Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
Od početka ove sezone, žičara Kotor – Lovćen prevezla je preko 80 hiljada turista. U mendžmentu kažu da su zadovoljni posjetom turista i da su posjetioci većinom iz inostranstva.
Izvršni direktor žičare Marko Cus kazao je u Jutarnjem programu TVCG da se žičarom prevezlo preko 80.000 putnika od početka ove sezone.
“Moram reći da smo veoma zadovoljni ovom sezonom, koja nam je ustvari naša prva prava sezona, jer kao što znate, prošle godine smo otvorili u sredinom augusta i radili do sredinom oktobra i zato smo veoma zadovoljni da smo konačno pokrenuli našu prvu pravu sezonu. Ali do današnjeg dana smo prevezli preko 80.000 putnika od početka ove sezone”, kazao je Cus.
Beurenove pjesme – “Karmina Burana” Karla Orfa u čast maestra Miroslava Homena u izvedbi simfonijskog orkestra, horova i solista, sa preko 150 učesnika, uz dirigentsku palicu Roberta Homena
Izvedbom živopisne scenske kantate “Carmina Burana” kompozitora Karla Orfa u subotu, 13. jula u 21.30 sati na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, svečano će biti otvoreni 23. KotorArt Don Brankovi dani muzike. U čast Dana državnosti Crne Gore, a u znak sjećanja na maestra Miroslava Mira Homena (1940-2021), pod upravom maestra Roberta Homena, njegovog sina, ovo djelo izvešće Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije zajedno sa Dječjim horom JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora, kojim diriguje Vesna Ivanović, dok će u solo dionicama nastupiti Rovena Dželjilji, sopran, Matijas Dželji, tenor i Armand Ljikaj, bariton.
Ovo značajno djelo Karla Orfa nije slučajno izabrano za ovu priliku- naime, Miroslav Homen, Kotoranin porijeklom, u svojoj bogatoj karijeri izveo je “Karminu Buranu” preko 100 puta, te je ova muzičko-scenska postavka uz njegovog sina kao dirigenta, pravi omaž velikom zaljubljeniku u Kotor. O njegovom liku i djelu govori i kratki dokumentarni film u produkciji Radio-televizije Crne Gore.
Pozivajući ljubitelje umjetničke muzike da dođu u subotu na ovaj spektakl u kome učestvuje preko 150 izvođača, iz KotorArta pojašnjavaju da je “Carmina Burana” djelo koje je vrlo izazovno za izvođenje budući da je za to potreban veliki orkestarski aparat, kao i dva hora.
O Karmini Burani
Radi se o jednom od najčešće izvođenioh horskih djela XXI vijeka. Naziv dolazi od latinske riječi “carmina”- pjesme, dok je ‘Burana’ latinizovana forma Beurena, imena benediktinskog manastira Benediktbeuren u Bavarskoj (Carmina Burana= Beurenove pjesme). Odnosi se na zbirku pjesama i poema s početka 13. Vijeka, koja je otkrivena u Beurenu 1803. godine, a objavljena u Njemačkoj 1847.godine.
Zbirka ima preko 1000 pjesama na latinskom, njemačkom i srednjovjekovnom francuskom jeziku, koje su napisali “Goliardi”, grupa pjesnika-muzičara koju čine naučnici i klerikalni studenti, uz humor slaveći radost kafane, prirode, ljubavi i požude.
Tek 1934. godine, kada je Orf naišao na tekstove, napravljena je selekcija pjesama u prevodu na engleski jezik I objevljena pod naslovom “Vino, žene i pjesma”. Karl Orf je odabrao 24 pjesme na koje je komponovao ovu “živopisnu kantatu”. Karmina Burana je podijeljena na tri dijela – “Proljeće”, “U kafani” i “Dvor ljubav”i. Napisano između 1935. i 1936. za soliste, hor i orkestar, prvobitno je zamišljeno kao koreografisano scensko djelo.
