Izložba u čast 124. godišnjice rođenja Andrije Maurovića

0

Umjetnik stripa, ilustracije, karikature i dizajna Andrija Maurović postaje zaštitno ime ribarskog mjesta Muo, osnivanjem nove manifestacije nazvane “Mačkov dan”, koja je otvaranjem izložbe “Fragmenti iz stripa Grička vještica”, prvi put održana u prostoru Mjesne zajednice.

Ovaj “hepening” je u subotu, 29. marta, na dan kada je prije 124 godine rođen ovaj kultni jugoslovenski strip-crtač, okupio ljubitelje stripa svih generacija, među njima i mlade crtrip-crtače iz Tivta, poštovaoce njegovog lika i djela iz Boke, naročito mještane, ponosne na svog nekadašnjeg “komšiju”, koji je djetinjstvo proveo na Mulu.

Ispred domaćina, Mjesne zajednice Muo, prisutne je pozdravila Seda Vukašinović, koja je uložila napor da se ovaj prostor uredi i oplemeni ovom izložbom.

Izložbu je osmislio Simon Vučković, akademski strip-crtač, osnivač Udruženja strip-crtača Crne Gore i pokretač škola stripa u Budvi, Tivtu, Kotoru. Kao strastveni kolekcionar, on je ovom prilikom iz svoje zbirke donio originalnih 14 nastavaka stripa “Grička vještica”, objavljenog 1963. godine po scenariju Norberta Neugebauera. Posjetioci su imali priliku da ih prelistaju.

Kadar iz stripa Grička vještica

-Predstavljamo 10 kadrova iz stripa “Grička vještica” u restauraciji grafičara Alije Balte iz Sarajeva koji nam je poslao fajlove, a mi smo to štampali. Balta je restaurirao svoje izdanje “Gričke vještice” koje je objavljeno prije tri godine i promovisano pretprošle godine na manifestaciji “Dani Mula”, objašnjava Vučković za Boka News i dodaje da je Maurović u akademskim krugovima danas prepoznat i kao jedan od prvih dizajnera kada je moderni dizajn krenuo u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije, te se kao takav izučava i na umjetničkim fakultetima.

Prvi kaubojski strip u Evropi

-U jednom od svojih intervjua Maurović je priznao da je njegov Alter Ego u stvari Stari Mačak, a s druge strane u kasnijim godinama, kad je već  ostario, počeo je čak i da liči na njega, pa je i dobio nadimak ”Stari Mačak”. Tako da, nazvati manifestaciju “Mačkov dan”, umjesto “Maurovićev dan”, apsolюtno nije pogrešno, jer to je to. A s druge strane, veličanstveno je, zato što je “Stari Mačak”, objavljen 1935. godine, prvi domaći evropski strip, dakle prvi kaubojski, odnosno vestern strip na tlu Evrope, kazao je Vučković za BN.

Otvarajući izložbu, on je izrazio nadu da će ovom manifestacijom Muo, mjesto gdje je rođen jedan od najvećih likovnih umjetnika 20. vijeka sa ovih prostora, dobiti jednu turističku promociju, ali i kulturno uzdizanje.  Podršku mu pruža Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije Kotor, koji smatra da ime Andrije Maurivića zaslužuje da postane brend Kotora i Mula.

-Imaćemo priliku sljedeće godine obilježiti njegov 125. rođendan. Drago mi je što se Stari Mačak, kao u njegovom stripu, vratio u svoje rodno mjesto, kazao je Ristić.

Sa otvaranja izložbe

Iduće godine Festival posvećen “Mačku”

Da ova manifestacija ima dobru perspektivu, obećava saradnja sa Vinkom Mihajlovićem,  direktorom Budva Art festivala, Petrovac Art džez festivala, MontenegroSun ReggaeFesta i još dva festivala u Srbiji. On je ispred nevladine organizacije Urbani kult i Balkan art asocijacije, najavio “Festival Mačkovdan”.

– Ova izložba predstavlja samo mala vrata koja se otvaraju za ono što dolazi sledeće godine  – multimedijalni festival koji će biti posvećen baš “Starom Mačku”,  poručio je Mihajlović.

