Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Generalni direktor Ryanair-a, Michael O’Leary, najavio je namjeru da eliminiše papirne bording karte i ukloni šaltere za prijavu na aerodromima u narednih nekoliko mjeseci.
Putnici će morati da se prijave za let putem interneta ili aplikacije prije dolaska na aerodrom, a plan je da se šalteri na aerodromima potpuno ukinu do maja naredne godine.
Putnici koji ne iskoriste ovu opciju biće suočeni sa naknadom od 55 funti na aerodromu, prenose Nezavisne novine.
Na konferenciji za novinare u Dablinu, O’Leary je rekao da će ukidanje šaltera za prijavu eliminisati potrebu za naplaćivanjem te usluge na aerodromu. Ovaj potez će onemogućiti putnicima bez pametnih telefona da se ukrcaju na letove Ryanair-a.
– Želimo da se riješimo prijava na aerodromu na isti način kao što smo ukinuli šaltere za prtljag. Radimo na tome da od 1. maja naredne godine sve bude dostupno u aplikaciji, bez potrebe za papirnim kartama – rekao je O’Leary.
Takođe je naveo da, iako je lično bio skeptičan prema korišćenju aplikacije, ona radi veoma dobro, pružajući putnicima informacije o izlazima za ukrcavanje i kašnjenjima. Očekuje se da će broj putnika koji koriste aplikaciju porasti sa trenutnih 60 odsto na 80 odsto do kraja godine, a od maja neće biti drugih opcija osim aplikacije.
On je dodao da su već postavljene procedure u slučaju da putniku “iscuri” baterija telefona ili bude problema sa skeniranjem bording karte.
– Ako vam baterija crkne, imamo vaše ime, sjedište i pasoš i to možemo obraditi na vratima za ukrcavanje – rekao je O’Leary.
Ovaj potez dio je šireg plana Ryanair-a da unapredi digitalnu integraciju i smanji upotrebu papira na svojim letovima, prenosi Aero.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas će prvi put doputovati u Hrvatsku kako bi sudjelovao na samitu Ukrajina – Jugoistočna Europa u Dubrovniku, čiji je suorganizator zajedno s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
Riječ je o trećem samitu u tom formatu – prvi je održan u avgustu 2022. u Ateni, drugi u veljači 2024. u Tirani – a glavni je cilj dubrovačkog sastanka iskazati solidarnost i podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već više od dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.
Odaziv visokih dužnosnika zemalja regije na treći po redu samit Ukrajina – Jugoistočna Europa, kako se doznaje, najveći je dosad.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović na summit – nije pozvan.
Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmani, te petero premijera: grčkog Kiriakosa Micotakisa, bugarskog Dimitra Glavčeva, albanskog Edija Rame, sjevernomakedonskog Hristijana Mickoskog i predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
Dolazi Vučić?
Turska, Srbija, Rumunjska i Moldavija bit će predstavljene na razini ministara vanjskih poslova.
Večer uoči summita, Srbija je neformalno najavila da će u Dubrovnik doći i predsjednik Aleksandar Vučić, iako je ranije kao najviši predstavnik te zemlje bio najavljen ministar vanjskih poslova Marko Đurić.
Sudionici će samit, kako se doznaje, iskoristiti za niz bilateralnih sastanaka, a na skupu u Dubrovniku također će sudjelovati i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Iako ovo nije prva takva organizacija u Dubrovniku, stručnjaci ističu da prvi put stiže uglednik kojemu prijeti stalna opasnost.
“Od mjera osiguranja trase kretanja do kontrole hrane i pića, do protueksplozije; zatim trasnog osiguranja, nadzor granica, kontrola stranaca, kontrola domaćih osoba. Tako da zapravo sve mjere koje možemo zamisliti, a pogotovo u današnje vrijeme gdje su aktualni dronovi, pa antidronovi; snajperisti, kontrasnajperisti, mornarica, zrakoplovstvo”, kazao je za HTV Bono Marjanović, stručnjak za sigurnost.
“Za održavanje ovog summita pretpostavljam da bi moglo biti do hiljadu i po ljudi angažirano, to je vrlo gruba procjena”, dodao je Marjanović.
Tradicionalna manifestacija “Njeguška trpeza” biće održana u subotu, 12. oktobra na trgu na Njegušima.
