Avio-povezanost jedan je od preduslova za uspješnu turističku sezonu, a iz Aerodroma Crne Gore najavljuju povratak niskobudžetnih avio-kompanija od maja, kao i otvaranje novih linija u sezoni. Naši sagovornici, ipak, smatraju da bi avio-povezanost mogla biti bolja, naročito ako se uzme u obzir primjer susjedne Tirane.
Iako smo ukidanjem linija nisko budžetnih kompanija “Wizz air” i “Rayan air”, krajem oktobra izgubili avio-vezu s mnogim evropskim destinacijama, iz uprave Aerodroma stižu dobre vijesti – najavljuju njihov povratak od maja.
Eldin Dobardžić, predsjednik Borda direktora Aerodroma ističe da se vraćaju manje više sve linije koje su bile i tokom prethodne IATA sezone.
“Već smo od Rayan aira dobili potvrde da će se vratiti Zagreb, Mančester, Brisel, vraća se Beč sa Wizz airom, vraća se London, vraća se Dortmund. Još uvijek nemamo potvrdu za Barselonu”, kaže Dobardžić.
A za Barselonu se pregovara sa španskim prevoznikom Vuelingom, za letove iz Tivta. No, dok se ovi prevoznici ne vrate i dogovore nove linije naša trenutna avio-povezanost je loša, smatra turizmolog Petar Golubović.
“Značajno loša i nedovoljno dobro razvijena avio-povezanost Crne Gore kao turističke destinacije koja je dominantno avio-destinacija. Svega sjutrašnjih 14 dolazaka na podgorički aerodrom u poređenju sa 70 dolazaka na aerodrom u Tirani nam govori da tu itekako ima prostora za bolje povezivanje Crne Gore”, smatra Golubović.
Dobardžić naglašava da se mi, nažalost, ne možemo porediti sa Tiranom.
“To je komercijalna politika koju ona vodi, koja je negdje imala interesa da dovede te lou kost kompanije. Druga stvar je da Albanija ima mnogo veću dijasporu koja je vezana za svoju zemlju i koja je posjećuje i tokom zimske sezone”, kaže Dobardžić.
A od avio-povezanosti umnogome zavisi i sezona na koju se dominatno oslanja prihodna strana državnog budžeta, pa su linije više od potrebe za putovanjem.
“I te kako je značajno, ukoliko uzmemo u obzir turiste koji samostalno organizuju svoje putovanje, prvo što gledaju je koje su to destinacije gdje oni imaju jeftin prevoz, da što lakše dođu i najjeftinije. Ti turisti koje dolaze ne dolaze sopstvenim vozilima, čime ne opterećuju saobraćajnu infrastrukturu”, kaže Golubović.
Dobardžić, ipak, smatra da je naša avio-povezanost dobra, te da je uspjeh što smo se i tokom zimske sezone povezali sa dva turska grada – Ankarom i Izmirom, a najavljuju i nove destinacije za ljetnju.
“Nove su Minhen, tu nas povezuje naša nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, Paradubice iz Češke, Košice iz Slovačke i Varšava, drugi aerodrom pored Frederika Šopena, znači nekih novih deset destinacija koje su nam u najavi. Da li će se broj povećavati još uvijek ne znamo, jer nijesmo došli do ljetnje sezone”, kaže Dobardžić.
Golubović smatra da bi se trebalo povezati i sa zemljama Skandinavije, prije svega Norveškom. A da li će se i broj turista povećati s rastom avio-linija, znaćemo u novembru, kada obično sabiramo cifre i svodimo račune sezone.
Na svečanom zatvaranju Praznika mimoze u Herceg Novom, na kraju karnevalske smotre spaljena je lutka koja simbolizuje pisca i kolumnistu Andreja Nikolaidisa jednog od najpoznatijih književnika u Crnoj Gori, dobitnika brojnih međunarodnih i regionalnih nagrada.
Lutku su simbolično spalili učesnici karnevala odjeveni kao članovi nekadašnjeg Kju- Kluks-Klana, ekstremističke organizacije. Prethodilo je čitanje obrazloženja, uvredljivog sadržaja, u kojem se navodi za šta je Nikolaidis “kriv”.
Svjedočimo posledici naopakih politika u crnoj Gori, napisali su iz Centra za građansko obrazovanje na X mreži.
Svjedočimo posljedici naopakih politika koje ne mogu donijeti toliko potrebne demokratske principe i slobode Crnoj Gori. Danas te politike svoju sliku imaju i u karnevalskom „spaljivanju“ Andreja Nikolaidisa, jednog od regionalno i međunarodno najnagrađivanijih 🇲🇪književnika,… pic.twitter.com/ivjvzGuLqu
Nikolaidis je za TV E rekao da se radi o kukavičluku organizatora koji “spaljuju” njega, a ne nekog od donosilaca odluka.
