TO Kotor je uplatila 1.500 eura donacije prikupljenih u prethodnom periodu veterinarskoj ordinaciji Vet Port doktora Relje Ćetkovića za liječenje i sterilizaciju mačaka.
TO Kotor nastavlja s akcijama usmjerenim na dobrobit lokalnih životinja i uopšte lokalne zajednice i apeluje na sve društveno odgovorne činioce da se pridruže ovakvim i sličnim akcijama kada su u mogućnosti.
Mačke Kotor
TO Kotor realizuje u kontinuitetu projekta KOTOR CATS & ECO FRIENDLY CITY, pa je tako još prošle godine postavljeno nekoliko reciklomata, kojim želimo da doprinesemo kako dobrobiti naših dragih mačaka, po kojima Kotor postaje sve više poznat, tako naravno i zaštiti životne sredine, kazali su nam iz ove organizacije.
Hercegnovski muzički stvaraoci sinoć su priredili koncert u dvorani Park prikazavši još jednom koliko je bogata kulturna scena grada na kojoj podjednako predano stvaraju iskusni i školovani umjetnici, ali i mladi i talentovani naraštaji, pjevajući prije svega o svom gradu. Koncert „Novski muzički talas” jedan je u nizu programa u okviru oktobarskih svečanosti u čast proslave Dana grada.
Publika je imala priliku da čuje Zorana Zora Martinetija, Dragomira Đorđevića Karla, Viteza Đurovića, Đura Poznanovića, Stevana Tomaševića, Jovanu Mustur Ražnatović, Zlatka Dedića, bend „Exodusi”, klape „Stari kapetan”, „Bokelji” i „Castel Nuovo”, Žensku vokalnu grupu „Lira”, bend „Trio Mare” i Dječji hor „Cvrkutići”. Svi oni bili su jednoglasni – nastupiti pred publikom u svom gradu uvijek je čast i poseban izazov.
Današnji bogat muzički život Herceg-Novog ponikao je i još raste iz viševjekovne tradicije. O Novom su pisali i slikali ga brojni svjetski priznati umjetnici, a ljubav i njegove ljepote predstavljaju neiscrpnu inspiraciju da mu se iznova pletu pjesme. Muzičku storiju otvorili su „Exodusi ” pjesmom „Cvjetaj mimozo mala“ autorke Viktorije Samardžić, koja je postala oficijelna pjesma Praznika mimoze.
Hercegnovski muzički stvaraoci
Profesor gitare i jedan od inicijatora Jazz festivala, Dragomir Karlo Đorđević izveo je kompoziciju „Moj grad” koja je nastala prije 50 godina, kada je na odsluženju vojnog roka u mornarici u Šibeniku prvi put osjetio nostalgiju za Herceg-Novim. Ova pjesma je postala himna grada u okviru kandidature za Evropsku prestonicu kulture 2021. godine.
Životnu ljubav prema svojoj Miri, ali i predanost pjesmi i muzici, Zoro Martineti ispjevao je kroz numeru „Šta je barka bez mora” za koju je tekst, muziku i produkciju uradio njihov sin Ivo.
Nekada klapa „Mladi Bokelji”, pa potom „Castel Nuovo”, sinoć su izveli pjesmu „Moj Herceg Novi” čiji je kompletan autor muzike, teksta i aranžmana profesor Novica Jovanović, a video produkciju Miloš Samardžić i Nemanja Ristić. Mladi kantautor zabavne muzike, Vitez Đurović predstavio se publici sa dva najnovija singla „Moja vila”, duet sa profesorom klavira Đurom Poznanovićem i „Odljubljen” u duetu sa profesorom solo pjevanja Stevanom Tomaševićem.
Kroz stihove pjesme „Poljubac Boke” sve tajne o ljepotici Boki koja nikada nikoga nije ostavila ravnodušnim, otkrile su članice ŽVG „Lira”. Stihove je sabrao u pjesmu Novljanin Danilo Dašo Vuković, kompoziciju je uradila članica grupe Lidija Ivanović, a muzički aranžman Nebojša Vojvodić. Dugogodišnji muzički stvaralac Zlatko Dedić otpjevao je svoju autorsku pjesmu „I lažu” koja je nastala prije 20-ak godina, ali je tek sada snimljena, a za aranžman je zaslužan Denijel Deni Deranja.
