Prutići od tikvica – foto https://vanilla-staubzucker.blogspot.com
Tikvica je jedna od najkorištenijih namirnica u našim jelovnicima. Jede je se na niz načina, od kuvane, svježe, samostalnog priloga, kao dijela različitih jela, od variva do burgera, pa čak i u desertima. Dakle, ako volite tikvicu, pronaći ćete način da ona završi na vašem tanjiru. Tikvica spada u porodicu tikvenjača (Cucurbitaceae) uz biljke poput krastavca, lubenice, dinje i različitih vrsta bundeva. Nalazimo je u nekoliko vrsta, a vrste se ponajprije razlikuju po boji, od snažno žute do tamnozelene.
PRUTIĆI OD TIKVICA PEČENE U PEĆNICI
8 okruglih tikvica srednje veličine
3 cijela jaja
3 žlice bijelog brašna
3 žlice finog kukuruznog brašna ili palenta
ekstra djevičansko maslinovo ulje
so
Prekriti pleh za pečenje masnim papirom.
Zagrijati pećnicu na 180°C
Narezati tikvice na prutiće debele 1 x 1 cm
Razmutiti jaja i posoliti ih.
Uvaljati prutiće tikvica u bijelo brašno, protresti prutiće da s njih odstranite višak brašna, umočiti prutiće u razmućeno jaje i na kraju ih uvaljati u kukuruzno brašno.
Poslagati prutiće po masnom papiru, poprskati ih s malo maslinovog ulja i peći u zagrijanoj pećnici oko 20-30 minuta dok ne postanu smećkasti (vrijeme pečenja ovisit će o pećnici).
Poslužite s umakom od grčkog jogurta aromatiziranim mentom.
UMAK OD GRČKOG JOGURTA I MENTE
rukohvat listića svježe mente
150ml grčkog jogurta
Mentu dobro smrviti kako bi ispustila esenciju, dodajte grčki jogurt i posolite. Dobro promiješati (nije potrebno odstraniti mentu iz jogurta prije serviranja).
Vaterpolisti Cattara pobijedili su večeras kao gost ekipu Budve, nakon boljeg izvođenje peteraca, rezultatom 15:13, u utakmici trećeg kola Prvenstva Crne Gore.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 12:12.
Kotorski tim do prve pobjede vodili su Draško Samardžić sa pet, dok su po dva gola postigli Ljubomir Kovačić, Marko Milić, Ivan Marković i Dušan Milaš.
U domaćem sastavu najbolji je bio Đorđe Pejović sa četiri, dok su po gol manje postigli Danilo Radonjić i Tadija Matijašević.
U drugom meču, Jadran će sjutra u 19 sati na Škveru, dočekati Primorac.
Oba tima u prva dva kola ostvarila su pobjede. Jadran je na startu bio bolji od Budve 17:6, a u drugom kolu od Katara 19:5. Primorac je slavio protiv Katara 20:9 i Budve 20:6.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine intenzivira aktivnosti koje podržavaju unapređenje i očuvanje životne sredine, kao i održivi razvoj. U sklopu tih aktivnosti, ističe se izgradnja bulevara Budva-Jaz, kao i eksproprijacija nepokretnosti radi izgradnje bulevara Tivat-Jaz, projekata od državnog značaja.
Eksproprijacija nepokretnosti u projektu izgradnje bulevara Tivat-Jaz je u toku u područnim jedinicama Kotor, Tivat i Budva.
“U Kotoru, od ukupno 310 predmeta, 85.5% je već riješeno, dok je, od ukupnog broja, 45 predmeta još u radu. U Tivtu, od 16 predmeta pred Upravom za nekretnine, sedam je već isplaćeno ranijim vlasnicima, u tri predmeta postavljeni su privremeni zastupnici vlasnicima nepokretnosti, dok su u šest predmeta vlasnici nepokretnosti uputili prigovor na Izvještaj o procjeni i nisu saglasni sa cijenom, koju je odredila Komisija za procejnu Uprave za nekretnine Crne Gore, saopštili su iz resornog ministarstva.
Bulevar Tivat – Jaz – foto sreensot
Kako je ranije saopšteno iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, bulevar Tivat-Jaz trebalo bi da bude završen za dvije godine, odnosno doo početka 2026, čime će se kako su kazali, unaprijediti protočnost i bezbjednost saobraćaja na toj dionici puta.
U januaru su nastavljeni radovi na izgradnji bulevara Tivat-Jaz u dužini od 16 kilometara. Vrijednost projekta je oko 54 miliona EUR, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Radovi i na ovoj ruti bi, kako je najavljeno, trebalo da budu završeni za dvije godine.
Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje.
Ovako je planirano da izgleda boćarski teren - rende
Nedovršena obnova bućarskih terena
Zapušteni kanali pored puta
Stoliv - put- šuma kostanja
Opštinska zemlja bivši Kadiz - Stoliv -Markov Rt
Dotrajali prozori Doma kulture
Sanacija kancelarija MZ
Za dobro mladih generacija bilo bi od koristi da se obnovi fudbalsko igralište, s obzirom da je Budžetom Opštine Kotor ove godine za sport opredeljeno 750 000 eura
Nova ekipa rukovodstva Mjesne zajednice Stoliv riješena je da uz podršku Opštine Kotor dovrši započete i nedovršene projekte svojih prethodnika, te da unaprijedi komunalnu organizaciju i društveni život mještana, čija je osnovna djelatnost turizam.
Stolivljani/Stolivljanke žele da turističku sezonu dočekaju spremni, da njihovo mjesto bude čisto, komunalno opremljeno, da napajanje vodom, strujom, te odlaganje otpada budu u besprekornom stanju, a da, pritom, budu usmjereni na solidarnost i uzajamnu podršku.
-Nama je cilj da budemo istinska društvena zajednica, da se ne dijelimo, da mještani priskaču u pomoć jedni drugima kada to treba, to nam je prioritet u životu, tako smo prije svega vaspitani, kaže za Boka News, Dejan Kašćelan, predsjednik Mjesne zajednice Stoliv. U Savjetu MZ su i Borislav Matković, njegov zamjenik, kao i članovi: Gordana Radonjić, Olga Knez, Matija Mihović, Dušan Račeta i Goran Odalović, dok Nadzorni odbor čine Čedomir Ćetković, Filip Šoć i Jovan Labović.
Da djeca Stoliva uzmu boću u ruke
Nadaju se završetku sanacije postojećeg terena i ponovnom osnivanju Bućarskog kluba „Primorac“ u Stolivu, koji je star 60 godina. Sezona bućanja počinje krajem maja, a radovi, koje je u septembru prošle godine, uz ulaganje 63.000 eura iz Sekretarijata za investicije, započeo izvođač „Fidas“ iz Podgorice, nisu dali očekivane rezultate.
-Planirana je obnova terena (zoga), kantine i izgradnja igrališta za djecu, koje su naši prethodnici počeli, ali neki sadržaji nisu urađeni kako treba, stali su u polovini tih radova, ne znam zbog čega i nije rađeno onako kako je bilo planirano. Namjera nam je da obnovimo Boćarski klub „Primorac“, a za to će nam biti potreban teren, s obzirom da boćarska sezona počinje 20. maja. Već imamo ekipu koja bi se takmičila, a cilj nam je da djeca koja su rođena u Stolivu znaju što je boćanje, da uzmu boću u ruke i da se bave time (profesionalno ili amaterski), da igraju i da budu učesnici Bućarske lige, kaže Kašćelan.
Fudbalsko igralište, park, sadržaji za djecu…
S obzirom da je Budžetom Opštine Kotor ove godine za sport opredeljeno 750 000 eura, tim Mjesne zajednice Stoliv bi volio da se dio tog novca uloži u obnovu fudbalskog igrališta koje je zaraslo u drveće i korov.
-Ovo igralište se ne koristi više od 15 godina. Tu su svi Stolivljani igrali fudbal, dolazile su ekipe sa Prčanja, iz Kotora, Škaljara, Dobrote, igrali su se ljetni turniri, prčanjska škola je ovdje redovno održavala izlet, kros. Teren površine oko 1.200 metra kvadratnih se nalazi tačno iznad boćarskog terena, na državnoj parceli i vodi se kao „igralište“, a za početak bi trebalo da se naprave potporni zidovi, objašnjava Boro Matković.
Isto tako, žele da revitalizuju zapuštenu opštinsku parcelu na Markovom Rtu.
Opštinska zemlja bivši Kadiz – Stoliv -Markov Rt
-Plan nam je da i državno zemljište od 6.500 kvadrata na Markovom Rtu, kod nekadašnjeg šanka „Kadiz“, privedemo namjeni i damo građanima na korišćenje, sve je obraslo u korov i nikome ne služi na čast što jedna takva parcela na samoj obali mora izgleda tako, to je sramota za sve nas. Bilo bi dobro da na tom terenu napravimo sadržaje od vitalnog značaja za sve mještane. Sekretarijatu za urbanizam podnijeli smo zahtjev da tu bude park, igralište za djecu, parking koji fali u Stolivu, on nam je neophodan. Ulice su tokom ljeta zakrčene parkiranim autima, stvara se „čep“ u saobraćaju kad naiđe autobus, ne može da se prođe, ističu Kašćelan i Matković.
