Održan je 2. „Oldtimer Rally Ston: 50 milja Pelješca” u organizaciji Oldtimer kluba Dubrovnik. Na rallyju su posjetitelji mogli vidjeti 91 starodobno vozilo, a posebnu pažnju su plijenili Ferrari 348, Lincoln Continental, Mercedes 190 SL, BMW 502, „milicijski” Fićo, kao i dva povijesna kamiona, vučne službe i kiper Mercedes. Sudionici su stigli iz cijele Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine te Crne Gore.
Rally je krenuo s odmorišta u Komarni, a pauze između etapa su bile u Poljoprivrednoj zadruzi Pelješki vrhovi u Janjini, te Domu i muzeju vina Poljoprivredne zadruge Putniković. Nakon prolaska ciljem koji je bio u Solani Ston automobili su izloženi na stonskoj Placi.
Pelješac je pokazao izuzetno gostoprimstvo prema posadama oldtimera, a promet se unatoč velikom opterećenju koje je izazvala oldtimer kolona i brojnim radovima na komunalnoj infrastrukturi odvijao neometano zahvaljujući predanom angažmanu službenika Policijske postaje Ston, kao i razumijevanju građana.
Organizatori kažu kako će veliki interes ljubitelja oldtimera, brojna publike koja je iz cijele Županije dubrovačko – neretvabske došla pogledati rally te značajan doprinos promociji Pelješca, kao i svekolika podrška i gostoprimstvo Općina Ston i Janjina omogućiti i 3. Oldtimer Rally Ston, dapače, već se zna i datum – 26. aprila 2025. godine.
Prema bukingu koji je krenuo ranije, najavama turo-operatera i popunjenosti hotelijera u predsezoni i cijeloj godini, očekivanja su da će biti veoma uspješna turistička sezona, možda čak i rekordna, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović.
Golubović je gostujući u Dobro jutro Crna Goro na TVCG naglasio da nas očekuje jedna veoma dobra sezona.
On je naveo da je u Crnoj Gori veliki broj mjesta otvoreno u domenu ugostiteljstva i hotelijerstva i generalno u turističkoj sferi, prenosi portal RTCG.
Golubović je rekao da su određeni hotelski lanci već uveliko uvezli značajan broj radne snage.
“Kada govorimo o radnoj snazi treba napomenuti da dolaze ljudi iz dalekih zemalja, iz Nepala, Indonezije, Filipina”, kazao je Golubović.
Predsjednica Hrvatska udruge obiteljskog smještaja, Barbara Marković uključila se putem Skajpa za Dobro jutro Crna Goro i istakla da u Hrvatskoj očekuju kvalitetnu sezonu.
“Podsezona se već polako puni, mi tu podrazumijevamo deveti, deseti mjesec u godini, znači on se već popunjava, što je znak za jednu uspješnu i kvalitetnu sezonu”, kazala je Marković.
Izazovi kod privatnog smještaja u Hrvatskoj su, kako kaže, veliki.
“Borimo se sa radnom snagom, sad su turističke djelatnosti prepoznale taj problem pa su na vrijeme počele da djeluju. Dosta radne snage uvozimo, činjenica je da nemamo dovoljno radne snage za ovaj obim turizma koji na očekuje u sezoni. Uvijek smo u deficitu, sigurno će nam faliti osoba više”, kazala je Marković.
Ona je rekla da u Hrvatsku dolazi dosta gostiju iz Nepala, te da se mogu pohvaliti da je u Splitu satnica čišćenja apartmana 20 EUR.
Golubović je kazao da nije ni čudo da naši ljudi idu da rade u Hrvatsku kada čujemo ovakve informacije, da je satnica čišćenja apartmana 20 EUR. Dok je u Crnoj Gori situacija drugačija.
“Kod nas je otprilike satnica čišćenja apartmana od osam do deset EUR, ukoliko nemate nekog ko je angažovan tokom cijele sezone”, kazao je Golubović.
On je naveo da se čini da je organizacija privatnog smještaja bolja u susjednim zemljama, prvenstveno u Hrvatskoj.
“Privatni smještaj u Crnoj Gori prepušten je sam sebi, oslanjamo se na sopstvene kapacitete i znanje, nema udruženog djelovanja na nivou koji bi trebalo da bude”, zaključio je Golubović.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović naglasio je da su, odlukom Vlade da Luka Kotor ubuduće ima ekskluzivno pravo za pilotažu, povećani sigurnost plovidbe i prihodi države i kotorske opštine.