Poznat i priznat i među mladima

-Maurovićeve dvije knjige kratkih stripova objavljene su u Gornjem Milanovcu 1981. godine, pred samu njegovu smrt, tako da je Maurović vezan za sve krajeve bivše Jugoslavije. Većina Maurovićevih stripova prevedeno je na “digitani jezik”, objavljeni su na internetu, što je prihvatljivije za mlade generacije. U novijem periodu svi njegovi stripovi doživjeli su svoje reizdanje, uglavnom u Hrvatskoj, jer je Grad Zagreb vlasnik autorskih prava Maurovićevićih djela, pojašnjava Vučković.

Ilustrovao za “Jadransku stražu”

 -Maurović jedan od prvih u bivšoj Jugoslaviji koji je radio popularizaciju pomorske tematike kroz ilustracije i strip. To je bilo u tadašnjoj Jadranskoj straži, koja je izlazila dvadesetih i tridesetih godina XX vijeka, potsjetio je Ilija Mlinarević, kustos Pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, gdje su prošle godine priredili izložbu ilustracija koje je radio Andrija Maurović za Jadransku stražu, posvećenu Lepantskoj bici.

U kući pod brojem 79 

-Andrijina majka, je od Vickovića, koji su u Boku doselili iz Stare Crne Gore, a otac mu je Slovenac, koji je bio apotekar pri austrougarskoj vojsci. U kući br. 79 na Mulu su jedno vrijeme boravili kao podstanari. Pretpostavlja se da je on tu i rođen, jer su tada babice išle po kućama, objasnio nam je Vučković i pokazao ulaz u kuću.

/M.D.P./

Mi živimo muziku! – porodica Fažo

Nije novost da je za brojne tivatske porodice Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (GPD Tivat) više od običnog udruženja, da su u tu instituciju utkani tradicija, ljubav i druženje više generacija koje je ona muzički i kulturološki oblikovala.

O tome, danas, svjedoči i porodica Ane i Ivice Faža, čija su tri sina peta generacija koja svira u GPD-u Tivat. Sa ponosom ističu da im je bavljenje muzikom dalo jednu posebnu životnu dimenziju i život bez muzike ne bi mogli ni zamisliti.

Kroz priču nas vješto vodi pomorski kapetan Ivica Fažo, koji je i sam svojevremeno bio član GPD Tivat. On nam sa zadovoljstvom otkriva slojevitu porodičnu priču i tradiciju sviranja u GPD-u Tivat, koja se prenosila s koljena na koljeno. Njegova tri sina Kristijan, Dražen i Nikola, danas sviraju u ovom orkestru i održavaju porodični kontinuitet.

“Sve je počelo sa osnivanjem GPD Tivat (1909.) u čijem orkestru je svirao čukunđede Ivo, onda prađede Niko, moj đede Ivo i ja koji nosim njegovo ime. Danas sviraju i moji sinovi, Kristijan (15), Dražen (14) i Nikola (11) kao peta generacija. Imam jedan dokument  o čukunđedu Ivu kada je bio vijećnik, nadzornik i član muzike kao i nekoliko fotografija koje svjedoče o počecima GPD, dakle o kontinuitetu od prije nekih 117 godina” – priča Ivica Fažo.

Ivica Fažo – foto R. Stjepčević

U toplini porodičnog doma, u kojem se osjeća radosna atmosfera, Ivica se kroz razgovor prisjeća prošlih vremena i okupljanja muzičara u staroj porodičnoj kući u Kalimanju, u kojoj se uvijek družilo, sviralo, pjevalo.

“Dio članova GPD Tivat je svraćao na čašu vina u našu kuću, odakle se kretalo na probe, ili na promenadne koncerte, kao i na sprovode. Tu tradiciju okupljanja održavao je đede Ivo koji je bio jako društven, a baba Leonida sa radošću sve dočekivala. Još su uvijek žive te slike druženja i šala, o čemu mogu posvjedočiti i pojedini članovi Društva, koji i danas prepričavaju brojne dogodovštine …” – prisjeća se Ivica Fažo.