“Ova manifestacija, koja godinama okuplja ljubitelje crnogorskih specijaliteta, kulture i tradicije, predstavlja jedinstvenu priliku za promociju lokalne gastronomije, posebno čuvenih proizvoda ovog kraja, kao što su njeguški pršut, sir, med i mnogi drugi autentični proizvodi sa Njeguša”, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Program počinje u 15 sati besplatnom degustacijom njeguških specijaliteta. Posjetioci će, kako je saopšteno, imati priliku da uživaju u tradicionalnoj gastro ponudi ovog kraja, koja odražava duh i istoriju Crne Gore.
“Pored gastronomske ponude, manifestacija će biti upotpunjena kulturno-zabavnim programom uz tradicionalnu crnogorsku muziku i igre KUD-a „Njegoš”, guslara Rajka Radovića i recitatorke Milice Radović, dok će od 16 sati nastupiti Tanja Šeter i Dejan Škuletić sa bendom”, zaključuje se u saopštenju.
Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est, izložba fotografija s regate tradicionalnih barki Krčka jedra ovog se mjeseca otvara u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru
Kao rezultat međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk – Kotor, a čemu su već trinaestu godinu za redom istrajni Centar za kulturu Grada Krka i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore, u petak, 11. oktobra 2024. godine, s početkom u 19.00 sati, otvara se izložba Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est kojom će biti predstavljene fotografije koje bilježe istoriju regate tradicionalnih barki Krčka jedra. U programu otvaranja izložbe učestvovaćet će i članice krčke klape „Vejanke“ koje će sljedećeg dana, 12. oktobra, u 19.00 sati, koncert održati u Koncertnoj dvorani crkve Sv. Duha.
Kotoranima i njihovim posjetiocima, gostujuća izložba ostat će na raspolaganju sve do 24. oktobra.
Plakat
Gradu Krku s pravom je dodijeljeno geslo – grad istorije i kulture, s obzirom na to da se njegovim ulicama korača i morem koje ga okružuje plovi već više od tri hiljade godina. Upravo je zavidno pomorsko nasljeđe jedna od bitnijih sastavnica bogate gradske istorije. Kažimo samo kako je krčka galija trirema Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist), u okrilju Svete lige, pored još šest galija s istočne obale Jadrana učestvovala u nadaleko poznatoj Lepantskoj bitki, 1571. godine, a kojom je, naposljetku, označen kraj turske dominacije na Mediteranu. Tom je galijom zapovijedao Ljudevit Čikuta (Ludovico Cicuta), jedan od sinova poznate krčke plemićke porodice među čijim se predcima i potomcima mogu pronaći ne samo mnogi značajni pomorci, zapovjednici i ratnici već i naučnici, liječnici, rektori i kancelari. Ovih nekoliko činjenica svjedoči o značajnoj ulozi grada i otoka Krka u kontekstu europske pomorske tradicije. Prema tome, briga o tradicionalnom brodarstvu, brodogradnji i ribarstvu predstavlja svojevrsnu obavezu, a jedan od poligona putem kojeg su se takve obaveze krenule ispunjavati je i regata Krčka jedra. Budući da na toj regati mogu učestovati isključivo tradicionalne drvene barke na jedra, u gradu Krku započela je mini-renesansa tradicionalne brodogradnje, što znači da su u posljednjih desetak godina obnovljene i javnosti prezentovane tri za grad i otok Krk najtipičnije tradicionalne brodice: dvije skromnije-pasara i guc, koje su, kao najčešće ribarske barke, othranile generacije ostrvljana, i jedna nešto veća, specifičnih obrisa-bragoc, koju su, također, koristili ribari u akvatorijumu Kvarnerskog zaliva.
Krčka jedra prva su i najstarija regata tradicionalnih drvenih brodica na istočnom dijelu Jadrana, a odvijaju se uvijek istog dana, na blagdan Velike Gospe – 15. avgusta. Ova slikovita regata prvi je put zaplovila 1998. godine idejom i zaslugom članova Jedriličarskog kluba Plav iz Krka, najstarijeg jedriličarskog udruženja u Hrvatskoj, okupljenog sada već daleke 1876. godine.
