Stranac omalovažavao policajca, kažnjen sa 30 dana zatvora

0
Stranac omalovažavao policajca, kažnjen sa 30 dana zatvora
policija-ilustracija
Državljanin Republike Kosovo Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, saopštio je Marko Đukanović, predsjednik Suda za prekršaje u Budvi.

– Njemu je suđeno dana 20.2.2026. godine u hitnom postupku, u kom je utvrđeno da je navedenog dana upućivao riječi uvredljive sadržine policijskom službeniku OB Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog počinjenog saobraćajnog prekršaja – navodi se u obrazloženju.

Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se okrivljeni sprovede u UIKS Spuž na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.

Meštri od kužine servirali pjate od gušta: Bokeška pašta zamirisala Škverom (Foto)

0

Atraktivno gastro takmičenje u pripremanju bokeške pašta šute pod nazivom „Meštri od kužine, pjat od gušta!“ održano je juče na Škveru, u okviru 57. Praznika mimoze.

Devet ekipa iz Herceg Novog odmjerilo je kulinarske vještine, pripremajući pašta šutu na licu mjesta, na devet gorionika, pred publikom i stručnim žirijem. Mirisi domaće kužine širili su se Škverom, dok su posjetioci sa nestrpljenjem čekali priliku da degustiraju svaku verziju ovog autentičnog jela.

Meštri od kužine, foto Zvezdana Vuksanović

Meštri su pokazali umijeće, svaka ekipa sa svojim tajnim sastojkom, porodičnim receptom i posebnim „štihom“, a žiri je imao sladak zadatak da proba i ocijeni. Titulu i novčanu nagradu od 500 eura osvojio je tim Mjesne zajednice Kumbor.

Meštri od kužine, foto Zvezdana Vuksanović

Događaj koji predstavlja spoj domaće recepture, takmičarskog duha i vedrog mediteranskog ambijenta organizovan je drugi put, a cilj je da ovo takmičenje postane prepoznatljiva i dugotrajna tradicija Praznika mimoze.

Program je vodio glumac Goran Slavić, a za muzički dio zaduženi su bili DJ Goran i lokalna grupa Trio Mare.

Organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg-fest, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Uhapšen osumnjičeni za tešku krađu, obijanje prodavnice u Tivtu

0
Uhapšen osumnjičeni za tešku krađu, obijanje prodavnice u Tivtu
Policija Tivat – foto Boka News

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat identifikovali su i po nalogu tužioca juče uhapsili operativno interesantno lice A.D. (36) iz Kotora, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa na štetu jednog ugostiteljskog objekta.

– Naime, sumnja se da je A.D. 23. februara 2026. godine, oko četiri časa ujutro, u mjestu Gradiošnica, opština Tivat, upotrebom fizičke snage i podesnog sredstva nasilno otvorio prozor objekta, nakon čega je iz unutrašnjosti otuđio novac i alkoholna pića – stoji u saopštenju.

Po nalogu postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, osumnjičeni je, kako se navodi, lišen slobode i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.

Odgođena utakmica Primorca i Juga

0
Odgođena utakmica Primorca i Juga
Siniša Kovačević – foto PVK Primorac

Nakon što je VPK Primorac Kotor, koristeći raspoložive pravne mehanizme, uputio zvaničnu i pravno argumentovanu žalbu nadležnim tijelima European Aquatics te pripremio hitni postupak pred Sudom za sportsku arbitražu u Lozani (CAS), uslijedila je institucionalna reakcija.

Službena lica European Aquatics donijela su odluku o odlaganju utakmice osmine finala Evrokupa između VPK Primorac i VK Jug, za period od sedam dana, čime je otvoren prostor za razmatranje pokrenutih pravnih pitanja u skladu sa statutom i važećim procedurama.

Ovakva odluka potvrđuje da je postupanje VPK Primorac zasnovano na jasnim pravnim osnovama i legitimnom pravu kluba da zaštiti svoj položaj, regularnost takmičenja i principe jednakog tretmana svih učesnika – piše u saopštenju kotorskog kluba.