Novi Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe propisaće obaveznu upotrebu remorkera u Bokokotorskom zalivu. Pomorci će uskoro za dokumenta aplicirati preko interneta.
-Vlada je odlučila da ekskluzivno pravo za pilotažu u kotorskom akvatorijumu ubuduće ima Luka Kotor.
Nakon nekoliko godina, napokon je, na zakonit način uređena ta oblast, povećava se sigurnost plovidbe, a država i kotorska lokalna uprava ostvarivaće veći prihod-istakao je ministar Filip Radulović.
Kako je rekao, umjesto dosadašnjih 250.000 fiksne koncesivne naknade, Luka Kotor će sada na godišnjem nivou plaćati 900.000 fiksne koncesivne naknade.
-To će se, zajedno sa variabilnom naknadom, donositi prihod od preko miliona eura.
Mislim da smo uradili jednu izvanrednu stvar, kad smo njima dali aneks ugovora za koncesije za lučku pilotažu, tako se vrti para između opštine i države, umjesto da ide u ruke privatnika-kazao je Radulović.
Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News
Luka Kotor, u skladu sa zaključenim koncesionim ugovorom, planira da gradi pilon.
-Ministarstvo će do kraja godine pripremiti novi Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe.
To je projekat koji je predviđen investicijskim programom za Luku Kotor kroz ugovor o prvenstvenoj koncesiji, a pilon je odavno predviđen prostorno-planskom dokumentacijom-kazao je Radulović.
On ističe da im je namjera da obezbijede veći stepen sigurnosti pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu i u Luci Kotor.
-Namjera nam je da propišemo obaveznu potrebu remorkera u Bokokotorskom zalivu i u Luci Kotor.
Koordinaciono tijelo za pomorce i koordinaciono tijelo za implementaciju strategije razvoja pomorske prirode imaju zadatak da doprinose efikasnom sprovođenju sektorske politike u pomorstvu.
Strategije kao krovni sektorski dokument će na ovaj način dobiti i administrativnu podršku da se aktivnosti ciljano usmjere na njenu, što im moguće bolju implementaciju.
Želimo da imamo zadovoljnog pomorca koji na brz i efikasni način može da obavi sve potrebne procedure pred lučkim kapetanijama-istakao je Radulović.
Skoro pa sve što tiče papirologije, kako smatra, treba da se digitalizuje.
-Intenzivno sarađujemo sa ministarstvom unutrašnjih poslova po ovom pitanju.
Ono što u ovom trenutku mogu reći jeste da su počele aktivnosti na uparivanju softverskih rješenja oba nadležna organa.
Uskoro ćemo izvršiti i nabavku potrebne opreme za prikupljanje dijela biometrijskih podataka.
Ono što želim da naglasim jeste da ćemo od otvaranja ove linije imati brojne benefite- uvjerava ministar saobraćaja i pomorstva.
Radulović je ponovio da je za objedinjavanje Luke Bar, kao i da bez velikih ulaganja u željeznicu nema pune valorizacije te najveće crnogorske trgovačke Luke.
Dan je planeta Zemlje koji se ove godine obilježava pod sloganom “Planet vs. Plastika”, kako bi se potaknulo smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta te reducirala proizvodnja svih vrsta plastike za 60 posto do 2040.
Rijetki su dijelovi Zemlje koji nisu zagađeni plastičnim otpadom. Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoline otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike širom planete.
U okeanima svake godine završi 14 miliona tona plastičnog otpada; mikroplastika i u stijenama
Upozoravaju da mikroplastiku nalazimo u svim okeanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima, a više je pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Sitni dijelovi plastike šire se po okolinu, pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu, a pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.
Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi zagađuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u okeanima svake godine završi 14 miliona tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 posto ga potiče s kopna. U Evropskoj uniji plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu upotrebi čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u okeanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okolinu na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje.
Upozoravaju i da se oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi od fosilnih goriva ili izvornih sirovina te se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, upotrebom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 posto globalnog proračuna ugljika do 2040.
Na području Evrope sakupi se oko 29 miliona tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto odloži se na odlagališta.
Svjetski kup u jedrenju za olimpijske klase – Hyeres, Francuska, 22.04.2024.