Sve popularniji novski bend „Trio Mare” u čijem sastavu su Stevan Tomašević – vokal, Đuro Poznanović – klavir i vokal, i Novica Zečević – vokal i gitara, otpjevali su najnoviji singl „Moj grad” čiji je spot svojevrsna razglednica Herceg-Novog.
Hercegnovski muzički stvaraoci
Operska pjevačica i profesorica solo pjevanja u hercegnovskoj Muzičkoj školi i profesorica u OŠ „Milan Vukovć”, Jovana Mustur Raznatović, nedavno je poklonila gradu novu pjesmu „Volim Herceg-Novi“, a u spot uključila novske učenike, plesače i mažoretke prikazavši na najljepši način kulturno bogatstvo svog grada.
„Stari kapetan” decenijama donosi najljepše pjesme o Herceg-Novom, moru i Boki, a sinoć su otpjevali najnoviji singl „Dok plovim Bokom” za koju je tekst i muziku napisao Radovan Ralević, raspis glasova za klapu Stefan Šarović, aranžman i video montažu Deni Deranja, a video produkciju Marko Mitrović.
Hercegnovski muzički stvaraoci
Scenu su na kraju ispunili najmlađi glasovi – Dječiji hor „Cvrkutići” poručujući da marljivo nastavljaju tradiciju opjevanog i raspjevanog grada, poklonivši mu pjesmu „Herceg među gradovima” koja je snimljena prošle godine u čast proslave Dana grada. Tekst je napisala hercegnovska dječija pjesnikinja Sonja Padrov Tešanović, kompoziciju i aranžman, kao i produkciju spota potpisuje Deni Deranja.
Publika – Hercegnovski muzički stvaraoci
Brojne muzičke projekte koji su ostvareni u prethodnom periodu podržao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi koji je i organizator sinoćnjeg koncerta „Novski muzički talas” kao potvrde marljivog rada i bogatog stvaralaštva muzičkih stvaralaca našeg grada i promocije Herceg-Novog.
Pred Privrednim sudom svjedočio Miodrag Kršanac čija firma tuži državu zbog nemogućnosti da radi pilotažu u Boki
Bivši premijer Dritan Abazović je bez ikakvog osnova i bez tendera dao Luci Kotor ekskluzivitet za poslove pilotaže u Boki Kotorskoj, uz obrazloženje da je to državna kompanija, što nije tačno, jer je Luka Kotor akcionarsko društvo – kazao je, svjedočeći pred Privrednim sudom, vlasnik kompanije „Sea Pioneer“ (SP) Miodrag Kršanac, koji tuži državu zbog nemogućnosti da obavlja poslove pilotaže u Boki Kotorskoj.
Zbog toga, kako je naveo, njegova kompanija, čija je jedina djelatnost pilotaža, ne radi dvije godine, a državi i zaposlenima izmiruje sve obaveze i plaća održavanje brodova i sve druge obaveze kako ne bi izgubili licence koje su im potrebne za taj posao. Iako je, kako je Kršanac naveo, Abazović kazao da će Luka Kotor obavljati taj posao dok se ne raspiše novi tender za koncesije, ni godinu i po kasnije to nije učinjeno.
Iskustvo i ulaganja
Kršanac, koji, kako je naveo, ima višedecenijsko iskustvo kao kapetan na stranim brodovima, kratko je bio i pomoćnik ministra saobraćaja i pomorstva, ali je ostavku podnio kada je vidio da se način na koji se radi ne poklapa sa onim što je njegovo međunarodno iskustvo i pravila. Kompaniju SP osnovao je 2015, ali je od tada samo 2022. godine obavljao djelatnost, dok su preostalo vrijeme uglavnom obilježili sporovi. Tvrdi da je imao ogromna ulaganja, jer su, da bi mogli obavljati pilotažu, morali nabaviti brod, dozvole, osiguranja te obezbijediti četiri pilota koji su imali značajno kapetansko iskustvo u inostranstvu. Navodi da su dobili koncesiju za pilotažu u Boki 2018, ali da dvije godine nijesu radili dok se nijesu završili sporovi pred Upravnim sudom. U međuvremenu je zbog pandemije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zabranilo rad, a ugovor o koncesiji su potpisali u vrijeme zabrane koja je ukinuta u aprilu 2021. Tada im je traženo da, uz već uplaćenih 90.000a eura za koncesiju uplate ostatak, iako se nije radilo, a Kršanac je napomenuo da se poslovi sa kruzerima ugovaraju unaprijed i po godinu.