“Očito imajući problem da odaberu jednog od političara, a ne želeći da se zamjere nijednom od njih, odabrali su njega koji im ne može uraditi ništa, za razliku od političara”, naveo je Nikolaidis.
Dodao da je “vrlo je loša poruka za jednu zajednicu kada spaljujete pisca” a da je “najgora i najopasnija” stvar to što je on opozicioni nezavisni novinar.
Nikolaidis je kazao da on neće promijeniti ništa u načinu na koji piše.
Andrej Nikolaidis – foto CdM
Premijer Milojko Spajić rekao je da se sloboda govora mora njegovati i čuvati “čak i kad nam se ne dopada neki stav”, dok je ministarka kulture i medija Tamara Vujović navela da je sa maskama i karnevalima “uvijek pitanje upravo dokle je granica”.
“Sloboda govora i umjetničkog izražavanja neprikosnovene, još mnogo moramo kao društvo da radimo kako bi izražavali stavove neslaganja na prihvatljive načine. Nije mi jasno kako idejni tvorci nijesu bili svjesni da spaljivanje lutke koja simbolizuje crnogorskog književnika, možemo posmatrati i kao simbolično spaljivanje slobodne i kritičke misli, rukopisa, knjiga”, navela je Vujović u saopštenju.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je objavila da, kada su se za vrijeme prethodno režima borili za slobodu govora, nisu ni slutili da će doći vrijeme da jednog pisca “spaljuju” jer se ne slažu sa njegovim riječima.
“Strašno”, navodi se u objavi na društvenoj mreži X.
Reagovale su i partije
Potpredsjednica opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč rekla je da se pod krinkom karnevala, spaljuje pisca koji satirom razara šovinizam i nacionalizam aktuelnih kreatora javnih politika u Crnoj Gori.
“No, gorjeti na lomači najprimitivnijega Mandićevog i Dodikovoga ‘srpskog sveta’, okolnost je poželjna za biografiju svakoga plemenitog i obrazovanoga čovjeka.”, saopštila je Vuković Kuč.
Oglasio se i predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović.
“Andrejovo djelo ostaje neugasivo svjetlo u mraku neznanja, primitivizma i nekulture, čemu nažalost već neko vrijeme u ‘oslobođenoj’ Crnoj Gori svjedočimo”, napisao je Šehović na mreži Iks.
Zbog sramotnih poruka koje su se čule u Herceg Novom, koje obiluju užasnim govorom mržnje, kakav se odavno nije mogao čuti na ovim prostorima, narednih dana ćemo podnijeti krivičnu prijavu protiv svih koji su odgovorni za ovo zastiđe, saopštili su iz Socijaldemokrata.
Gradonačelnik Cetinja i funkcioner Socijaldemokratske partije Nikola Đurašković poručio je da “malograđanština nikada ne može spaliti i ućutkati riječ koja vrijedi”.
Andrej Nikolaidis je član Bosanske akademija nauka i umjetnosti, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti , Crnogorskog društva nezavisnih književnika, hrvatskog, crnogorskog i bosanskohercegovačkog PEN-a te Hrvatskog društva pisaca.
Dobitnik je brojnih priznanja, između ostalog Nagrade Evropske unije za književnost, nagrade Meša Selimović za najbolji roman objavljen na prostoru Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te crnogorskih državnih priznanja Miroslavljevo jevanđelje i Trinaestojulske nagrade.
Za roman „Anomalija“ koji je objavila londonska izdavačka kuća „Peirene Press“ Nikolaidis je nedavno dobio prestižnu nagradu engleskog PEN-a za prevedenu književnost.
To je je njegov četvrti roman objavljen u Engleskoj. Prije „Anomalije“, u Londonu su objavljeni prevodi njegovih romana “Sin”, “Dolazak” i “Devet”.
Kotorski karneval 2024. - Foto Roko Stjepčević Boka News
1 od 20
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Kotorski karneval 2024.
Pred više hiljada posjetilaca Kotorani i njihovi gosti su danas na spalili ovogodišnjeg krivca, za sve nedaće i probleme u protekloj godini, koga su nazvali Manola De La Montanja, Trofazni.
Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima i kreativnim nastupima karnevalskih grupa.
Kotorski karneval ove godine slavi 506 godina postojanja.
Kao i prethodnih godina, organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor. Direktorica te ustanove, Radmila Beća Radulović istakla je da su veoma zadovoljni kako je protekla velika završnica Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti.
“Odavno nismo imali ovako veliku povorku u Kotoru, na šta smo veoma ponosni. KC Kotor, Turistička organizacija Kotor, pod pokroviteljstvom Opštine organizovali su jednu fenomenalnu povorku od preko 2.500 učesnika. Ovakve fešte koje su u organizaciji grada, a na kraju krajeva i svih građana privlače veliku pažnju. Imamo tradiciju preko dugu 500 godina, tako da ljudi znaju kako da cijene i baštine tu našu tradiciju,”- kazala je Radulović.