O Miroslavu Homenu
Miro Homen
Muzička struja porodice Homen nosi jake gene Antuna Tonćija Homena, bez kojeg sadašnji kulturni život grada Kotora sigurno ne bi ovako izgledao. Bio je prepoznat kao pedagog, kompozitor, dirigent, orguljaš i osnivač muzičkih škola. Njegov sin, Miro Homen, nakon završene Muzičke akademije u Sarajevu 1966. godine, postaje šef dirigent sarajevske Opere i baleta. U periodu 1988-1990, bio je direktor Sarajevske Opere i Sarajevske Filharmonije. Trideset godina dirigovao je studentskim horom Slobodan Princip Seljo iz Sarajeva. Od 1992. godine radio je kao dirigent, upravnik i potom šef dirigent u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. Dobitnik je Nagrade Milka Trnina (1998). U Sarajevu je postavio prvu poslijeratnu opersku premijeru – Pučinijevu Tosku (1998), potom i Verdijevog Trubadura (1998), dok je 2000. godine dirigovao premijeru prve bosanske opere – Hasanaginicu Asima Horozića. Predavao je na sarajevskoj Muzičkoj akademiji, prvo kao honorni saradnik na predmetu hor, a potom od 1986. godine, i kao redovni profesor.
O Robertu Homenu
Robert Homen
Čast da diriguje impozantnim vokalno-instrumentalnim ansamblom imaće maestro Robert Homen, koji je rođen u Kotoru. Osnovnu i srednju muzičku školu (odsjek za klavir) pohađao je u Sarajevu. Diplomirao je dirigovanje 1997. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Aktivno diriguje horovima, stalni je dirigent Zbora Lira, a Zagrebačkom Operom diriguje od 2005. godine. Stalno je angažovan u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, te na Muzičkoj akademiji u Puli.
Povodom Dana državnosti Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obavještava javnost da će ulaz u Nacionalne parkove Durmitor, Biogradsku goru, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije biti besplatan 13. jula.
Ovo je prilika za sve građane da dane praznika provedu u prirodi, uživajući u aktivnostima kao što su kajakarenje, vožnja čamaca, pješačenje, rafting, planinarenje, biciklizam…
U susret praznicima podsjećamo građane na povoljnosti koje mogu ostvariti kupovinom Godišnje ulaznice za svih pet nacionalnih parkova. Uz ovu ulaznicu koju na naplatnim punktovima i online možete kupiti po cijeni od 13,50 eura dobijate mogućnost da neograničen broj puta tokom 2024. godine posjetite Durmitor, Biogradsku goru, Prokletije, Skadarsko jezero i Lovćen. Takođe, obavještavamo javnost da akcija Cashback u iznosu od 50 odsto, koja je pokrenuta u saradnji sa CKB bankom, još traje. Ova akcija odnosi se na prvih 2000 online prodatih ulaznica koje će uz plaćanje CKB Visa karticama biti dostupne građanima po cijeni od 6.75 eura. Zainteresovani mogu kupiti ulaznice na sajtu JPNPCG – www.nparkovi.me.
NP Lovćen – Foto NPCG
Takođe, apelujemo na posjetioce da se u prirodi ponašaju odgovorno, poštuju pravila, koriste označene i markirane staze. O prohodnosti, vremenskim uslovima na stazi važno je da se posjetioci blagovremeno informišu, kao i da koriste odgovarajuću planinarsku obuću i odjeću. Podsjećamo ljubitelje fotografije i prirode da tokom boravka u nacionalnim parkovima ne koriste dronove ukoliko za iste nemaju potrebne dozvole nadležnih državnih organa i odobrenje Javnog preduzeća za nacionalne parkove. Posjetioce koji žele da koriste kvadove ili kros motore upozoravamo da je vožnja van kategorisanih puteva strogo zabranjena i da skretanjem sa puteva ugrožavaju važna i zaštićena staništa.
Koncert sopranistkinje Aleksandre Vojvodić Jovović povodom proslave 13. jula
Muzičko-scenskim performansom Antivari Musica sopranistkinje Aleksandre Vojvodić Jovović u Amfiteatru u Marina naselju, u 21:00h i bazarom crnogorskih proizvoda na Luštica Bay promenadi i biće obilježen jedan od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore – Dan državnosti, 13. jul.
Mr Aleksandra Vojvodić Jovović, je magistrirala jsolo pjevanje u klasi mr Aleksandre Ristić i iza sebe ima veliki broj nastupa i solističkih koncerata u Crnoj Gori. Od onih u inostranstvu izdvaja koncerte u Moskvi gdje prvi put izvodi koncert crnogorskih solo pjesama i arija iz opera koje su pisane na temu Crne Gore. Zatim je pozvana da na međunarodnom takmičenju u,, V.A.Lemesev” u Moskvi bude u žiriju sa eminentnim operskim umjetnicima Rusije. Tom prilikom je održala masterklas i nastupila u koncertnoj sali,,Pavla Slobodkina,,na Arbatu
U njenoj soprano biografiji ispisani su koncerti na Expo-u u Milanu, Rimu. Istanbulu, Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Ljubljani, Beogradu, Podgorici, Nikšiću, Budvi i Baru.
