Deseci civila poginuli su u noćašnjim izraelskim napadima diljem pojasa Gaze, izvijestili su palestinski mediji. Izraelska vojska odgovara da je ubijeno više od 50 palestinskih naoružanih napadača u borbama oko bolnice Shifa i u njoj. Hamas to odbacuje i tvrdi da im bolnica ne služi kao baza te da u njoj nema njihovih boraca. O prekidu vatre američki državni tajnik razgovarao je u Kairu s egipatskim predsjednikom.
Izraelska vojska nastavlja operacije protiv Hamasovih uporišta. Tvrde da su u Khan Younisu neutralizirali desetke palestinskih boraca i pročešljali stotinjak objekata za koje se sumnjalo da se u njima skrivaju militanti.
Uz snimke sukoba, Izrael pokazuje i distribuciju pomoći u kompleksu bolnice Al-Shifa u gradu Gazi, gdje se istodobno vode borbe. Izraelski vojnici isporučuju pakete pomoći tijekom noći, a onda ih Palestinke ujutro skupljaju.
– Proteklog dana eliminirano je više od 50 terorista u razmjeni vatre, priopćila je vojska, dodajući da je više od 140 militanata eliminirano na području bolnice od početka operacije prije nekoliko dana.
Izraelske snage objavile su i da su pronašle skladišta oružja.
Civili, pacijenti i liječnici nisu ozlijeđeni, a medicinska oprema nije oštećena, tvrdi vojska.
Informacije nije bilo moguće odmah neovisno provjeriti.
Izraelske snage upale su u najveću bolnicu u Pojasu Gaze u ponedjeljak rano ujutro u napadu na Hamas i njegovu infrastrukturu.
U operaciji su dosad ubijena dva izraelska vojnika, objavila je vojska. Privedeno je oko 160 osumnjičenih.
Izraelska vojska je već upala u Al Shifu sredinom studenog i rekla da je tamo pronašla Hamasov kompleks tunela.
Rat u Gazi pokrenuo je masakr koji su teroristi Hamasa i druge ekstremističke palestinske skupine izvele 7. listopada u Izraelu, blizu granice s Pojasom Gaze.
Izrael je izložen sve glasnijim međunarodnim kritikama zbog velikog broja civilnih žrtava i katastrofalnih uvjeta u Pojasu Gaze.
Prema palestinskim podacima, broj poginulih u Gazi gotovo je dosegnuo 32.000, uz 70.000 ranjenih. Prema međunarodnim podacima, 35% stambenih jedinica u pojasu Gaze je ili uništeno ili oštećeno.
Unatoč nastavku dostave hrane i drugih potrepština svim mogućim sredstvima, kopnom, morem i iz zraka, vjeruje se da cjelokupno stanovništvo, a prije rata bilo ih je 2,3 milijuna u Gazi, sada ima problema s osiguravanjem dovoljno hrane. Polovina njih u dogledno vrijeme suočit će se s najtežim oblikom gladi.
Postoji nada u primirje. Iako nema konkretnog napretka u pregovorima zaraćenih strana u Kataru, čini se da se između njih “smanjuju razlike”. Barem tako tvrdi američki šef diplomacije Antony Blinken, koji je posjetio Saudijsku Arabiju, a danas i Egipat.
U sklopu svoje šeste turneje po Bliskom istoku od početka rata, Blinken će posjetiti i Izrael, ali prvi put od zahlađenja odnosa između dviju inače savezničkih zemalja, koje je slijedilo upravo u vrijeme završne ofenzive na Rafah.
Rusija je objavila rat životima običnih ljudi. Izražavam saučešće porodicama i rodbini onih koji su izgubili živote u ovom terorizmu, naveo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija napala ukrajinski teritorij s više od 60 bespilotnih letjelica tipa “Shahed” i približno 90 različitih tipova projektila, javlja Anadolu.
Navodeći da je ruska vojska sinoć izvela napad na teritoriju Ukrajine koristeći više od 60 bespilotnih letjelica, Zelenski je kazao na društvenim medijima naveo da su gađani energetski objekti Rusije.
“Svijet jasno vidi mete ruskih terorista: elektrane i vodovi, brane, hidroelektrane, obične stambene zgrade, čak i trolejbus. Rusija je objavila rat životima običnih ljudi. Izražavam saučešće porodicama i rodbini onih koji su izgubili živote u ovom terorizmu”, naveo je Zelenski.