Kotorski karneval 2024.
U povorci ovogodišnjeg karnevala na čelu sa kapom Lukom Knezovićem i kraljicom kotorskog karnevala Teom Grgurević je bilo trideset karnevalskih grupa, djeca kotorskih vrtića i osnovnih škola, mažoretke, te Gradske muzike Kotora i Đenovića.
Kotorski karneval 2024.
Optužnicom je kotorski karneval Manola De La Montanja tzv. Trofazni, proglašen krivim po više tačaka, a posebnom jer “je sve učinio da se što kasnije izaberu sudije Ustavnog suda i Vrhovni državni tužilac kako bi se maksimalno usporio naš put u EU.
Kriv je karneval i zbog stanja u bezbjedonosnom sektoru, te uvozničkog lobija zbog koga imamo najskuplje životne namirnice”, a optužen je i zbog brojnih lokalnih problema koji muče Kotorane, zbog čega je završio na lomači.
Kotorski karneval 2024.
Na dan karnevala po tradiciji objavljen je i humorističko – satirični list “Karampana”.
Kotorski karneval 2024.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena u Starom gradu koncertima VIS “Tetra”, ansambla “Toć”, i pop-rock grupe “Crvena jabuka”.
Iz Uprave policije saopštili su da je identifikovana još jedna maloljetna osoba osumnjičena za lažno prijavljivanje za postavljenu eksplozivnu napravu u školi u Tivtu.
“U nastavku aktivnosti u odnosu na rasvjetljavanje lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u obrazovnim ustanovama na primorju, službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje visokotehnološkog kriminala su zajedno sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ”Jug”, uz koordinaciju sa nadležnim državnim tužilaštvom, identifikovali drugo maloljetno lice staro 17 godina, koje je putem mejla uputilo poruku prijeteće sadržine na adresu srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu”, saopšteno je iz UP.
Pripadnici policije su, kako navode, u odnosu na navedeno lice, podnijeli krivičnu prijavu nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo lažno prijavljivanje.
“Ovo lice je, kako se sumnja, 29. februara uputilo mejl prijeteće sadržine na adresu Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu, čiji sadržaj se odnosio na navodno postavljenu eksplozivnu napravu u toj ustanovi. Službenici Uprave policije će u kontinuitetu nastaviti rad na predmetima ovog tipa i istraživanje ovakvih kriminalnih aktivnosti sa posebnom pažnjom, u cilju zaštite najranjivijih društvenih kategorija”, saopšteno je iz UP.
Oni su apelovali na roditelje da povećaju nadzor djece u sajber prostoru.
“Naglašavamo i ukazujemo maloljetnim licima, ali i cjelokupnoj javnosti da aktivnosti koje se preduzimaju u sajber prostoru podrazumijevaju i odgovorno ponašanje svih korisnika informacionih tehnologija, a odgovornost je na svakom pojedincu koji eventualno krši pozitivno pravne propise. Istovremeno apelujemo na roditelje ali i na prosvjetne radnike da povećaju pozornost i nadzor djece u sajber prostoru u cilju njihove zaštite i zaštite cjelokupnog društva”, zaključeno je u saopštenju UP.
Ministarstvo trgovine i turizma RS je u postupku petogodišnje revizije o proglašenju turističkog mjesta donijela rješenje kojim se grad Trebinje na osnovu utvrđenih i ispunjenih kriterijuma proglašava turističkim mjestom, shodno Zakonu o turizmu Republike Srpske.
Komisija za proglašenje turističkog mjesta, imenovana rješenjem ministra trgovine i turizma, utvrdila je ispunjenost navedenih kriterijuma i to kako slijedi:
U odnosu na 170 bodova koje je Grad Trebinje imao 2018. godine, ostvaren je značajan pomak u broju prikupljenih bodova što je rezultat strateškog opredjeljenja Gradske uprave prema razvoju turizma kao jedne od tri noseće grane privrednog razvoja, uz energetiku i poljoprivredu, saopšteno je iz Grada Trebinja.
Treba naglasiti da je značajno premašena i granica od minimalnih 85 bodova potrebnih za proglašenje jedne JLS turističkim mjestom, te da je to zasluga koliko gradske uprave i Turističke organizacije toliko i svih onih koji se bave turizmom, direktno ili indirektno.
– Ovaj rezultat obavezuje svakog Trebinjca da i u budućnosti odgovorno pristupa razvoju turizma kao perspektivne grane privrede, ali i da dokažemo i pokažemo da je naš Grad ogledalo svih nas i da sve ljude dobre volje srdačno dočekamo i ispratimo uz želju da nas posjećuju češće i duže u budućnosti – navodi se u saopštenju.
