Meksiko: Raspoređeno 10 tisuća vojnika kako bi se zaustavilo širenje nasilja Foto: Luis Cortes / Reuters
Najmanje 73 osobe poginule su u pokušaju meksičkih snaga sigurnosti da uhite vođu najvećeg i najkrvavijeg kartela Halisco nove generacije El Mencha koji je umro u pritvoru.
Meksiko je rasporedio najmanje 10 tisuća vojnika kako bi pokušao zaustaviti daljnje širenje nasilja.
Riječ je o najvećoj sigurnosnoj operaciji u posljednjih desetak godina i označava moguću prekretnicu u ratu protiv kartela.
– Sve operacije provode savezne snage i u njima ne sudjeluje SAD. No kao što smo već rekli, postoji velika razmjena informacija, ponajprije obavještajnih. Američka vlada dala nam ih je, ali cijela operacija, počevši od planiranja, u nadležnosti je saveznih snaga, u ovom slučaju Ministarstva nacionalne obrane, rekla je Claudia Sheinbaum, meksička predsjednica.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina najavio je u petak da će do svibnja u proceduru biti upućen novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim će se omogućiti pojačana kontrola objekata za iznajmljivanje i praktički “objaviti rat” iznajmljivanju smještaja turistima “na crno”.
“Do maja planiramo poslati u proceduru donošenje Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim na određeni način ‘objavljujemo rat’ iznajmljivanju ‘na crno’ i neregistriranoj djelatnosti”, rekao je Glavina uoči početka 5. Kongresa obiteljskog smještaja.
Po njegovim riječima, tim zakonom utjecat će se u digitalnom smislu na neregistriranu djelatnost tako što će se provoditi uredbe EK o kratkoročnom najmu. “Na platformama se neće moći pojaviti iznajmljivači koji nisu registrirani i koji nemaju rješenje o pružanju usluga,” izjavio je Glavina. Objasnio je kako će zakonom biti regulirano da svaki smještajni objekt – soba, apartman ili kuća za odmor, ima svoj identifikacijski broj kojeg će pratiti Porezna uprava, koja će tako moći svakodnevno dobivati povratne informacije.
Dalmacija – Makarska – foto Boka News
“To je obveza po odredbi Europske komisije o velikoj platformi i mi ćemo tako moći raditi strahovito veliku kontrolu što se događa bez fizičkog odlaska na teren,” poručio je Glavina. Rekao je i da se planiraju komunalnim redarima, carini i Državnom inspektoratu dati ovlasti praćenja neregistriranih djelatnosti.
Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS) Barbara Marković je istaknula kako će se na dvodnevnom kongresu na posebnom okruglom stolu raspravljati i o reguliranju “sive zone smještaja na crno.” Prvog dana kongresa raspravljat će se o novim pravilima i zakonima koji se odnose na obiteljski smještaj, a drugog dana će se odgovarati na postavljena pitanja, najavila je.
Kotor – Da li ste se ikada zapitali koliko poznajete prostor u kome živite? NVO Expeditio poziva građanke/e da u subotu 28. februara 2026. u 11:00h prošetaju gradom uz mladu licenciranu turističku vodičkinju Isidoru Stanišić.
Organizujemo prvu od ukupno četiri planirane besplatne edukativne ture, koje vode mladi turistički vodiči. Preostale ture biće organizovane posljednjih subota u mjesecu tokom proljeća.
Građani/ke će, dakle, imati priliku da čuju kako ture vode mladi turistički vodiči, a ova aktivnost se organizuje u okviru programa „Baština područja Kotora – očima mladih“.
Prva, februarska, tura biće kroz Stari grad, dok će lokacije i tačni datumi narednih tura biti blagovremeno najavljeni.
Kada živimo u jednoj sredini, često prestanemo da primjećujemo njene vrijednosti. Pa ipak, naši gradovi ne treba da budu samo prostor atraktivan turistima koji dolaze iz nekih drugih zemalja.
Zato vas pozivamo da sagledate poznate kotorske lokacije kroz perspektivu mladih turističkih vodiča, provedete kvalitetno vrijeme sa porodicom i sugrađanima/kama, i podržite mlade ljude koji, na ovaj način, doprinose zajednici.
Tura je namijenjena prvenstveno lokalnom stanovništvu – mladima, njihovim roditeljima, porodicama, svim zainteresovanim građanima i građankama područja Kotora (i šire).