Ističući da hitne službe rade u svim gradovima pogođenim napadom, Zelenski je napomenuo da se nastavljaju napori na obnavljanju isporuke električne energije u pogođenim regijama Harkov, Zaporožje, Sumi, Poltava, Dnjepropetrovsk, Odesa, Hmenicki, Vinica i Ivano-Frankivsk.
Zračna luka Dubrovnik – foto Tonči Plazibat – Cropix
Iako je najavljeno da će zračna luka Dubrovnik dobiti letove easyJeta za Lisabon, Vuelinga za Paris Orly i Flynasa za Riyadh, samo 10 dana prije ljetnog reda letenja ovih letova još nema u sistemu, tako da je istinski mala vjerojatnoća da će se desiti.
No, aerodrom ovog ljeta dobija 21 novu liniju po čemu je daleko od bilo koje zračne luke regije.
Podsjećamo, zračna luka Dubrovnik je 2023. završila sa preko 2,4 miliona putnika, što je povećanje od 12,5% u odnosu na 2022. Prihodi ZL Dubrovnik u 2023. su 57 miliona eura, što je 13% više nego 2022.
Prema novim podacima koje je objavio UNCTAD (Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj), već više od dva mjeseca niti jedan LNG brod nije prošao kroz Sueski kanal, piše Splash247.
Posljednji put kada je LNG brod prošao kroz ovaj plovni put bio je 16. januara od kada je zbog pogoršane sigurnosne situacije u Crvenom moru došlo do masovnog preusmjeravanja brodova za prijevoz plina oko afričkog kontinenta.
Od svih glavnih segmenata trgovačkog brodarstva, LNG se ističe kao onaj koji je posljednjih mjeseci potpuno izbjegavao prolaz kroz Suez, kao što je istaknuto na tablici UNCTAD-a.
Ukupni obujam trgovine kroz Sueski kanal pao je za 50 % na godišnjoj razini u prva dva mjeseca 2024. godine, prema Međunarodnom monetarnom fondu, dok je trgovina u tranzitu oko Rta dobre nade porasla za procijenjenih 74 %, navodi Splash247.
Tranziti preko Sueskog kanala donijeli su Egiptu prihod od 10,25 milijardi dolara prošle godine, brojka za koju je Uprava Sueskog kanala priznala da bi se ove godine mogla smanjiti na oko 5 milijardi dolara.
Najnoviji podaci Clarksons Research pokazuju da su ukupni dolasci brodova u Adenskom zaljevu za sve vrste trgovačkih brodova 72 % ispod razine zabilježene u prvoj polovici prosinca.
Budva će 23. i 24. marta biti domaćin prvenstva Crne Gore u plivanju za sve kategorije u malim bazenima, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.
Navodi se da pravo nastupa i pravo na plasman imaju plivači registrovani u VPS.
Takmičenja na gradskom bazenu “Dragan Trifunović” će biti održana u konkurenciji mlađih pionira, pionira, kadeta, omladinaca i u apsolutnoj kategoriji.
Prvog takmičarskog dana takmičenje će početi u 10, a popodnevna u 17 sati.
Stara ideja da Herceg Novi dobije panoramski lift koji će mještanima i turistima olakšati i ubrzati put od Šetališta na obali do centra grada trebalo bi da uskoro bude realizovana.
Vlasnik najvećeg dijela zemljišta kojim će prolaziti trasa panoramskog lifta i investitor je privatno lice, Novljanin Veslin Paspalj koji je pokrenuo cijeli ovaj postupak prije više od decenije. Opština Herceg Novi je krajem prošle godine na Skupštini donijela Odluku o gradnji nadzemnog lifta koji kreće sa šetališta, a izlaz je ispred istočnog ulaza u Dvoranu Park. Sekretar za prostorno planiranje i izgradnju, Opštine Herceg Novi, Vladislav Velaš kaže da put do izgradnje lifta nije tako jednostavan.
– Od donošenja skupštinske odluke do danas prezentovana su dva rješenja i definitivno bi trebalo da se donese odluka u kom pravcu da se ide dalje. Što se tiče samog iznosa i koštanja tih radova i da li će da bude varijanta 1 ili 2 još uvijek nije definitivno odlučeno, ali se u ovom trenutku zna da se radi o zaista velikoj investiciji koja sigurno premašuje 1,5 miliona eura. I sama lokacija je jako zahtevna, navodi Velaš.