Po utemeljenju, dogovoreno je da Krčka jedra kreću iz Krčke luke sa startnom linijom između dvaju gradskih svjetionika, a start se označava posljednjim udarcem podnevnog zvona sa zvonika Krčke katedrale. Kako je s godinama regata rasla i okupljala sve veći broj tradicionalnih barki, od 2012., one se takmiče u sljedećim klasama: (1) pasara – kajić dužine do 5,25 m; (2) guc dužine do 5,25 m; (3) pasara dužine preko 5,25 m; (4) guc dužine preko 5,25 m; (5) batana; (6) gajeta, leut i druge; (7) ostale brodice tradicionalnih obilježja.
Izložba Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est u mediju fotografije, dokumentuje upravo istoriju i razvoj regate Krčka jedara, od njezinih početaka pa sve do danas. Izložbom će se tako iz arhive Jedriličarskog kluba Plav, Turističke zajednice Grada Krka i Grada Krka predstaviti fotografije krčkih fotografa Luke Tabaka, Boruta Brozovića, Lovra Šolmana, Igora Gržetića i Vladimira Kalinića, kao i nekolicina razglednica te fotografija nepoznatih autora. Ova izložba utjelovljuje još jedan način valorizacije i prezentacije tradicije otočnog brodarstva, brodogradnje i ribarstva, tradicije koja posljednjih desetljeća postaje sve cjenjenijom i prepoznatljivijom, a prema tome i izvrsnom podlogom u smislu razvijanja sadržaja koji na zaista različite načine uspješno komuniciraju baštinu. Izložbu čini 20 panoa s reproduciranim atraktivnim fotografijama i starim razglednicama, uključujući i dvojezični uvod koji ukratko progovara o povijesti regate i gradskom pomorskom nasljeđu.
Finansijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne saradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.
Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est, izložba fotografija s regate tradicijskih barki Krčka jedra ovog se tjedna otvara u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
U Luku Kotor danas će uploviti šest kruzera sa 5.490 putnika, saopšteno je iz ove kompanije. Kruzer “Mein Schiff 6” uplovio je jutros u 6 i 50 iz Splita sa 2.256 putnika, a isplovljava za Bari u 19 sati.
U 7 i 30 sati iz Drača je stigao “Monet” sa 47 putnika. Isplovljava za Dubrovnik u 18 sati.
U 8 sati je iz Dubrovnika uplovio “Viking Saturn” sa 917 putnika. Isplovljava za Split u 18 sati.
U 8 i 45 sati uplovio je “Marella Explorer 2” sa 1.741 i “Athena” sa 50 putnika. Isplovljavaju u 18, odnosno u 19 sati.
Iz Splita će u 11 i 30 sati uploviti “La belle de l’Adriatique” sa 179 putnika. Isplovljava za Dubrovnik u 18 i 30.
Nastavak radova na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica
Nastavljeni su radovi na rekonstrukciji dionice Šetališta Pet Danica, koji su započeti u aprilu ove godine. Radovi se izvode na potezu od hotela “Plaža” do Meljina, u dužini od oko 1,7km, u saradnji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, koja je završila projektnu dokumentaciju. Morsko dobro je sprovelo tender i odabralo izvođača radova za ovaj projekat vrijedan 1,5 miliona eura.
Po završetku rekonstrukcije, koja je planirana do ljeta naredne godine, Herceg-Novi će imati potpuno sanirano, popločano i osvijetljeno šetalište koje se proteže od Igala do Meljina, pružajući građanima i posjetiocima prijatno mjesto za šetnju i odmor.
Rekonstrukcija šetališta, uključujući postavljanje ograde ispod bolnice Meljine, predstavlja jedan od značajnih infrastrukturnih projekata koje realizuje Javno preduzeće Morsko dobro na području opštine Herceg-Novi.
Podsjećamo, u julu je svečano otvorena rekonstruisana Obala Nikole Kovačevića – dionica šetališta od Titove vile do Galeba u Igalu.
Srbija nema teritorijalnih pretenzija prema Crnoj Gori i nikada nije ništa uradila protiv nje, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dodajući da zvanični Beograd ne zanimaju crnogorski lokalni izbori.
Vučić je, na konferenciji za novinare u Tivtu, nakon samita Brdo – Brioni procesa, rekao da je za region važna saradnja.