Teretni brod sa đubrivom koji je potonuo u Crvenom moru posle napada jemenskih Huti pobunjenika predstavlja rizik za životnu sredinu, upozorila je američka Centralna vojna komanda (Centcom).
Huti su 19. februara preuzeli odgovornost za napad na brod “Rubimar” (Ruymar), koji je prevozio đubrivo, plovio je pod zastavom Beliza, a njim je upravljala libanska kompanija.
Vlada Jemena je 2. marta objavila da je brod potonuo.
Američka centralna komanda (Centcom) potvrdila je 2. marta uveče da je brod potonuo u Crvenom moru pošto je bio pogođen protivbrodskom balističkom raketom prethodnog meseca.
“Oko 21.000 tona đubriva na bazi fosfata i sulfata amonijuma, koji je prevozio brod, predstavlja ekološki rizik u Crvenom moru”, saopštio je Centcom.
Američka komanda je dodala da potonuli brod predstavlja rizik i zbog toga što bi drugi brodovi mogli da ga zakače pod vodom.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, prevoz kontejnera preko Crvenog mora pao je za trećinu ove godine zbog nastavka napada jemenskih Huti pobunjenika.
Pokret Huti od početka rata Izraela i palestinskog pokreta Hamas u Pojasu Gaze u znak podrške Palestincima napada brodove u Crvenom moru, a ovo je prvi kojeg su uspeli da unište.
Mnogi brodovi ne koriste uobičajene rute, a potonuće broda za rasuti teret “Rubimar” (Rubymar) nosivosti 40.000 tona bi moglo da dovede do daljeg zastoja u saobraćaju, što bi potencijalno moglo da poveća cene robe u svetu i utiče na isporuke pomoći Bliskom Istoku.
Rubimar je napustio Ujedinjene Arapske Emirate i krenuo ka bugarskoj luci Varni kada je pogođen sa dve rakete. Njegova posada je napustila brod i evakuisana je na bezbedno mesto.
Još nekoliko organizacija izrazilo je zabrinutost za ekološku pretnju koju predstavlja potonuli brod.
Satelitski snimci pokazuju da se nafta širi iz potonulog broda.
Prema bezbednosnoj pomorskoj agenciji UKMTO kojom upravlja britanska mornarica, brod se nalazio 35 nautičkih milja (65 kilometara ) od jemenske luke Moka, na jugozapadu kada je napadnut.
Izraelska vojska ponovo je otvorila vatru na Palestince koji su čekali humanitarnu pomoć na jugu Gaze, pri čemu je poginula jedna, a ranjeno 26 osoba, prenosi Anadolu.
Izraelski vojnici napali su sinoć Palestince koji su čekali pomoć u blizini raskrsnice Nablusi, u ulici Rashid po drugi put u posljednjih 48 sati, objavila je palestinska agencija WAFA.
Navedeno je kako je u napadu poginula najmanje jedna, a ranjeno 26 osoba.
U napadu izraelske vojske na Palestince koji čekaju pomoć u gradu Gazi u četvrtak, ubijeno je 118, a ranjeno 760 osoba.
Izrael blokira pristup kopnene pomoći Gazi, posebno na sjeveru. Zbog toga su Egipat, Jordan, a nedavno i Sjedinjene Američke Države, humanitarnu pomoć u Gazu dostavljali zračnim putem.
Wine & Dine - Conte Perast 2024. - foto Roko Stjepčević Boka News
1 od 16
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Hotel i restoran Conte, u ambijentu očuvane barokne arhitekture u srcu Perasta, ovog vikenda bili su domaćini pete po redu „Wine & Dine“ večeri. Autentični doživljaj Boke Kotorske i posebna hedonistička energija koju su mogli osjetititi gosti i njihovi domaćini, probuđeni su kroz gastronomsko-muzički hepening kakav mogu pružiti jedino ugledni i renomirani ugostitelji kojima Conte već dugi niz godina pripada.
Tradicionalni recepti pripremljeni na savremeni i kreativan način, sa bogatom dekoracijom raznovrsnih jela, plijenili su mediteranskim okusom, što je uz vino i muziku bio dovoljan razlog za dobro raspoloženje i uživanje svih čula.
Večeru koja se sastojala od sedam sljedova gastronomskih specijaliteta, spremao je poznati kuvar, prijatelj restorana Conte, gastropisac i istraživač zaboravljenih okusa i mirisa dalmatinsko-mediteranske kuhinje, „chef“ Zlatko Marinović iz Splita.