Datum: Subota, 28. februar 2026. Vrijeme: 11:00h Mjesto okupljanja: Glavna gradska vrata (kod kamenog kioska) Jezik: CG Učešće: besplatno
Prijava je obavezna
Broj mjesta je ograničen, a prijava nam je potrebna i kako bismo vas mogli kontaktirati u slučaju eventualnog odlaganja (npr. zbog vremenskih prilika).
Ovaj projekat sprovodi Expeditio u okviru nacionalnog programa BOOST: Balkan za optimizaciju mogućnosti, održivost i transformaciju civilnog društva, koji sprovodi ALDA uz podršku Francuske agencije za razvoj (AFD), kao i u okviru projekta podržanog od strane Opštine Kotor.
Nakon dva uspješna izdanja koja su potvrdila da Crna Gora ima snažan, autentičan i međunarodno relevantan fotografski potencijal, „Tivat Photo Days“ ulazi u svoje treće izdanje.
Kao jedini fotografski festival u Crnoj Gori, „Tivat Photo Days“ nije samo mjesto susreta autora, već platforma za dijalog, istraživanje i afirmaciju savremene fotografije. Festival okuplja umjetnike, teoretičare, kustose i publiku iz zemlje i inostranstva, gradeći prostor u kojem se lokalna scena povezuje sa regionalnim i evropskim tokovima.
Treće izdanje festivala nastavlja misiju razvoja fotografske kulture, profesionalne razmjene i podrške autorima svih generacija. U tom duhu, sa velikim zadovoljstvom objavljujemo konkurs za učešće na trećem „Tivat Photo Days“ festivalu.
Od danas je otvoren javni poziv za sve fotografe/kinje iz Crne Gore na temu “Emocije”.
Izložba će biti organizovana u Tivtu, u javnoj ustanovi “Muzej i galerija Tivat” u okviru jedinog festivala fotografije u Crnoj Gori – “Tivat Photo Days”.
Konkurs je otvoren od 23.02.2026. do 29.03.2026.
Minimalan broj fotografija po autoru je pet, a maksimalan osam fotografija.
Primat će imati konceptualni radovi, kao i radovi koji su nastali u protekle dvije godine.
Takođe, mogu se slati i fotografije koje su nastale ranije.
Emocije su univerzalne, ali istovremeno duboko lične. One se vide u izrazu lica, gestu, dodiru i pogledu, ali i u tišini prostora, svjetlu pejzaža, predmetima koji nose sjećanja. One su pokretač umjetnosti i unutrašnji impuls koji autora navodi da stvori.
Tema „Emocije“ otvara prostor za široku interpretaciju – od direktnog bilježenja ljudskih osjećanja poput radosti, tuge, straha, ljubavi ili usamljenosti, do suptilnih, unutrašnjih stanja koja se izražavaju kroz atmosferu, simboliku i lično promišljanje.
Autori mogu istraživati emocije kroz portret, dokumentarni pristup, autoportret, pejzaž kao metaforu unutrašnjeg stanja, društvene odnose, lične narative ili konceptualne radove. Pozivamo autore da promišljaju ono što ih istinski pokreće – šta ih emotivno dotiče, pozitivno ili negativno, mijenja, uznemirava ili inspiriše – i da kroz fotografiju podijele svoju autentičnu perspektivu.
U okviru trećeg festivala fotografije “Tivat Photo Days” biće organizovan okrugli stolovi na
temu “Fotografije u savremenom konceptualnom izrazu“, i „Autorska prava i intelektualna svojina”.
Povodom međunarodnog praznika, Dana planete zemlje, organizovaće se ciklus edukativnih radionica na temu „Ekologija i fotografija“.
Osim izložbe na temu “Emocije” na festivalu će biti upriličeno otvaranje izložbe crnogorskog fotografa Radoja Jovanovića sa izložbom „Halal Rivijera“, nakon otvranja razgovor sa autorom.
U toku festival biće upriličena izložba foto klubova iz regiona kao i konkurs za dječiju fotografiju.
Otvaranje festival „Tivat Photo Days“ će biti osmog aprila i trajaće do kraja mjeseca.