Sarađiivala je sa poznatim ansamblima – Simfonijskim orkestrom Crne Gore pod dirigentskom palicom poznatog operskog dirigenta Miroslava Homena, Reviskimi Mediteranskim orkestrom Radovana Papovića sa kojim je imala seriju koncerata po Crnoj Gori. Scenu je dijelila sa mnogim prvacima opera iz regiona.
Snimila je CD pod nazivom Korijeni sa crnogorskim pjesmama obradjenim u new age stilu obrada džez pijaniste i kompozitora Vladimira Maraša, koje je takođe i ekranizovala.
Sa kolegom Aleksandram Basarabom je uradila obrade crnogorskih pjesama za glas, klavir i flautu koje je izvodila sa triom Gracije. Kao krunu diskografskog rada snima pjesmu ISKRA VJEČNOG PLAMENA čiju muziku potpisuje Slaven Knezović.
Otvaranje Dubrovačkiih ljetnjih igara – Tonci Plazibat/Cropix
Podizanjem zastave Libertas i uz stihove Gundulićeve “Himne slobodi” ispred crkve sv. Vlaha u srijedu navečer svečano su otvorene 75. Dubrovačke ljetne igre, na kojima će do 25. avgusta u 47 dana na raznim scenskim i ambijentalnim lokacijama biti izvedeno gotovo sedamdeset raznovrsnih programa.
Ovogodišnjom ceremonijom, koju je potpisao redatelj Paolo Tišljarić, brojnim je baštinskim i tradicijskim elementima naglašen niz dubrovačkih obljetnica, između ostaloga i upisa na popis UNESCO-ove zaštićene baštine.
U pratnji Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Valentina Egela nastupili su Dubravka Šeparović Mušović, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica Mostar, Zbor Blasius, Pučki zbor Konavle i Klapa Kaše, a uz Festivalski dramski ansambl nastupili su i Folklorni ansambl Linđo, članovi baleta HNK u Zagrebu, Plesnog studija Step ‘n Jazz, KD Kolarin te Udruga Dubrovački primorski svatovi, KUD Stjepan Radić i KUD Marko Marojica.
Okupljene je pozdravio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, podsjetivši na riječi akademika Luka Paljetka koji je napisao da mu je Dubrovnik sve, a on njemu samo stanovnik.
“S ovog istog mjesta lani sam govorio o ključnim pojmovima koji su Grad kroz čitavu njegovu povijest činile uspješnim i naprednim da i dan-danas možemo to isticati i biti ponosni na naše stare. Govorio sam o mjeri, skladu, skromnosti, mudrosti i zajedništvu – o onim vrijednostima bez kojih Grad nikada ne bi bio ono što je bio i po čemu ga čitav svijet i danas poznaje. Večeras vas želim podsjetiti na riječi akademika Luka Paljetka, barda hrvatskog pjesništva, koji je napisao jednu od najljepših misli o Gradu – ‘Meni je Dubrovnik sve, a ja sam njemu samo stanovnik’“, istaknuo je u svom govoru dubrovački gradonačelnik.
“U vremenu u kojem svjedočimo o dnevnoj pohlepi za tezorom, u trenucima kada je jedini cilj apartman više, restoran više, suvenirnica više, gliser više, na stotine taksi vozila više, postavimo sebi pitanje, ne drugima, već isključivo sebi, kao stanovnicima ovog prekrasnog Grada. Zapitajmo se, je li meni Dubrovnik sve, a ja njemu samo stanovnik? Osim kritike svima i svakome usmjerimo li kritiku sebi vrlo lako pronaći ćemo i odgovor. Jer ako nam je Dubrovnik sve, a mi njemu samo stanovnici, rješenja za probleme i izazove Dubrovnika leže isključivo i jedino u nama samima“, poručio je, između ostaloga, dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Otvaranju su nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, potpredsjednici Vlade i ministri Davor Božinović i Branko Bačić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, zastupnica u Hrvatskom saboru Viktorija Knežević, državni tajnici, predstavnici diplomatskog zbora te mnogi drugi.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 26 saobraćajnih nezgoda u kojima je 19 osoba lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 14 nezgoda, Baru, Kotoru, Tivtu i Budvi po tri, Herceg Novom i Bijelom Polju po jedna.