Listajući porodični album sa starim fotografijama, Ivica se prisjeća priče đeda Iva, koji je kolektivno sa ostalim članovima GPD Tivat otišao u partizane, da bi se pridružili Prvoj bokeškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi.

Ivo Fažo

“Muzičari sa instrmentima su pod okriljem noći napustili Boku, krenuli su iz Tivta, preko Vrmca ka Cetinju, odakle su se kasnije sa oslobođene teritorije oglasili, da bi put nastavili do Sandžaka i Metohije. Krenuli su noću kako okupatori ne bi vidjeli odsjaj metalnih instrumenata. Sa završetkom rata vratili su se preko Kosovske Mitrovice nazad i ušli u oslobođeni Kotor sa istim tim instrumentima i zasvirali.

Međutim, moram napomenuti jedan interesantni događaj o tome kako su muzičari prošli minsko polje, što je u publikaciji o GPD Tivat, opisao Miljenko Sindik.

GPD Tivat – foto arhiv porodice Fažo

Krećući se od Brodareva prema Bijelom Polju, ušli su u minsko polje, a u centru je upravo bio đede Ivo koji je vodio natovarenu mazgu. Uslijedila je komanda da se istim stopama vrate nazad, i uz mnogo sreće se uspio izvući kao i ostali članovi“.

Ivica ističe da je njegov đede svirao tri instrumenta, kao aktivni član punih 50 godina, a onda upoređuje i povezuje prošlo i sadašnje vrijeme, odgovarajući na naša pitanja.

Vi ste pomorski kapetan, plovite dugo godine, danas ste inspektor na kompaniji. Obaveze vam ne dopuštaju da aktivno svirate, ali možete li kazati za naše čitaoce kakvi su vaši utisci o Gradskoj muzici danas? Koliko vam je vježbanje svojevremeno oduzimalo vremena, koliko puta ste sedmično išli na probe?

Sa zadovoljstvom smo išli na probe, pa manje više kao i danas, recimo dva puta sedmično. Samo su bili drugi uslovi, vježbali smo u montažnoj baraci Sportsko – ribolovnog društva “Pagar” koja je srušena. Sada su djeca u vježbaoni Doma “Gracija Petković” i uslovi su im odlični. Tu možete osjetiti pravi duh prošlosti i sadašnjosti Društva, vidjeti partiture, monografije, stare i nove fotografije, stare instrumente… Puno je mladosti, naravno, smijeha, šala, i vježbanja. Dakle nisu samo moja djeca, nego i druga koja s radošću dolaze na probe, što je jako dobro za sve nas i za grad.

Mi živimo muziku – porodica Fažo

Nakon napornih proba, radovali ste se svakom koncertu. Kako ste djeci prenijeli ljubav prema sviranju, pa su već kao osnovnoškolci postali aktivni članovi GPD Tivat?

Jeste, upravo tako, živjeli smo za te nastupe. To je bio poseban osjećaj koji je teško opisati pred koncert i za vrijeme koncerta. Što se tiče mojih sinova i njihovih početaka, oni su tada imali 7 i 8 godina kada su postali članovi društva. Najmlađi Nikola je bio još mali, ali na inicijativu predsjednika GPD Tivat Borisa Lancerotija, obojica su krenuli svirati i prije nego što su upisali muzičku školu. To je bila ljubav na prvi pogled pa su odmah nakon toga, dva starija sina, Kristjan i Dražen, upisali Muzičku školu kako bi dobili šire muzičko obrazovanje. I Nikola ih je kasnije pratio.

Interesanatno je da sviraju iste instrumente koje je svirao i moj đede, znači udaraljke, odnosno bubnjeve, đenis, danas horna. Tada horna nije ni postojala, to je relativno novi instrument koji je zamijenio na neki način đenis. Najmlađi Nikola svira trubu, što je i đede svirao, znači ta tri instrumenta se vrte kroz našu porodicu, sasvim slučajno…

Tradicija i kontinuitet se nastavljaju do današnjih dana. Djeca sa zadovoljstvom idu na probe i na nastupe, nadam se da će tako i ostati, da će se nastaviti jedna, svakako, lijepa porodična priča” – kaže Fažo.