Sve je spremno za početak 55. izdanja Semaine Olympique Française (Francuska olimpijska nedelja) u Hyèresu, Francuska, gde će se održati Svetski kup za klasu ILCA. Prvo jedrenje počinje u ponedeljak, 22. aprila. Crna Gora može biti ponosna jer se reprezentativci Dukić i Marković takmiče u grupi privilegovanih, odnosno među svjetski moćnim državama koje su već kvalifikovane za mjesto na Olimpijskim igrama.
Crna Gora je obezbijedila mjesto na Olimpijskim igrama u Parizu. Posle Pekinga, Rija i Tokija, Milivoj Dukić će jedriti i u Marseju, u Francuskoj. Samo dva mjeseca pred Olimpijske igre u Parizu 2024, nacionalni timovi ILCA će se takmičiti kako bi stekli dragocijeno iskustvo u formatu koji odražava Olimpijsko jedrenje na poslednjem velikom takmičenju prije početka Igara.
Što se Ilije Markovića tiče, i on će biti u privilegovanoj grupi. Njegovi okršaji sa 70 najboljih jedriličara planete biće od ogromnog značaja na putu ka sticanju iskustva, na putu ka ostvarenju sna, a to su Olimpijske igre u Los Anđelesu.
Takmičenje je u rangu Svetskog prvenstva u jedrenju. Jedriličarskom savezu svake države je određena kvota od dva jedriličara za svaku od klasa. U privilegovanoj grupi će biti 70 jedriličara, iz država koje su obezbijedile mjesto na Olimpijskim igrama. Jedriće se deset regata tokom pet dana, a zatim slijedi i finalni dan, odnosno medal race.
Ove godine sistem takmičenja je promijenjen, te se jedri i regata poslednje šanse, koja je, kako joj ime kaže, poslednja šansa za države koje nisu izborile mjesto na OI u Parizu 2024.
U drugoj grupi jedriličari se takmiče za četiri finalna mjesta dostupna kako u floti ILCA 7 za muškarce, tako i u floti ILCA 6 za žene. Trenutno, 62 muškarca i 32 žene iz 35 zemalja spremni su i bore se za priliku da kvalifikuju svoju državu za učešće na Olimpijskim igrama 2024. Podsećanja radi, na Olimpijskim igrama, svaka država može da ima samo jednog predstavnika u klasi.
Svjetski kup French Olympic Week u Hyèresu zaokružuje intenzivnu takmičarsku sezonu u olimpijskoj godini. Od početka godine naši jedriličari su učestvovali na ILCA7 Svjetskom prvenstvu za seniore, kada su izborili normu za Olimpijske igre, zatim je usledilo ILCA6 & ILCA7 Evropsko prvenstvo za seniore, ILCA6 i ILCA7 Evropsko prvenstvo za mlade (U21) na kojem je učestvovao Nikola Golubović i Svetski kup Regata princeze Sofije za olimpijske klase.
Ostaje nam samo da poželimo Milivoju Dukiću, Iliji Markoviću i selektoru Ilku Klakoru dobar vjetar tokom još jednog velikog međunarodnog takmičenja.
U toku su intezivni radovi na trasi budućeg bulevara Tivat – Budva (Jaz). Planirano je da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica. Riječ je o dionici puta koja ima najveću frekvenciju u Crnoj Gori naročito u sezoni.
Moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, sa po dvije saobraćajne trake, trotoarima u cijeloj dužini puta i kružnim tokovima, kao i novi cjevovod Regionalnog vodovoda koji će poboljšati napajanje vodom opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi
Kada je riječ o rekonstrukciji puta Tivat – Jaz, ministar kaže da najave prethodne Vlade da će to biti završeno do ljeta 2025. nijesu bile realne.
“U januar (2024.) su zvanično počeli radovi, obišao sam te radove idu jako dobrom dinamikom. Rok za završetak je dvije godine od početka radova, što znači januar 2026. imaćemo taj put završen. Taj projekat je vrlo značajan za Boku i riješiće dugogodišnji problem koji mi imamo”, poručio je ranije ministar Filip Radulović.
Monteput je raspisao novi tender za izradu idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva.
Vrijednost tendera ostala je nepromijenjena i iznosi nešto preko 180.000 EUR sa uračunatim PDV-om.
Ponude se dostavljaju najkasnije do 7. maja do 12 sati.
Kako su ranije saopštili iz Monteputa, svrha izrade tehničke dokumentacije je ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi.
– S obzirom na ograničenja koja se odnose na područje grada Kotora, projektant ima zadatak da analizira sve potencijalne varijante povezivanja primorskih gradova, preko Bokokotorskog zaliva. Potrebno je da se sagleda prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom – pojašnjeno je.
