Ruski dužnosnici rekli su da su tijekom napada ubijena dva civila i da je zapaljeno skladište goriva.
Ministarstvo je priopćilo da je 26 bespilotnih letjelica oboreno u regiji Belgorod, 10 u Brjansku, osam u Kursku, dvije u Tuli, kao i po jedna bespilotna letjelica u regijama Smolensk, Ryazan, Kaluga i Moskva.
Vjačeslav Gladkov, guverner ruske oblasti Belgorod koja graniči s Ukrajinom, rekao je da su dva civila ubijena kao rezultat napada dronom.
Kasnije je rekao da su trudnica i njezino nerođeno dijete odvojeno umrli u bolnici od rana zadobijenih nakon što je Ukrajina granatirala selo Novaya Tavolzhanka u okrugu Shebekino.
Guverner ruske regije Kursk Roman Starovoit rekao je u aplikaciji Telegram da je selo Tyotkino, koje je često izloženo granatiranju, napadnuto kazetnim streljivom. Nitko nije ozlijeđen.
Izvor iz ukrajinske obavještajne službe rekao je Reutersu da je Ukrajina tijekom noći izvela napad dronovima velikih razmjera, ciljajući na energetska postrojenja koja podržavaju rusku vojno-industrijsku proizvodnju.
Ukrajina službeno ne potvrđuje niti negira napade na rafinerije u Rusiji, ali kaže da su postrojenja legitimne mete koje pomažu ruskim vojnim naporima.
Rusija kaže da su ukrajinski napadi dronovima teroristički.
Nakon pravog pokreta začetog na Murteru, koji je prije više od dva desetljeća revitalizirao drevno jedrenje na latinsko idro u tradicijskim drvenim brodovima te urodio nizom regata u dalmatinskim otočnim mjestima, konačno su donesena pravila za konstrukciju i opremu tradicijskih drvenih brodova tipa gajeta, leut, guc, kaić i batana. Uvršten je i dodatak o jedriličarskim pravilima u natjecanju, piše Otvoreno more.
O tom dobrodošlom dokumentu s čime se unificiraju natjecateljske propozicije, te utvrđuje pojam različitih tipova tradicijskih brodova obavijestila je Marinka Fržop, predsjednica Udruge Betinska gajeta. Na njihov je poticaj lani održan prvi sastanak svih regatijerskih udruga iz sjeverne Dalmacije; s otoka Murtera, te Zlarina, Prvića, s Pašmana i Zadra. Pridružili su im se i predstavnici Muzeja betinske drvene brodogradnje.
“Tada smo se usuglasili oko nekih pravila i odlučili da zajedničko djelovanje bude pod krovnim nazivom “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograditeljske baštine sjeverne Dalmacije”, kaže Marinka Fržop.
Na drugom sastanku u Murteru, sredinom siječnja ove godine, koji je sazvala Udruga Latinsko idro dogovoreni su još neki detalji. Potom su sve udruge iz „Koordinacije“, nakon rasprava sa svojim članstvom, potpisale pravila. To su Ekološka udruga Šepurine s otoka Prvića, Udruga Južnje strane iz Jezera, Udruga sv. Andrija iz Tisnoga, Udruga Betinska gajeta 1740. iz Betine, Udruga Latinsko idro iz Murtera, Udruga Frkata iz Ugrinića na Pašmanu, te Udruga Kanata iz Zadra.
“Sve one priređuju manifestacije vezane uz tradicijsko jedrenje i drvene brodove i ovo je prvi put da su sve udruge sjele za isti stol i uskladile definiciju tradicijskog broda. Drveni brod treba ostati što tradicionalnijeg izgleda i kako je određeno pravilima, posebnom nagradom treba nagraditi brod koji je najbolje opremljen „po starinsku“ bez plastičnih dijelova plastičnih dijelova u opremi broda i opremi za jedrenje”, sa zadovoljstvom govori Fržop.
Dogovorili smo se da na svim regatama važe ista pravila i da sve udruge organiziraju svoje regate prema ovim pravilima, dodala je i zaključila:
“Ovo je jako važno svim udrugama za njihov rad te za očuvanje tradicije drvene brodogradnje i maritimne baštine. Važno je sudionicima regate da se u opremi broda drže zadanih okvira, a pravila je moguće dopunjavati”.