Evropska federacija za vodene sportove je prije dva dana donijela odluku da se mečevi između bivših šampiona Evrope igraju na neutralnim terenima. Hrvati već odavno ne žele da igraju na bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“, a European Aquatics je napravio presedan na način što je donio naredbu da se utakmice igraju na neutralnim terenu. Čak je i odredio mjesta odigravanja mečeva između našeg i hrvatskog tima.

Prva utakmica bila je zakazana za suutra, a revanš u Zagrebu 7. marta.

/A.M./

“Cvjetni dnevnici” – Artist in Residence program u hotelu The Chedi Luštica Bay

0
“Cvjetni dnevnici” – Artist in Residence program u hotelu The Chedi Luštica Bay
Kad bi život bio san akvarel, 2025.

Izložba „Cvjetni dnevnici“, ciklus akvarela Bosiljke Bakočević Delić, obilježila je početak Artist in Residence programa u hotelu The Chedi Luštica Bay, koji je koncipirala i selektovala istoričarka umjetnosti Kristina Kestner.

Program ima za cilj da savremena umjetnost postane integrisano iskustvo prostora boravka, a ne izolovani kulturni događaj. Ciklus „Cvjetni dnevnici“ donosi seriju radova u kojima cvijet prestaje biti samo dekorativni motiv, već postaje zapis unutrašnjih stanja, emocija i sjećanja. Kako ističe kustoskinja:

„Cvjetni dnevnici su više prizori unutrašnjih stanja nego same prirode. Bosiljkina platna osjećamo, ona aktiviraju pamćenje mirisa, toplinu Mediterana i tišinu ličnih vrtova koje
nosimo u sebi.“

Postavka je osmišljena u dijalogu s arhitekturom i ambijentom hotela, čime prostor postaje
produžetak izložbe i mjesto tišine, kontemplacije i multisenzornog doživljaja. Izložba je otvorena za posjetioce od 21. januara do 21. marta 2026.

Bosiljka Bakočević

U okviru Artist in Residence programa, predviđen je događaj „Meet the Artist“, koji će se održati u hotelu The Chedi Luštica Bay u subotu, 28. februara 2026. godine, s početkom u 18h.

Posjetioci će imati priliku za neposredan razgovor s umjetnicom o procesu rada, akvarelu kao mediju svjetlosti i vode, te načinu na koji cvjetni motiv gradi unutrašnji pejzaž.

Dan nakon susreta, u nedjelju, 29. februara 2026., od 11 do 13h, u Artro Art Gallery u Luštici Bay, biće održana radionica akvarela. Pod vođstvom umjetnice, učesnici će istraživati
tehniku akvarela i senzornu dimenziju njenog stvaralaštva, učeći kako voda, boja i svjetlost
grade intimne pejzaže i izražavaju unutrašnja stanja. Radionica omogućava aktivno
sudjelovanje u procesu stvaranja i produbljuje iskustvo izložbe

Rezervacije za radionicu potrebno je izvršiti najmanje 48 sati unaprijed putem telefona +382 68 074 308.

Broj mjesta je ograničen.

Budva između masovnosti i identiteta – vrijeme je za strateški zaokret: “Stari Grad nije kulisa, već razvojni kapital budućnosti“

0
Budva između masovnosti i identiteta – vrijeme je za strateški zaokret: “Stari Grad nije kulisa, već razvojni kapital budućnosti“
Budva foto Boka News

Budva se danas nalazi u trenutku koji će odrediti njen razvoj u narednih deset do dvadeset godina. Nije više pitanje da li će se grad razvijati, već kako i po kojem modelu – stihijski ili strateški, kratkoročno ili dugoročno. O viziji budućnosti, valorizaciji kulturnog nasljeđa i potrebi redefinisanja turističkog modela za Televiziju Budva kazao je mr Goran Bubanja, muzejski savjetnik i autor istraživanja o održivoj revitalizaciji Starog Grada.

Da li Budva želi da bude destinacija masovnog turizma ili lider održivog kulturnog turizma Mediterana?

