Mečevima prvog kola proteklog vikenda je startovalo Prvenstvo Crne Gore u boćanju u superligi.
U prvom kolu Meljine je pobjedilo Bahus-Tivat 14:12, Vrmac je bio bolji od Maina (Budva) 16:10. Ekipa Vala u četvrtak gostuje u Tivtu ekipi Palme.
U drugom kolu u subotu i nedelju sastaju se Palma-Meljine, Val-Maine i Bahus-Vrmac.
U Skupštini opštine Herceg Novi je dana 22.04.2024. godine održan Kolegijum predsjednika Skupštine, kojem su prisustvovali predstavnici svih odborničkih klubova koji su zastupljeni u aktuelnom sazivu. Na Kolegijumu se raspravljalo o teškoj situaciji u kojoj se Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo nalazi.
Konstatovano je da je Skupština opštine Herceg Novi na prethodnim sjednicama usvojila niz zaključaka koji su sadržali apele upućene Vladi Crne Gore da se aktivno uključi u rješavanje kompleksne situacije u Institutu, ali i konkretne predloge za rješavanje problema. Formiranjem Vladine Komisije za rješavanje statusa Instituta „Dr Simo Milošević“ Igalo, realno je bilo za očekivati da će Vlada u najkraćem roku pristupiti efikasnom rješavanju izazova u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Jasno je da nije jednostavno doći do dugoročnog rješenja za očuvanje Instituta i da je to proces koji zahtijeva ozbiljan i nadasve stručan pristup svih aktera koji u tom procesu učestvuju. Uprkos toj činjenici, nedopustivo je da se do sada nije našao način za davanje kratkoročne pomoći kojom bi se obezbijedila egzistencija zaposlenih, koji nijesu primili zarade u posljednja četiri mjeseca. I u tom periodu je Institut funkcionisao, zaposleni su i pored teške materijalne situacije savjesno i profesionalno obavljali svoj posao i pružali zdravstvene usluge građanima Crne Gore, kao i pacijentima iz svih djelova svijeta.
Međutim, nije realno da zaposleni nastave da funkcionišu u tim okolnostima, pa je sasvim opravdan štrajk koji su najavili za 25.04.2024. godine, u slučaju da im se ne isplate 3 od 4 neisplaćene zarade. Treba napomenuti da su sredstva za te zarade na računu FZOCG, dakle već zarađene, ali ih je nemoguće isplatiti zbog blokade računa Instituta. Štrajk bi svakako negativno uticao na ugled ove zdravstvene ustanove, posebno kada je riječ o tržištima u zemljama Evropske unije. Zbog toga se mora učiniti sve da do njega ne dođe, posebno sada kada je Vlada izrazila jasan stav da se očuvanje Instituta ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje.
U skladu sa navedenim činjenicama, Kolegijum predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi je jednoglasno zauzeo sljedeći stav:
„Upućuje se apel Vladi Crne Gore da zbog postojanja višeg interesa, uplati Sindikalnoj organizaciji Instituta – u vidu jednokratne pomoći, iznos od 1.100.000 (jedan milion i stotinu hiljada) eura, što su sredstva koja se nalaze na računu Fonda za zdravstveno osiguranje (dug Fonda prema Institutu „Dr Simo Milošević“ na ime usluga koje Institut pruža korisnicima po ugovoru sa Fondom). Time bi se bar u nekoj mjeri olakšala teška materijalna situacija zaposlenih, pokazala bi se jasna volja za konačnim rješavanjem problema i bio bi izbjegnut najavljeni štrajk.
Skupština opštine Herceg Novi podržava svaki vid institucionalne i vaninstitucionalne borbe zaposlenih, usmjeren ka ostvarivanju njihovih prava.“, kaže se u zajedničkom saopštenju Klub odbornika „Demokratska Crna Gora“, Klub odbornika „Novska Lista“, Klub odbornika „NSD, Prava Crna Gora – Za budućnost Herceg Novog i Boke“, Klub odbornika „DNP- Za budućnost Herceg Novog i Boke“, Klub odbornika „Novi pobjeđuje“, Klub odbornika „URA“, Klub odbornika „Dosljedno za Herceg Novi“, Klub odbornika „Evropski tim za Herceg Novi (DPS – SD).