Mi živimo muziku – porodica Fažo – foto ariv porodični

Tri brata Fažo vježbaju i u stanu. Bubnjeve i duvačke instrumente rjeđe, naravno, jer i komšiluk moraju da poštuju. Sviraju popodne ili kasnije ujutro. Ustvari, kako nam kažu, najviše vježbaju na probama u GPD-u Tivat i u Muzičkoj školi.

Tri brata Fažo bili su primijećeni i na tradicionalnom Novogodišnjem koncertu, koji za Tivćane znači nešto više od uobičajenog koncerta, kako od strane publike, tako i od članova GPD Tivat. Oni su smatrali da je doprinos Društvu, porodice Fažo i njihove trojice nasljednika, zavrijedio medijsku pažnju, što je i portal Boka News pozdravio izlazeći u susret ovim dobrim muzičkim vibracijama.

Mi živimo muziku – porodica Fažo

 Kako Vi gledate na doprinos vaše porodice kontinuitetu i tradiciji GPD-a?

Glazbeno prosvjetno društvo i grad Tivat jednostavno ne idu jedno bez drugoga.

Ono što ste kazali prije, znači i u lijepim trenucima i u tužnim, koja god manifestacija da se održavala u Tivtu, počevši od 21. novembra Dana opštine Tivat, pa do Dana Bokeške mornarice, podružnice Tivat, promocije grada Tivta, promenadnih koncerata, članovi GPD Tivat su uvijek tu da svojim nastupom stave jedan dostojanstveni i profesionalni pečat kontinuiteta, profesionalizma i pokažu muzičku kulturu koja krasi ove prostore…

U vrijeme stasavanja vaše djece, dosta ste kao i svaki pomorac, bili odsutni od kuće. Vaša supruga je značajno doprinjela da djeci usadi tu ljubav, razvozila ih je na probe, spremala?

Apsolutno je tako. Trebalo ih je urediti i opeglati, to je proces koji je svakodnevno, manje više, bio isti. Uvijek ih je trebalo malo pogurati, dati im samopuzdanja, rješavati neke nedoumice. Znate kako je to kod djece, često se čuje: ne bih ja danas na probe išao. Ali su ipak odlazili. Jednostavno kroz razgovor se sve rješavalo i oni su sada upili to da je svirati lijepo, rodila se u njima velika ljubav za muziku. To im je usađeno i mi ih više ne moramo ni malo poticati, podsjećati na obaveze, probe, nastupe. Oni sami idu svojim putem, definitivno. I naravno, moram kazati, pohađaju Muzičku školu. Nadam se da će nastaviti i srednju, i sami vide kako je život uz muziku ljepši.

Kažu, lijepo je u osnovnoj školi, ali u muzičkoj je još ljepše. Znači, planiraju da idu u neku srednju muzičku školu, da im to bude možda kasnije i profesija, tako izgleda makar za sada.

Kao čovjek koji je obišao cijeli svijet, smatrate li da je Tivat sazreo da ima jedan profesionalni orkestar?

Trebalo bi, slažem se, apsolutno. Priča i ideja postoji i od Muzičke škole Tivat i od Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, takođe. Školovanih muzičara imamo. Ta djeca su, u svakom slučaju, dobila jednu drugu dimenziju: obrazovanje, vaspitanje, šire vidike. Muzička kultura je vrlo značajna, a Gradska muzika je ostavila jedan jaki pečat na ovim prostorima, kao i Srednja i osnovna muzička škola u Tivtu koje imaju mali i veliki orkestar. Sva tri sina su uključena u oba orkestra.

Mi živimo muziku – porodica Fažo

Možemo onda konsatatovati da je Muzička škola, u stvari, riznica te talentovane djece koja kasnije dođu u GPD Tivat i obrnuto?

Ima djece koja ne idu u muzičku školu. Znači, jednostavno amaterski se više bave sviranjem. Ovo u mojoj porodici sada već prelazi na neki malo viši nivo od amaterskog jer se djeca muzički obrazuju i uključena su u toliko projekta.