– Radi se o zaštićenom dijelu grada, o zapadnom podgrađu gdje su posebni uslovi i nije moguće graditi svaki tip objekta. Imali smo i konkursno rješenje pre deceniju i više, sprovela ga je Opština Herceg Novi i tada smo imali priliku da vidimo desetak pristiglih radova. Komisija je radila svoj dio posla, napravila je rang listu i sada je ovo nastavak te priče. Shodno tome donijeta je odluka o gradnji i sada slede dalje faze, izrada glavnog projekta i sledeća faza je realizacija, odnosno sama izgradnja lifta. Ako bismo u toku ove godine dobili glavni projekat, a to bi bilo realno, realizacija bi mogla da bude u narednoj godini. Cijena izgradnje nije mala, vjerovatno to prelazi očekivanja i samog investitora, smatra Velaš.
– Neko vrijeme se izgubilo da bi se pronašlo neko drugo, povoljnije rješenje, ali mislim da u ovom trenutku to nije realno, mislim na cijenu koštanja. Što se tiče same realizacije, mislim da je Opština zainteresovana da se to što pre realizuje. Ja nemam dilemu da li će se ova investicija realizovati ili ne. Da li će to biti investicija pojedinca ili će se uključiti i opština ne mogu da budem siguran, ali jedno je sigurno da će se ovo realizovati. Ima i drugih gradova po svijetu i po Mediteranu koji imaju panoramske liftove, tako da ne vidim razlog zašto i Herceg Novi ne bi imao ovakve objekte.
Panoramski lift – Herceg Novi
– Predviđene su tri prostorne cjeline, panoramski lift, pasarela i pomoćni objekti, a to su prostorije za održavanje lifta i prodaju karata i stepenište. Prevoz liftom predviđen je za minimalno osam osoba, a prema zamisli Agencije za izgradnju i razvoj panoramski lift bi imao tri stanice. Panoramski lift koristiće i Hercegnovljanima i turistima, a potrebe za tim su jako velike, kaže Velaš.
– Mislim da je to jako, jako potrebno, ima ljudi i starijih i mlađih ljudi sa zdravstvenim problemima, ljudi sa posebnim potrebama i majki sa djecom, tako da nemam dilemu da ne pričamo samo o gradskoj atrakciji već i o potrebi grada. Dugoročno, postoje planovi, postoje razne ideje o pravljenju panoramskih liftova ili pokretnih stepenica i na drugim lokacijama u gradu, ali to nije nimalo lako, posebno što se radi o zaštićenim dijelovima grada, ali mislim da su se definitivno stekli uslovi i da će se krenuti i sa realizacijom tih stvari.
– U ovom trenutku je sve u nadležnosti investitora, koliko on bude brzo radio mi ćemo toliko brzo dobiti taj lift. Sa druge strane ni to vrijeme nije neograničeno, ali moramo pokazati još malo strpljenja i siguran sam da je do kraja godine, realno da dobijemo makar završen glavni projekat, ističe Velaš.
Vrijeme je da ideja o gradnji panoramskog lifta koja je stara više od pola vijeka, a potekla je od poznatog jugoslovenskog arhitekte Nikole Dabovića koji je projektovao Dejčije odjeljenje instituta i zgradu Pošte u Herceg Novom, konačno bude realizovana.
Mladi ljubitelji pjesništva imali su priliku da se povodom Svjetskog dana poezije predstave odabranim recitacijama u Kinu Boka, gdje je ujedno održano i Opštinsko takmičenje u recitovanju za učenike osnovnih i srednjih škola Kotora. Oni koji vole da čitaju poeziju, vole i da je recituju, što se moglo čuti i vidjeti i u samom nastupu učesnika/ca različitih senzibiliteta i izražajnosti.
-Poezija mi znači puno, dosta sam recitovala, puno sam recitacija naučila, išla sam na razna takmičenja, recitovala sam i na italijanskom jeziku, putovala sam u razne gradove i drago mi je kad uspijem. Najprije je bilo školsko takmičenje, a ovo je sada opštinsko. Za mene ovo predstavlja veliko zadovoljstvo, volim poeziju, čitam kad imam vremena. Omiljeni pjesnik mi je Vitomir Nikolić, a pisac – Ivo Andrić, podijelila je svoje utiske sa nama Dunja Popović, učenica osmog razreda OŠ “Ivo Visin” Prčanj. Ona je recitovala pjesmu “Braco u seka” Slobodana Zorana Obradovića, a njene mentorke su profesorke Tatjana Došljak i Savka Tešović.