„Važno je da razgovaramo i kada jesmo i kada nijesmo saglasni o nekim pitanjima“, dodao je Vučić i zahvalio domaćinima u Crnoj Gori na gostoprimstvu.
Na pitanje novinara da li je sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem razgovarao o napadima koji iz Crne Gore stižu na račun Srbije, on je odgovorio potvrdno.
Vučić je kazao da, bez obzira na svoju namjeru, neće odgovoriti nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića.
Vučić je rekao da o nedostatku sopstvenih tema govori to što su on i Srbija godinama tema.
Vučić u Tivtu – foto predsjednik .rs
On je pitao šta je Srbija učinila protiv Crne Gore.
„Da li Srbija poštuje međunarodno-javne pravne norme, rezoluciju i povelju Ujedinjenih nacija (UN)? Poštuje? Da li Crna Gora poštuje? Zašto ne poštuje rezoluciju 1244?“, pitao je Vučić.
“Na sve to, vi nas stalno optužujete za teritorijalne pretenzije, što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Mi smo rekli: “U redu je, vaša slobodna volja”“, naveo je Vučić.
On je pitao da li „srpska mafija ubija u Crnoj Gori, ili je to obrnuto“.
„Kavači i Škaljari su sela odavde, nijesu beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, istinu da zaustavite ne možete“, rekao je Vučić.
On je najavio da će uskoro posjetiti Srbe u Crnoj Gori.
„Siguran sam da ćete podijeliti takvu radost i oduševljene, baš kao što ste je podijelili sa posjetom Zorana Milanovića njegovom narodu“, rekao je Vučić.
On je poručio da će Srbija nastaviti da gradi dobre odnose.
„Ali u tim odnosima nećemo biti džak za udaranje, koji možete da mlatite kako stignete, a da vam niko nikada ništa ne odgovori, džak koji možete da lupate kako vam pada na pamet, a da mislite da smo nesposobni i neko ko se uplašio vaših laži“, kazao je Vučić, navodeći da je to njegov odgovor medijima “koji svakodnevno vode hajku”.
On je rekao da nema potrebe da sada odgovori „političarima iz prošlosti“.
Na pitanje da li se zvanična Srbija miješa u izbore u Crnoj Gori i da li sastavlja novu vlast u Podgorici, Vučić je odgovorio da nije znao čak ni ko učestvuje na tim izborima.
„Čime smo se to umiješali? Niko se u beogradskim medijima time gotovo da nije bavio“, naveo je Vučić, dodajući da ih uopšte ne zanimaju lokalni izbori u Crnoj Gori.
On je kazao da ga ne interesuje da li neko pokušava da progura jednu, drugu ili treću koaliciju.
„Jedino što nas zanima je da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas“, rekao je Vučić.
On je dodao da je samo u jednom trenutku ukazao na mržnju koju pojedini politički činioci iskazuju prema Srbiji i srpskom narodu.
„Ti koji mrze Srbiju i kojima je jedina politika da mrze Srbiju, oni mnogo govore više o sebi. Što se mene tiče, mi ćemo uvijek biti podrška srpskom narodu. Nikada nećemo rušiti Crnu Goru, uvijek ćemo je poštovati i voljeti sve njene građane“, naveo je Vučić.
On je dodao da se ponosi time što je Srbija slobodna država kojoj, kako je kazao, ne šalju mejl iz Brisela kako će da glasa.
“Mi smo zemlja koja samostalno donosi svoje odluke, tako će biti i u budučnosti”, dodao je Vučić.
On je, na pitanje da li njegova izjava da u Crnoj Gori ne znaju kako da sastave koaliciju, predstavlja miješanje u političku situaciju u Crnoj Gori, kazao da mnogo voli Crnu Goru, samo ne razumije one kojima je Srbija jedina meta i tema.
„Ne kažem da treba, ili ne treba da formiraju vlast. Niti me to zanima“, naveo je Vučić.
On je kazao da mu ne pada na pamet da se miješa u bilo kakve unutrašnje stvari Crne Gore.
„Pravite vi ovdje koalicije kakve hoćete. Srbija ništa nije učinila protiv Crne Gore. Ako se neko o nekoga u našim odnosima ogriješio, onda je to svakako obrnuto“, rekao je Vučić.