Jednostavno, mi ih kao roditelji pratimo u svemu tome. Glazbeno-prosvjetno društvo je nekako okosnica.

Svakodnevno imamo komunikaciju kroz muziku, kroz instrumente, kroz sjećanje, razgovore… djeca nisu na ulici, ne bave se pogrešnim stvarima i ne idu krivim putem. O tome smo puno razmišljali i razgovarali, maltene, svaki dan.

Mi živimo muziku. Tu bih stavio tačku!” – zaključio je Ivica Fažo.

/Miroslav Marušić/

Trump: Nije me briga ako automobili poskupe

0
Trump: Nije me briga ako automobili poskupe
New York – Times square

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da nije upozorio rukovoditelje automobilske industrije da ne podižu cijene dok na snagu stupaju carine na automobile proizvedene u inozemstvu, rekavši za NBC News da ga “nije briga” ako to i učine.

Bijela kuća pripremala se 2. travnja nametnuti nove carine na niz robe široke potrošnje, što je potez koji je izazvao kritike međunarodnih čelnika i zabrinutost zbog potencijalnog povećanja cijena za potrošače.

U intervjuu za NBC News, Trump je rekao da će njegove stalne carine na automobile proizvedene u inozemstvu biti poticaj za tvornice sa sjedištem u SAD-u i uvjeren je da će taj potez dovesti do povećanja prodaje automobila proizvedenih u Americi.

– Nadam se da će podići cijene, jer ako to učine, ljudi će kupovati automobile američke proizvodnje, rekao je Trump.

Trump je tvrdio da će razmotriti pregovore o carinama samo “ako su nam ljudi voljni dati nešto velike vrijednosti”.

Recept naših baka – Kako sačuvati domaći limun

0
Recept naših baka – Kako sačuvati domaći limun
Limun u tegli – foto M.D.P.

Bokeške đardine još uvijek krase limunovi i narandže, koje su davnih godina posadili stari domaćini, a sačuvali njihovi potomci. S obzirom da dolaze topli dani, dobro je osloboditi stabla plodova i omogućiti novi ciklus vegetacije, za izboj mladih listova i za proces cvjetanja. Da bi duže trajali ubrani plodovi limuna, dobro je isprobati stari recept, koji pamte i prenose ćerke, sinovi, unuci starih Bokeljki, vrsnih domaćica.

„Sjećam se da je moja baka čuvala domaći limun u velikim staklenim teglama, koje bi držala u kužini, ili u konobi. Napunila bi tegle limunovima i umjesto poklopca, pokrila bi otvor keramičkom tacnom u koju bi sipala malo vode. Poslije nekog vremena, kad bi voda isparila, ona bi dodala još vode i tako sve dok limunovi traju“, objasnio nam je jedan Bokelj, koji i na ovaj način njeguje uspomenu na svoje pretke.

Limun u tegli – foto M.D.P.

Isprobali smo recept i prenosimo naše iskustvo pratiocima Boka Newsa – limun ne samo da traje, nego izgleda i vrlo dekorativno u staklenim teglama.

/M.D.P./

Ragbi meč u Tivtu – Arsenal – Jadran

0
Ragbi meč u Tivtu –  Arsenal – Jadran
Ragbisti

U nedelju 30.  marta sa početkom u 17:00 h na pomocnom terenu FK Arsenal u Tivtu ,biće odigrano drugo kolo prvenstva Boke Kotorske u ragbiju 13 , za juniore.

Sastaće se  ekipe Rlk Arsenal I Rlk Jadran iz Herceg Novog.

Utakmica počinje u 17 h . U prvom kolu slavila je ekipa Jadrana .

Ovo je drugo kolo od ukupno 4 , koliko ce ih biti odigrano do juna mjeseca, nakon čega će biti poznat pobjednik u prvom dijelu sezone.

Pozivamo sve zainteresovane da dodju i podrže ragbiste.