Poništenje koncesije
Iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja (UPSUL) im je, kako tvrdi Kršanac, rečeno da će im se koncesija produžiti za osam mjeseci, što jeste urađeno, ali je sve prekinuto odlukom Abazovića da se ekskluzivitet da Luci Kotor.
-Bivši premijer Dritan Abazović je krajem 2022. godine donio odluku o poništenju koncesije i to je bila čisto politička stvar, jer je direktor UPSUL-a bio iz Ure, kao i predsjednik borda direktora Luke Kotor – kazao je Kršanac.
Advokatica SP Ljiljana Đolević je prigovorila pitanju zastupnika države Vladana Drecuna koji je Kršanca pitao da li je bio upoznat da nije Abazović donio odluku o poništenju koncesije, već Upravni sud. Ona je ukazala da nije poništen ugovor o koncesiji, jer sud za to nije bio nadležan, već su oni razmatrali postupak tenderske komisije. Na pitanje Drecuna da li su se žalili, Kršanac je kazao da nikad nijesu dobili rješenje o prekidu koncesije, pa se nijesu ni mogli žaliti.
Iako je u tužbi navedeno da zbog nemogućnosti da obavljaju posao pilotaže traže 1,2 miliona eura odštete, iznos će precizirati nakon finansijskog vještačenja koje su predložili. Toj kompaniji i Luci Kotor Vlada je u junu 2020. godine dodijelila koncesiju na pet godina, dok je ponuda treće kompanije „Boka Pilot & tug boat services odbijena“.
U tužbi se navodi da su krajem 2022. godine od tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija dobili rješenje o odobrenju vršenja pilotaže, ali da od tog trenutka država nije ispoštovala ništa od ugovorenih obaveza. U međuvremenu je Upravni sud, po tužbi kompanije „Boka Pilot“ poništila odluku Vlade na osnovu koje su SP i Luka Kotor zaključile ugovore o koncesiji sa državom.
Vlada Dritana Abazovića je u aprilu prošle godine zaključkom odredila da pilotažu obavlja samo Luka Kotor, a UPSUL zadužila da pokrene proceduru za dodjelu koncesije. Time je, kako navode u tužbi, SP u potpunosti isključen iz ovog posla, a Luci Kotor je dat ekskluzivitet da jedino ona može pružati usluge lučke pilotaže do okončanja postupka dodjele koncesije. Abazović je tada kazao da to ne znači favorizovanje bilo koje kompanije koja se bavi pilotažom, od kojih je samo Luka državna.
SP traži odštetu jer tvrde da su zbog učešća na tenderu morali da ulože preko milion, vjerujući da će ugovor biti realizovan, a potražuju i izgubljenu dobit koju bi ostvarili da su radili taj posao pet godina. U tome ih je, kako tvrde, spriječio nezakoniti rad institucija, a Vlada je sve poništila zaključkom koji je samo objavljen na sajtu, bez direktnog obraćanja njima.
Država s druge strane spori njihovu tužbu, navodeći da ih nijesu obavezali da obezbijede opremu i ljudstvo, uz napomenu da su to već posjedovali, jer su godinama obavljali posao pilotaže. Negiraju da im je prouzrokovana šteta nezakonitim radom, navodeći da je odluka o koncesiji sudski poništena, zbog čega je Vlada u aprilu prošle godine i donijela zaključak. Optužuju SP da su oni ti koji su kršili zakon, jer nijesu platili 146.000 eura za 2020. i 2021. godinu, ne sporeći da su naknadu za 2022. godinu na iznos od 205.800 eura izmirili.
