“Odbacujemo tendeciozne i zlonamjerne izjave sveštenika Mijajla Backovića (u emisiji „Slobodna zona“ , TV Prva) i pokušaj degradacije Hrvata koji vjekovima žive u Boki Kotorskoj” – saopšteno je iz Pokreta Evropa Sad Tivat.
“Konstatacija da su Hrvati „projekat“ , kako je rekao – još od drugog svjetskog rata, duboko vrijeđa sve pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Pozivamo predsjednika Opštine Željka Komnenovića da pod hitno osudi ovakve poruke i da se u ime građana Tivta ogradi od izjave sveštenika Backovića, kako bi se očuvao multietnički sklad i suživot, po kojem se Tivat izdvaja i prepoznaje. Reagovanjem na ovakve neistine, Komnenović mora da pokaže da je predsjednik svih građana naše Opštine” – saopšteno je iz Pokreta Evropa Sad Tivat.
Kako javljaju naši čitaoci veće nekoliko dana su velike sobraćajne gužve prema Kotoru. Ako krenete u bilo koje doba dana kolone su od polovine tunela preme Kotoru a na prolazak kroz grad se čeka i više od sat vremena.
Mnogi učesnici saobraćaja u tunelu se okrenu i vrate nazad ili pokušavaju proći preko Trojice.
Očigledno, ako krenemo ovim putnim pravcem moramo se naoružati strpljenjem.
Situacija nije bolji ni od Dobrote prema Kotoru.
Kotor – saobraćajne gužve – foto Boka News
Ni pametni semafori očigledno nisu riješenje, a problem će sigurno eskalirati sa dolaskom turističke sezone…
Od zaobilaznice o koji se priča godinama za sada ništa…
Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv M.M. iz Herceg Novog, kod kojeg su pronađena tri pištolja u ilegalnom posjedu, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da su njihovi službenici, postupajući po naredbi suda, pretresom porodične kuće koju koristi M.M. pronašli i oduzeli dva pištolja marke Mauser i CZ i 65 komada municije različite vrste i kalibra, u ilegalnom posjedu.
„Po nalogu nadležnog državnog tužioca, protiv M.M. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija“, kaže se u saopštenju.
Pretresom je, kako su naveli iz policije, pronađen i oduzet i pištolj marke Zastava sa 155 komada pripadajuće municije, za koji je istekao rok važenja oružnog lista.
„Oružje je oduzeto radi pokretanja odgovarajućeg upravnog postupka, dok je M.M. izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju“, kaže se u saopštenju.
Rusija povećava broj STS operacija kod Murmanska kako bi održala izvoz LNG-a nakon zabrane pretovara u EU lukama.
Samo nekoliko dana nakon što je Evropska unija zabranila pretovar ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u svojim lukama, Rusija je odgovorila neuobičajenom dvostrukom STS (ship-to-ship) operacijom kod sidrišta Kildin, blizu Murmanska.
Operaciju su izvele četiri LNG tankera. Arc7 brodovi Nikolay Urvantsev i Vladimir Rusanov, u vlasništvu Mitsui O.S.K. Lines, pretovarivali su teret na brodove Lena River i Clean Vision, kojima upravlja Dynagas. Brodovi su se spojili južno od otoka Kildin između 28. i 31. marta, prema podacima AIS sustava i satelitskim snimkama, piše gCaptain.
Svaki STS prijenos traje oko 36 do 48 sati. Ova operacija dodatno potvrđuje namjeru ruskog Novateka da zadrži tok LNG-a unatoč novim europskim ograničenjima.
Do kraja ožujka 2025., EU terminali poput Fluxys Zeebrugge u Belgiji i Montoir u Francuskoj zatvoreni su za ruski LNG, u sklopu 14. paketa sankcija. Do tada je upravo Zeebrugge bio glavno čvorište za ponovno ukrcavanje plina s Yamal LNG projekta.
Prije 2020. Novatek je koristio STS operacije kod norveškog Honningsvåga, ali su politički pritisci, osobito iz SAD-a, taj aranžman učinili neodrživim.
Sidrište Kildin već se ranije koristilo kao alternativna STS lokacija tokom zime, jer skraćuje rutu ledolomnim Arc7 tankerima za oko 4-5 dana u odnosu na put do Zeebruggea. No, broj operacija brzo raste. Podaci analitičke kuće Kpler pokazuju da je samo u prva tri mjeseca 2025. obavljeno već 13 STS prijenosa – više nego u cijeloj prošloj godini.