Terminal u Omišlju u središtu međunarodnog naftnog skandala

0
Terminal u Omišlju u središtu međunarodnog naftnog skandala
Omišalj – Foto: JANAF

Sjedinjene Američke Države podnijele su tužbu za zapljenu 47 miliona dolara prihoda od prodaje oko milion barela iranske nafte, koja je tokom 2024. godine bila uskladištena u terminalu Jadranskog naftovoda (JANAF) u Omišlju. Američke vlasti tvrde da su Iranci prikrili pravo porijeklo nafte i prevarili i hrvatske i američke institucije.

Prema navodima iz tužbe podnesene Okružnom sudu u Washingtonu, iranski posrednici su između 2022. i 2024. godine naftu označavali kao malezijsku te manipulirali automatskim identifikacijskim sustavima tankera kako bi prikrili činjenicu da je nafta ukrcana u Iranu. Cilj operacije bio je izvoz sirove nafte u korist Islamske revolucionarne garde i njezinih Qods jedinica, koje SAD smatra terorističkim organizacijama, piše Novi List.

U tužbi se detaljno opisuje kako je nafta dospjela u Omišalj, gdje je skladištena uz dostavu krivotvorenih dokumenata lokalnim vlastima i operaterima terminala. Posebno je naglašeno da su svi troškovi skladištenja plaćeni u američkim dolarima, preko financijskih institucija u SAD-u koje nisu bile svjesne da se radi o iranskoj robi – što je dodatno kršenje američkih sankcija.

Prodaja nafte navodno je dovela do ostvarenja prihoda u iznosu od 47 milijuna dolara, koje SAD sada želi zaplijeniti. Cijeli slučaj povezan je s politikom “maksimalnog pritiska” koju je provodila Trumpova administracija, a koja uključuje sankcije i zabrane iranskog izvoza sirove nafte.

Washington je već sličnim potezima ciljao terminale u Kini i drugim državama koje su primale iransku naftu, a ovaj slučaj dodatno otvara pitanje kontrole i provjere porijekla tereta u europskim lukama.

Za sada iz JANAF-a i hrvatskih vlasti nema detaljnih komentara, osim potvrde da se sve aktivnosti obavljaju u skladu sa zakonom. No, ostaje pitanje kako je moguće da je milion barela iranske nafte uopće stiglo i bilo skladišteno u Omišlju, bez da je itko reagirao.

Broj poginulih u zemljotresu u Mjanmaru porastao na 1.644

0
Broj poginulih u zemljotresu u Mjanmaru porastao na 1.644
Mjanmar – foto EPA

Broj poginulih u razornom zemljotresu koji je u petak pogodio Mjanmar porastao je na 1.644, prenosi agencija France Presse, pozivajući se na podatke vojne hunte na vlasti u toj zemlji.

Prema prvim procjenama mjanmarske opozicione Vlade nacionalnog jedinstva (NUG), u zemljotresu magnitude 7,7 stepeni po Rihteru oštećeno je najmanje 2,9 hiljada zgrada, 30 saobraćajnica i sedam mostova, prenosi Hina.

“Zbog značajne štete privremeno su zatvoreni aerodromi u Nejpjidou i Mandaleju”, saopštila je NUG, grupacija sastavljena od članova demokratski izabrane vlade koju je 2021. zbacila vojska i time započela građanski rat.

Američki geološki institut predviđa da bi broj žrtava u Mjanmaru mogao da premaši deset hiljada, dok bi ekonomska šteta mogla biti veća od godišnjeg bruto domaćeg proizvoda zemlje.

Glavni general vojne hunte u petak je uputio apel za međunarodnu pomoć, a niz država već je krenulo da pomaže pogođenoj zemlji na jugoistoku Azije.

Rusija, Indija, Malezija i Singapur šalju avione sa humanitarnom pomoći i spasilačkim ekipama, a Južna Koreja je najavila da će obezbijediti početnu humanitarnu pomoć od dva miliona dolara Mjanmaru putem međunarodnih organizacija.

Blok zemalja jugoistočne Azije ASEAN objavio je da prepoznaje hitnu potrebu za humanitarnom pomoći Mjanmaru nakon velikog zemljotresa i spreman je podržati napore za oporavak.