Masovni turizam donosi brze prihode, ali dugoročno troši prostor i identitet, izjavio je Bubanja. Budva se nalazi na raskrsnici i mora svjesno izabrati pravac razvoja. „Ako želimo stabilnu budućnost, moramo postati lider održivog kulturnog turizma, a ne sezonska destinacija kratkog daha“, istakao je mr Goran Bubanja.

Može li Stari Grad Budve postati primjer upravljanja bedemima na Jadranu?

Stari Grad ima istorijski legitimitet da bude model dobre prakse, ali samo uz sistemsko upravljanje. „Potrebna nam je jasna strategija zaštite i integracija savremenih rješenja, a ne ad hoc pristup“, izjavio je Bubanja. Dodaje da povezivanje struke, tehnologije i dugoročne vizije može Budvu pozicionirati kao referentnu tačku u regionu.

Kako Budvu pozicionirati između noćnog turizma i elitnog kulturno-naučnog turizma?

Budvu ne treba dijeliti, već pametno diferencirati zone i ponudu, smatra Bubanja. „Noćni turizam može postojati, ali Stari Grad mora biti nosilac identiteta i znanja“, istakao je mr Goran Bubanja. Ključ je u balansu i jasnim standardima kvaliteta.

Da li je budućnost u kvantitetu turista ili kvalitetu doživljaja?

„Budućnost je u kvalitetu, a ne u broju“, izjavio je Bubanja. Destinacije koje se oslanjaju samo na masovnost dugoročno gube konkurentnost. Strateški cilj mora biti veća dodata vrijednost po posjetiocu uz manje opterećenje prostora.

Može li Stari Grad biti cjelogodišnji kulturni centar?

Može, ali to zahtijeva promjenu koncepta, naglašava Bubanja. „Potrebni su kontinuirani kulturni, pa i naučni programi, naučni skupovi i edukativni sadržaji tokom cijele godine“, istakao je. Kada kultura postane stalna funkcija, Stari Grad dobija pravi urbani život.

Kako spriječiti da urbanizacija izbriše urbanu memoriju?

„Bez dosljedne primjene planova i zakona nema zaštite identiteta“, izjavio je Bubanja. Kulturno nasljeđe mora biti prioritet, a ne prepreka investicijama. Samo tako urbanizacija može biti kontrolisana i održiva.

Da li je vrijeme za posebnu strategiju upravljanja Starim Gradom?

Vrijeme je odavno došlo, smatra Bubanja. „Stari Grad funkcioniše kao poseban organizam i zahtijeva poseban model upravljanja“, istakao je mr Goran Bubanja. Bez toga ostaje prepušten parcijalnim interesima.

Može li Budva postati „smart heritage city“?

Budva može spojiti tradiciju i tehnologiju, smatra Bubanja. Digitalno praćenje posjeta, interaktivne interpretacije i transparentno upravljanje resursima ključ su savremenog pristupa. „Tehnologija mora služiti zaštiti identiteta, a ne samo promociji“, naglasio je.

Koliki je ekonomski potencijal valorizacije Starog Grada?

Strateška valorizacija može otvoriti nova radna mjesta u kulturi, turizmu i digitalnim industrijama. „Ne radi se samo o sezonskim poslovima, već o cjelogodišnjem zapošljavanju i razvoju kreativnih sektora“, izjavio je Bubanja.

Da li možemo mjeriti povrat investicije u kulturi?

ROI znači povrat investicije, objasnio je Bubanja. „U kulturi se ne mjeri samo direktni prihod, već i zapošljavanje, imidž destinacije i dugoročna konkurentnost“, istakao je mr Goran Bubanja. Upravo zato ulaganje u nasljeđe donosi višestruku vrijednost.

Šta će ostati našoj djeci – beton ili identitet?

„To zavisi od odluka koje donosimo danas“, zaključio je Bubanja. Ako prioritet damo kratkoročnom profitu, izgubićemo karakter grada. Ali ako zaštitimo identitet i prostor, ostavićemo Budvu sa vrijednošću koja traje.