Ljepota izgovorenog stiha, dramatičnost i gestikulacija u interpretaciji, dikcija, izražajnost, prirodnost, sugestivnost recitovanja, primjerenost pjesme uzrastu recitatora, kao i cjelokupni utisak nastupa učesnika/ca bili su elementi koje je na svom “tasu” budno odmjerio Žiri u sastavu Marija Starčević, Andrea Ćoso i Daniela Nikčević.
U ovoj manifestaciji učestvovalo je ukupno 34 učenika i to iz osnovnih škola “Ivo Visin” Prčanj, “Veljko Drobnjaković” Risan, “Narodni heroj Savo Ilić” i “Njegoš” -Kotor, “Nikola Đurković” Radanovići, zatim iz srednjih stručnih škola, Gimnazije, Srednje pomorske škole i JU Resursni centar za sluh i govor “ Dr Peruta Ivanović”
Sa nastupa recitatora u Kinu Boka
Profesorke osnovnih i srednjih škola kroz nastavni program njeguju ljepotu izgovorene riječi podstičući učenike da čitaju i recituju poeziju, te se uvijek rado odazivaju pozivima organizatorki iz Gradske biblioteke i čitaonice za učešće u ovakvim programima. Nakon opštinskog takmičenja, očekuje ih i republičko. U sklopu programa predstavljena je zbirka poezije “Zelena krava” autorke Jelene Vukić iz Bara, sa kojom je razgovarala Jelena Vukasović.
Najbolji recitatori/ke:
U I kategoriji za učenike osnovnih škola od prvog do petog razreda najbolji recitatori su Tamara Pajević, Nikolina Radošević, Hana Kokot i Jakša Vukmirović. U II kategoriji za učenike osnovnih škola od šestog do devetog razreda najuspješniji su Viktor Danilović, Ksenija Kovačević, Una Marija Kokot i Maja Plamenac. Filip Popović, Irina Bulajić, Marta Borović i Anastasija Kovačević najbolji su recitatori u III kategoriji za učenike srednjih škola.
Na narednom zasijedanju lokalnog parlamenta pred odbornicima će se naći predlog odluke o izmjeni Odluke o zabrani izvođenja građevinskih radova na teritoriji opštine Tivat tokom ljetnje turističke sezone, kojom će biti definisano da zabrana gradnje stupa na snagu 1. juna i traje do 15. septembra. U ovom periodu biće zabranjeno započinjanje i izvođenje građevinskih radova, koji obuhvataju gradnju i rekonstrukciju objekata i raskopavanje javnih površina.
Trenutnom odlukom definisan je period zabrane od 01.07. do 15.09.
„Zbog produženja trajanja ljetnje turističke sezone, neophodno je zabranu izvođenja građevinskih radova sprovesti znatno ranije. U narednim godinama može se očekivati dalje pooštravanje ove mjere, u smislu ranijeg početka i kasnijeg prestanka važenja ove odluke, a sve u skladu sa ciljem povećanja zadovoljstva građana i brojnih posjetilaca Tivta tokom ljetnjih mjeseci“ – poručuju iz opštinskog Sekretarijata za privredu.
Dok se očekuje objava Studije održivog razvoja turizma u Kotoru, kruzeri nastavljaju da dolaze, a učesnici javne tribine na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo preispituju masovni turizam
Brojni su izazovi kulturnih, obrazovnih, turističkih, lučkih poslenika/ca, kao i cijele zajednice Boke Kotorske kada su u pitanju kruzing turizam i kulturni turizam, koji su bili tema javne tribine održane u amfiteatru Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru u prisustvu mnogih sudenata/studentkinja, profesora, te predstavnika ustanova muzejske, turističke i pomorske djelatnosti. Tribina koja je postala interesanija kada su prisutni počeli da postavljaju pitanja, održana je u očekivanju nacrta Studije održivog razvoja turizma u Kotoru, koju za sufinansijere Opštinu Kotor i Luku Kotor A.D. krajem marta treba da objave eksperti CLIA-e (Međunarodne asocijacije kruzing industrije -projekat nevladinog neprofitnog udruženja pri Ujedinjenim nacijama The Global Sustainable Tourism Council –GSTC).
U sjeni najave dolaska oko 500 kruzera u Luku Kotor, te planiranog razvoja stacionarnog (hotelskog) turizma i smanjenja kruzinga, učesnici tribine su razmijenili stavove iz ugla prakse-turističke privrede i akademske zajednice. Mnogo je kvalitetnih istraživačkih studentskih radova koji bi mogli da posluže donosiocima odluka, te je važno da se mladim stručnjacima pruži prilika da o tome javno govore.