Procijenjena vrijednost Instituta Dr Simo Milošević u Igalu iznosi između 60 i 65 mil EUR, saopštio je u emisiji “Okvir” na TVCG ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.
Odović je u emisiji kazao da će se vrijednost dopunjavati i da to nije finalna procjena.
– Ostavio sam prostor da se procjena dopuni sa drugim aspektima, da se procijeni hotelski i turistički kompleks i da se vidi procijenjena vrijednost proširenih kapaciteta. Za pet-šest dana imaćemo podrobniju analizu i radiće se dopuna. Preliminarna procjena je u pitanju, a ovo nije finalna procjena koja bi se koristila za spas Instituta. A najveća vrijednost Instituta su radnici – dodao je on.
Situacija sa radnicima u ovoj ustanovi je kulminirala prethodnih dana. Radnici najavljuju štrajk, medicinske sestre napuštaju Institut, pa jedno odjeljenje prijeti da se zatvori.
Kako je kazala Marija Obradović iz Sindikata Instituta imaju veliki problem jer, kako navodi, dosta radnika napušta radna mjesta.
– Imamo najavu da će 25. aprila otići medicinske sestre, pa će se zatvoriti jedno odjeljenje. A stečaj znači gašenje instituta. Gašenjem instituta naši građani će izgubiti mnogo, jer je to jedino mjesto gdje se pacijenti mogu rehabilitovati. Mi smo uradili sve što je do nas, čekali smo, vjerovali i imali strpljenja. Ova priča traje dvije godine. Dobijali smo razna obećanja – kazala je ona.
Podsjetila je da zaposleni u institutu nisu dobili nijedan jedini euro.
– Pa i pored toga, rehabilitacija je na na vrlo visokom nivou. Prije nekoliko dana Institut su napustile tri mlade medicinske sestre ispod 25 godina. U Institutut su najvažniji resurs ljudi, a oni pozajmljuju novac mjesecima da bi preživjeli – kazala je Obradović.
Odović je poručio da ne može dati preciznu i tačnu informaciju da li će plate biti uplaćene do 25. aprila.
– U ponedjeljak ću znati više informacija. Zakon o državnoj pomoći bi nas svrstao u izvršenje krivičnog djela ukoliko potpišemo za plate, a nije stigao izvještaj Agencije za zaštitu konkurencije. Volja postoji, novac smo obezbijedili, samo nas je zakonska procedura omela. Ova Vlada je pokušala sve. Menadžment instituta je poslovao tako da sada imamo enormne dugove – tvrdi Odović.
Jedan od akcionara Žarko Rakčević kazao je da 65 mil EUR procijenjene vrijednosti nije realno.
– To je apsurd. Institut je akcionarsko društvo. apsurdno je da akcionari kao ekskluzivu ovo saznaju, a to se u normalnim državama ne bi moglo desiti. Jako sam skeptičan po tom pitanju, jer vrijednost Instituta ne bi trebala da bude ispod 120 miliona – dodao je on.
Prema njegovim riječima, ako se uvede stečaj, to će značiti propast Instituta.
– Država je bila jako loš vlasnik. Skoro pet hiljada građana se tamo liječi, i više od 800 djece. Nedopustivo bi bilo da se Institut zatvori. Pod hitno se mora prestati sa partijskim kadriranjem – kazao je on.
Prema riječima direktora Instituta Zorana Kovačevića, “svako uvažavanje radnika od strane nadležnih institucija zvuči licemjerno”.
– Radnici su izmučeni. Ti ljudi liječe pacijente, a za to ne dobijaju platu. Prvi put čujem podatak od 65 miliona procijenjene vrijednosti i iznenađen sam. Znamo da je situacija inflatorna, ali ne znamo koja je to metodologija primjenjivana – zaključio je on.
Crna Gora je ugostila Floriana Sanktjohansera, novinara prestižnog njemačkog magazina Merian koji je sinonim za inspirativne priče o luksuznim destinacijama i privlači pažnju visokoplatežnih čitalaca. Novinar je imao priliku da istraži ljepote u južnoj regiji, a njegov članak o luksuznom odmoru na crnogorskoj obali će biti objavljen krajem juna ove godine.
