Osmero poginulih i sedmero ozlijeđenih nova je bilanca požara koji je rano u ponedjeljak izbio u domu za starije u beogradskoj općini Brajevo, potvrdili su dužnosnici MUP-a i resornog ministarstva.
Vatrogasci i pripadnici Sektora za izvanredne situacije ugasili su požar i evakuirali 13 osoba.
Postoje indicije da je požar podmetnut, rekao je za RTS ministar rada i socijalne skrbi Nemanja Starović, koji tvrdi da je dom u selu Veliki Borak, općina Barajevo, imao sve potrebne dozvole za rad.
U toku je uviđaj, a slučaj je preuzelo tužiteljstvo.
Glavni javni tužitelj Višeg javnog tužiteljstva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je Tanjugu kako postoji sumnja da je požar podmetnuo jedan od korisnika tog doma, koji je i sam nastradao.
Šef Sektora za izvanredne situacija MUP-a Srbije Luka Čaušić rekao je da su vatrogasci nakon zaprimljene dojave u 3:32 brzo stigli na intervenciju i da je požar već bio u razbuktaloj fazi, ali je intervencijom vatrogasaca i spasitelja spriječeno da bude više žrtava.
– Ovo je velika tragedija, ali je mogla biti i mnogo veća, konstatirao je Čaušić.
U domu je bilo smješteno 30 štićenika.
Sedam ozlijeđenih osoba Hitna pomoć prevezla je u Vojno-medicinsku akademiju i Urgentni centar.
Srbijanski premijer Miloš Vučević izjavio je saučešće obiteljima stradalih.
– Loša vijest, teško jutro. Nadam se da će se ozlijeđeni oporaviti, rekao je Vučević za TV Happy.
Zadarski jedrenjak Argonaut, s impresivnih 111 godina povijesti, i dalje plovi Jadranom, prenoseći turiste na nezaboravne izlete, objavljeno je u emisiji More na HTV-u iz zadarskog centra.
Brod, izgrađen 1914. godine u brodogradilištu Nerezine na otoku Lošinju, započeo je svoju priču kao teretni jedrenjak pod imenom Maria Saluta, no tijekom desetljeća doživio je brojne transformacije, piše 057info.hr.
Nakon što je služio za prijevoz rasutog tereta, brod prelazi u vlasništvo Instituta za istraživanje mora i podmorja, ploveći Mediteranom. Godine 1957. rekonstruiran je u Piranu i preimenovan u Rašica.
Tokom plovidbe Afrikom oštećen je te obnovljen mahagonijem u Tunisu. Konačno, 1966. godine postaje Argonaut, a od 1969. u vlasništvu je obitelji Benić iz Neviđana na otoku Pašmanu.
Obiteljska tradicija na Jadranu
Venci Benić, poznatiji pod drugim imenom Danko, član obitelji koja više od pola stoljeća brine o brodu, prisjetio se trenutka kada je njegov otac Vojko odlučio kupiti Argonaut.
– Čuo je u Splitu za prodaju broda, a kako ga je već ranije vidio u Dubrovniku, nije dvojio. Obitelj je skupila novac (tadašnje dinare) i brod je postao naš, prisjeća se član obitelji Benić.
Sve do 1989. godine Argonaut je prevozio pijesak, cement i drvo, a potom se počeo koristiti za turizam.
– Ja sam prvi počeo voziti goste. Bio sam u Rabcu, Cresu i diljem Jadrana, kazao je Venci. Jedan od najupečatljivijih trenutaka bio je kad je na jednom izletu brodom plovilo čak 280 ljudi.
Argonaut pretrpio požar i potonuće
Venci je podijelio i jednu od brojnih anegdota s tura na Goli otok i otok Grgur: “Jednoj gospođi pala je torbica u more. Okrenuli smo brod i svi putnici pomagali su u potrazi. Na kraju smo je pronašli, jer na moru je bila bonaca!”
No, brod nije bio lišen havarija. Pretrpio je požar i potonuće, ali se svaki put uspješno vratio na more.
Danas je Argonaut u vlasništvu Vencijevog nećaka Dominika Benića, koji nastavlja obiteljsku tradiciju. Brod je obnovljen i spreman za nove pustolovine.
Vaterpolisti Cattara izgubili su sinoć u kotorskom bazenu “Zoran Džimi Gopčević” od ekipe Vukova 16-7, u meču 12.kola grupe B Regionalne A1 lige.
Po četvrtinama 4-3,3-4,0-5 i 0-4.
Dušan Milaš je za Kotorane dao dva gola, a po jedan Pavo Vičević,Dragan Marković,Stefan Vavić,Andrija Roganović i Nebojša Petrović.