Odgovarajući na pitanje zašto ne razmjenjuju podatke o dvojnim državljanima sa Crnom Gorom, on je kazao da je državljanstvo Srbije veličanstvena stvar i da pretpostavlja da bi većina Srba iz regiona željela da ima državljanstvo Srbije.
„Nekima smeta to, a zašto – ne znam. To je vaša unutrašnja stvar, dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vama ni američko, ni albansko, hrvatsko, samo vam srpsko državljanstvo smeta“, naveo je Vučić.
Upitan da li misli da li će Svetozar Marović ostati u Srbiji nakon zastarijevanja njegove kazne, Vučić je kazao da su to pravnička pitanja.
„Ja bih vas zamolio da nam manje šaljete ovih “kavčana” i “škaljaraca”, pa ćemo se lako dogovoriti oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo negdje oko 120 mrtvih manje u Beogradu, da je manje bilo narko biznisa i svega drugog“, naveo je Vučić.
O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori, poručio je predsjednik države Jakov Milatović i dodao da bi volio da svi politički činioci odlučuju sami, jer je isključivo na njih prenijet legitimitet crnogorskih građana.
On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara kakav stav zauzima po pitanje miješanju Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore.
„O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori. Ako bilo ko drugačije misli, ne voli Crnu Goru“, rekao je Milatović na konferenciji za novinare nakon plenarne sjednice regionalnog Samita lidera Brdo-Brioni procesa.
Crna Gora, kako je kazao, ima istorijsku šansu i ne smije je propustiti.
„Uvijek smo bili najbolji da ne iskoristimo šansu koja je ispred nas. Volio bih da svi politički činioci u Crnoj Gori odlučuju sami, jer je samo i isključivo na njih prenijet legitimitet građana Crne Gore“, naveo je Milatović.
On je kazao da su danas na samitu usvojili deklaraciju i zahvalio svim učesnicima na konstruktivnoj atmosferi i dobrom razgovoru.
Kako je rekao Milatović, u vremenu geopoliitčke neizvjesnosti i složenih bezbjednosnih izazova, promovisanje dijaloga je uvijek dio rješenja.
Prema njegovim riječima, samit je bio prilika da ponove jedinstvenu poruku da je prostor Zapadnog Balkana prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da Evropska unija (EU) nije cjelovita i potpuna bez tog regiona.
“Činjenica da tu zajedničku poruku šaljemo upravo iz Crne Gore, države koja je nedavno napravila važan korak naprijed dobijanem pozitivnog IBAR-a i koja je regionalnu saradnju postavila kao ključan priporitet spoljne politike, ima posebnu vrijednost”, dodao je Milatović.
On je istakao da je duboko uvjeren da će uspjeh Crne Gore biti podsticaj i drugim zemljama regiona i da će to biti krupan korak naprijed za Zapadni Balkan.
“Proširenje EU nije samo potreba i deklarisani cilj, već predstavlja geopolitički imperativ, čak i moralni, imajući u idu brojne izazove na globalnom nivou i obećanje evropske perspektive našem regionu u Solunu prije čak 21 godinu”, rekao je Milatović.
On je kazao da su se tokom samita dotakli pitanja ključnih za evropski put i pohvalili instrument EU za reformu i rast zemalja regiona.
“Dugoročna regionalna stabilnost podrazumijeva dobrosusjedske odnose, saradnju u dobroj mjeri i konstruktivan angažman, uz prisustvo EU kao pokretačke snage”, naglasio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora jeste i uvijek će biti zemlja koja je u potpunosti posvećena regionalnoj stabilnosti.
Upitan da prokomentariše izjavu bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića da se (Milatović) nalazi pred iskušenjem i da će vrijeme pokazati da li ima hrabrosti da stupi u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista i sa njima sačini vlast u Glavnom gradu, Milatović je kazao da se danas nijesu okupili oko razgovora o budućnosti gradske uprave u Podgorici.
„Ovdje smo da još jednom pošaljemo poruku koja je važna, ako ne najvažnija u kontekstu naše vanjske politike, a to je poruka dobrosusjedskih odnosa. Danas je poruka sa ovog samita – poruka dobrosusjedskih odnosa“, rekao je Milatović.
Regionalna saradnja, kako je istakao, mora da bude utemeljena na međusobnom poštovanju i razumijevanju, i ona je osnov evropskog puta.