Sjedinjene Američke Države, koje imaju napete odnose s mjanmarskom vojskom i sankcionisale su njene zvaničnike, uključujući čelnika vojne hunte Min Aung Hlainga, objavile su da će pružiti određenu pomoć.

U komercijalno središte zemlje Jangon stigli su i kineski spasilački timovi.

Kineski predsjednik Si Đinping telefonskim putem razgovarao je s vođom hunte i najavio 13,77 miliona EUR pomoći koja će uključivati šatore, deke i pakete prve pomoći.

U Mjanmar je stigla i prva pomoć iz Indije.

Jubilarna 40. manifestacija “Fešta kamelija 2025.” u nedjelju, 6. aprila

0
Jubilarna 40. manifestacija “Fešta kamelija 2025.” u nedjelju, 6. aprila
Plakat Fešta kamaelija 2025.

Jubilarna 40. manifestacija “Fešta kamelija 2025.” biće otvorena prigodnim kulturno-zabavnim programom, u nedjelju, 6. aprila na platou ispred Doma kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.

Tradicionalno će na mulu biti priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donijeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova. Početak programa je u 11 sati.

Pored toga, prisutnima će tog dana biti predstavljeni likovni i literarni radovi učenika/ca osnovnih škola, te organizovani  izleti pješačkom stazom do Gornjeg Stoliva i brda Vrmac, uz degustaciju primorskih, kulinarskih proizvoda.

Manifestacija kameliji u čast trajaće od 4. aprila do 15. juna ove godine.

Obilazak đardina sa kamelijama, uz stručne savjete i razmjenu iskustava sa uzgajivačima/cama iz Opatije i njemačkog grada Aachena, dodaje Mihović, predviđeno je za petak, 04. april u 15 sati.

Dan kasnije (u subotu, 5. aprila) u Domu kulture “Niko Bilafer” Stoliv biće otvorena izložba aranžmana od cvijeta kamelija.

Koncert “Latice kamelija na muzičkom putu” predviđen je za utorak, 08. april u 18 sati u Crkvi Svetog Duha (koncertnoj dvorani Škola za oasnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”), dok će 15. juna, na obali, biti održan defile drvenih barki “Camellia trophy 2025” .

Organizatori ove prepoznatljive, stolivske fešte su NVU “Kamelija” Stoliv i Mjesna zajednica Stoliv, pokrovitelj  Turistička organizacija Kotor, uz podršku Opšine Kotor.

P O Z I V

U okviru jubilarne 40. manifestacije FEŠTA KAMELIJA 2025 ž. organizator poziva uzgajivače, ljubitelje kamelija i vlasnike cvjećara da sa svojim cvijetnim kreacijama učestvuju na

IZLOŽBI ARANŽMANA OD CVIJETA KAMELIJA

Izložba će biti otvorena 5. aprila 2025. u 19h u Domu kulture „Niko Bilafer“ – Stoliv.

Molimo da cvijetne aranžmane i bukete dostavite toga dana do otvaranja izložbe

Za najljepše cvijetne aranžmane organizator će obezbijediti prigodne nagrade i priznanja.

Informacije na tel:  069 644 506

ORGANIZATOR:

Udruženje “Kamelija“ Stoliv i MZ Stoliv

NVO UZOR: Obećavaju blagostanje, otimajući budućnost

0
NVO UZOR: Obećavaju blagostanje, otimajući budućnost
Green Sail Micro Plastic

Iako sa najviših državnih adresa konstantno stižu bombastične najave o upravljanju otpadom i krupnim koracima na putu ka društvu cirkularne ekonomije, činjenica je da trenutno u 27 opština, imamo više od 300 divljih deponija, te da smo godinama među zemljama s najnižom stopom reciklaže u Evropi, saopšteno je iz NVO UZOR.

Osim divljih deponija koje niču kao pečurke, najbolji primjer za neispunjena ekološka obećanja je kolektor u Podgorici, na čiju se izgradnju čeka decenijama, bez obzira na to što je prilikom promjene svake gradske vlasti apostrofiran kao prvi veliki projekat, spreman za realizaciju.