Na kraju razgovora, mr Goran Bubanja poručuje da Budva mora redefinisati svoj turistički DNK i preći sa spontanog rasta na svjesno upravljanje identitetom. „Ne smijemo dozvoliti da turizam upravlja nama. Vrijeme je da mi upravljamo turizmom – planski, odgovorno i u interesu budućih generacija“, istakao je mr Goran Bubanja za Televiziju Budva.

Goran Bubanja

Napomena:
Magistarski rad o valorizaciji Starog grada Budve ocijenjen desetkom Na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi uspješno je odbranjen magistarski rad kandidata Gorana Bubanje pod nazivom „Turistička valorizacija i promocija kulturnog nasleđa Starog Grada Budve“. Rad je ocijenjen najvišom ocjenom – 10, uz pohvale članova komisije koji su istakli da bi, prema međunarodnim akademskim standardima, bio vrednovan ocjenom cum laude.

Predstava “Kad prošetam Crnom Gorom” u Tivtu, 24. februara

0
Predstava “Kad prošetam Crnom Gorom” u Tivtu, 24. februara
KONCERT

Nakon uspješnog predstavljanja u svim regijama države, projekat „Kaleidoskop crnogorskog folklora“ u organizaciji Kuluturno-umjetničkog društva „Boka“ svoju završnicu obilježiće na matičnoj sceni: folklorna predstava „Kad prošetam Crnom Gorom“ na programu je utorak 24. februara u Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat.

Na svojoj prvoj nacionalnoj turneji, izvođački ansambl i orkestar „Boke“ je posjetio Podgoricu, Berane i Cetinje, te u saradnji sa lokalnim folklornim ansamblima realizovao sadržajan kulturni program koji je obuhvatio tri izvođenja folklorne predstave, dvije revije narodnih nošnji, dvije stručne panel diskusije, te dvje akcije oblačenja nošnje za građanstvo.

„Tokom četvorodnevne turneje uspjeli smo da zajedno sa našim prijateljima iz drugih ansambala pošaljemo snažnu poruku o značaju interkulturalnog pristupa folkloru i utičemo na veću prepoznatost kulturno-umjetničkih društava kao aktivnim nosiocima interkulture u savremenom društvu. Od velikog broja događaja izdvojio bih panel diskusiju u Ministarstvu kulture i medija gdje smo se na akademskom nivou bavili ovom tematikom zajedno sa stručnjacima, donosiocima odluka i drugim istaknutim praktičarima, te koncert u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, jer je to bilo naše prvo gostovanje u najstarijem crnogorskom pozorištu“ – ističe Vidak Božović, autor projekta i umjetnički rukovodilac KUD „Boka“.

Folklornu predstavu „Kad prošetam Crnom Gorom“, koja oslikava simbiozu folklora sa teritorije države, oživjeće glumački par Radmila Škuletić i Vuk Vučinić, muzičari i folkloraši izvođačkih ansambala „Boke“, 24. februara u 19 sati na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat, a ulaz je 7 eura.

Projekat „Kaleidoskop crnogorskog folklora“ realizuje KUD „Boka“ Tivat u partnerstvu sa KUD „Duga“ Berane i saradnji sa KUD „Njegoš“ i FA KIC „Budo Tomović“ Podgorica, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Opštine Tivat.

Otvoren konkurs za treći Biser Jadrana, zabranjeno korišćenje AI

0
Otvoren konkurs za treći Biser Jadrana, zabranjeno korišćenje AI
Biser Jadrana – Delić direktor festivala

Tivat – Regionalni muzički festival “Biser Jadrana” raspisao je konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike.

Kompozicije koje se šalju na konkurs ne smiju biti ranije izvođene, niti objavljene.