U novom prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) na Gundulićevoj poljani u Dubrovniku je u ponedjeljak otvorena izložba “Novac Dubrovačke Republike”, s tristo kovanica iz zbirke hrvatskog kolekcionara Marka Šarinića.
Predsjednik DPDS-a Vedran Kosović rekao je na otvaranju da je Dubrovnik dobio novi kulturni i edukativni javni prostor, koji je DPDS uredio nakon što ga je 2018. godine za Grad Dubrovnik kupio pravom prvokupa od jedne banke za tadašnjih devet milijuna i 750 tisuća kuna.
“Tada se još nije govorilo o održivom turizmu. Bio je to velik iskorak. Ovaj će prostor biti otvoren za sve domaće ljude, ali i goste grada, a izložba je opipljiva poveznica s Dubrovačkom Republikom. To je uspjeh svih uključenih u ovaj projekt, a kroz koji predstavljamo rad Društva“, poručio je Kosović.
Kolekcionar Marko Šarinić rekao je kako je izložba plod dogovora s DPDS-om nakon više desetljeća prikupljanja zbirke.
“U zbirci su zastupljene sve vrste dubrovačkog novca, od najranijih kovova iz 14. stoljeća pa sve do posljednje kovanice iz 1803. godine. Izloženo je ukupno dvadeset vrsta novca koji je Dubrovačka Republika kovala, od čega devetnaest redovnih te jedan falsifikat koji je Republika puštala u opticaj u drugim zemljama, prvenstveno u Otomanskom carstvu. Vidio sam brojne numizmatičke zbirke u muzejima, ali u nijednom nije na tako vrhunskoj razini“, istaknuo je Šarinić.
Idejni začetnik Niko Kapetanić istaknuo je da se dubrovački novac kovao više od pola tisućljeća, a dubrovačka je kovnica najduže trajala na povijesnom hrvatskom prostoru.
“Spominje se u Statutu 1272. godine, dok je posljednje kovanje bilo pred kraj Republike. Mi u DPDS-u smo bili razočarani što su dubrovačka numizmatika te dubrovačka kovnica i njene kovanice potpuno zapostavljeni, a riječ je o vrlo važnom segmentu dubrovačke državnosti“, rekao je Kapetanić.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se još jednom potvrdila važnost sinergije DPDS-a i Grada Dubrovnika, jer je vrijedan prostor kupljen donacijom Društva Gradu, a potom je Grad Društvu prostor dao na korištenje bez naknade.
“Ovim smo postigli dodatnu disperziju ponude povijesne jezgre, a istodobno predstavljamo bogatu dubrovačku povijest. Imati novac bio je znak slobode i samostalnosti. Sve je to imala Dubrovačka Republika i to predstavljamo s punim pravom“, rekao je Franković.
Saveznica predsjednika Vladimira Putina upozorila je u utorak Evropu da je Rusija već napisala zakon za odmazdu ako Zapad zaplijeni gotovo 300 milijardi dolara ruske imovine i iskoristi je za pomoć Ukrajini.
Nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao vojsku u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Države i njezine saveznice zabranile su transakcije s ruskom središnjom bankom i ministarstvom financija, blokirajući oko 300 milijardi dolara ruske imovine na Zapadu.
Najviši dužnosnici u Sjedinjenim Državama žele zaplijeniti imovinu kako bi pomogli Ukrajini, iako su neki bankari i europski dužnosnici zabrinuti da bi takvo uzimanje imovine stvorilo opasan presedan.
Američki Zastupnički dom usvojio je u subotu zakon s odredbom koja omogućuje zapljenu ruske imovine, no lavovski dio ruske imovine nije u SAD-u nego u Europi.
– Imamo pripremljeni odgovor. Imamo nacrt zakona s mjerama odmazde koji smo spremni odmah razmotriti. rekla je je Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog gornjeg doma parlamenta, a prenosi državna novinska agencija RIA.
– A Europljani će izgubiti više od nas, rekla je Matvijenko, koja je članica moćnog ruskog Vijeća sigurnosti.
Matvijenko nije precizirala kakav će biti odgovor na uzimanje ruske imovine o čemu se još uvijek raspravlja na Zapadu.
Jedna opcija o kojoj Zapad raspravlja je da se zaplijeni prihod od imovine bez uzimanja same imovine.