Ovaj slučaj ukazuje na sve kreativnije metode koje ruski LNG sektor koristi za zadržavanje isporuka, unatoč sve strožim europskim sankcijama.
Arheološko nalazište Gomila u Zakotorcu na Pelješcu
Novim arheološkim istraživanjem na položaju Gomile u Zakotorcu na Pelješcu u ožujku su pronađeni brojni nalazi koji se datiraju od 6. do 3./2. stoljeća pr. Kr., a porijeklom su s Baltika, Levanta, središnjeg i zapadnog Balkana te grčkih kolonija u sjevernoj i južnoj Italiji, objavili su Dubrovački muzeji.
Uz dvije cjelovite kacige ilirskog tipa iz 4. stoljeća, pronađene 2020. i 2024. godine, svi ovi nalazi doprinose poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica u drugoj polovici zadnjeg tisućljeća prije Krista, a područje Pelješca svrstavaju u najznačajnije arheološke zone istočnojadranske obale.
Voditelj Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić istaknuo je kako je posebno zanimljivo što se na jednom relativno malom lokalitetu, u središnjem dijelu Pelješca, nalaze predmeti u grobovima stanovnika ilirske zajednice koji potječu sa svih strana ondašnjeg svijeta.
“Imamo jantarne perle s Baltika, staklene perle s Levanta, brončani nakit sa zapadnih i centralno balkanskih prostora te najskupocjenije keramičke posude iz grčkih kolonija sjeverne i južne Italije. Mobilnost i trgovačke veze bile su vrlo intenzivne, a ilirska zajednica s Pelješca je u njima imala vrlo važnu ulogu”, rekao je Perkić.
Uzrok njihove važnosti, a posredno s tim i bogatstva zajednice, dodao je, možemo vjerojatno tražiti u položaju na glavnom plovidbenom putu, odnosno nadzoru plovidbe Mljetskim, Pelješkim i Neretvanskim kanalom, odnosno nad trgovačkim putevima od Sredozemlja prema unutrašnjosti.
Željeznodobna nekropola Gomile smještena je u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac koja se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku.
“Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije, iz brončanog doba, i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca. Za razliku od njih, neposredno ispod Kotorca nalazi se skupina gomila iz željeznog doba, među kojima se prepoznaju dva tipa – one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom. Između gomila, kao i uz stijene, uočavaju se i grobnice izgrađene u suhozidu. Sve takve željeznodobne gomile sadržavaju veći broj grobova i grobnica u kojima se nalaze ostaci više pokojnika”, istaknuo je Perkić.
Dodao je kako će daljnja interdisciplinarna istraživanja pružiti nove spoznaje o ilirskim zajednicama i njihovoj ulozi u mediteranskom kulturnom krugu zadnjeg tisućljeća prije Krista.
Istraživanjima na Pelješcu, koja se provode već pet godina, koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Arheološkog muzeja u Splitu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.
Voditelj istraživanja je dr. sc. Hrvoje Potrebica, zamjenik voditelja je dr. sc. Domagoj Perkić, a u stručnoj su ekipi arheolozi dr. sc. Marko Dizdar, dr. sc. Borut Križ, dr. sc. Aleksandar Kapuran, mag. archaeol. Marta Kalebota, Miroslav Vuković, Paula Knego, Krešimir Grbavac, Mirna Šandrić, studentica arheologije Mila Erceg te konzervatorice – restauratorice dr. sc. Miona Miliša i Sanja Pujo.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, istorije, herbistike i knjiga za djecu.
Roman Stranci u vozu Patriše Hajsmit, vjerovatno najvećeg pisca psiho-trilera u svjetskoj književnosti kao da je izašao iz čuvene novele Roberta Luisa Stivensona Doktor Džekil i mister Hajd. U borbi dobra i zla junak na kraju ipak podlegne zlu u sebi. Roman o ubicama i njihovoj sudbini počinje slučajnim susretom dva mlada čovjeka u vozu, i taj susret će pokrenuti užasan lanac događaja koji će potpuno promijeniti život i ličnost glavnog junaka. Po romanu Stranci u vozu snimljen je uspješan film u režiji Alfreda Hičkoka. Izdavač je: Lom.