Da se u dobrom raspoloženju gostiju potvrdi izreka „in vino veritas“, potrudili su se partneri domaćina, vinarija „Dalvina“ iz Makedonije, a veče su muzički obojili, na opšte oduševljenje prisutnih, „Syntesis“ bend iz Makedonije i klapa Cambi iz Hrvatske.
Malo koji „chef“ na Jadranu tako dobro poznaje bogatstvo podmorja i koristi ga u svojoj kuhinji na način kako to čini Zlatko Marinović, koji nas je podsjetio da je prijatelj sa porodicom Kasalica i restoranom Conte još od osnivanja i zato se uvijek rado vraća u Perast.
„Ja prvenstveno držim do namirnica. Ne postoje isti recepti. Mi mislimo da su recepti isti, ali oni to nikada nisu, nema dva ista pjata. Boka i Crna Gora su uvijek inspiracija! Večeras smo išli sa umakom od šipka, sirom iz mješine… Jedan od sljedova je bio i Papinski brudet. Dakle, vraćamo se u 1177. godinu kada se Papa oduševio Komiškim ribarima i išao da ih posjeti. Ja sam rekonstrukciju brudeta koji se tada jeo, radio 2013. godine, prilikom ulaska Hrvatske u EU na papinskoj plaži gdje smo ugostili više od tisuću zvanica. Osim ribe, umjesto poma (rajčica) ubacio sam suvu smokvu jer u to vrijeme nije bilo rajčica. Stiže u Evropu tek oko 1570. godine…“ – ističe između ostalog Marinović, koji je u neposrednoj komunikaciji tokom večeri, gostima predstavljao svoje kulinarsko stvaralaštvo.
Wine & Dine – Conte Perast 2024. – Zlatko Marinović
Na početku gastronomske fešte „Wine & Dine“ večeri, poslužen je cvijet tikvice punjen skutom i jadranskim škampima, na podlozi od salse obogaćene bosiljkom, uz vino „Tamjanika“.
Slijedila je pašteta od morskog psa, krema od morske šparoge, umak od mandarine i šipka, zapečeni pinjoli, ikra solinske pastrmske, a sve upareno sa Dalvinovim vinom „Župljanka“.
Kao treći slijed, bila je hladna juha od kukuruza šećerca i „bisque“ od jadranskih rakova.
Wine & Dine – Conte Perast 2024
Posebno interesovanje brojnih gostiju i zvanica izazvao je četvrti slijed jela, Papinski brudet iz 1177. godine, uz koji se služilo vino „Elegija Rkaciteli“.
Za peti slijed poslužen je orzo na skradinski način, krema od sira iz mješine, uz vino „Synthesis cuvee barrique“.
Ništa manje privlačan i ukusan je bio šesti slijed, sa filetima jadranske ribe, kremom od kupusa, pireom obogaćenim kruškom, ribljim demiglacom, hrustom od orašastih plodova, uparen „Dioniz Surah barrique“ vinom.
Wine & Dine – Conte Perast 2024. – Klapa Cambi
Desert je do kraja upotpunio gastronomski užitak, a činili su ga parfe od suve smokve i badema, coulis višnja, igel menta, zemlja od rogača, sa Dalvinovim „Vrancem“ kasne berbe.
PR menadžerka hotela i restorana Conte, Sanela Pajazitović Bubanja, kazala nam je da je bila potrebna posvećenost cijelog tima da bi se organizovao jedan ovakav zahtjevan „event“ kao što je „Wine & Dine“.
Wine & Dine – Conte Perast 2024 – S. Pajazitović Bubanja
„Brend Wine & Dine iz godine u godinu raste. Nije čudo da se za ovakav događaj traži stolica više. Širimo svoja prijateljstva u svijetu i regionu, trudimo se da objedinimo ono što je najbolje, bez obzira odakle dolazi. Ovoga puta smo prepoznali vinariju Dalvin iz Makedonije kao sjajnog partnera.
Conte je brend koji se trudi da njeguje tradiciju, sprecifične ukuse, da nosi u sebi i svojoj ponudi sve ono što predstavlja Perast, a to su vrijednosti koje ne prolaze. Pozicionirani smo na apsolutni hedonizam, da se gosti u Conteu osjećaju dobro i ponesu samo najljepše uspomene.
Gosti iz cijelog svijeta su nas odabrali kao domaćina koji može da odgovori na njihove želje. Često organizujemo vjenčanja. Naši gosti su prepoznali da sa ovoga mjesta mogu ponijeti uspomenu najsavršenijeg dana u njihovom zajedničkom životu, dana koji obilježava neke nove početke.
Wine & Dine – Conte Perast 2024.
U nizu bisera koje ima Crna Gora svakako je i Conte na što smo ponosni jer želimo da gostima uvijek pružimo više od očekivanog, da pratimo visoke svjetske trendove, uvijek imajući u vidu da je ono što nudimo naše autentično…“ – sa ponosom ističe Pajazitović Bubanja.