Izdato je 413 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 27 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Posada panamskog teretnog broda Ultra Galaxy (13,800 dwt) morala je napustiti brod zbog teških vremenskih uvjeta uz obalu Južne Afrike, kada se brod opasno nagnuo. SAMSA je primila signal s EPIRB-a i utvrdila da dolazi s broda 60 nautičkih milja zapadno od Doring Baya, izvještava Maritime Executive.
Brodovi u blizini preusmjereni su kako bi pružili pomoć. Na poziv su se odazvali teretni brod Fivos (56,700 dwt), kontejnerski brod Rio Grande Express (50,800 dwt) i ribarski brod Malachite.
Nakon dolaska na lokaciju, pronašli su posadu od 18 filipinskih pomoraca u splavi za spašavanje. Japanski brod, izgrađen 2008., plovio je iz Malage, Španjolska, prema Dar es Salaamu, Tanzanija. Ribarski brod Malachite uspio je spasiti posadu i prebaciti ih u St. Helena Bay.
Prijašnjih dana, Cape Town i regija bili su pogođeni snažnom zimskom olujom. Snažni vjetrovi, kiša i snijeg uzrokovali su padanje drveća, poplave i nestanke struje. Oko 4,000 ljudi prijavljeno je kao beskućnici nakon oluja u regiji Cape Town, dok su stanovnici upozoreni na dodatne oluje.
Operater luke Transnet izvijestio je da je obustavio rad kontejnerskih terminala u dvije luke jer su Cape Town, Saldanha, Port Elizabeth i Ngqura doživjeli teške vremenske uvjete s vjetrovima između 35 – 50 čvorova i valovima do 3-4 m. Pomorske operacije su obustavljene u nekim lukama iz sigurnosnih razloga, a jedan brod je zadržan u terminalu Port Elizabeth zbog jakog vjetra. Nadaju se nastavku operacija tokom ovog tjedna.
Brodovi koji se preusmjeravaju iz Crvenog mora suočit će se s teškim zimskim uvjetima dok plove oko Rta Dobre Nade. Mnogi od tih brodova i bunkeriraju u Južnoj Africi. Maersk je izdao upozorenje o ekstremnim vremenskim uvjetima za južnoafričku obalu, naglašavajući da će brodovi morati tražiti zaklon ili promijeniti kurs kako bi izbjegli nevrijeme. Upozorili su na jake vjetrove, visoke valove i jaku kišu u narednim danima, osobito između Cape Towna i Port Elizabetha, što će utjecati na brodske operacije.
Većina građana, njih čak 90% smatra da lokalne vlasti treba da propišu kada, ko i pod kojim uslovima može da organizuje vatromet, rezultat je to ankete koju je koju je sproveo portal Boka News, istraživajući sve aktuelniji problem nekontrolisane upotrebe vatrometa prilikom proslava različitog karaktera, kojima organizatori često skreću pažnju na neki događaj ili ga žele učinili svečanijim.
Da upotrebu vatrometa treba ograničiti na primjenu u posebnim prilikama i društvenim okolnostima kada je većini građana to prihvatljivo, a ne kada se kome prohtije, smatra 92 % učesnika ankete.
Činjenica je da smo zatečeni kada u kasnim noćnim satima čujemo prasak vatrometa ili ispaljenih svijetlećih raketa iz marina, sa jahti, hotelskih terasa, otvorenih plažnih barova, što stvara prilično veliku buku, bitno utiče na ekologiju i zagađenje životne sredine, uznemirava djecu i odrasle, životinje, remeti javni red i mir.
Ove godine, 11. jula prvi put obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon donošenja rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a. Genocid u Srebrenici, koji se dogodio 1995., rezultirao je smrću više od 8 hiljada Bošnjaka, većinom muškaraca i više od 500 maloljetnih dječaka.
Opšta skupština UN-a ovom rezolucijom jasno je prepoznala i potvrdila genocid, pozivajući sve države članice da obilježe ovaj dan. O tome je u emisiji Studio 4 govorio Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine.
– Za mene kao i za sve ostale Bošnjake, Srebrenica je otvorena rana koja boli, ali na žalost još uvijek i krvari, kazao je.
Naglašava kako je razmjer tog zločina takav da je neizostavno ušao u sve pore društva. Kako kaže, u samo nekoliko dana s lica zemlje je izbrisan jedan cijeli grad.
– Izdvojit ću dvije priče koje su mene jako dotaknule. Prva je priča Nedžada Avdića koji je sa 17 godina preživio strijeljanje. On je napisao i knjigu „Ja, haški svjedok”. Svjedočio je na sudu protiv onih koji su genocid provodili, govori.