„Mislim da sam Đukanovića politički penzionisao prošle godine, to je ono što imam da kažem“, kazao je Milatović.
Upitan o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je Srbija tema svih napada u Crnoj Gori i da će Crnoj Gori odgovoriti upravo u Tivtu, on je rekao da tu izjavu nijem vidio.
„Znate da je Vučić, kao i svi ostali, bio uredno pozvan da prisustvuje plenarnoj sesiji. Koliko sam informisan, biće sa nama na radnom ručku“, kazao je Milatović i dodao da je Srbija danas na samitu aktivno učestvovala u dijelu izglasavanja deklaracije.
On je poručio da će, dok je predsjednik Crne Gore, uvijek slati dobrosusjednske poruke.
„Smatram da moramo graditi mostove i pozvao bih sve lidere u regionu da stavimo fokus na izgradnju mostova“, naveo je Milatović.
On smatra da je to odgovorna politika koju građani očekuju.
„Pozivam sve lidere u regionu na izjave koje treba da budu odmjerene i primjerene i koje su uvijek bazirane na međusobnom uvažavanju i poštovanju, kako bismo zajednički što prije ostvarili našu evropsku budućnost“, naveo je Milatović.
Politika Crne Gore je, kako je kazao, vrlo jasna.
„Crna Gora kao uspješna priča mora biti naredna članica EU i mi to možemo uraditi 2028. godine“, rekao je Milatović, dodajući da Crna Gora najveću podršku za to ima od Hrvatske i Slovenije.
Na pitanje da li Vučićevu izjavu doživljava kao vid prijetnje u susret pregovorima o formiranju vlasti u Podgorici, on je odgovorio da izjave svih treba da budu takve „da pokušamo da ne iznosimo domaću politiku izvan granica naših zemalja, što je, nažalost, često slučaj“.
„Ja to ne radim i očekujem i od drugih da to ne rade. Što se tiče budućnosti gradske uprave u Glavnom gradu, rekao sam da današnji samit nije mjesto razgovora o tome“, rekao je Milatović.
Milanović, Milatović,Pirc
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je da su odnosi Crne Gore i Hrvatske dobri.
“Razumijem da neki poslanici u parlamentu Crne Gore imaju potrebu da stave naglasak na nešto što ih više tišti, radilo se o rezoluciji o Jasenovcu. Po meni potpuno nepotrebno, to su stvari koje su iza nas“, naveo je Milanović.
Upitan šta misli o proglašenju političara iz Crne Gore za persone non grata, on je kazao da u tome nije učestvovao.
„Niti ću to osuditi, niti podržati, nijesam ulazio u motive zašto je to napravljeno“, rekao je Milanović.
On je poručio da treba biti oprezan kada se nekome daje status non grata.
„Čak i najvećim nevaljalcima. Ovim ništa ne impliciram. Mislim da znam ime jednog od tih ljudi, drugog, za trećeg nijesam siguran. Do toga nije trebalo doći“, naveo je Milanović.
On je rekao da je EU ogroman, vrlo inertan sistem, u koju su Slovenija i Hrvatska uspjele da uđu, i da od toga imaju korist.
„Budemo li ovoliko čekali koliko čekamo, države će izgubiti strpljenje. Našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom. U ime EU i Brisela i te ogromne i u pravilu neučinkovite administracije, ja neću govoriti”, dodao je Milanović.
On je ocijenio da EU ima svoje izazove, a to su inertnost i slabost u globalnoj kompeticiji sa jačim igračima.
“Želim da naši susjedi, izdvojiću ovdje Crnu Goru kao domaćina, budu naši prijatelji. Da bi to tako bilo, mi moramo nešto uložiti, imati razumijevanja za njihove probleme, pa ponekad i „pomutnje“ unutrašnje politike, koje su prirodne i realne”, rekao je Milanović.
On je, odgovarajući na pitanje da li sa pozicije predsjednika Hrvatske smatra „pamentnim postupanje Vlade Hrvatske i određenih zvaničnika u porukama koje šalju prema Crnoj Gori, a u kontekstu dobrosusjedskih odnosa“, kazao da je „ova epizoda možda dobar primjer kako se ne treba previše petljati u neke teme koje su prvenstveno hrvatske unutrašnje teme“.