Komesara Žorž Dipena neko pokušava da ubije dok obilazi solane na poluostrvu Gerand. Niko nije znao da će on biti tamo, osim njegove prijateljice, novinarke Lilu Breval. Dipen je pristao da joj učini uslugu, jedva dočekavši da pobjegne od dosadne papirologije. Iako solane na Gerandu nisu u njegovoj nadležnosti Dipen započinje istragu punu lažnih alibija, ličnih razmirica, sukoba interesa… Serijal o komesaru Žoržu Dipenu, pa i roman Ubistva u Beloj zemlji autora Žan-Lika Banaleka postao je izdavački fenomen zahvaljujući čarobnoj kombinaciji: klasična misterija, mrzovoljan ali uporan komesar koji obožava dobru hranu i jedinstveni običaji i legende prelijepe Bretanje. Izdavač je Laguna.
Do bolnice Kokoro dolazi se isključivo na preporuku, a potrebno je i mnogo strpljenja da bi se pronašla ordinacija, skrivena u mračnoj uličici Kjota. Kada u nju dođe pacijent koji boluje od depresije, neuobičajeno veseli doktor u romanu Maca na recept autora Šo Išide mu ne prepisuje lijek, već mačku. Pacijent je isprva zbunjen, ali odvodi mačku kući i slijedi prepisanu terapiju. Među pacijentima su biznismen pod stresom, djevojčica koja ima konfliktni odnos sa majkom, modna dizajnerka koja opsesivno kontroliše sve oko sebe i gejša opsjednuta duhovima prošlosti. Mačke koje dobiju potpuno će im promijeniti svakodnevicu, pa i život. Izdavač je Laguna.
Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku knjiga je koja sabira većinu radova koje je znameniti istoričar Miloš Milošević posvetio istoriji pomorstva u Boki. Nakon uvoda sa poetičnim naslovom „Pomostvo – izvor života na kamenu“, Milošević piše o Profesionalnom formiranju pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku, kreditiranju pomorske privrede, o događajima i najznaćajnijim porodicama iz Kotora, Perasta, Dobrote, Stoliva i Herceg Novog, o pomorskim elementima u obiteljskom arhivu Balovića iz Perasta.
Napoleon – život i delo Dmitrija Mereškovskog predstavlja jedan panegerik o Napoleonu u kom je autor ostvario Napoleonov portret na monografski način, navodeći veliki broj citata iz različitih izvora. Ova knjiga čitaocima daje priliku da sagledaju veličinu Napoleonovog genija iz drugačije perspektive. Izdavač je Otvorena knjiga.
Divlji kuvar Momčila Antonijevića knjiga je koja nam donosi recepte sa divljim, ljekovitim i mirisnim biljem. Od ljekovitih biljaka mogu se praviti ne samo čajevi, melemi i tinkture već i veoma ukusna jela. Autor sugeriše da, ako već nismo, obavezno probamo da samoniklo, mirisno i ljekovito bilje koristimo u kuhinji. Pred nama je zbirka recepata koja će nas ubijediti da se i u kuvanju okrenemo prirodi. Bićemo iznenađeni kako ovi zeleni rudnici zdravlja mogu da budu ukusni. Tekst je propraćem brojnim fotografijama. Izdavač je Harmonija.
Svak ko na Guglu ukuca rečenicu Kit progutao čovjeka može da vidi autentičan snimak odnedavno, kada je jednog kajakaša, koga je iz drugog kajaka snimao otac, progutao kit oko obala Patagonije, i uspljunuo ga! Slikovnica za najmlađe, Kako je kit porogutao Jonu, ima za temu biblijski motiv u kome je prorok Jona tri dana živ boravio u kitu. Izdavač je kuća Čuvari.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen Foto: Yves Herman / Reuters
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u Europskom parlamentu da Europska unija ima sve instrumente na stolu da odgovori na američke carine ako to bude potrebno, dok svijet iščekuje objavu novih trgovinskih mjera administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– Europa nije počela ovu konfrontaciju. Mislimo da je pogrešna. Imamo sve što je potrebno da zaštitimo naš narod i prosperitet. Imamo najveće jedinstveno tržište na svijetu. Imamo snagu za pregovore. Imamo moć odgovoriti na američke carine, rekla je von der Leyen.
Šefica Komisije naglasila je da su “svi instrumenti na stolu za protumjere” te upozorila da će carine “samo potaknuti inflaciju, upravo suprotno od onoga što želimo postići”.
– Ne želimo nužno poduzeti protumjere, ali ako to bude potrebno, imamo snažan plan i provest ćemo ga, rekla je von der Leyen na raspravi s eurozastupnicima o zaključcima nedavnog samita EU-a.