Sanacija kancelarija, krova, prozora Doma kulture
Opština Kotor je u svoj Budžet uvrstila rekonstrukciju kancelarija Mjesne zajednice koje će koristiti i kao turist-biro. Izdvojeno je oko 26.000 eura, ali je potrebno i renoviranje prozorskih okana i škura na zgradi Doma kulture „Niko Bilafer“.
– Krov zgrade Doma kulture je propuštao vodu, ali naš mještanin Mladen Marković ga je volonterski adaptirao, zamijenio stare tigle. Preostaje nam zamjena starih prozora, sa kojih takođe ulazi voda. Voljeli bismo da ovu baštu ispred Doma kulture, jednu od najljepših terasa u Boki, ustupimo nekome u zakup, to smo i predložili gradonačelniku. Opština bi imala prihod, a samim tim dio bi se vraćao Mjesnoj zajednici. Ovaj prostor niko ne koristi već 15 godina, a mi još moramo ulagati svoja sredstva da bi ga održavali, kaže Kašćelan.
Zapušteni kanali pored puta
Čišćenje priobalne ulice – velike procedure
-Radnici JP „Komunalno“ zadnje dvije godine tokom turističke sezone ne čiste ulicu adekvatno. Mi smo volonterski očistili kunetu ispred Doma kulture da bismo im pokazali kako to treba uraditi. Turisti i mještani se tokom ljeta non-stop žale, čistoća plaža i ulice su naš gorući problem, ne čiste ih „komunalci“, nego vlasnici privatnih parcela koje se graniče sa cestom. Umjesto da pokupe lišće, granje, kamenje sa ulice, koje u kunete nanose bujične vode, radnici „Komunalnog“ samo vuku kantu za sobom. Pijesak koji je dugo stajao na putu, očistili su tek poslije mjesec dana…Iz „Komunalnog“ nam stalno traže da pišemo posebne zahtjeve za čišćenje ulice, a posebno za čišćenje kanala. To bi trebalo da bude jednostavnije, sa manje procedura, ističu u Mjesnoj zajednici.
Pohvalili su ekipu „Komunalnog“ koja ujutru u 5 sati redovno prazni kontejnere, ali napominju da je potrebno da se još malo uredi prostor oko boksova za kontejnere, koji su stari i u dosta lošem su stanju. Oni nisu primjereni turističkom mjestu, s obzirom da je to prvi detalj na koji gost obrati pažnju. Boksovi oko kontejnera su na dosta mjesta porušeni, te prilikom jačih vjetrova kontejneri „šetaju“ po ulici, uprkos lanaca predviđenih za njihovo vezivanje.
Za Stolivljane su značajne i brojne kozije staze, koje se nadovezuju na stazu od Glavatih do Gornjeg Stoliva. I njih, kažu, treba održavati, prije svega zbog preventive u slučaju požara, a zatim i kao jedna lijepa turistička ponuda, jer, strani državljani prije svega, obožavaju da šetaju takvim stazama. One su markirane, ali bi trebalo da se još bolje raskrče i urede. Brdo Vrmac je kompletno, od Veriga do ulaska u Kotor povezano tim brdskim stazama, koje nude prelijep panoramski pogled na čitavi Zaliv. Ove koje su zarasle treba prokrčiti i staviti u funkciju.
Prekidači za rasvjetu na ribarskim postama
– Na naš zahtjev, radnici „Komunalnog“ Kotor, zaduženi za uličnu rasvjetu, stavili su prekidače na tri rasvjetna stuba na dvije poste, kako bi ribari mogli da ručno isključe struju u vrijeme noćnog ribanja „na ferale“. Poznato je da svjetlo odvlači pažnju jata riba, a na ovaj način smo uspjeli da zaštitimo to tradicionalno ribanje, da ribari ne moraju više odjećom da prekrivaju lampe, kažu Kašćelan i Matković.