Putovanje je obuhvatilo posjete brojnim značajnim lokalitetima, uključujući stare gradove Ulcinja, Bara, Kotora i Budve, obilazak Solane, Ade Bojane, Cetinja, Luštice, tvrđave Mamula, Tivta, Kotora i Herceg Novog. Florian ističe da je oduševljen raznolikom turističkom ponudom, te posebno primjećuje dinamiku u luksuznom turizmu, bogatu istoriju i kulturu, kao i jedinstvene prirodne ljepote.
U sklopu posjete Herceg Novom, Florijan je obišao tvrđave Kanli kulu i Forte Mare i kroz tročasovnu turu upoznao se sa istorijatom cijelokupnog lokaliteta Starog grada.
„Ovo je moja druga posjeta Crnoj Gori, nakon što sam 2017. godine skijao na sjeveru i zaista mogu preporučiti putovanje duž obale u aprilu. Već je toplo, ali nije prevruće za šetnju starim gradovima poput Bara ili Kotora. Nisam očekivao da će obala biti toliko razvijena, jer čak i udaljene plaže i uvale imaju restorane i barove. A dinamika u luksuznom turizmu je jača nego što sam pretpostavljao, jer se u mnogim gradovima grade nova odmarališta“, kazao je novinar njemačkog magazina Merian.
Takođe, u Crnoj Gori trenutno borave novinari prestižnih njemačkih magazina: Die Welt, Cosy Magazine, TRVL Counter, Stuttgarter Zeitung, Nordwest-Zeitung, Reisen&Golfen i Rhein-Neckar-Zeitung koji ukupno imaju tiraž oko 530 000 primjeraka, kao i predstavnici štampanog medija HNA Hessische – Niedersächsische Allgemeine sa preko 2,9 miliona čitalaca.
Prema njihovim riječima ovo putovanje predstavlja zanimljivo iskustvo koje će prenijeti svojim čitaocima kroz zanimljive tekstove i fotografije.
Foto TO HN
U Herceg Novom boravili su jedan dan. Prvi dio posjete bio je rezervisan za poljoprivredno gazdinstvo „Pony art garden“ gdje su uživali u prelijepom pogledu na zaliv kao i u tradicionalnim jelima karakterističnim za podneblje Luštice.Nakon vožnje brodom kroz zaliv, prelijep doček su organizovali naši partneri iz Portonovi resorta, koji su im pokazali svoje smještajne kapacitete, hotel One&Only Portonovi, dok je na kraju posjete organizovan ručak u restoranu Noa.
Gosti su nakon posjete bili puni utisaka:
„Veoma nam je bio zanimljiv obilazak seoskog domaćinstva na Luštici i generalno mi se svidjela ljubaznost ljudi iz Crne Gore. Takođe, pejzaž je zadivljujući gdje god smo išli a posebno tokom vožnje brodom Bokokotorskim zalivom“, kazao je Stefan Wagner, novinar magazina Die Welt.
„Najjači utisak na mene je ostavio šarmantni Stari grad Budva, seosko domaćinstvo na Luštici, kao i vožnja brodom kroz zaliv. Preporučila bih Crnu Goru kao destinaciju za odmor, prije svega zbog vrlo ljubaznih ljudi, odlične hrane i divnog pejzaža“, istakla je Iris Quirin, novinarka magazina TRVL Counter.
Novinarka njemačkog magazina Stuttgarter Zeitung, Ute Müler, kazala je da je prilično uzbuđena što ima priliku da bude dio studijske posjete.
„Nikada ranije nisam posjetila Crnu Goru, ovo mi je prvi put i ostavila je poseban utisak na mene. Ova zemlja je kombinacija svega: predivnih ljudi, preukusne hrane i predivne prirode – zaista je fantastična. Moram posebno istaći unikatni grad Bar, u kojem dominiraju prijatna atmosfera i ljubazni ljudi“, poručila je Müler.
Imajući u vidu značajan broj čitalaca, očekuje se da će objave u prestižnim magazinima imati pozitivan efekat na promociju naše zemlje u Njemačkoj.