Trump je prije nekoliko dana zaprijetio većim carinama za Europsku uniju i Kanadu ako budu zajedno radile na “nanošenju gospodarske štete SAD-u”.
EU je prvo najavila prve protumjere pa onda odgodu istih do sredine travnja, uključujući, primjerice, carine od 50 posto na američki burbon. Kao odgovor, Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 200 posto na sva vina i druge alkoholne proizvode iz EU ako Bruxelles to uvede.
Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) uručila je zdravstvenom sistemu vrijednu donaciju u medicinskoj opremi, koja će, kao i niz prethodnih, značajno unaprijediti uslove u crnogorskim zdravstvenim ustanovama.
Donacija, vrijedna preko 100 hiljada eura sastoji se od 18 EKG aparata, koji će biti raspoređeni u domovima zdravlja Bar, Herceg Novi, Cetinje, Danilovgrad, Kolašin, Kotor, kao i u Opštoj bolnici Cetinje i Specijalnoj bolnici Risan. Odjeljenje neurologije Opšte bolnice Bijelo Polje dobija novi EEG aparat, domovi zdravlja Danilovgrad i Kolašin aparate za kompletnu elektroterapiju, ultrazvučnu i kombinovanu terapiju, domovi zdravlja Plav i Kolašin hematološke aparate, dok Dom zdravlja Herceg Novi za potrebe Centra za dijalizu dobija sedam novih bolničkih kreveta.
Upućujući Agenciji TIKA, riječi zahvalnosti na kontinuiranoj podršci i pomoći, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, Mirjana Vlahović Andrijašević, tokom primopredaje donacije, kazala je da će oprema značajno unaprijediti kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskim radnicima da pruže brzu i efikasniju dijagnostiku i liječenje pacijenata.
„Ovo je još jedan dokaz izuzetne saradnje koja postoji između Ministarstva zdravlja, Ambasade Turske u Crnoj Gori i Agencije TIKA, koja je godinama jedan od najvećih donatora crnogorskom zdravstvenom sistemu. Još jednom se najsrdačnije zahvaljujem Agenciji TIKA, Vladi i narodu Turske na višestrukoj pomoći, crnogorskom zdravstvenom sistemu, koja je rezultirala podizanjem nivoa kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore. Uvjerena sam da će se ovako kvalitetna i sadržajna saradnja nastaviti i intenzivirati i u narednom periodu, istakla je Vlahović Andrijašević.
Agencija TIKA je od 2007. godine, od kada su prisutni u Crnoj Gori, realizovala brojne projekte i aktivnosti, koje su u oblasti zdravstva bile usmjerene na unapređenje infrastrukture, nabavku medicinske opreme i edukaciju kadra.
Predsjednik Agencije TIKA Serkan Kayalar naglasio je da je od 2007. godine do danas realizovano najviše projekata u oblasti zdravstva, jer to je oblast koja direktno utiče na zdravlje i život ljudi.
Foto Vlada CG
„Danas smo uručili donaciju u medicinskoj opremi za deset opština u Crnoj Gori i nadamo se da će svi ti medicinski aparati i oprema doprinijeti da zdravstvene ustanove u svim tim gradovima rade u boljim uslovima“, kazao je predsjednik turske agencije, izražavajući uvjerenje da će u budućem periodu saradnja na državnom nivou biti još intenzivnija što se tiče oblasti zdravstva. On je uputio zahvalnost ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i timu Ministarstva zdravlja, koji je učestvovao u realizaciji ovog projekta, na saradnji i ukazanom povjerenju.
Agencija TIKA, do sada je širom svijeta realizovala više od 2000 zdravstvenih projekata, od čega u Crnoj Gori preko 500 projekata, a značajan angažman u njihovom sprovođenju imala je Ambasada Turske u Crnoj Gori.
Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan kazao je da sa našom zemljom imaju veoma dobre odnose na svim poljima, a zdravstvo je na prvom mjestu. On je najavio da u narednom periodu dvije delegacije turskih eksperata iz oblasti zdravstva i socijalnog staranja planiraju da posjete Crnu Goru, kako bi dali doprinos dodatnom unapređenju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
Opština Tivat i Crveni krst Tivat u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore nastavljaju sa organizacijom akcija dobrovoljnog davalaštva krvi po tivatskim mjesnim zajednicama. Naredna akcija biće održana u Donjoj Lastvi, u prostorijama MZ Lastva, i to u srijedu 2. aprila od 9-12h.