“Lako je uočljivo da je matrica političkih elita identična, nezavisno od ideološke orijentacije- u predizbornim kampanjama ističu zelenu agendu i obećavaju reforme, ali kada dođu na vlast, malo toga se mijenja u praksi”, navodi se u saopštenju.

UZOR logo

Razlog, kako se navodi, možemo tražiti u činjenici da ekološki projekti nisu politički atraktivni, iziskuju dugotrajnu posvećenost, pa se “često dešava da javni interes i zelene standarde, nadjačaju poslovne ideje krupnog kapitala”.

“Osim divljih deponija i kolektora (koji je više političko nego eko pitanje), nelegalna sječa šuma je jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori. Iako postoje zakoni koji regulišu eksploataciju šuma, njihova primjena je slaba, a divlja sječa je i dalje prisutna širom zemlje, posebno u sjevernim oblastima”, navodi se u saopštenju.

Takođe, neke crnogorske rijeke su devastirane gradnjom malih hidroelektrana, a neke nelegalnim vađenjem šljunka, dok se veliki broj gradova suočava sa problemom kvaliteta vazduha.

“A da se nije sistemski radilo na podizanju ekološke svijesti pokazuje i najsvježiji negativni primjer, koji se mjeri tonama fekalija prosutih po Boki Kotorskoj bez adekvatne  reakcije nadležnih institucija”, kazali su iz Uzora.

Ističu da građani sve više prepoznaju da su zelene strategije samo dio predizbornog folklora.

“Pa se postavlja logično pitanje: Da li Crna Gora ima političare koji obećavajući ekološke reforme, otimaju našu budućnost?”

Potpisan ugovor o ustupanju MIG-21 avion Gradu Dubrovniku za postav Muzeja Domovinskog rata na Srđu

0
Potpisan ugovor o ustupanju MIG-21 avion Gradu Dubrovniku za postav Muzeja Domovinskog rata na Srđu
Foto Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potpisali su u Zagrebu ugovor o ustupanju MIG-21 UM aviona, koji će biti izložen na Srđu ispred tvrđave Imperijal, simbolu obrane grada tijekom Domovinskog rata.

Ugovor, koji je potpisan između gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića i ovlaštenice za obavljanje poslova načelnice Spomenke Lešnjaković, omogućit će postavljanje ovog povijesnog eksponata ispred Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.

Avion MiG-21 UM darovan je Gradu Dubrovniku bez naknade i bit će postavljen kao trajni izložbeni eksponat. Ovaj korak simbolizira poštovanje prema svim onima koji su dali svoj doprinos obrani Dubrovnika, kao i prema svim građanima koji su u Domovinskom ratu stvorili temelje za slobodnu Hrvatsku. Grad Dubrovnik osigurao je financijska sredstva za postavljanje i transport eksponata iz proračuna.

Podsjetimo, Republika Hrvatska nedavno je nabavila nove borbene avione Rafale čime je sigurnost hrvatskog neba podignuta na višu razinu, dok je flota MiG-21 BIS aviona povučena iz službe te je slijedom toga Grad Dubrovnik uputio zamolbu Ministarstvu obrane Republike Hrvatske za donaciju jednog rashodovanog zrakoplova.

Grad će avion preuzeti u postojećem stanju te ga uputiti na restauraciju, za što je zrakoplov potrebno rastaviti na dijelove te nakon restauracije dovesti u Dubrovnik i montirati na plato Srđ prema izrađenom idejnom rješenju. Predviđa se da će ovaj proces potrajati nekoliko mjeseci.

Postavljanje borbenog zrakoplova MiG-21 u planiranom parku skulptura na Srđu ima duboko simboličko značenje. Naime, upravo je na ovom području, tijekom vojno-redarstvene operacije Oslobađanja juga Hrvatske 1992. godine, po prvi put izvršeno borbeno djelovanje nadzvučnim zrakoplovima Hrvatske vojske kada su dva aviona MIG preletjela Srđ. Ta operacija bila je ključna u oslobođenju krajnjeg juga Republike Hrvatske.