea, koji uključuje azijske brodare Yang Ming, HMM i Ocean Network Express (ONE), piše Splash247.

Posljednju granicu MSC je dosegao kupnjom broda Newnew Star 2 iz 2007. godine, kapaciteta 3.534 TEU-a, od kineskog vlasnika Hainan Yangpu Newnew Shippinga. Brod će uskoro ploviti pod imenom MSC Rabat IV, a upravo je ta akvizicija bila simbolična prekretnica kojom je kompanija prešla granicu od 7 milijuna TEU-a.

MSC, koji vodi izvršni direktor Soren Toft, gotovo je utrostručio svoju veličinu tijekom proteklog desetljeća zahvaljujući masovnim ulaganjima u novogradnje i agresivnoj kupnji rabljenih brodova. Samo u 2020-im godinama, MSC je na tržištu polovnih brodova kupio oko 400 jedinica, što je bez presedana u povijesti kontejnerskog brodarstva.

Još 2022. godine MSC je pretekao danski Maersk i zasjeo na vrh globalne ljestvice po kapacitetu kontejnerskih brodova – prekinuvši dominaciju koja je trajala više od 25 godina.

Uspjeh kompanije dodatno je utjecao i na globalnu pomorsku statistiku: zahvaljujući MSC-u, Švicarska – zemlja bez izlaza na more – svrstala se među deset najvećih brodarskih nacija svijeta po vrijednosti flote. Prema izvješću platforme VesselsValue, objavljenom početkom ove godine, Švicarska se nalazi na devetom mjestu globalne ljestvice upravo zbog vrijednosti MSC-ove kontejnerske i kruzerske flote.

MSC-ova dominacija, koju mnogi nazivaju “pomorskim čudom iz Ženeve”, trenutno nema ozbiljnog izazivača. Dok konkurenti poput Maerska, CMA CGM-a i ONE-a usmjeravaju resurse u digitalizaciju i dekarbonizaciju, MSC nastavlja graditi i kupovati brodove rekordnim tempom – zadržavajući fokus na fizičkom rastu flote kao glavnoj strateškoj prednosti.