Putin kaže da je Zapad pokrenuo ekonomski rat protiv Rusije, tvrdeći pri tom da je rusko gospodarstvo, koje je poraslo 3,6 posto prošle godine, otporno na zapadne sankcije kojima se željela zaustaviti ruska trgovina.
Kremlj je u više navrata rekao da bi bilo kakva zapljena njegove imovine bila u suprotnosti s načelima slobodnog tržišta koje Zapad proklamira te da bi potkopala povjerenje u američki dolar i euro, istovremeno odvraćajući globalna ulaganja i potkopavajući povjerenje u zapadne središnje banke.
Rusija je rekla da će osporiti svaku konfiskaciju svoje imovine na sudu.
Neki ruski dužnosnici su sugerirali da bi, ako se ruska imovina zaplijeni, imovina stranih ulagača blokirana na posebnim računima u Rusiji mogla doživjeti istu sudbinu.
Nije jasno koliko je točno novca na tim računima.
Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin rekao je u ponedjeljak da Rusija ima temelja da zaplijeni zapadnu imovinu nakon usvajanja zakona u američkom Kongresu.
Volodin je rekao da je od 280 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u inozemstvu, samo 5 do 6 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, dok je oko 210 milijardi eura u Europskoj uniji
Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje, Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost, Planinarski klub Subra i Alpinistički klub Niskogorci, organizovali su pješačku turu od ranča Arjen na Žvinjama do crkve Svetog Ilije na Ilinici.
Organizatori poručuju da ovaj dan treba da bude podsjetnik da se kontirnuirano brine o hercegnovskim planinskim stazama.
Resorni sekretarijat je zajedno sa dva kluba u prošloj godini napravio mrežu tridesetak lokalnih planinarskih staza koje su veoma atraktivne kako za planinare, tako i za turiste koji dolaze u naš grad, podsjetio je Saša Kulinović iz Alpinističkog kluba Niskogorci.
„Prošetali smo jednom od tih staza, dužine 4,6 kilometara, visine 410 metara. Jedan od najljepših vidikovaca je plato kod crkve Sv. Ilije, gdje se s jedne strane vidi cijeli Topaljski zaliv, ulaz u Boku, Lovćen, južni dio Orjena, sa druge strane dio Hrvatske“, kazao je Kulinović za RTHN.
Željko Starčević ispred Planinarskog kluba Subra takođe je istakao značaj mapiranja lokalnih planinskih staza.
„Ove staze nisu tu samo zbog planinara, ni šetača, one imaju širu ulogu koju često zaboravljamo, za neke vanredne situacije, požare. Sve staze koje su bile tradicionalne zapuštene su. sela se napuštaju i mi se kao planinari trudimo da ih dovedemo u red“, istakao je Stračević.
Uz očuvanje i promociju lokalnih planinskih staza, organizatori na ovaj način žele promovisati i novsko zaleđe koje predstavlja izuzetan potencijal.
Tivćanin R.G . (1976) osuđen je u hitnom postupku na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana.
“Njemu je sankciju izrekla dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović nakon što je u dokaznom postupku utvrđeno da je juče upravljao vozilom sa 3,36 g/kg alkohola u organizmu”, kazao je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.
Osim kazne, izrečena mu je zabrana upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju i maksimalan broj kaznenih bodova.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava ─ 23. aprila organizuje radionicu posvećenu romanu “Kumborski vjađ” autorke Bosiljke Pušić.
Učestvuju Nina Đuković, Sofia Manojlović, Ksenija Dubravčević, Jelena Đurašević, učenice IX razreda OŠ “Njegoš” i Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Radionica će se održati danas (utorak, 23. april) u 12 sati u Čitaonici Gradske biblioteke.
Povodom Svjetskog dana knjige, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor će danas svim zainteresovanim pokloniti besplatnu godišnju članarinu.
Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica
Ove godine Institut za biologiju mora (IBM), Univerzitet Crne Gore u saradnji sa prijateljima Instituta, obilježio je Dan planete Zemlje akcijom čišćenja podmorja, u dijelu kotorskog zaliva na lokaciji Prčanj ispred Bogorodičinog Hrama.