Ranije je Agencija za zaštitu konkurencije ukazala da bi sva pravna lica koja ispunjavaju zakonske uslove trebalo da budu u istom položaju odnosno da pružaju ovu uslugu do završetka dodjele koncesije. S druge strane, nijesu registrovali zloupotrebu dominantnog položaja, imajući u vidu da Luka Kotor ovu djelatnost obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju.
Zagrebački Komorni Orkestar nastupiće u Kotoru u nedjelju 20.oktobra 2024.g Na programu su djela Mocarta, Vivaldija, Bramsa, Dvoržaka i drugih.
U Crkvi Svetog Duha, koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan”, početak je u 20 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra od ponedjeljka 14.oktobra do petka 18.oktobra od 10h do 12h i u Crkvi Svetog Duha na dan koncerta od 18h.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, uz podršku ŠOSMO “Vida Matjan”.
Zagrebački Komorni Orkestar izvodi baroknu, klasičnu i savremenu muziku i pokušava dodatno potaknuti ljubav prema klasičnoj muzici. Zagrebački violinisti, Mladen Dervenkar i Marko Mađarić, okupili su 2004. petnaest mladih vrhunski obrazovanih gudača s Muzičke akademije u Zagrebu i nanovo pokrenuli Zagrebački komorni orkestar koji je Rudolf Matz okupio još davne 1937. Godine, s idejom da nastave tradiciju zagrebačke violinističke škole. Posebnu važnost za Zagrebački Komorni Orkestar ima i trajna saradnja i prijateljstvo s ruskim virtuozom Maximom Fedotovim, koji je od samog početka djelovanja orkestra počasni voditelj, a od 2009. godine i umjetnički direktor međunarodnog festivala Musica Maxima u organizaciji Zagrebačkog komornog orkestra.
Napad na Mikolajivsku oblast – Foto: Press service of the State Emergency Service of Ukraine / Reuters
Ruske snage lansirale su u noćnom napadu na Ukrajinu 56 dronova i jednu raketu. Meta je bila energetska infrastruktura u južnoj regiji Mikolajiv. Rusija tvrdi da je stavila pod kontrolu nekoliko naselja u Doneckoj i Luhanskoj oblasti.
Ukrajinske vlasti u srijedu su izvijestile o evakuaciji grada Kupjanska u Harkivskoj oblasti zbog nemogućnosti opskrbljivanja grada električnom energijom.
Predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je jučer u Radi svoj ‘plan pobjede’ te prognozirao kako bi rat, ako plan podrži Zapad, mogao biti gotov već 2025.
Australija je najavila slanje američkih tenkova M1A1 Abrams Ukrajini.
Rusija je tijekom noći nastavila napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Operacija je rezultirala zapljenom 4.000 kilograma kokaina, sprječavajući dolazak droge na europske obale.
Španjolske i francuske carinske vlasti presrele su teretni brod pod tanzanijskom zastavom koji je prevozio oko 4.000 kilograma kokaina, 130 nautičkih milja od Kanarskih otoka. Brod pod imenom Ras, zaplijenjen je nakon neuobičajenog putovanja koje je privuklo pozornost organa za provođenje zakona, piše gCaptain.
Teretni brod dug 70 metara krenuo je na, kako su dužnosnici opisali, “neekonomično putovanje”, isplovivši iz Turske i ploveći preko Mediterana do Atlantika. Brod je zatim plovio do Sijera Leonea i Gvineje Bisau bez vidljivog ukrcaja ili iskrcaja tereta, nakon čega je napravio neregularne manevre na putu prema Pirenejskom poluotoku.
“Prisustvo pomorskih i zračnih resursa carinskih službi obje zemlje u tom području omogućilo je brzu akciju, sprječavajući prijenos droge na manja plovila i njezin dolazak na španjolske obale,” izjavio je glasnogovornik operacije.