Druga priča je vezana uz opštinu Bratunac koja je također preživjela genocid.
– Vidio sam sliku žene u 9. mjesecu trudnoće koja je zagrljena sa svojim maloljetnim djetetom. Njihovi posmrtni ostatci su pronađeni tek 2009. godine. Njen muž je živ i živi u Italiji. Nikada se nije vratio u BiH, rekao je Avdić.
Smatra kako je ovo zločin bez kazne te da se i dalje negiran genocid u Srebrenici.
– I to u državi u kojoj je genocid počinjen. U institucijama BiH, naglašava.
Dodaje da ljudi, koji su preživjeli genocid, svaki dan susreću one koji su bili izvršitelji genocida ili su sudjelovali u lancu zapovjedne odgovornosti.
– Recimo, žene koje su bile silovane od tih ljudi rade u školi gdje su ti silovatelji ravnatelji. To je teško pojmiti, ali to se dešava i BiH, govori.
– Srebrenica i ne samo ona, već i mjesta oko nje, su eklatantan primjer genocida i međunarodna je zajednica stala iza toga, naglasio je.
Nastupom Festivalskog orkestra i hora „Virtuozi“ iz Beograda, pod rukovodstvom jednog od vrsnih srpskih i evropskih dirigenata, Bojana Suđića i sa specijalnim gostom tenorom Sinišom Radin sinoć je na Kanli kuli svečano otvoreno 41. izdanje Međunarodnog festivala Dani muzike.
Riječ o jednom od najstarijih i najuglednijih hercegnovskih festivala koji se održava od 10. do 20. jula, te se koncerti klasične muzike u tom periodu organizuju na Kanli kuli, u Dvorani „Park“, kao i Muzičkoj školi Herceg Novi.
Pokrovitelji Dana muzike su Opština Herceg Novi i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, izvršni producent JUK Herceg fest, a tradicionalni sponzori su Turistička organizacija HN, hotel Sun Resort i Institut Dr Simo Milošević.
Festival je svečano otvorila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović ističući da Ministarstvo sa ponosom podržava Dane muzike prepoznajući njegov značaj za razvoj kulture i međunarodnu saradnju.
“Tokom prethodnih godina ovaj festival nam je omogućio da uživamo u najznačajnijim djelima različitih epoha pod umjetničkim vodstvom Borisa Kraljevića. Posebno smo ponosni na činjenicu da je podrška mladim talentima izuzetna i oni ovdje imaju priliku da uče uz priznate umjetnike. Naša misija je da kroz ovakve događaje promovišemo prave umjetničke vrijednosti i doprinesemo kulturnom razvoju našeg društva. Slušanje klasične muzike je plemenito, zdravo i povezuje nas sa najdubljim slojevima našeg bića,” istakla je Vujović.
Dani muzike u HN 2024.
Festival Dani muzike počeo je da se organizuje 1983. godine, a nakon pauze od 13 godina, obnovljen je 2004. godine. Od njegovog obnavljanja generalni pokrovitelj festivala je Opština Herceg Novi, te se prisutnima na početku manifestacije obratio predsjednik Opštine Herceg Novi, gospodin Stevan Katić.
„Duže od četiri decenije naš grad je mjesto koje slavi umjetničku muziku okupljajući svjetski poznate umjetnike. Oni su dio svoje slave poklonili publici koja istinski uživa u umijeću i repertoarima koji su brižljivo birani za svako izdanje festivala. Zato s pravom možemo reći da je Herceg Novi jedinstven jer je malo gradova u svijetu koji uspiju da spoje vrhunsko muziciranje planetarno poznatih imena klasične muzike sa mediteranskim ambijentom na otvorenim scenama, poput tvrđave na kojoj smo večeras ili trga od muzike, takođe u srcu grada. Sve to daje posebnu čar i predstavlja savršenu simbiozu za potpun osjećaj ljepote klasike i našeg grada,“ naveo je Katić.
Dani muzike u HN 2024.
Kvalitetan program Dana muzike i ove godine je pažljivo odabrao vrhunski svjetski pijanista, umjetnički direktor festivala, maestro Boris Kraljević.