U gostujućem sastavu najbolji je bio Draško Gogov sa pet pogodaka,Filip Čorić je upisao četiri,dva Stefan Gak,a po jedan Mitar Maraš,Heitink Kenai,Uroš Vujković,Ivan Peleš i Milutin Aleksandrov.
Cattaro u narednom kolu dočekuje Budućnost, koja je večeras bila bolja od Zemuna u Podgorici 15-8.
Matija Brguljan je bio najefikasniji u pobjedničkom sastavu sa 4 gola,a od bivših igrača Primorca u strijelce su se upisali i Goran Grgurević dva puta i jednom Neđo Baštrica.
Zbog rekordnih cijena širi se poziv na masovni bojkot trgovina u Hrvatskoj. U poruci koja kruži društvenim mrežama građane se moli da u petak, 24. januara ništa ne kupuju u trgovinama i na benzinskim postajama.
Iza nje, doznaje RTL, stoje potrošačke udruge, a cilj je stati na kraj visokim cijenama koje će i dalje rasti. Kao primjer, u poruci autori navode slučaj Britanaca koji su bojkotom uspjeli spustiti cijene goriva.
– Dana 24. siječnja u Hrvatskoj je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U Ujedinjenom Kraljevstvu isto se dogodilo s gorivom, drugi dan pala je za 15 penija po litri, ali isto tako digli su plaće za 100 funti mjesečno. Znam da nije isto Velika Britanija i Hrvatska, tako da nije potrebno komentirati ovo, ako hoćete nešto napraviti, napravit će se. Ako ćete na to gledati kao na političke izbore, nećete napraviti ništa. Deset posto ljudi da to napravi, veliki je gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa, a oni hoće. Pozdrav svima, ovo šaljem grupno i uključite što više ljudi u to – stoji u poruci koja se širi WhatsAppom, Redditom i Facebookom.
Marko iz Splita rekao je za novinare RTL-a da će se odazvati najavljenom bojkotu. “Teško je. Radimo, a ne zaradimo dovoljno”, rekao je.
Istog je mišljenja i Ljiljana iz Zagreba “To više nije normalno što rade od nas. Cijene su bez pokrića. Ja ne znam tko je njima dao vlast”, rekla je Ljiljana.
Josip Kelemen iz potrošačke platforme ‘Halo, inspektore‘ podsjetio je na akciju bojkota kupnje telećeg vrata koji je poskupio u tri mjeseca preko 40 posto.
– Ona je inicirala akciju prema trgovačkim lancima kako bi pokazali da više ne želimo takvo cjenovno divljaštvo- poručio je Kelemen, a prenosi portal Net.hr.
Na gradskoj rivi Pine danas, 20. januara u 21 sat Turistička organizacija Tivat priređuje koncert beogradske pop- dive Jelene Tomašević. Koncert je prvobitno bio zakazan za 13. januar ali je zbog loših vremenskih prilika odložen za novi termin.
Jelena važi za jedan od najboljih vokala na regionalnoj estradnoj sceni, dobitnica je brojnih međunarodnih nagrada, bila predstavnica Srbije na Eurosongu, gošća koncerta svjetskog tenora Andree Bočelija itd.
Predgrupa Jeleninog koncertu u Tivtu je Ansambl Toć.
“Ne propustite magično veče uz vrhunski glas i sjajnu atmosferu !“ poručuju iz TOT-a.
Političke nestabilnosti, neuređena infrastruktura, nedostatak podrške organizovanom turizmu i upitna fiskalna politika doveli su do stagnacije turizma, privredne grane koja bi trebalo da u Crnoj Gori bude nosilac ekonomskog napretka. Dok mnoge zemlje regiona ulažu u promociju i jačanje turističke ponude, Crna Gora se bori s unutrašnjim problemima koji narušavaju njen ugled na međunarodnom tržištu.
Dr Rade Ratković, profesor Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, ističe da turizam ne može biti uspješan ako država ne osigura stabilnost i povoljne uslove za poslovanje. U razgovoru za Pobjedu, on analizira kako politička previranja, loša saobraćajna povezanost i neefikasna fiskalna politika otežavaju opstanak turizma, dok nepovoljna tržišna pozicija i odlazak kvalitetnih turista dodatno produbljuju problem.