U prethodnom periodu urađena je tehnička dokumentacija koja se bavila samo pojedinim varijantama navedenih koridora brze saobraćajnice, pa je potrebno uraditi idejna rješenja i za one potencijalne varijante za koje tehnička dokumentacija ne postoji. Do sada urađena dokumentacija predstavlja polaznu osnovu na osnovu koje će se raditi idejna rješenja, a koju će investitor dostaviti izabranom projektantu.
– Potrebno je da projekatant analizira širu oblast. Važno je voditi računa o vezama magistralnog puta sa brzom saobraćajnicom, odnosno povezanosti sa aerodromom Tivat, kao i gradom Kotorom – navedeno je u pozivu.
Ova dokumentacija bi, trebalo da posluži kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore, kao i za buduće odluke Vlade Crne Gore za dalji plan ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.
– Pri izradi idejnih rješenja mora se voditi računa o prostorno-planskim aspektima u smislu izbora optimalne trase, lokacije i koncepcije denivelisanih raskrsnica, naplatnih rampi, lokacije pratećih i funkcionalnih sadržaja, ekološkim aspektima, postojećoj infrastrukturi, postojećim kulturnim dobrima, vjerskim objektima i svim ostalim objektima koji mogu biti relevantni za donošenje konačne odluke o poziciji trase – naglašeno je.
Podsjetimo, prethodni tender raspisan je početkom februara, međutim on je poništen nakon što su ponuđači isključeni iz postupka zbog nepravilno sačinjenih ili nepotpunih izjava.
Po podacima sa CeJN-a, na tender su stigle dvije ponude, jedna od kolašinske firme Viamont i podugovarača Geostandard, a druga zajednička od Građevinskog instituta Makedonije, Dio stranog društva građevinskog instituta Makedonija DID u Crnoj Gori (DID), podgoričkog Instituta za građevinarstvo, i podugovarača Geostest engineering.
Lokacija na kojoj će se graditi parking garaža, Foto: Iz projekta
Administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića pripremila je predlog odluke o izgradnji lokalnog objekta od opšteg iteresa – parking garaže u centru grada, na parceli na kojoj se sada nalazi manji parking kapaciteta tridesetak vozila kojim upravlja opštinska firma Parking servis.
Predlog ove odluke naći će se pred odbornicima na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta koja je zakazana za nedjelju, 28. april.
U predlogu se navodi da će se taj novi lokalni objekat od opšteg interesa, javna parking garaža, graditi na dijelu katastarske parcele 23389 KO Tivat, u obuhvatu DUP-a “Tivat-Centar”, na raskrnici ulica Druge dalmatinske brigade i Ribarski put, a koja je u DUP-u već opredijeljenja za parkiranje.
Inicijativu za izgradnju tog objekta pokrenula je krajem prošle godine Direkcija za investicije Opštine Tivat, a u međuvremenu je o njoj završena i javna rasprava. Garaža će se, ukoliko se odbornici saglase sa ovom idejom, graditi na parceli površine 791 kvadrat koja je u vlasništvu Opštine Tivat, a saglasno urbanističko-tehničkim uslovima koje je već izdao opštinski Sekretarijat za urbanizam. Riječ je o objektu koji će imati jednu podzemnu etažu, prizemlje i jedan sprat, površine u osnovi 540 kvadrata.
“Usvajanjem ove odluke stvaraju se preduslovi za smanjivanje jednog od najvećih komunalnih problema grada, nedostatka parking prostora u centru, pogotovo u ljetnjoj sezoni. Međutim, zbog izgrađenosti centra nije moguće naći nove raspoložive površine za tu namjenu, pa se ovaj problem mora rješavati alternativnim metodama”, piše u popratnom materijalu, uz napomenu da lokacija na kojoj bi trebalo graditi prvu javna parking garaža u Tivtu ispunjava uslove za takav objekat, posebno zbog toga što se nalazi u smaom centru grada, u blizini zgrade Opštine, Pošte, pijace, hotela “Palma” i “La roche” i niza drugih komercijalnih i uslužnih objekata, pa je za očekivati da će parking prostori u toj garaži biti veoma traženi.
Za sada nije poznato koliko će ukupno raspoloživih parking mjesta imati nova garaža ukupne korisne površine 1.620 kvadrata, jer će to biti poznato tek nakon završetka izrade projekta tog objekta kada će se imati i orijentaciona predračunska vrijednost investicije za njegovu izgradnju.