„Ne znam šta je trebalo crnogorskom parlamentu, toj jako kratkoj većini. Vidimo da 60 poslanika u crnogorskom parlamentu to pitanje vidi ili tumači na racionalan način“, dodao je Milanović.
On je, odgovarajući na pitanje novinara kakav stav zauzima po pitanju miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, kazao da je Crna Gora je članica NATO-a i da to znači da joj Srbija, Hrvatska, niti bilo ko treći neće i ne može ništa.
„Ona je na sigurnom“, dodao je Milanović.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar je, odgovarajući na isto pitanje, rekla da kada razgovaraju o odnosima među državama, to nikada ne uključuje unutrašnje političke prilike.
Ona je dodala da, ako o tome razgovaraju, onda razgovaraju preko tet-a-tet diplomatije.
Pirc Musar je istakla da Crna Gora ima najveći potencijal za prijem u EU.
Ona je, odgovarajući na pitanja novinara, rekla da će na sljedećem samitu više morati da razgovaraju o dezinformacijama, koje su, kako je navela, rak rana svake demokratije.
„Na Zapadnom Balkanu je to problem, jer društvene mreže, algoritme koji su u pozadini, neki politiičari umiju veoma dobro da koriste. Važno je da se sljedeće godine dotaknemo i te teme“, navela je Pirc Musar.
Delegacija pobratimskog grada Đurđu u posjeti Tivtu
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je delegaciju pobratimske Opštine Đurđu (Rumunija), koju čine gradonačelnik Adrian Anghelescu i njegovi zamjenici, Ionel Muscalu i Marian Damian. Današnjem susretu u kabinetu prisustvovali su ambasador Rumunije u Crnoj Gori Viorel Ardeleanu i potpredsjednik Opštine Tivat Jovan Brinić.
„Zahvalan sam našem dragom prijatelju, gradonačelniku Anghelescuu na prijateljskim odnosima i gostoprimstvu koje su našoj delegaciji priredili u aprilu“ – istakao je prvi čovjek Tivta. „Takođe, zahvaljujem i ambasadoru Ardeleanuu i rumunskoj ambasadi, koja vodi projekat saradnje od početka. On već daje rezultate, pa je Tivat ovog ljeta dobio vrijednu donaciju daljinskog sistema za upravljanje javnom rasvjetom. Danas smo razgovarali o nastavku naše saradnje, posjeti tivatske djece opštini Đurđu tokom proljeća, uspostavljanju avio linija, te mogućnosti potpisivanja tripartitnog ugovora između opština Tivat, Đurđu i Ruse (Bugarska), što bi otvorilo vrata našem gradu u evrointegracijama i olakšalo pristup EU fondovima.“
Gradonačelnik Đurđua Adrian Anghelescu izrazio je zadovoljstvo boravkom delegacije u Tivtu. „Naša glavna strategija o kojoj smo razgovarali danas, jeste uspostavljanje trojnog ugovora između naša dva grada i našeg susjeda, bugarskog grada Ruse, uzimajući u obzir perspektivu ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Saradnju bismo započeli malim koracima kao što su razmjene učenika, a u budućnosti bi se ona podigla na viši nivo i uključivala ozbiljna ekonomska ulaganja. Želim srdačno da pozovem sve Tivćane da posjete Rumuniju i Đurđu, vrata mog kabineta su im uvijek otvorena.“
Delegacija pobratimskog grada Đurđu u posjeti Tivtu
Ambasador Rumunije Viorel Ardeleanu istakao je da je, posredstvom ambasade, u Crnoj Gori do sada sklopljeno pet saradnji sa rumunskim gradovima. „Veliko je zadovoljstvo prisustvovati današnjem susretu. Srećni smo što je postignut ugovor o bratimljenju Đurđua i Tivta i što nastavljamo razgovore o budućim projektima. Ambasada Rumunije je tu da pomogne u daljem razvoju odnosa. Veliko je interesovanje rumunskih turista za Crnu Goru i zato nam je trenutno najveći fokus na stvaranju direktnih avio veza.“
Predstavnici Đurđua borave u uzvratnoj posjeti Tivtu nakon posjete ovdašnje delegacije Rumuniji u aprilu ove godine, kada je potpisan Sporazum o bratimljenju između dva grada.