Organizator festivala je NVO “Fluid Drum” iz Tivta sa partnerom javnom ustanovom
“Muzej i galerija Tivat”. Kao i prošle na festivalu će biti tri nagrade:
* Grand Prix „Vojo Radonjić“ – nagrada za najbolji rad festivala koja je dobila ime po jednom od najznačajnijih crnogorskih fotografa
* Nagrda za najbolju eko priču
* Nagrada piblike
Fotografije koje se šalju za konkurs pojedinačno imenovati po principu – ime i prezime
autora, redni broj fotografije (marko_marković_1) – Imenovati rad, odnosno seriju fotografija
i označiti godinu nastanka. Dozvoljena je minimalna obrada fotografija (svjetlo, krop,
kontrast, boja, crno-bijela) – Slati format fotografije – jpg, 1500 piksela duža ivica kao i
originalnu veličinu fotografija spremnu za print, u posebnim folderima.
Prijave sa radovima slati na mail: tivatphotodays@gmail.com.
Autorska prava: Sva autorska prava na poslate fotografije ostaju u vlasništvu autora tih
fotografija, fotografije se nakon izložbe arhiviraju. Organizatori se obavezuju sve fotografije potpisivati imenima i prezimenima autora prilikom korištenja na izložbenim postavkama, i u reklamne svrhe u svim digitalnim, printanim i televizijskim medijima, a koje se tiču ove izložbe.
*Organizator zadržava pravo za eventualne izmjene pravila konkursa o kojima su dužni
pravovremeno obavijestiti javnost. Svi autori koji se prijave na konkurs potvrđuju da
prihvataju sva gore navedena pravila učešća.
Tivat Photo Days 2026. godine predstavlja centralnu platformu za razvoj crnogorske fotografije, integraciju mladih autora u savremeni kulturni život i jačanje međunarodne vidljivosti Crne Gore kroz jedini specijalizovani festival fotografije u zemlji.
Već 11 godina mladi iz NVO Naša akcija pružaju snažnu i kontinuiranu podršku tradicionalnom Zimskom kotorskom karnevalu, dajući nemjerljiv doprinos očuvanju duha i tradicije Kotor.
Saradnja sa Kulturnim centrom Nikola Đurković tokom svih ovih godina odvijala se na izuzetnom nivou, kako kada je riječ o karnevalu, tako i o brojnim drugim događajima, među kojima se posebno izdvaja nekadašnje Kotorsko pozorište za djecu. Ova partnerstva svjedoče o posvećenosti mladih ljudi koji svojim radom doprinose kulturnom i društvenom životu zajednice.
Posljednjih godina organizaciji su se pridružili i mladi iz Omladinski tim Tivat, sa kojima zajedno realizuju više od 110 volonterskih aktivnosti godišnje. Ovi uspješni i energični mladi ljudi, koji su se prethodnog vikenda vratili sa podrške Splitskom maratonu, svoje slobodno vrijeme provode kvalitetno – pružajući podršku organizacijama, učeći kako da sarađuju sa brojnim partnerima i razvijajući vještine komunikacije i liderstva.
Naša akcija
Kako često ističe osnivačica i direktorica organizacije, Patricia Pobrić, mladi kroz volontiranje postaju lideri spremni da samostalno pokreću i podržavaju inicijative, ne samo u Crnoj Gori već i šire. Posebno je značajno to što gotovo sve funkcije unutar organizacije – od odnosa s javnošću, vođenja društvenih mreža, organizacije akcija i komunikacije sa partnerima – vode upravo mladi, pretežno uzrasta od 16 do 25 godina.
Od 2010. godine iz ove organizacije izrasla je snažna dijaspora mladih ljudi rasprostranjena širom svijeta. Više od 90 odsto njih danas su uspješni profesionalci, ali su i dalje povezani sa organizacijom. Kada god borave u Crnoj Gori ili pronađu vrijeme uprkos poslovnim i porodičnim obavezama, rado se vraćaju i ponovo uključuju u aktivnosti, potvrđujući da su vrijednosti volontiranja trajne i duboko ukorijenjene.
O mladima iz Naše akcije i Omladinskog tima Tivat svi koji su imali priliku da sa njima sarađuju govore isključivo riječi hvale – što predstavlja snažan kontrast često negativnoj slici o mlađim generacijama koja se plasira u javnosti. Oni su organizatori, lideri i doživotni volonteri, ali prije svega prijatelji koji svojim životima doprinose izgradnji jedni drugima, boljeg društva, prenoseći iste vrijednosti i na buduće generacije.