Posjetu je organizovala Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, dok su svoju podršku pored naše TO pružile i lokalne turističke organizacije Budve, Kotora, Bara, Ulcinja, Cetinja i Kolašina, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), agencija Montenegro Tourist Service – MTS, Plantaže 13. jul, hoteli Avala Resort and Villas, Swissôtel Resort Kolašin, Palata Venezia, Stara Čaršija, Dukley Hotel and Resort, Hyatt Regency Kotor Bay, Chedi Luštica Bay, Regent Porto Montenegro, One and Only Portonovi, Voco an IHG hotel, apartmani Utjeha.me i Mio Monte, kao i restoran Jadran u Budvi.
Ove godine, Peraštani i prijatelji Perasta obilježavaju 400. godišnjicu Velike pohare, gusarskog napada koji je ostavio dubok trag na istoriju našeg jadranskog dragulja. Među raznovrsnim aktivnostima u okviru obilježavanja godišnjice Velike pohare Perasta, poput uličnih procesija, izložbi, edukativnih tura i publikacija, posebna pažnja posvećena je naučnoj konferenciji “Perast i Boka kotorska na rubu propasti: 1624-2024” koja će se održati u Perastu 23. juna.
Sjećanje na događaj u kom je ovaj zalivski gradić opljačkan i spaljen gotovo do temelja, da bi se narednih decenija uzdigao u strateški centar trgovine i politike čitavog regiona, biće prilika za nova istraživanja prošlosti i razgovore o budućnosti. Istraživači društvene, ekonomske i vojne povijesti Jadrana ponudiće različite perspektive u tumačenju okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila, kao i posljedica koje je iza sebe ostavila na Perast i Boku kotorsku. Učesnici će ispitati ključne faktore koji su Perastu omogućili oporavak i razvoj, nudeći istorijske paralele savremenim izazovima.
Predavanja po pozivu će održati prof. dr Eđidio Ivetić, profesor Univerziteta u Padovi i direktor Instituta za istoriju Mletačke republike i društva iz Venecije, prof. dr. Nikola Samadržić, profesor Univerziteta u Beogradu i don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije. Zbornik radova biće objavljen u okviru specijalnog izdanja Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru.
Naučna konferencija se održava u organizaciji Pomorskog muzeja u Kotoru, Katedre za opštu istoriju novog veka Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Župe Peraške i Biskupije Kotorske, Instituta za istoriju Venecijanske države i društva (Italija), uz podršku KotorArta i SHARE Fondacije. Više detalja o konferenciji i uslovima za učešće može se naći na sledećem linku: www.pohara.me .
O VELIKOJ POHARI
Na dan 22. juna 1624. godine, flota od petnaestak galija sa oko 2.000 berberskih gusara iz Tunisa i Alžira uplovila je u Boku kotorsku. Prošli su pored Herceg Novog, koji je tada bio pod otomanskom kontrolom, i ustremili se na Perast. Grad je napadnut u večernjim satima. Odbrane praktično nije ni bilo, jer je većina mještana sposobnih za borbu bila na moru. Gusari su čitave noći pljačkali i palili kuće i crkve, a zatim otišli i sa sobom poveli preko 400 otetih žena, djece i staraca.
Uprkos ogromnim gubicima, Peraštani nisu napustili svoj razoren grad. Ukupna šteta procijenjena je na preko 100.000 dukata, dok su u naporima za oslobađanje otetih zabilježeni direktni otkupi, diplomatske misije i rasprodaja imovine. Perast je opstao, zaliječio rane i uključio se u borbu protiv gusara i otomanske dominacije. Nekoliko decenija kasnije, doživjeće procvat kao pomorski centar južnog Jadrana.
U Crnoj Gori danas se očekuje promjenljivo vrijeme, a tokom noći kiša.
Na jugu će prijepodne biti uglavnom sunčano. U drugom dijelu dana postepeno povećanje oblačnosti, a tokom noći umjerena kiša. Vjetar uglavnom slab do umjeren južni i jugoistočni. Temperatura na primorju do 20 stepeni.
More će biti umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do pojačan sjeverozapadni, tokom dana u skretanju na južni i jugoistočni. Temperatura mora 18 stepeni.