Pomiriti oprečne zahtjeve
-Kada govorimo o održivom razvoju bilo kog turizma, uvijek imamo oprečne zahtjeve: “Mi smo tu da sačuvamo i prikažemo na pravi način ono što je nasleđe, ne bavimo se turizmom u prvom redu”, ekolozi će vam reći: “`Ajmo da napravimo laboratoriju na otvorenom da sačuvamo nacionalni park”, a ekonomisti: “Haj`mo da od toga napravimo biznis”. Najveći je uspjeh napraviti balans između svih tih aspekata. U pojedinim destinacijama smo zakoračili u banalizaciju prostora, a negdje sa vođenjem, prezentacijom kulture, izmišljanjem nekih priča koje bi trebalo da budu interesantne turistički, banalizujemo i kulturu. Ako igdje imamo autentičnu kulturnu matricu koju možemo da s ponosom dijelimo sa Mediteranom, s obzirom da su neke civilizacijske tekovine prošle ovim dijelom Mediterana uopšte, zaista imamo utemeljenje u trajanju, istoriji i tradiciji da to prezentujemo na pravi način – uvezivanje kruzing turista kao par exelence konzumenata kulturnog turizma, istakla je doc. prof. dr. Đurđica Perović, dekanica FTH.
Milutin iznio stav Udruženja pomorskih kapetana
Destinacijski menadžment da uvaži vrijeme zadržavanja kruzera i zagađenja
Među osnovnim izazovima u svim segmentima kruzing industrije su i organizacija posla, bezbjednost i sigurnost plovila, zaštita i valorizacija autentičnog kulturnog proizvoda, kvalitetno osoblje u muzejima- galerijama i drugo. Kad je u pitanju „destinacijski menadžment”, direktor Luke Kotor a.d. Ljubo Radović, (koji nije prisustvovao tribini) predstaviće model za upravljanje procesima planiranja, rezervacijama dolazaka brodova ove kompanije na prestižmom forumu u Đenovi.
-Menadžment destinacije, to lijepo zvuči i moderno je, ali mi ne vidimo da su u taj menadžment uključeni pomorski faktori, reagovao je Janko Milutin ispred Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, koji je potsjetio da su broj putnika/veličina kruzera i broj dolazaka kruzera u Luku Kotor i u akvatorijum Kotorskog zaliva, za turizmologe najosnovniji ulazni parametar kada se govori o kruzingu. On naglašava da je vrijeme zadržavanja kruzera isto tako veoma važan faktor, s obzirom da je akvatorij kotorskog zaliva specifičan, prije svega zbog prirodne konfiguracije – ograničene dubine, brze promjene vremenskih prilika, a najvažnije u svemu tome je ograničenje prostora za plovni put i manevar kruzera.
Milutin ističe da Udruženje pomorskih kapetana nije protiv kruzera, ali jeste za održivi kruzing koji će se razvijati na osnovu studija sigurnosti pomorske plovidbe i reda u lukama u skladu sa EU standardima. Potsjeća da je svaka luka u Evropskoj uniji u zakonskoj obavezi da ima studiju sigurnosti pomorske plovidbe, koja treba da definiše plovni put i sidrište, koliki kruzer može da se veže uz lužu ili da boravi na sidrištu, koji su uslovi za to, da odredi manevarski prostor – unaprijed definisana manovra uplovljenja i isplovljenja, procjena rizika, itd.
-Da li mi imamo nešto od navedenog? Nemamo, zato nam na moru vlada haos i svako radi što i kako hoće. Udruženje je prije izvjesnog vremena imalo sastanak sa Lukom Kotor i predstavnicima Ministarstva saobraćaja i pomorstva na kojem smo im predočili ova ogranočenja. Tražili smo od MSP da u cilju davanja odobrenja Luci Kotor za postavljanje pilona, što je zakonska obaveza, uradi ili naruči studiju sigurnosti pomorske plovidbe kakovu npr. ima Luka Gruž, koju smo im i dostavili, pa tek onda da odluči da li će dati saglasnost na postavljanje pilona. Odgovor do danas nijesmo dobili, a čujemo da Luka Kotor nastavlja sa aktivnostima oko postavljanja pilona, naglašava Milutin. On skreće pažnju na uticaj ispušnih plinova sa kruzera na našu životnu sredinu odnosno na vazduh koji udišemo tokom kruzing sezone, na buku i vibracije koje stvaraju brodovi.