Hotel restoran Conte raspolaže autentičnim apartmanima, sobama sa terasama, sa kojih se prostire jedinstveni pogled na peraška ostrva, more, gradski trg drevnog Perasta.
U kuhinji restorana Conte zatekli smo glavnog kuvara Aleksandra Nikolića koji nas je podsjetio da je u ovoj kompaniji još od 2007. godine.
Wine & Dine – Conte Perast 2024. Aleksandar Nikolić
„Ovo je posao koji volim, kroz koji možete iskazati svoju kreativnost. Pošto sam iz Herceg Novog moji favoriti su riba i specijaliteti iz mora koje spremamo na tradicionalni način, ali i upakovani u savremene trendove. Često se dešava da naši gosti traže informaciju više o gastro specijalitetima, pa im u direktnoj komunikaciji objasnim kako smo ih spremali, a ponekad podijelimo sa njima i poneki recept, što je u suštini veoma interesantno“ – kaže Nikolić.
Predstavnik vinarije “Dalvina”, Slobodan Petrovski, rekao nam je da je ta vinarija jedna od najmodernijih u Makedoniji.
Wine & Dine – Conte Perast 2024
„Godišnje proizvedemo oko šest miliona litara vina, iz sopstvenih zasada. Imamo 400 hektara zasada vinove loze. To je izuzetno kvalitetno grožđe i vino s obzirom da imamo godišnje 265 sunčanih dana. Proizvodimo bijela i crvena vina, a mnoga su nagrađena. Jedno od naših crvenih vina dobilo je zlatnu medalju u Njemačkoj i proglašeno je za jedno od najboljih od 60 baznih vina na svijetu, za 2019. godinu. Na tržištu Crne Gore smo tri godine, a sa Conteom sarađujemo od početka. Želimo našu saradnju podići na viši nivo jer ovdje dolaze gosti iz cijelog svijeta što je dobro kako za restoran tako i za nas kao proizvođače. Conte je promoter naših vina…“ – poručio je Petrovski.
Sveta dužnost pčelara je da sačuva prirodni sastav pčelinjih proizvoda i da ga kao takvog, nepromijenjenog iz košnica, prenese i ponudi potrošačima, kaže Miodrag Ivanović
Trebalo bi kontrolisati crnogorske pijace, uzimati uzorke i spriječiti prodaju meda sumnjivoga kvaliteta i porijekla, jer se na našim putevima i pijacama prodaju proizvodi koji nijesu odavde, koji nemaju deklaraciju i iza kojih ne stoji odgovornost prodavca, kaže Miodrag Mio Ivanović, pčelar iz Cetinja, koji već 15 godina subotom na kotorskoj pjaci redovno izlaže svoje proizvode. Ističe da je bolje kupovati med „iz prve ruke“ od samih proizvođača, nego iz marketa, te da kroz sopstveno iskustvo naučimo kako da prepoznamo pravi med.
-Od direktnog proizvođača sigurno je bolje kupovati med, u njih treba da imate više povjerenja jer se radi o pčelaru koji to radi profesionalno, posvećeno, savjesno prema sebi, porodici i prema kupcima. Velika je zagonetka kako prepoznati pravi med, jer ima dosta falsifikovanoga meda, kažu do 80 posto na tržištu širom Balkana. To je teško prepoznati, s obzirom da dodaju industrijski šećer, doliva se kradimice da bi se uvećala količina meda. Jedan od načina da na pijaci provjerite radi li se o pravom medu, je da okrenete teglu naopačke i ako se lagano formira „klobuk“, da zbog gustine meda sporo izlazi mjehur, onda je u pitanju pravi med, što je gušći, to je kvalitetniji.
Pčelinjak u Tomićima
Mi, pčelari ovog podneblja, trudimo se da kvalitetom formiramo brend „Crnogorski med“, pri čemu nam je veliki izazov da se izborimo sa sivom ekonomijiom u ovoj oblasti. Pčelarstvo je za mene mnogo toga: opsesija, hobi, razonoda, druženje, biznis, kao osnovna djelatnost i glavni izvor prihoda, ali kad je zanimanje pčelara u pitanju, prednost ispred komercijale za mene uvijek ima humanost, ističe iskusni pčelar.
Nadogradili porodičnu tradiciju
Katunski prirodni livadski-planinski med iz eko-pčelinjaka Miodraga Mija Ivanovića u selu Tomići -Bjelice, ”popraćen je” od cvijeta do tegle na tradicionalan način sa ekološkog kraškog okruženja, sakupljen od najaromatičnijih ljekovitih biljaka sa stacionarnog pčelinjaka, udaljenog 25 kilometara sjeverno od Cetinja. Pčelinjak sa oko 150 košnica okružen je krševitom vegetracijom sa planinskih vrhova – Stavor, Čelinac (1300mnv), Lovćen na 1749mnv.