Sjutra će na sjeveru biti oblačno s kišom, u planinama sa slabim snijegom, a u ponedjeljak promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. U nedjelju prilično svježe uz umjeren sjeverni vjetar, a u ponedjeljak osjetno toplije.
Na jugu u nedjelju umjerena kiša, poslijepodne ili krajem dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje.
Meteorolozi za nedjelju najavljuju pad temperature i povremeno umjeren sjeverni vjetar. Tokom ponedjeljka pretežno sunčano uz porast temperature.
Svi korisnici crnogorskih TAG uređaja koji se registraciju putem linka mogu da nesmetano prolaze kroz sve naplatne stanice u Republici Srbiji bez zaustavljanja i putarinu plaćaju elektronski, saopštilo je JP Putevi Srbije. Ovo je zvanično omogućeno od ponedeljka u 13 časova.
– Putevi Srbije završili su sve neophodne aktivnosti koje se odnose na integraciju TAG uređaja koji se koriste za naplatu putarine u Republici Crnoj Gori sa sistemom naplate putarine u Republici Srbiji – navode iz ovog preduzeća.
Kako preciziraju, TAG uređaji iz srpskog sistema za naplatu putarine, po rečima nadležnih iz crnogorskog preduzeća Monteput, još neko kratko vreme neće biti u funkciji u Crnoj Gori zbog kašnjenja njihova dva integratora naplatnih sistema.
– Puna produkcija i funkcionisanje srpskih TAG uređaja kroz crnogorski sistem za naplatu putarine koja zavisi od crnogorske strane, po rečima nadležnih, očekuje se tokom maja tekuće godine – naglašavaju iz Puteva Srbije.
“Čehovljeva soba” zaječarskog pozorišta pred novskom publikom
Novska publika uživala je sinoć u novom čitanju uzbudljivih priča najznačajnijeg ruskog dramatičara, zahvaljujući predstavi “Čehovljeva soba” sa kojom je zaječarsko pozorište “Zoran Radmilović” učestvovalo u glavnom programu 29. Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti (HAPS).
Reditelj Nikola Zavišić i dramaturškinja Una Đelošević, zajedno sa glumcima, predstavom „Čehovljeva soba“ ponudili su publici HAPS-a scensko-muzičko putovanje kroz devet sasvim različitih krugova piščevog života. Ansambl zaječarskog pozorišta, praćen bendom, je glumom i muzikom ponudio novo čitanje klasičnih tekstova, pretačući priče ujednačeno i bez problema iz jedne u drugu. Publika je visokom ocjenom nagradila predstavu: 4,74.
Direktor zaječarskog pozorišta, Vladimir Đuričić podsjetio je da je ovo njihov drugi susret sa hercegnovskom publikom, nakon više od 10 godina, a noć prije gostovali su i u Kotoru. Kako kaže, u Herceg Novom su se i ranije, kao i sada, divno osjećali i naišli su na odličan prijem publike.
“Vidim da je i večeras publika divno reagovala. Čehov je i literatura i lektira. Ovo je stvarno divno urađena predstava, devet Čehovljevih priča, sezona prva, nadam se da ćemo iduće godine raditi drugu sezonu sa istim rediteljem i da ćemo imati prilike da se ponovo predstavimo sa tom ili sa nekom drugom predstavom u ovom divnom gradu ovoj divnoj publici”, kazao je Đuričić.
On je istakao da hercegnovsko i zaječarsko pozorište sarađuju već duže od deset godina, te podsjetio da je predstava Hercegnovskog pozorišta “Uspomene Sare Bernar” je otvorila Festival malih pozorišnih scena u Zaječaru i dobila glavnu festivalsku nagradu. Kako je dodao, dva pozorišta i tokom 29. HAPS-a dogovaraju nastavak saradnje i način da se Novljani predstave na istoku Srbije.
“Jedna od misli Zorana Radmilovića je da je umjetnost esencija ljepote koja od zla treba da nas brani. Mi na istoku Srbije i svuda gdje idemo trudimo se da se tako i ponašamo. Umjetnost budi ono najplemenitije u čovjeku i ako ima više umjetnosti biće manje zla na svijetu”, poručio je Đuričić.