Presretanje kod otoka Lanzarote izveo je španjolski brod za posebne operacije carinskog nadzora Petrel, u koordinaciji s francuskim carinskim patrolnim brodom DPF-3, u sklopu zajedničke operacije “Pascal-Lino 2024”. Uhićeno je svih deset članova posade, uključujući sedam turskih državljana (među kojima je bio i kapetan), dva državljana Azerbajdžana i jednog nizozemskog državljanina.
Droga – Foto: Francuska carina/gCaptain
Vlasti su u početku imale poteškoća u pronalaženju kokaina, jer je bio vješto skriven u teško dostupnom odjeljku između skladišnih prostora broda.
Ova uspješna zapljena dio je šireg projekta ‘Pascal-Lino-Iborra’, koji je u tijeku od 2017. godine i predstavlja suradnju između španjolskih i francuskih carinskih službi. Projekt ima za cilj borbu protiv carinskih prevara na moru putem zajedničkih operacija u Sredozemnom moru, Kantabrijskom moru i Sjevernom Atlantiku.
Spasilački timovi koji tragaju za žrtvama bujičnih poplava u Bosni i Hercegovini u srijedu su pronašli tijelo i posljednje osobe čiji je nestanak prijavljen pa je u nedavnim poplavama i odronima koji su 4. oktobra pogodili tu zemlju ukupno 27 stradalih.
Posljednje tijelo za kojim se tragalo pronađeno je na području mjesta Buturović Polje, koje pripada Konjicu, što je medijima potvrdio gradonačelnik Osman Ćatić koji je izvijestio da je s tog područja smrtno stradalo pet osoba.
Pronađeno je tijelo 63-godišnjeg muškarca.
U Buturović Polju u poplavama je poginulo pet osoba, tri u Fojnici u središnjoj Bosni, a najviše je smrtno stradalih u selu Donja Jablanica gdje je poginulo 19 osoba. Tu je tragediju prouzročilo obrušavanje kamenja iz obližnjeg kamenoloma pri čemu su uništeni deseci obiteljskih kuća.
Ekipe za sanaciju šteta neprekidno rade na terenu i pokušavaju raščistiti ruševine te stvoriti uvjete za početak obnove.
Za privremeni smještaj obitelji koje su ostale bez domova osigurano je 75 kontejnera što su ih donirale Hrvatska i Turska.
Preciznijih procjena o ukupnim razmjerima šteta još nema, no izvjesno je kako je riječ o milijunima eura. Načelnik Jablanice Damir Šabanović kazao je kako je samo u toj općini porušeno 49 objekata , dok ih je još najmanje 180 oštećeno. Početne su procjene kako je materijalna šteta samo u Jablanici dosegnula iznos od oko 25 milijuna eura.
Najmanje toliko iznose i štete koje su poplave prouzročile u tri općine središnje Bosne odnosno Kiseljaku, Fojnici i Kreševu.
Ogromna šteta pričinjena je i na prometnoj infrastrukturi jer su brojne lokalne ceste oštećene do te mjere da je njima moguće prometovati samo terenskim vozilima.
Cestovni promet magistralom M-17 između Mostara i Jablanice od danas je ponovno omogućen tijekom cijelog dana, nakon što je poslije poplava i odrona bila samo privremeno osposobljena za promet. Odluku o tome donio je federalni stožer civilne zaštite nakon prijedloga resornog ministarstva. Dio te prometnice urušio se u katastrofalnim poplavama u kanjon rijeke Neretve. U međuvremenu je taj dio ceste saniran.
Sanacija trase željezničke pruge koja vodi ka Pločama još nije započela, a procjena je kako je u hrvatskoj luci trenutačno blokirano više od 400 tisuća tona robe namijenjene industrijskim postrojenjima koja se transportira vlakovima.
“Dnevni prijevoz u prvih devet mjeseci u prosjeku je od 6500 do 7000 tona robe”, kazao je lokalnim medijima direktor Željeznica Federacije BiH Enis Džafić dodajući kako im sadašnja blokada donosi mjesečne gubitke veće od tri milijuna eura.
Iz tvrtke GIKIL iz Lukavca kod Tuzle, koja se bavi preradom koksa i koja ovisi o dobavi sirovina preko luke Ploče, najavili su kako će vjerojatno morati prekinuti proizvodnju, čime je izravno ugroženo 900 njihovih radnika. Slična opasnost prijeti i pogonima željezare u Zenici.