Za porodice koje imaju tinejdžere i traže kvalitetan i siguran prostor za njihov razvoj u današnjem društvenom prostoru, Naša akcija se tokom godina pokazala kao pravi put – mjesto gdje mladi uče, rastu, stvaraju i postaju odgovorni građani Crne Gore i svijeta.
Pred više hiljada posjetilaca, po lijepom i sunčanom vremenu Kotorani su u nedjelju 22. februara na spalili ovogodišnjeg krivca, koji je u duhu karnevalske tradicije proglašen krivim za sve loše, za nedaće i probleme, u protekloj godini u Kotoru i Crnoj Gori. Karnevala su nazvali “Miron Tribulus zvani Pirun“.
Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima i kreativnim nastupima karnevalskih grupa. Velika karnevalska povorka okupila je mališane kotorskih vrtića, učenika osnovnih i srednjih škola.
U povorci ovogodišnjeg karnevala na čelu sa kraljicom karnevala Teom Grgurević učestvovale su 22 karnevalske grupe, među kojima i mala kraljica karnevala Petra Bilafer, Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, mažoreke Fešta, mažoretke Alisa, mažoretke Lili i mažoretke Modest Tivat.
Kotorski karneval ove godine slavi 508 godina postojanja.
Spaljivanjem arnevala završene su Zimske kotorske karnevalske fešte.
Baština nije scenografija – poruka je kolektivne karnevalske maske OJU „Muzeji“ Kotor, koja je juče osvojila prvo mjesto na Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu 2026.
Oživjeli smo podvodni svijet i mitološku simboliku kako bismo ukazali na narušenu ravnotežu u Prirodnom i kulturno‑istorijskom području Kotora, za čije očuvanje snosimo civilizacijsku odgovornost.
Muzeji Kotor – Baština nije scenografija
Središnja figura maske je Posejdon oko koga se kreće čarobni i ranjivi svijet morskih bića. Na vrhovima trozupca proboden je gliser, simbol gubitka mjere u postupanju s prirodom i prostorom koji nam je povjeren.
Kotorski karneval – Posejdon – foto Boka News
Kontrast između glisera i nestvarnog podvodnog svijeta naglašava osnovnu poruku maske: zaštićeni prostor ne može se tretirati kao roba, resurs ili scenografija koju trošimo. Baština je živi sistem koji opstaje uz odgovornost, znanje, brigu i strpljenje.
Muzeji Kotor – Baština nije scenografija
Maska je izrađena u muzejskom ateljeu i rad je akademskog umjetnika Čede Petrovića. Figura Posejdona rad je akademske umjetnice dr um Dušice Ivetić, a u izradi, koja slijedi venecijanske tajne zanata, učestvovale su naše Branka Bojanić, Ivana Dragomanović i Danica Vodovar Vujaš.
Koristimo priliku da se zahvalimo na značajnoj podrušci koju je dobila naša ustanova, poručili su iz OJU Muzeji Kotor.
Primorac uputio zvaničnu žalbu nadležnim tijelima European Aquatics
Povodom odluke European Aquatics o izmještanju utakmice osmine finala Evrokup-a sa bazena “Zoran Gopčević“ u Kotoru, Vaterpolo klub Primorac obavještava javnost o sljedećem:
VPK Primorac je klub sa višedecenijskom tradicijom, koji više od jednog vijeka predstavlja Kotor, Crnu Goru i evropski vaterpolo na najvišem nivou. Naš klub je uvijek bio i ostaće posvećen isključivo sportu, fer-pleju i poštovanju međunarodnih sportskih propisa.
Stav Kluba po ovom pitanju je čvrst i jasan – imamo pravo da utakmicu evropskog takmičenja igramo na svom domaćem terenu, pred domaćim navijačima, u bazenu koji je uredno registrovan i licenciran za međunarodna takmičenja. Smatramo da se to pravo može ograničiti isključivo na osnovu jasno utvrđenih, objektivnih i obrazloženih razloga, zasnovanih na pravilima i dokazima, što ovdje nije slučaj.
Posebno naglašavamo da VPK Primorac ne želi da bude uvučen u bilo kakve političke rasprave niti da bude instrument bilo čijih političkih stavova ili pritisaka. U proteklom periodu smo se više puta, bez uspjeha, obraćali nadležnim organima European Aquatics sa zahtjevom da se riješi problem koji pojedini hrvatski klubovi imaju sa nazivom gradskog bazena u Kotoru, obzirom da naziv objekta ne određuje niti o njemu odlučuje naš klub, već Opština Kotor kao vlasnik i upravljač objekta. Klub nema niti zakonsku niti faktičku nadležnost po tom pitanju, niti ono može i smije biti razlog za ograničavanje sportskih prava našeg kluba i naših sportista.