Negativan uticaj
– Već sada možemo reći da početak godine nije obećavajući za turizam. Naime, turizam odražava opštu situaciju u zemlji, a sve što se dešava na nacionalnom nivou direktno se reflektuje na ovu granu privrede. Ako je situacija u državi i sistemu loša, turizam ne može biti uspješan. Političke nestabilnosti i previranja negativno utiču na percepciju stranih turista. Niko ne želi kao prioritetnu destinaciju odabrati zemlju u kojoj vlada stalna kriza, nepredvidivi događaji, pa čak i tragedije. Takve vijesti imaju izrazito loš uticaj, jer je turizam izuzetno osjetljiv na bilo kakve poremećaje – kazao je Ratković.
Po njegovim riječima, turizam je donekle otporan na ekonomske probleme i može se prilagoditi, ali na probleme poput političke nestabilnosti ili pandemija nije rezistentan.
– Trenutna previranja u Crnoj Gori šalju stranim turistima poruku da zemlja nije sigurna destinacija. Ovakva situacija dodatno narušava percepciju bezbjednosti, koja je trenutno na nezadovoljavajućem nivou, a u pojedinim aspektima čak i zabrinjavajuća. Čuo sam komentare stručnjaka za bezbjednost, uključujući univerzitetske profesore koji se bave ovom temom, u kojima ističu da je trenutna situacija alarmantna. Kada stručnjaci, koji su autoriteti u ovoj oblasti, upućuju na ozbiljnost problema, to dodatno pogoršava percepciju, jer šalje poruku ne samo da zemlja nije bezbjedna, već da je stanje dovoljno ozbiljno da izaziva zabrinutost čak i kod profesionalaca – ističe prof. Ratković dodajući da u takvim situacijama dolazi do povlačenja turističke aktivnosti, što nas vodi u značajan turistički regres.
– To je posebno opasno, jer je Crna Gora u velikoj mjeri zavisna od turizma, a mnoge druge grane privrede takođe zavise od njega. Kada turizam padne, to direktno utiče na životni standard većeg dijela stanovništva – ističe Ratković.
Kada je riječ o bukingu i pripremama za ljetnju sezonu ističe, iz saznanja koja dobija od turističkih agencija koje se bave organizovanim turizmom, da je situacija zabrinjavajuća.
– Organizovani turizam se oslanja gotovo isključivo na rad agencija, dok su podrška Vlade i destinacijski menadžment gotovo nepostojeći. Nedostaje umrežavanje hotela, a ključni infrastrukturni problemi, poput saobraćajnih veza – bilo avionskih, bilo drumskih – ostaju neriješeni. U ovakvim uslovima, bavljenje turizmom postaje prava avantura. Bez efikasne organizacije i saradnje svih relevantnih aktera, ne možemo očekivati dugu turističku sezonu. Organizovani turizam je ključ za privlačenje većeg broja posjetilaca i produženje trajanja sezone, ali bez odgovarajuće podrške i strategije, to ostaje teško ostvariv cilj. Za uspjeh je neophodna koordinacija svih učesnika u turističkom sektoru, uz rješavanje osnovnih problema koji koče razvoj turizma – objašnjava Ratković.
Kako naglašava, organizovani turizam ne može postojati bez stabilnosti države i uređenog saobraćaja – bilo drumskog, vazdušnog, željezničkog, avionskog.
– Nažalost, sve ove oblasti kod nas su stavljene u drugi plan. Nedostatak ulaganja i koordinacije u saobraćajnoj infrastrukturi značajno ograničavaju razvoj turizma, jer bez pouzdanih i efikasnih veza, turisti teško mogu doći ili se kretati unutar destinacije. Stabilnost i dobro organizovan saobraćaj su osnovni preduslovi za konkurentan i održiv turizam, a njihovo zanemarivanje ozbiljno ugrožava potencijal Crne Gore kao atraktivne destinacije – kaže Ratković.
U Crnoj Gori se, po njegovim riječima, vodi besmislena politička borba oko identitetskih pitanja, odnosno pokušaja nametanja tuđeg identiteta, što dodatno produbljuje društvene podjele.
– Rezultat toga je velika socijalna i društvena entropija koja nas košta zaostajanja. Umjesto da razvijamo turizam, granu koja je s pravom smatrana ključnom za ekonomski napredak, sve više se oslanjamo na sektor nekretnina. Međutim, tržište nekretnina ne može pružiti ni približno iste efekte kao turizam, što nas dovodi do gubitka na više nivoa – ekonomski, društveno i razvojno – tvrdi prof. Ratković.
Siva ekonomija
On navodi da privatni smještaj, kao ključni segment turističke ponude, i dalje nije uređen, a sekundarno stanovanje, koje čini najveći dio privatnog smještaja, u velikoj mjeri posluje u sivoj zoni.