„Ovom akcijom nastojimo pomoći Zavodu za transfuziju da poboljša stanje rezervi krvi, ali i ojačati saradnju opštinske organizacije Crvenog krsta sa novoustanovljenom tivatskom mjesnom zajednicom“, istakla je Jelena Šćekić sekretarka za lokalnu upravu Opštine Tivat. Ona je stanovnike mjesne zajednice Lastva, pozvala da se naredne srijede odazovu ovoj humanoj akciji.
„Sama procedura davanja krvi traje od 15 do 20 minuta, a medicinska ekipa na licu mjesta potvrdiće da li ispunjavate zdravstvene uslove da darujete krv“, istakla je Nevena Božović sekretarka OO Crveni krst Tivat. Ona je potvrdila da saradnja mjesnih zajednica i Crvenog krsta može biti vrlo značajna: „Zajednički možemo organizovati obuke prve pomoći, ali i u kontaktu sa građanima i organima mjesnih zajednice steći uvid u potrebe starijih lica ili onih koji su u stanju socijalne pomoći, te im pružiti potrebnu pomoć i podršku“.
Za potrebe akcije dobrovoljnog davalaštva krvi biće obezbjeđeni sendviči i osvježenje.
Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina. Žene mogu davati krv 3 puta, a muškarci 4 puta godišnje. Davalac ne smije biti prehlađen i ne smije bolovati od bolesti pluća i srca, takođe davalac ne smije biti na nekoj hroničnoj, ni akutnoj terapiji. Važno je da davalac nije tetoviran u prethodnih pola godine, te da zadovoljava određene parametre kada je u pitanju krvni pritisak, tjelesna težina i tjelesna temperatura.
Ukidanje neradne nedjelje aktuelizovano je uoči početka turističke sezone. Iz Udruženja malih prehrambenih trgovina Crne Gore za Gradsku RTV kažu da bi ovaj potez, tokom ljetnje sezone, značilo njihovo spašavanje kako bi opstali tokom čitave godine. Za radnu nedjelju zalažu se i u Uniji Poslodavaca.
Na korak od nove ljetnje turističke sezone stara pitanja ponovo aktuelna. Udruženje malih trgovina traže da im se dozvoli rad nedjeljom. Ne odustaju od borbe i očekuju da im se omogući da rade četiri mjeseca tokom sezone kako bi održali biznise, pojašnjava predsjednik Udruženja malih prehrambenih trgovina Željko Ćetković.
– Nama odgovara jun, jul, avgust, septembar, malim prehrabmenim radnjama u odnosu na velike lance, mi jedva opstajemo, to bi za nas značio opstanak, a za građane da kupuju povoljnije nego na benzinskim pumpama – kazao je Ćetković
Moguće je, dodaje je Ćetković, iskontrolisati eventualna kršenja prava radnika.
– Pet odsto je 1.700 radnika koliko zapošljavaju male prehrambene trgovine, to je lako iskontrolisati i napraviti dogovor. Oni moraju raditi ljeti, da bi zimi primali pune i redovne plate koje nisu male, a radnik je postao suvo zlato – istakao je Ćetković.
Rad nedjeljom, uz poštovanje zakonskih propisa, zagovaraju i u Uniji Poslodavaca.
– Da se plati uvećana dnevnica za one zaposlene koji rade, da se radi samo jedna smjena. Ima još par nekih uslova i smatramo da smo napravili rješenje koje uvažava interese svih , ali do epiloga povoljnog nije došlo, Da li će to biti ove godine, mi ćemo raditi ono što smatramo da je ispravno i što podržava crnogorsku privredu – kazao je Filip Lazović iz Unije Poslodavaca.
A da bi trebalo pronaći najbolje zajedničko rješenje mišljenja je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.
– Jesam za to da ostane neradna, to je dan za odmor, kad se porodica okuplja, ali sa druge strane, kao ekonomista i kao neko ko podstiče privredu i sve naše turističke djelatnike da ostvare što bolji profit u toku sezone jesam za to da sjednu sindikati, poslodavci i da vide koja je to mjera kompromisa – istakla je Popović.
Podsjetimo, neradna nedelja uvedena je 2019. godine, čime je rada, u posljednjem danu sedmice oslobođeno oko 37 hiljada zaposlenih u sektoru trgovine.