U komunikaciji sa European Aquatics, VPK Primorac je izričito naveo da garantuje punu bezbjednost svih učesnika događaja – igrača, stručnih štabova, sudija, delegata i gledalaca – u saradnji sa nadležnim državnim organima i institucijama. Do danas nije ukazano ni na jedan konkretan bezbjednosni rizik niti je predočen bilo kakav zvaničan izvještaj koji bi doveo u pitanje organizaciju utakmice u Kotoru.
U cilju zaštite svojih prava i integriteta takmičenja, VPK Primorac je:
-uputio zvaničnu žalbu nadležnim tijelima European Aquatics, sa zahtjevom za hitno odlučivanje;
-pripremio hitnu tužbu Sudu za sportsku arbitražu (CAS) u Lozani, zajedno sa zahtjevom za donošenje privremene mjere;
-obratio se Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore, Vladi Crne Gore, Opštini Kotor i Crnogorskom olimpijskom komitetu, imajući u vidu da ovo pitanje prevazilazi okvire sporta i potencijalno zadire u širi institucionalni i međunarodni kontekst sa posljedicama koje je u ovom trenutku teško predvidjeti.
VPK Primorac će se do kraja boriti za svoja prava, za princip jednakog tretmana i za očuvanje sporta od političkih uticaja. Smatramo da sport mora ostati van politike, a da se eventualna politička pitanja ne mogu i ne smiju rješavati kroz sportska takmičenja i preko leđa sportista, te insistiramo da se vaterpolo rješava na sportskom terenu, u skladu sa pravilima i duhom međunarodnog sporta.
O svim daljim koracima javnost će biti blagovremeno obaviještena, saopšteno je iz VPK Primorac Kotor.
Presrećna je što izlaže u Kotoru, odakle su joj majka, tetka, rodbina…
Priče o svom djetinjstvu i životu kraj mora akademska slikarka Danijela Stanković Drobnjak iz Bara ispričala je kotorskoj publici kroz slike iz opusa koji je stvarala godinama, vođena ljubavlju prema Mediteranu, njegovim motivima i bojama.
Postavka obuhvata 24 slike rađene tehnikom akrila na platnu, kao i u kombinaciji sa kolažom. Slike su stvarane u periodu od 2020. do 2026. godine, a neke su bile izložene ljetos u Galeriji “Vojislav Bulatović Strunjo” u Bijelom Polju. Šest od izloženih djela rađeno je specijalno za Kotor, gdje su prvi put predstavljena.
Senzibilitet motiva morskog svijeta, kolorita i tehnika odaje ženski rukopis već na prvi pogled, a to potvrđuju i poetski nazivi: “Talas”, “Iskorak”, “Nautilus”, “Suza”, “Preplitanje”, Transformacija”, “Univerzum”, “Par”, Zvijezda”, “Zapetljano”, “Konekcija”, “Sidro”, “Meduza”, “Varijacija”, “Svijet u morskim dubinama”, “Drvo života”, “Lanac”, “Ulov”, “Leptir”, “Beskonačnost”…
Iz Danijelinog opusa
S obzirom da je Danijelina majka iz Kotora, njena rodbina je odavde, a u ovom gradu je, kaže provela pola djetinstva, dugo se i sa posebnom pažnjom pripremala za ovu izložbu,
-Mnogo mi znači to što izlažem u Kotorskoj galeriji, iskreno sam srećna, jer sam dugo čekala priliku da vam se predstavim i onda sam htjela da se dobro pripremim. Odrasla sam ovdje, u Kotoru kod tetke, kao i na Šušanjskoj plaži, pored mora i razumljivo je da je more moja glavna tema. Motiv ribe za mene znači miris mora, riba je i simbol hrišćanstva. Morski svijet i ljudski svijet se prepliću, ima dosta sličnosti među njima, zajedno čine kosmički svijet, ali podmorje je neki drugačiji svijet od našeg. I tu se odvija neki svakodnevni život kao i kod nas, objašnjava umjetnica, koja je strastveni ronilac, pa otuda i njena fascinacija podmorskim svijetom – ili to proizilazi jedno iz drugog.