“Rok za prijavljivanje kompozicija je od 24.2. zaključno sa 24.5. Navesti ime izvođača, naziv kompozicije i imena autora. Selekciona komisija festivala sve podnosioce prijava informisaće da li je njihova kompozicija prihvaćena, najkasnije do 10.6. Podnosioci prijava su dužni da aranžirane kompozicije organizatoru pošalju do 1.7. (master wav format). Postprodukciju svih primljenih kompozicija (snimanje nastupa i pripremu materijala za kasnija emitovanja, ili korišćenje u bilo koje dogovorene svrhe) realizuje organizator festivala koji podnosiocima prijava odabranih kompozicija garantuje učešće u večeri festivala, direktan TV prenos i predstavljanje u medijima prije u toku i nakon festivala”, piše u saopštenju festivalskog tima.

Za najbolje kompozicije organizator će obezbijediti vrijedne nagrade i festivalska priznanja.

Podsjetimo, Tivat je domaćin festivala.

Biser Jadrana

“Takmičarsko veče (18. jul), uz kolege sa prostora bivše Jugoslavije (CG, BIH, Srbija, Hrvatska, Makedonija i Slovenija) okupiće ukupno 24 izvođača.

Pravo učešća imaju svi autori i izvođači sa prostora bivše Jugoslavije (uz mogućnost saradnje između zemalja učesnica). Izvođač mora biti stariji od 18 godina. Izvođači na konkurs mogu da prijave duetsku numeru (izvođači iz dvije različite ili iste zemlje u regionu).

Kompozicije slati na e-mail adresu: biserjadranakonkurs@gmail.com u mp3 formatu u demo verziji. Ako selekciona komisija odabere numeru za takmičarsko veče, do 10.7. poslati finalnu verziju pjesme ( master – wav format) i priložiti biografiju i dvije profesionalne fotografije izvođača, ime autora kompozicije (gdje pismeno potvrđuju da su autori muzike, teksta, aranžmana), da nisu koristili AI ili moderne tehnologije koje same komponuju, prave aranžman ili pišu tekst i da su saglasni da se pjesma izvede na festivalu ‘Biser Jadrana’ 2026, te ostaviti i kontakt telefon izvođača”, zaključak je saopštenja organizatora festivala, NVO Delić koji nedostaje.

Teški zimski uvjeti drže MSC Baltic III nasukanim već više od godinu dana

0
Teški zimski uvjeti drže MSC Baltic III nasukanim već više od godinu dana
Foto: Canadian Coast Guard/Splash247

Kontejnerski brod MSC Baltic III više od godinu dana nakon nasukavanja i dalje se nalazi na istoj poziciji uz obalu Newfoundlanda, dok teški zimski uvjeti i led otežavaju radove na uklanjanju broda.

MSC Baltic III nasukao se 15. februara 2025. godine približno 12 nautičkih milja od ulaza u zaljev Bay of Islands u kanadskoj pokrajini Newfoundland i Labrador. Brod je završio na obali u području Cedar Cove, nedaleko mjesta Lark Harbour, nakon olujnog vremena i snažnog vjetra.

Svih 20 članova posade tada je sigurno evakuirano helikopterima, pri čemu su tri pomorca završila u bolnici. Nakon evakuacije Kanadska obalna straža usmjerila je aktivnosti na uklanjanje goriva i tereta kako bi se smanjio rizik od onečišćenja mora.

Godinu dana kasnije brod se i dalje nalazi na mjestu nasukavanja, a na trupu su vidljiva oštećenja i pukotine. Teški zimski uvjeti, uključujući niske temperature, zaleđivanje i visoke valove, dodatno otežavaju pristup brodu, dok je krmeni dio prema izvješćima već sjeo na morsko dno.

Prema posljednjim informacijama Kanadske obalne straže, zimsko vrijeme i nakupljanje leda i dalje ograničavaju radove i pristup lokaciji. Ronilački pregled obavljen 5. veljače pokazao je stanje trupa te je provjerena moguća pojava onečišćenja, pri čemu nisu zabilježena nova oštećenja niti tragovi zagađenja.

Oko broda je posljednjih tjedana zabilježeno stvaranje leda, a očekuje se da će zaleđivanje i ledena kiša potrajati tokom zimskih mjeseci.