U akciji su učestvovali ronioci i osoblje Instituta za biologiju mora, ronioci i osoblje iz Vatrogasna jedinica Kotor, Portonovi marina , uzgajališta “Luka’s oysters farm” (Milosevic Luka) i lokalni ronioci, osoblje i logistika uzgajališta Montefish i DOO Komunalno Kotor.
Ukupno je učestvovala 21 osoba od toga 13 ronilaca. Izvađeno je preko 3 kubika čvrstog otpada ukupne težine 1.320 kilograma, pretežno stakla i dvadesetak automobilskih guma.
Najveći dio otpada sakupljen je uz obalu do pet metara dubine. Prema stepenu obraštaja koji je zatečen na predmetima možemo zaključiti da većina otpada se tu nalazi duži vremenski period, ali određeni procenat otpada je skorijeg datuma.
Priobalno područje je pod najvećim pritiskom i stepenom ugroženosti, s obzirom da se i dalje odlaže otpad sa obale u more a pri tome ne razmišljajući o posljedicama takvih postupaka. Lokalitet na kojem je sprovedena današnja akcija čišćenja samo je jedan od mnogih u Bokokotorskom zalivu, zbog čega ćemo nastojati da i ubuduće organizujemo ovakve i slične akcije.
Još jednom želimo da izrazimo posebnu zahvalnost prijateljima koji su dobrovoljno učestvovali u današnjoj akciji, poručuju iz IBM Kotor
Službenici policije uhapsili su državljanku Južnoafričke Republike N.L.T. (29), koja je osumnjičena da je jutros u Perastu ubila svoju majku, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su to krivično djelo rasvijetlili službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor, u saradnji sa kolegama iz odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi i Tivat.
„Policiji je medicinsko osoblje Doma zdravlja Kotor prijavilo da je u Perastu, u jednom objektu stanovanja zatečeno beživotno tijelo žene, i da se u istom nalazi i njena ćerka N.L.T“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da su izašli na lice mjesta gdje je utvrđen identitet smrtno stradale osobe, kao i da su preduzete mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti pod kojima je nastupila smrt.
Na licu mjesta, kako su kazali, izvršen je uviđaj u prisustvu tužioca iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, kao i službenika Forenzičkog centra.
„Pripadnici policije su, nakon preduzimanja sveobuhvatnih istražnih aktivnosti, došli do sumnje da je izvršilac tog djela N.L.T. i ona je uhapšena“, navodi se u saopštenju.
Iz policije su rekli da će N.L.T. uz krivičnu prijavu biti privedena postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.
Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat je povodom obilježavanja Dana planete Zemlje organizovao akciju sadnje biljaka sa učenicima prvih razreda JU OŠ „Drago Milović“.
Međunarodni dan planete Zemlje obilježava se 22.aprila od 1970. godine i ukazuje se na činjenicu da veliki broj biljnih i životinjskih vrsta širom svijeta izumire, nestaju staništa, krče se šume, vazduh je sve lošijeg kvaliteta, a globalno zagrijevanje je u ekspanziji što dovodi do ozbiljnog narušavanja čitavog eko-sistema.
Namjera Sekretarijata za uređenje prostora je prvenstveno edukacija djece, te je za svako odjeljenje prvog razreda nabavljena po jedna veća sadnica palme, vrsta visoka žumara (lat. Trachycarpus fortunei).
„Učenici pet odjeljenja centralne jedinice škole sadili su u sklopu Velikog gradskog parka, čime je otpočela obnova drvoreda palmi ove vrste koji je nekada krasio glavnu šetnu stazu. U sklopu dvorišta područne jedinice škole u Donjoj Lastvi posađene su dvije sadnice, a u sklopu dvorišta područne jedinice škole u Gradiošnici jedna sadnica. Učenici su pokazali veliko interesovanje, aktivno su učestvovali u sadnji i edukativnom času, a u narednom periodu zajedno sa učiteljicama osmisliće izgled tabli kojima će se obilježiti stabla. Cilj je da svaka generacija prvaka posadi svoje stablo, o njemu brine i razvija svijest o značaju životne sredine“ – ističu iz opštinskog Sekretarijata.
U akciji sadnje pomoć je pružila služba zelenila „Komunalno“ d.o.o. Tivat.
© BokaNews, 2021