Vrijeme izolacije tokom pandemije “korona” virusa i za nju, kao i za mnoge kreativne ljude značilo je intenzivno osvješćivanje i potvrdu istorijske činjenice da su slikari bili najplodonosniji dok je bilo karantina i ratova. Danijela je te 2020. godine uradila nekoliko slika koje se u postavci ističu koloritom, zlatnim nitima i “čovječuljcima”.
Publika na otvaranju izložbe
-To je neki moment kad si prinuđen da budeš sam sa sobom, da razmišljaš o sebi, o svojim potrebama i postupcima, možda i nekim svojim planovima, jer postoji vrijeme kad treba da “zaviriš” malo u svoju dušu, kaže umjetnica. Skreće nam pažnju na male figure ljudi na slikama, koje za nju nose posebnu simboliku duhovnog rasta.
-Ovi mali ljudi mijenjaju boje -boja je vrsta aure. Počela sam od crne i redom ti ljudi prolaze kroz razne boje i dolaze do ekumena zelenog, gdje vode računa o prirodi. To su neke aure koje mi svi imamo, samo što se one mijenjaju prelaskom iz svijeta u svijet. To znači da čovjek sam sebe stalno unapređuje, stalno se duhovno razvija do nekog momenta gdje ta aura ne postane bijele boje – čista duša, s tendencijom da raste, objasnila nam je umjetnica.
Iz Danijelinog opusa
Kao nastavnica u školi “Jugoslavija” u Baru uspijeva da uskladi obaveze rada u školi sa umjetničkim stvaranjem, jer su joj djeca već odrasla. Dok su bila manja, briga oko njih oduzimala joj je puno vremena i energije.
-Vremenom su djeca počela da mi uzvraćaju tu energiju, a što sam starija, to sam kreativnija, ta energija mora da se realizuje, kaže Danijela Stanković Drobnjak.
Kao i većina umjetnika u Crnoj Gori i ona je sama svoj “menadžer” – javlja se na konkurse, organizuje sama svoje izložbe, pored onog glavnog stvaralačkog posla.
-Imam određeni krug akademskhi slikara u Baru, prvenstveno Goran Ćetković, koji mi je inače i kolega po struci i po pedagoškom radu, kao i Dalibor Ćetković, koji sami sebi organizuju izložbe, te sa njima sarađujem po tom pitanju. Nemamo udruženje, ali bi trebalo da poradimo na tome, kaže umjetnica i dodaje da za jun planira izložbu u Nevesinju, ali još ne zna datum.
Radmila Beća Radulović je u ime domaćina – Kulturnog centra, čija je direktorka, pozvala publiku da prepozna djelić sebe u mediteranskim bojama i maštovitim motivima koji na Danijelinim slikama odišu toplinom i ljubavlju.
Izložba u Gradskoj galeriji može da se pogleda do 16. marta.
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca, za mjesec januaar 2026. i vaučer u iznosu od 70 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Hamdi Truma sa gofom od 27.5 kg.
Ulov je ostvaren na ušću Bojane, a gof je ulovljen na mrtvi mamac (kublu).
Pri ulovu korišćena je mašina Penn Spinfisher mms 8500, štap Penn Batalion, kao i konac Daiwa J Braid.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio Dragoljub Kopitović sa lignjom od 1.208 grama.
2. Mjesto_Dragoljub_Kopitovic
Lignja je ulovljena sa pristana u Petrovcu.
“Izvlačio sam je bogami nešto više od 10 minuta. Vukla je otpušteni dril više puta. Pažljivo sam kontrolisao njene pokrete i kada sam je uvukao u meredov bio sam presrećan!”, ovim riječima je Dragoljub opisao ulov.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Igor Konatar sa ulovljenim zubatcem od 8.8kg.
3. Mjesto Igor Konatar
Zubatac je ulovljen na dubini od 64 m. Kao mamac korištena je lignja, a od ostale opreme Igor je koristio štap Okuma Fireball 100-300, multiplikator Sakura Lagoa Jigger, strunu Major Craft Dangan braid 0,26 kao i Daiwa xlink 60lb.
Da biste se prijavili za nagradnu igru potrebno je da nam pošaljete sliku ulova zajedno sa ribolovcem, broj ribarske dozvole, težinu ulovljenog primjerka kao i način na koji je došlo do ulova, odnosno interesantnu ribarsku priču.
Prijavite se! Podijelite sa nama svoju ribarsku priču!