„Poput mnogih kulturnih centara i Herceg Novi je na svoj specifičan način dio širokog evropskog, pa i svjetskog auditorijuma u koji se naš jedinstveno lijep, zanimljiv i gostoprimljiv grad pretvara posebno ljeti. Osim probranog repertoara za solističke i nastupe kamernih ansambala iz regiona i Evrope ističemo prisustvo muzičara koji su potekli iz hercegnovske Muzičke škole, koji danas djeluju ili stiču znanja u krovnoj instituciji za muzičko obrazovanje u našoj opštini. Otvoren je tako prostor za mlade muzičare prilika za susret sa iskustvom već ostvarenih umjetnika, kao i mogućnost za sticanje novih znanja što i jeste misija našeg festivala. Iniciramo i podstičemo saradnju među umjetnicima koji žive i djeluju u našem gradu, kao i sa gostima Dana muzike iz inostranstva,“ naveo je Kraljević.
Izbor da festival ove godine otvori maestralni dirigent Bojan Suđić sa festivalskim orkestrom i horom „Virtuozi“ pokazao se odličnim, te je puno gledalište na Kanli kuli sinoć uživalo u svakom trenutku spektakularnog koncerta ovih virtuoznih umjetnika. Svaka nova izvedba je dobijala duge i glasne aplauze. Pred sam kraj programa muzičari su dobili stajaće ovacije i pozive da se u više navrate vrate na binu i izvedu kompozicije na bis.
Dani muzike u HN 2024.
Oduševljenje ovakvim reakcijama publike, ali i samim autentičnim ambijentom u kojem je organizovan koncert izrazio je i maestro Bojan Suđić.
“Zaista je puno srce svima – i meni i izvođaćima koji su ovdje bili, jer ovo je fantastičan ambijent koji je u region jedinstven i koji nekako uvijek podigne izvođača i publiku. To je jedna fenomenalna interakcija i stvarno je nevjerovatna privilegija biti ovdje. Nama je izuzetna čast što smo imali priliku da nastupimo na jednom ovako značajnom festival i pokažemo nešto što se izdvaja iz sve ove ponude koja je bogata i različita. Kroz kvalitetnu umjetničku muziku kultura se približava, širi i dopire do one publike koja ne misli da je klasika nešto što slušamo svaki dan,” kazao je Suđić.
Misiju da kvalitetnu muziku približe široj javnosti uspjeli su da postignu raznovrsnim repertoarom koji je obuhvatio kultne klasike kao što su “O Fortuna” Karla Orfa i “Overture” Vilijama Tela, svima dobro poznatu filmsku muziku, ali i tradicionalni melos naših prostora.
“Svu muziku je publika jednako primala, koncert je imao gradaciju i dramaturgiju da ide na neki način kroz stilove, epohe i kroz geografske širine. Ovo je na neki način pokazatelj da je muzika univerzalna, da nema granica, da nas ona spaja i da možemo podjednako blisko da sviramo klasičnu, latino i muziku naših podneblja, da to ništa jedno drugome ne kontrastira, već naprotiv,” istakao je Suđić.
Koncert “Muzički vatromet” u izvođenju Festivalskog orkestra “Vrituozi” opravdao je visoka očekivanja, ocjena je stručnog saradnika Dana muzike, muzikologa Nemanje Sovtića, prof. dr sa Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu.
„Naslovom sugerisana eksplozivost realizovana je umešno odabranim i odlično izvedenim programom, koncipiranim tako da dozira užitak i usmjerava ga prema završnom segmentu koncerta rezervisanom za kvalitetne umjetničko-aranžerske obrade prepoznatljivih srpskih melodija. Dirigent Bojan Suđić vodio je ansambl sigurnom rukom ostvarenog umjetnika, renomiranog muzičkog profesionalca, ali i inspirisanog ljubitelja kvalitetne muzike, ne snebivajući se čak ni da iskorači iz tradicionalno shvaćene uloge dirigenta kako bi zapjevao, inače sasvim dobrim baritonom. Za pjevačke numere bio je prevashodno zadužen Siniša Radin, koji se predstavio kao sjajan tenor, podjednako ubjedljiv u fahu ozbiljne, zabavne i narodne muzike. Cjelokupan ansambl se istakao svojom ritmičkom energijom i izbalansiranim zvukom“. istakao je Sovtić.
Nakon nezaboravnog otvaranja program 41. Dana muzike biće nastavljen već večeras kada će u sali Muzičke škole sa početkom u 21.30 časova biti upriličen koncert pod nazivom „Podijum mladih” gdje će nastupiti pijanista Simo Šišević uz gostovanje Kristijana Jovićevića na kontrabasu i mladih talenata, nagrađivanih učenika Muzičke škole Herceg Novi.