U rad na porodičnom gazdinstvu u selu Tomići uključeni su još i supruga Mirjana, sin Dušan i ćerka Tijana. Ljubitelji zdrave hrane već prepoznaju Ivanoviće kao odgovorneg i profesionalne proizvođače meda i prerađevina od meda, kao što su perga, propolis, organski vosak, med u saću, med sa maslom, a takođe i ljekovitih napitaka – orahovača i orahov medni liker, medovača, pa i domaći sok od drenjina, lozovaču i vino. Sve ovo su nadogradili na porodičnu tradiciju, jer su se Ivanovići od davnina bavili pčelama, imali su uvijek po 50-60 košnica.
Spektar nepatvorenih pčelinjih proizvoda
Nebeska rosa krilatih farmaceuta
-Možda je najljepšu izreku o medu dao grčki filozof Aristotel: “Med je destilovana rosa koja pada sa zvijezda”. S obzirom da je med tečno zlato prirode, božanska „nebeska rosa“, te je zato hrana koja liječi i lijek koji hrani, onda je sveta dužnost pčelara da sačuva prirodni sastav pčelinjih proizvoda i da ga kao takvog nepromijenjenog iz košnica prenese i ponudi potrošačima. Preporučujem ljudima da med koriste više kao hranu- kao preventivu, a manje kao lijek, jer su pčele krilati farmaceuti i njihov proizvod je prirodni izvor životne snage. Taj dar prirode i pčela čini čudotvorno savršenstvo hrane i lijeka za zdravlje i dug život.
Opredijelio sam se za tip košnice Dadan-Blatov, gdje u medištima imamo ramove sa saćem u kojima nije izvođeno pčelinje leglo. Ta činjenica je višestruko korisna, jer dobijeni med zadržava prirodnu boju i ukusi brže sazrijeva. Samim tim je izvanrednog kvaliteta pošto se cijedi-vrca iz „djevičanskog“ saća, objašnjava Ivanović.
Pčelinjak u Tomićima
Selo nudi mogućnosti za samostalni rad, perspektiva za mlade
Miodrag Ivanović do pčelinjaka u Tomićima putuje autom, od Cetinja do sela i nazad prelazi 25 kilometara svaki dan, od aprila do oktobra. Puno je posla, mnogo odricanja, treba znanja, iskustva, ali i ljubavi i entuzijazma. Sve do sada ulagao sopstvena sredstva za razvoj pčelarstva, jer nije imao mogućnosti da aplicira na konkurse Ministarstva poljoprivrede, gdje je trebalo da učestvuje sa svojim sredstvima od 10.000 eura. Udruženje pčelara Cetinja pruža mu povoljnu nabavku matica, ali Opština Cetinje nije imala programe podrške poljoprivrednim proizvođačima, iako je poljoprivredna proizvodnja kompatibilna sa turizmom, a zdrava hrana je svima potrebna.
– Uključuju se i mladi, naša djeca – ćerka je diplomirala Kriminalistiku, a sin- na Poljoprivrednom fakultetu. Nisu zaposleni, pa nam pomažu oko pčela. Moja supruga i ja smo ostali bez posla u nekadašnjem „Obodu“ prije 20 godina, a pčelarstvom se bavimo u kontinuitetu, tako da nam je ova djelatnost sada veliki oslonac. Samostalni rad ima i prednosti, jer si sam svoj gazda, udaljen si od grada u prirodi, niko vam ne smeta, pčele zuje i radi se oko njih, čist je vazduh i proizvodiš zdravu hranu i lijek, kako za sebe tako i za druge ljude. Uopšteno, mladi teško mogu da se vrate selu, s obzirom na zapuštenost ruralnog područja, mali su podsticaji države, nije profitabilan rad na selu, jer je aktuelna „siva ekonomija“- uvoz lošije robe nauštrb domaćeg proizvođača koji radi savršeno i čisto na stari, tradicionalni način
Bilo bi dobro da se selo i turizam na cijelom Primorju povežu na nivou ministarstvara i Države, da turistima plasiramo domaću hranu, kao i da se podstakne razvoj seoskog tuirizma. Kada bismo imali sredstava, mogli bismo da pripremimo proizvode, organizujemo ture, dočekamo goste, a za to je potreban i adekvatan smještaj za njih. Nažalost, sredstava nemamo, iako Evropska unija novčano podržava ovakve projekte u Crnoj Gori, poručuje Ivanović.
Sa preko 600 karnevalista, uz više hiljada posjetilaca i počasnih delegacija, presudu karnevalu i vanvremenske hitove legendarnog Prljavog kazališta, spuštena je zastava jubilarnog 55. Praznika mimoze u Herceg Novom. „Za sve gušte”, kako je glasio moto ovogodišnje velike fešte, nizalo se oko 70 zabavnih, kulturnih, gastro i sportskih programa od 15. februara do 3. marta.