– Pretpostavlja se da u toj zoni postoji između 300.000 i 350.000 kreveta, ali nemamo precizne evidencije o tome. Kao rezultat toga, ne ostvarujemo legalne prihode niti otvaramo radna mjesta povezana s tim sektorom. Sve se svodi na neformalnu ekonomiju, gdje se poslovi obavljaju ,,ruka ruci“ – objašnjava Ratković, a dodaje da posebno zabrinjava situacija u Budvi, koja je metropola crnogorskog turizma.
– Ako se problemi lokalne vlasti u Budvi ne riješe, suočićemo se s ozbiljnim izazovima koji će negativno uticati na turizam i ekonomiju u cjelini – poručuje Ratković.
Ako se situacija ne promijeni, on tvrdi da će se ponoviti scenario iz prethodne godine.
– Lokalna vlast u Budvi bila je u konstantnim sukobima, što je rezultiralo time da je grad ostao prljav i zapušten. Umjesto privlačenja turista s većom platežnom moći, Budva je postala destinacija za goste s manjim budžetima, dok su kvalitetniji turisti izbjegavali grad. Najveći problemi kulminirali su tokom ljetnih mjeseci, kada bi trebalo ostvariti najveće prihode. Nažalost, ako se ništa ne promijeni,
situacija će ove godine biti još gora nego prošle. Država i dalje nema sluha za rješavanje ovih problema. Oni koji su plaćeni da se bave ključnim pitanjima, poput uređenja turističke infrastrukture i promocije, fokusiraju se na sporedne ili politički diktirane agende, koje su često pod uticajem spoljašnjih faktora. Na kraju, cijenu svega toga plaćaju građani – istakao je Ratković, dodajući da ćemo vjerovatno i ove godine imati uglavnom posjetioce iz regiona i domaće turiste.
– Nažalost, to neće biti dovoljno da pokrije gubitke i jasno je da ćemo, bez promjena, i ove godine završiti u minusu – smatra Ratković.
On navodi i da je nedavno podizanje PDV-a za hotelijere napravilo negativni efekat tako što vlasnici objekata polako prelaze u nelegalnu zonu.
– To će tek da bude veliki problem. Sigurno je da hotelijerstvo i turizam imaju nepovoljan položaj u fiskalnom sistemu, s obzirom na visoke i neblagovremene namete koji otežavaju pravovremeno izmirivanje obaveza. Drugi problem je što nijesmo prisutni na tržištima koja karakterišu duga sezona i dobra platežna sposobnost. Na tržištima na kojima trenutno poslujemo, teško možemo ostvariti rentabilno poslovanje. To dovodi, s jedne strane, do nepovoljne tržišne pozicije, a s druge strane do lošeg finansijskog položaja i negativnih rezultata – kaže Ratković.
To su, po njegovim riječima, dva Damoklova mača koja prisiljavaju hotelijere na redukciju usluga.
– Kada nijesu u mogućnosti da postignu odgovarajuću cijenu, hotelijeri su primorani da smanje obim usluga – ukidaju doručak, smanjuju broj zaposlenih potrebnih za kvalitetan servis, troškove gdje god je to moguće. Iako time mogu privremeno poboljšati finansijski rezultat, takav pristup dugoročno nije održiv. To je svojevrsno snalaženje između nepovoljnog položaja u fiskalnom sistemu i izazova na tržištima – zaključuje Ratković.
Hiljade pristalica Donalda Trumpa okupile su se na kiši i hladnoći kako bi prisustvovale njegovom pobjedničkom skupu u nedjelju, dan prije nego što se novoizabrani predsjednik vrati na vlast s planom o agresivnoj reformi imigracijske i trgovinske politike.
78-godišnji Trump položio je vijenac na Grobu neznanog vojnika u Nacionalnom groblju u Arlingtonu u nedjelju prije nego što će održati svoj prvi veliki govor u Washingtonu poslije 6. januara 2021. godine koji je prethodio neredima na Kapitolu.
Skup pod nazivom “Pobjednički skup Učinimo Ameriku ponovno velikom” trebao bi početi u tri sata poslijepodne po lokalnom vremenu u Capital One Areni, hokejskoj i košarkaškoj dvorani i prostoru za neke od inauguracijskih svečanosti nakon što je prognozirana žestoka hladnoća za ponedjeljak koja je inauguraciju preselila unutra.
Redovi Trumpovih pristalica, od kojih su mnogi odjeveni u njegove prepoznatljive crvene jakne i MAGA kape, protezali su se duž nekoliko blokova u središtu Washingtona. Neki su skandirali “SAD! SAD!” dok su čekali na ulazak u dvoranu.