-Ovdje fale zakonski okviri, poštovanje zakona, to je osnova svega da bi Luka Kotor kao komercijalni subjekt imala šta da radi, a ne da se traže “rupe u zakonu” i da se čine stvari koje su za nas neprimjenjive. Saglasnost treba da daje Ministarstvo pomorstva, ali ta saglasnost mora da se usaglasi sa studijama Luke, poručio je Milutin.
Postavljanje pilona – Luka Kotor
Da Luka radi u skladu sa normama propisanim na osnovu dobijenih koncesija, te stoga ne može biti neko ko uređuje saobraćaj u Zalivu, naglašava Maja Danilović ispred AD Luka Kotor. Govoreći o odgovornom ponašanju ove kompanije, objasnila je da pri upravljanju plovilima na ulasku u Bokokotorski zaliv, lučki kapetani i piloti obraćaju pažnju i na uslove koji su dozvoljeni i na ono što je uređeno važećim propisima. Luka Kotor je preuzela aktivnosti u pripremi idejnog rješenja za simulaciju snimanja i praćenja projekta postavljanja pilona, ali bez analize podataka neće nastaviti s tim dalje.
-Luka Kotor predstavlja privredno drušvo koje u svojoj praksi brine o tome da ekonomski benefit brodova bude iskorišten na najbolji mogući način. Postoji obaveza da se napreduje u smislu boljeg menadžmenta upravljanja dolascima i brojem ljudi koji posjećuju Kotor i da se kreiraju strategije, koje će u budućnosti taj broj dolazaka svesti na optimalan nivo. Krenulo se ozbiljno u priču održivosti kruzinga kod nas, jer nije samo važno da mi objeručke dočekamo brodove i da ih raspoređujemo, već da vidimo kako na pravi način organizovati turističku ponudu grada, poručila je Danilović.
Najavljujući aplikaciju za prijavu gostiju iduće godine, Jovan Ristić, direktor TO Kotor ističe velike kontroverze kada veliki broj izletnika posjećuje naš grad, a još uvijek su nepoznati podaci o efektima zagađenja i negativnih uticaja kruzera.
-Veoma brzo ćemo imati rezultate jedne studije koja je u izradi. Iako uvijek kao pojedinci gledamo negativne strane, trebamo imati u vidu da ti ljudi, koji kao izletnici dolaze u naš grad, nisu samo gosti našeg grada, nego obilaze i druga okolna mjesta i doprinose njihovom razvoju, a svjedoci smo da se i naša privreda oslanja na goste, koji kratko vrijeme provode u našem gradu. Često se postavlja pitanje koliko ti turisti troše i doprinose našoj zajednici, a zaboravlja se ono što kao putnici jednog broda plaćaju u okviru taksi, kazao je Ristić.
Studenti najbrojniji na tribin
Apsolutni gubitak autentičnosti
Najveći izazov za zaštitare i promotere kulturne baštine je na koji način pomiriti zahtjeve valorizacije i konzervacije kulturnog naslijeđa sa pretpostavnom masovnog turizma.
-Ono što je najveći izazov na nivou našeg grada nije novost, a to je apsolutni gubitak autentičnosti u smislu očuvanja kulturne baštine. Stari grad se pretvorio u neku vrstu kulise, gdje se fabrikuju istine. Turistički vodiči turistima saopštavaju da je Kotor grad mačaka, jer su mačke spasile grad od kuge. Mislim da je to pogrešan put da Kotor bude jedna kulturna destinacija i da smo u tom kontekstu svi dužni da insistiramo na činjenicama i našem kulturnom nasljeđu. U protivnom ćemo se pretvoriti u jeftini proizvod, što nikome nije cilj, ističe Dušica Ivetić, direktorka OJU Muzeji.
Problemi i izazovi su brojni, međutim, oni će biti veći, složeniji, kompleksniji kako se ulazi u sljedeću fazu razvoja kruzing turizma i zahtijevaće mnogo više znanja, rada, organizacije i strateškog menadžmenta, uz stručni, naučno i planski” pristup, smatra doc. dr Ilija Moric, prodekan za nastavu FTH.
U okviru tribine “Kruzing i kulturni turizam u turističkoj ponudi Crne Gore – izazovi i perspektive” prof. dr Tatjana Stanovčić je naglasila potrebu aktivnog dijaloga lokalne uprave i ostalih aktera u turizmu, koje je pozvala da sarađuju integrisano, transparentno, zajedno, uz provjerene informacije, bez improvizacija.