Može se saobraćati na magistralnom putu Jablanica – Mostar
Iz Bosanskohercegovačkog automoto kluba (BIHAMK) objavili su da se može saobraćati na dionici Jablanica – Mostar, a da je i dalje na snazi obustava saobraćaja na magistralnom putu Jablanica – Blidinje.
Jutros, u ranim jutarnjim časovima, izbio je požar u Budvi, u blizini Milmedike. Služba zaštite i spašavanja primila je poziv u 03.45 časova, prijavljen je požar u blizini baze Hello taksija, u naselju iza benzinske stanice na glavnom bulevaru.
Prema informacijama koje je RTV Budva dobila od Vatrogasne službe, gorela su dva automobila – džip Porše i Audi, oba sa budvanskim registarskim oznakama. Vatrogasci su brzo reagovali, stigli na lice mjesta i efikasnom akcijom uspjeli da ugase požar, čime su spriječili dalje širenje vatre.
Na sreću, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena značajna materijalna šteta.
Iz budvanske policije su nam saopštili da je izvršen uviđaj na licu mjesta, dok će dalja vještačenja utvrditi uzrok požara i okolnosti pod kojima je došlo do ovog incidenta.
Nevladina organizacija LJUTA iz Kotora osvojila je prestižnu nagradu na regionalnom takmičenju za Zelene biznis ideje, održanom početkom oktobra u Sarajevu. Takmičenje, koje organizuje Balkan Green Foundation, okupilo je najbolje projekte iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. NVO “Ljuta” je prepoznata za svoju inovativnu ideju fitofiltracije, održive tehnologije za prečišćavanje voda uz pomoć biljaka i bakterija, čime je osvojila nagradu u iznosu od 10.000 dolara.
Fitofiltracija, centralni projekat NVO “Ljuta”, ima za cilj da riješi problem zagađenja morskih ekosistema u Bokokotorskom zalivu, koji trpi zbog svakodnevnog dotoka zagađenih voda iz urbanih i ruralnih područja. Ovaj pionirski projekt u regionu pruža prirodan i ekološki održiv način za pročišćavanje vode, čime NVO “Ljuta” aktivno doprinosi očuvanju lokalnog okoliša.
“Ova nagrada potvrđuje značaj našeg rada i daje nam dodatnu motivaciju da nastavimo s implementacijom ekoloških rješenja koja mogu biti primijenjena širom Balkana,” navode iz NVO Ljuta. Sredstva od nagrade biće iskorišćena za razvoj promotivnih materijala, kao što su informativni video sadržaji, web stranica i edukativne table, kako bi se šira javnost i institucije upoznale s prednostima fitofiltracionih sistema.
Iz NVO “Ljuta” naglašavaju da je važno povećati svijest o ovim inovativnim ekološkim rješenjima, koja su tehnički jednostavna za implementaciju. “Sve potrebne biljke i materijali su dostupni, a mi smo spremni da podijelimo svoje znanje s onima koji žele da učestvuju u širenju ove tehnologije,” navode iz organizacije.
Pozivaju državne i lokalne institucije u Crnoj Gori da aktivnije podrže inicijative poput fitofiltracije, koja se već koristi u evropskim gradovima poput Pariza i Berlina, gdje ove metode ne samo da poboljšavaju kvalitet vode, već i doprinose održivosti urbanih ekosistema. “Crna Gora, kao zemlja koja se Ustavom definiše kao ekološka država, treba da prednjači u primjeni ovakvih inovacija,” ističu iz NVO “Ljuta”.
Osim fitofiltracije, NVO “Ljuta” radi na razvoju dodatnih ekoloških projekata, kao što su sistemi za prevenciju poplava u urbanim sredinama, koji će biti od ključnog značaja u kontekstu klimatskih promjena.
“Naš cilj je da doprinesemo održivom razvoju Crne Gore kroz konkretna rješenja koja poboljšavaju upravljanje vodnim resursima i očuvanje životne sredine”, zaključuju iz organizacije.