Palestinci su se vratili u ruševine svojih domova, dok su se tri taokinje ujedinile sa svojim majkama u Izraelu
Palestinci su nahrupili na ulice kako bi slavili i vratili se u ruševine svojih bombardiranih domova u nedjelju, nakon što je sporazumom o primirju zaustavljen rat u Gazi, dok su se tri taokinje ujedinile sa svojim majkama u Izraelu.
Naoružani borci Hamasa provezli su se južnim gradom Kan Junisom, dok su gomile ljudi oko njih slavile. Na sjeveru, koji je izbombardiran do neprepoznatljivosti, ljudi su se kretali razorenim ulicama na kojima su se nazirale samo ruševine i iskrivljeni metal.
U Tel Avivu, stotine Izraelaca okupile su se na trgu ispred sjedišta ministarstva obrane te uživo pratile prijenos iz Gaze koji je prikazivao puštanje talaca na velikom ekranu.
Gomile slavile i plakale
Gomile su slavile i plakale kad su ugledale kako se tri taokinje ukrcavaju u vozilo Crvenog križa opkoljeno borcima Hamasa. Romi Gonen, Doron Steinbrecher i Emily Damari ubrzo su se ujedinile sa svojim majkama u blizini kibuca i obližnjeg festivala otkud su otete 7. oktobra 2023. godine.
U okupiranoj Zapadnoj obali, autobusi su čekali oslobođene palestinske zatvorenike iz izraelskog zatvora. Među prvim oslobođenim zatvorenicima 69 je žena i 21 dječak.
Prva faza primirja u ratu između Izraela i Hamasa stupila je na snagu s tri sata zakašnjenja tijekom koja su izraelski ratni zrakoplovi i tenkovi bombardirali Gazu.
U tom posljednjem izraelskom izljevu nasilja ubijeno je 13 osoba. Izrael je okrivio Hamas zato što je zakasnio s otkrivanjem imena taoca koje će osloboditi, dok je Hamas ustvrdio da se radilo o tehničkoj pogrešci.
“Danas je oružje utihnulo u Gazi”, rekao je američki predsjednik Joe Biden u svome posljednjem danu u Bijeloj kući, pozdravivši primirje koje američka diplomacija nije uspjela izvojevati više od godine dana.
Radikalni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir dao je ostavku u vladi u nedjelju zbog prekida vatre, iako je njegova stranka rekla da neće pokušati srušiti Netanyahuovu vladu. Drugi radikal, ministar financija Bezalel Smotrich, zasad je ostao u vladi, no je rekao da će dati ostavku ako rat završi, a Hamas ne bude potpuno uništen.
Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mile Waltz, rekao je da ako Hamas prekrši dogovor, SAD će podržati Izrael “u onome što mora napraviti.”
“Hamas nikad neće vladati Gazom. To je potpuno neprihvatljivo.”
Na ulicama grada Gaze na sjeveru mogle su se vidjeti grupe ljudi kako mašu palestinskim zastavama i mobitelima snimaju prizore oko sebe.
“Put prema ovom sporazumu nije bio uopće lagan, bio je to dugačak put”, rekao je Biden. “No došli smo do te točke danas zbog pritiska Izraela na Hamas, uz pomoć Sjedinjenih Država.”
Prema sporazumu o primirju, mora doći do prekida borbi, humanitarna pomoć mora biti puštena u Gazu, a tijekom prve faze u trajanju od šest tjedana, 33 od ukupno 98 izraelskih i stranih taoca moraju biti pušteni u zamjenu za Palestince u izraelskim zatvorima.
Trumpov savjetnik: Hamas nikada neće vladati Gazom
Nema razrađenog plana tko će vladati Gazom nakon rata, a još manje tko će je ponovno sagraditi. Bilo kakav povratak Hamasove vladavine u Gazi bit će test predanosti primirju s Izraelom, koji je rekao da će nastaviti rat ako ne dođe do potpunog uklanjanja militantne skupine koja vlada enklavom od 2007. godine.
Kamioni s gorivom i humanitarnom pomoći u dugim su redovima čekali na graničnim prijelazima satima prije nego što je primirje trebalo stupiti na snagu. Svjetski program za hranu rekao je da su počeli prelaziti granicu u nedjelju ujutro.
Prema sporazumu, u šest početnih sedmica primirja u Gazu bi svaki dan trebalo biti pušteno 600 kamiona s pomoći, među njima 50 koji će dostaviti gorivo. Pola od 600 kamiona krenut će prema sjeveru enklave, koja se suočava s gladi.
Više do 47.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima u kojima je Pojas Gaze pretvoren u pustoš. Gotovo cjelokupna populacija od 2.3 milijuna ljudi je bez doma. U ratu je poginulo i oko 400 izraelskih vojnika.