Glumica Marija Stanković je za uloge koje nosi u “Čehovljevoj sobi” više puta nagrađivana, za glumačko ostvarenje večeri na 40. Nušićevim danima, za mladu glumicu na 59. festivalu “Joakim Vujić” i “Zoranov brk” na 32. festivalu “Dani Zorana Radmilovića”. Ona ističe da uživa u igranju ovog komada, zbog čega o tome ne razmišlja kao o poslu, nego kao o lijepom pričanju priča.
“Jedva čekam da radimo drugu sezonu, svi jedva čekamo sa velikom radošću da ponovo radimo tako nešto. Zaista je zahvalno raditi sa takvim ljudima, sa takvim ansamblom. Mi smo se još više povezali tokom tog procesa, zato je i došlo do toga da se sve lijepo pretače, svako ima svoju priču, svoju scenu”, rekla je Stanković.
Susret sa novskom publikom je ocijenila kao sjajan: “Svaka publika drugačije reaguje, ali na kraju uvijek vidimo da se publici dopalo i to nam je najbitnije da im prenesemo nešto, da se oni pridruže našoj igri”, poručila je Stanković.
HAPS, sa konceptom “Pozorište i muzika”, traje do 30. aprila i donosi raznovrstan repertoar. Pred novskom publikom će biti još četiri predstave u glavnom programu i tri dječije, uz prateće programe i plesnu predstavu u Off programu.
Kamerna opera “Svadba” u produkciji Slovenačkog kamerno-muzičkog pozorišta (SKGG) i kulturnog centra Cankarjev dom iz Ljubljane biće na sceni dvorane “Park” u ponedjeljak, 22. aprila od 20.30 časova.
Za jednu od najzanimljivijih i najizvođenijih opera 21. vijeka libretto i muziku uradila je kompozitorka Ana Sokolović, koja je prisustvovati izvođenju na 29. HAPS-u. Sokolović je srpska kompozitorka koja živi u Kanadi, a 2012. godine proglašena za “nacionalno blago” Kvebeka. Njen opus kamerne, operske i orkestarske muzike fascinira bogatstvom različitih formi, često je inspirisan raskošnim ritmovima balkanskog folklora.
Slovensko kamerno muzičko pozorište (SKGG) gostovalo je prvi put na HAPS-u i u Crnoj Gori prošle godine i oduševilo publiku predstavom „Exodus radosti“.
Ovogodišnjem festivalu u čijem fokusu su i dalje pozorište i muzika pridružuju se ovom kamernom operom na srpskom jeziku, sa šest ženskih glasova a capella i povremenom pratnjom udaraljki. Muzička direktorica je Jelena Sasnik, režiju potpisuje Andrej Jus, a dirigent je Iztok Kocen. Nakon uspješne premijere u Torontu, opera se redovno izvodi na operskim scenama širom svijeta, a prate je nagrade (Dora Mavor Mur za „Izuzetnu novu operu“) i sjajne kritike.
Prateći program HAPS-a nam večeras, 20. aprila donosi “Old School Disco Party Vol #3”, nostalgični-retro-party uz hitove iz sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. Druženje u “Underground Club-u” u dvorani “Park” počinje od 21 čas, a za muziku će biti zadužen DJ Luka Dubanek.
“Old School Disco Party”, jedan od omiljenih pratećih programa na HAPS-u, a posjetioci kažu najbolja žurka u gradu, nastavlja tradiciju. Podsjetićemo, Disko jedne mladosti Hercegnovsko pozorište priređivalo je uz HAPS u nekada čuvenoj novskoj diskoteci “Teutina špilja” . “Bilo je tako lijepo” i “Rekvijem za Teutu” neki su od naziva programa koji su na početku, po preporuci organizatora, okupljali starije od 30, i sve jednako oduševljavali. Oni su obnovljeni na zahtjev učesnika, koji su jednodušno ponavljali: ovo treba organizovati bar jednom mjesečno. Old school disco party ipak ostaje nostalgični, rasplesani ekskluzivni trenutak na HAPS-u.
Koproducenti 29. HAPS-a su Hercegnovsko pozorište i Javna ustanova kulture “Herceg-fest”, a pokrovitelj Opština Herceg Novi, uz podršku brojnih prijatelja festivala.