„Crno bijeli svijet”, „Ne zovi mama doktora”, „Tu noć kad si se udavala”, samo su neki od hitova koje je publika pjevala u glas sa fantastičnim Prljavim kazalištem. Muzičke legende znale su da užare atmosferu i donesu podjednako dobru energiju kao i svih prethodnih skoro pet decenija trajanja na sceni.
Završni program Praznika mimoze i karnevalske svetkovine je suđenje krnevalu, a ovog puta sudsko vijeće Novske komunitadi, većinom glasova je proglasilo krivim i osudilo na spaljivanje krnevala Androsera Nikolaidesratisa zbog uvrijeda koje je nanio gradu i njegovim stanovnicima.
Suđenju i spaljivanju karnevala prethodio je VII Međunarodni karneval i defile 23 maškarane grupe iz Crne Gore i regiona sa više od 600 učesnika, koje su na trasi od Trga Nikole Đurkovića do Igala plesom i igrom pozvale posmatrače, sve goste i Novljane da se pridruže povorci na čijem čelu su bili predstavnici Evropske federacije karnevalskih gradova (FECC), Opštine Herceg Novi, pobratimskih i gradova prijatelja.
Predstavili su se: Veseli oldtajmeri (Rijeka), Siti i Pijani (Rijeka), Vještice (Banja Luka), Marširajući kraljevi (Banja Koviljača), Začarana šuma (Leskovac), Anubis (Šabac), Barbi (Tuzi), Čarobnjak iz Oza (Makedonija), Vatreni duo (individualni nastup, Crna Gora), Survakari (Pernik, Bugraska), Pobuna u carstvo žabe (Makedonija), Tarantela (Bela Crkva), Pink panteri (Rakovica), Vrnjački plesači (Vrnjačka Banja), Diano (Herceg Novi), Vatra (Budva), Harlekini (Budva), Štrumfovi (Tivat), Kosmopolitanke (Kotor), Ruže (Kotor), Mantock Samba (Kuba) i domaćini Maškare.
Karneval Herceg Novi 2024
Povorku su kod Kuće nobelovca Iva Andrića dočekali predstavnici Opštine Herceg Novi, FECC-a i brojnih gradova prijatelja, odakle su se zajedno zaputili ka Igalu.
Potpredsjednik Federacije Evropskih karnevalskih gradova, Ivan Peulić pozdravio je predstavnike karnevalskih grupa i istaknute goste, uključujući potpredsjednike Internacionalnog borda FECC-a, kao i članove borda Aleksandra Vasovića i Aleksandra Cicimova.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić pozdravio je i poželio dobrodošlicu delegacijama gradova: Rijeka, Novo Mesto, Valpovo, Neum, Banja Luka, Doboj, Jedrene, Pećinci, Leskovac, Osečina, a zatim i predstavnike karnevalskih grupa koje pripadaju zemljama članicama FECC-a: Rijeka, Rakovica, Šabac, Leskovac, Bela Crkva, Banja Koviljača, Vrnjačka Banja, Strumica, Tivat, Kotor, Budva, Tuzi i domaćini iz Herceg Novog.
Karneval Herceg Novi 2024
„Praznik slavi život, sve je više na ljestvici i postao je brend koji priziva da ove dane provedete u Herceg Novom, uz more i uz gušte. Slavimo mimozu, život i svako dobro u ljudima, a to je nemoguće bez prijatelja, zato vam želim dobru zabavu i sjećanja, koja će vas opet vratiti u naš grad“, poručio je Katić.
„Lijepo je vidjeti toliko predstavnika gradova, koje su članice Federacije evropskih karnevalskih gradova, što znači da je Herceg Novi jako bitno mjesto u koje svi rado dolaze. Kako se sjećam, vi ste članovi i prije nego što smo sami osnovani, tako da ste bitan član, zadovoljstvo nam je i lijepo sa vama“, poručio je predsjednik FECC-a Lars Algel (Švedska), nakon čega je predsjedniku Katiću predao medalju i Plaketu za sjećanje na međunarodni festival u Herceg Novom.
Prljavo kazalište koncert – Herceg
Na ceremoniji upriličenoj u dvorištu Kuće Iva Andrića, predsjednik Katić i potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević razmijenili su poklone sa gostima, a među prisutnima su bili i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, predsjednik SOHN Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, Glavni administrator Nenad Đorđević, sekretar SO Dejan Radonić, menadžer OHN Dušan Vukić, te predstavnici opštinskih službi i sekretarijata, JUK Herceg fest i Turističke organizacije Herceg Novi.