Haos na istoku SAD-a: Gotovo metar snijega, hiljade letova otkazane

0
Haos na istoku SAD-a: Gotovo metar snijega, hiljade letova otkazane
Velika oluja pogodila istočnu obalu SAD-a
Foto: Robert MacMillan / Reuters

Velika oluja pogodila je istočnu obalu SAD-a, donoseći rekordne snježne oborine koje su uzrokovale poremećaje u zračnom prometu s tisućama otkazanih letova. Ponegdje je palo gotovo 94 cm snijega, a više od 48 cm izmjereno je u New Yorku. Na istočnoj obali više od 600.000 domova i tvrtki ostalo je bez struje.

Rhode Island, najmanja savezna država u SAD-u, čini se da je tijekom oluje dobio najviše snijega. Prema lokalnim medijima, riječ je o najjačoj snježnoj oluji koja je ikada pogodila tu saveznu državu.

Providence, glavni grad države, zabilježio je 91 cm snijega, čime je srušen dosadašnji rekord za najveću pojedinačnu snježnu oluju od 72 cm, postavljen u veljači 1978. godine.

Zabrana nepotrebnih putovanja uvedena je u Rhode Islandu, kao i u susjednom Connecticutu.

U Massachusettsu je gotovo 300.000 korisnika ostalo bez struje, prema podacima stranice poweroutage.us, uključujući 85% korisnika u okrugu Barnstable, koji obuhvaća cijeli Cape Cod.

U New Yorku je zabrana putovanja gotovo potpuno paralizirala grad s više od osam milijuna stanovnika prije nego što je ukinuta u podne po lokalnom vremenu. Sve ceste, autoceste i mostovi bili su zatvoreni.

U Connecticutu i New Jerseyju pojavila se zabrinutost da bi padanje stabala i grana moglo dovesti do opasnih uvjeta na cestama i dodatnih nestanaka struje.

Dužnosnici, uključujući gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija, pozvali su stanovnike da ostanu podalje od cesta kako bi hitne službe mogle očistiti ulice.

Škole u New Yorku i diljem regije su zatvorene. Na Broadwayu su zatvorena kazališta.

New York je i dalje u izvanrednom stanju, rekao je Mamdani. Zabrana putovanja završila je danas u podne, ali upozorenje na opasna putovanja ostaje na snazi večeras do ponoći.

Više od 48 cm snijega palo je u njujorškom Central Parku do 13 sati. U ponedjeljak je u Bostonu palo više od 35 cm snijega po istočnom vremenu, rekao je Bob Oravec, meteorolog iz Centra za vremenske prognoze Nacionalne meteorološke službe.

Vjetrovi, koji ponekad dosežu brzinu između 64 i 100 km/h, stvaraju snježne nanose visoke nekoliko stopa.

– Vjerojatno će trebati tjedan dana da se iskopavaju, rekao je Oravec.

Hiljade letova otkazane

Putnici koji su u ponedjeljak planirali putovati unutar SAD-a suočili su se s velikim poteškoćama.

Broj otkazanih letova unutar, prema ili iz SAD-a premašio je 5.706, prema podacima stranice za praćenje letova FlightAware.

Stranica pokazuje da je otkazano 98% letova iz zračne luke LaGuardia u New Yorku te 91% letova iz zračne luke JFK – glavnih njujorških zračnih čvorišta kroz koja inače dnevno prođe više od 335.000 putnika.

Na obje lokacije palo je oko 48 cm snijega.

Zračna luka Logan u Bostonu otkazala je 92% odlaznih letova u ponedjeljak, dok je zračna luka Newark Liberty u New Jerseyju otkazala 92%, a Međunarodna zračna luka u Philadelphiji 80% letova.

Regija će posljedice snježne oluje osjećati i u utorak, kada se očekuje otkazivanje više od 2.000 letova prema ili iz SAD-a, pri čemu će najteže pogođene biti zračne luke u Bostonu i New Yorku.

Najmanje sedam američkih država proglasilo je izvanredno stanje.