Inače, u samom gradskom jezgriu Tivta ranije je bila planirana izgradnja spratnih javnih parking garaža na još dvije lokacije i to na platou iza hotela “Pine”, odnosno na prostoru aktuelnog parkirališta u Arsenalskoj ulici. Ova druga lokacije je za sada van opticaja zbog primjedbi koje su na idjeu o gradnji garaže u blizini zaštićenog kulturnog dobra, kompeksa Buća-Luković, imali iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, iako su u neposrednoj blizini već izgrađeni petospratni objekti rizorta Porto Montenegto koji su potpuno zaklonili vizure sa mora na kompleks srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković. Druga lokacija iza hotela “Pine” je takođe za sada neizvjesna, jer je lokalna vlast sada bliža ideji da na tom prostoru Tivat dobije novi objekat otvorene gradske pijace, primjerene primorskom i mediteranskom gradu.
Na poziv poslenika Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru penzionisani ekspert za oružje Goran Borčić iz Splita je prije pet godina počeo sa obradom zbirke oružja u Pomorskom muzeju i sada polako privodi kraju ovaj obiman posao. Kruna ovog rada biće veliki katalog, ali tome prethodi još završni dio obrade.
Borčić je ranije radio u Muzeju Grada Splita, Etnografskom muzeju i u mnogim drugim muzejskim ustanovama, gdje je stekao bogato konzervatorsko iskustvo u ovoj oblasti. Prošli put je obradio hladno oružje i sad radi na vatrenom oružju. Zahvaljujući direktorki mr Maji Uskoković i kustosu Pomorsko-tehničke zbirke Iliji Mlinareviću, sa kojim je počeo rad prije pet godina, ovih dana nastavlja sa radom, kako bi zbirka spremno dočekala posjetioce.
-Počeo sam sa obradom ove Zbirke koja je ogromna, ne samo brojčano, nego je izuzetno vrijedna. Ovo što sam pregledao, jedna je od najvrednijih zbirki na ovim prostorima.
Prethodno sam bio na specijalizaciji u Istanbulu i znam šta tamo imaju, a ovo što ima Pomorsko muzej u Kotoru, ovih tipova oružja nema nigdje. Slobodno mogu reći da ih nigdje u svijetu nema u tolikom broju i tako dobro sačuvanih izuzetnih primjeraka. Radeći nekidan, naišao sam baš na jedan jatagan, jedan od najstarijih jatagana- nije po izgledu tako, ali činjenica je da je datiran u početak XVIII stoljeća, kaže za Boka News.
Rariteti u kolekciji oružja
Jedinstvena je u svijetu
Ogromna zbirka broji preko 420 eksponata hladnog i vatrenog oružja, nije lako obraditi svaki primjerak i vratiti ga u vitrinu, prigodno predstavljenog za razgledanje. Ova zbirka jedinstvena je u svijetu, ističe Borčić.
-Ovi tipovi džeferdara, karakteristične sablje iz fonda Bokeljske mornarice, specifični su za Boku kotorsku, nema ih nigdje drugdje. Nema ni Povjesni muzej u Zagrebu toliko komada. Znači da su se tuu Kotoru izrađivali. Ima vatrenog oružja albanskog porijekla, ima i grčkog, ima neštoiI turskog, iz svih krajeva tadašnje Osmanske imperije, objašnjava Goran Borčić.
Istaknuti stručnjak za oružje Goran Borčić
Pri obradi primjenjuje muzeološke metode za katalogizaciju oružja.
-Metod rada je takav da kolega Mlinarević sa tehničarom otvori vitrinu, izvade primjerke, ja to slikam, izmjerim svaki eksponat (dužina, širina, kalibar) i snimim svaki detalj. Za jedan pištolj ili pušku potrebno je 30-40 snimaka. Na osnovu tih digitalnih fotografija ja onda mogu kod kuće proučavati. To će sve ući u kompjuter u bazu podataka, ali jednog dana će uroditi i jednim obimnim katalogom. To će biti kruna moga rada što se tiče zbirke oružja, jer će biti dosta obiman katalog, ali ova zbirka je vrijedna toga i zaslužuje to, kaže Borčić. Zahvaljuje poslenicima Muzeja što su ga pozvali, a da bi ovaj posao priveli kraju, on će u Kotor morati da dođe još jedan put.