Stoliv – put- šuma kostanja
Devastirana šuma kostanja
-Probijeni put kroz šumu kostanja ukupne dužine više od jednog kilometra, bespravno je napravljen, zbog njega sada samo imamo problem, jer prilikom velikih padavina nadolaze veliki potoci koji razaraju tlo. Kada je put buldožerom probijen, prekinuti su stari bujični kanali za odvod ka moru, voda je promijenila svoj tok i tako svu zemlju nanosi na ulicu, preplavljuje čak i u dvorišta mještanima. Pokrenuli smo neke dogovore na koji način da rješavamo ovaj problem. Trebalo bi da predstavnici Opštine izađu na lice mjesta i da vide šta je urađeno, a onda da tražimo rješenje za sanaciju. Nemamo ništa protiv tog puta, treba da se razvija i Gornji Stoliv, nego prvo da se završe ta pravno-imovinska pitanja, da taj put bude legalan, jer prolazi i kroz privatne parcele, pa onda da pristupimo njegovom uređenju. Jedna od alternativa je izgradnja male žičare. Ljudi se žale, najavili su tužbe zato što je put razorio njihovu imovinu, poručuju iz Savjeta MZ Stoliv.
U najvećem potresu na Tajvanu u zadnjih 25 godina u srijedu je poginulo devet ljudi, a ozlijeđeno ih je više od 900, dok je 50 hotelskih radnika nestalo na putu prema nacionalnom parku, saopštile su vlasti.
Nakon potresa izdano je upozorenje na tsunami za južni Japan i FIlipine koje je kasnije ukinuto.
Televizijske postaje objavile su snimke zgrada kako se ljuljaju u gusto naseljenom istočnom gradu Hualienu, blizu epicentra potresa.
Devet mrtvih u najjačem potresu na Tajvanu u zadnjih 25 godina
Televizija je pokazala snimke zgrada nagnutih pod nesigurnim kutovima u planinskom, rijetko naseljenom istočnom okrugu Hualien u blizini epicentra potresa magnitude 7,2 stupnja po Richteru koji je u 8 ujutro (2 sata po srednjoeuropskom vremenu) pogodio Tajvan.
– Bio je jako snažan. Činilo se kao da će se kuća srušiti, rekla je Chang Yu-lin (60) radnica u bolnici u glavnom gradu Taipeiju.
Žena koja ima apartman u gradu Hualienu rekla je da je pokušavala smiriti svoje goste koje je preplašio potres.
– Ovo je najjači potres koji sam ikada doživjela, rekla je.
Potres se dogodio na dubini od 15,5 kilometara, baš kada su stanovnici krenuli na posao i u školu.
Upozorenje zbog cunamija izdano je u južnom Japanu i na Filipinima, ali je kasnije ukinuto.
Na video snimci vidi se kako spasioci koriste ljestve pokušavajući pomoći zarobljenim ljudima da izađu kroz prozore iz zgrada, dok je drugdje došlo do ogromnih odrona.
Zbog snažnih podrhtavanja tla u Taipeiju nakratko je zatvoren sustav podzemne željeznice, iako je većina ljudi nastavila s radom.
Vatrogasne vlasti priopćile su da su već evakuirale oko 70 ljudi zarobljenih u tunelima u blizini grada Hualiena, uključujući dvoje Nijemaca.
No izgubili su kontakt s 50 radnika u četiri minibusa koji su išli prema hotelu u nacionalnom parku Taroko Gorge.
Njih traže spasioci, a još 80 ljudi zarobljeno je u rudarskom području, iako je nejasno jesu li u rudniku.
Filmski reditelj Veljko Bulajić, najpoznatiji po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu, umro je u utorak u 97. godini života nakon kratke bolesti, doznaje se od Društva hrvatskih filmskih redatelja.
Naš član gospodin Bulajić bio je sve donedavno dobrog zdravlja, ali se nije uspio izboriti s kratkom bolesti, pa je umro jučer predvečer u Zagrebu, rečeno je Hini iz Društva hrvatskih filmskih redatelja.
Veljko Bulajić bio je hrvatski, crnogorski i jugoslavenski redatelj. Većinu života proveo je radeći u Hrvatskoj i najpoznatiji je po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu koji su postigli svjetsku poznatost kao što je Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969).
Kozara je dobila Veliku zlatnu arena za najbolji film, Zlatnu arenu za režiju i scenarij i Zlatnu medalju na festivalu u Moskvi, a Bitka na Neretvi bila nominirana za nagradu Oscar u kategoriji stranoga filma.
Hrvatska enciklopedija Bitku na Neretvi proglašava produkcijskom vrhuncu jugoslavenske kinematografije.
Bulajić je karijeru počeo asistirajući na filmu U oluji (1952) Vatroslava Mimice, a potom je režirao šest kratkometražnih dokumentarnih filmova.
U igranom filmu debitirao je filmom Vlak bez voznog reda (1959) o kolonizaciji folksdojčerskih kuća u Vojvodini, za koji je nagrađen za najbolji film i scenarij na festivalu igranog filma u Puli, i koji je bio uvršten u glavni program Canneskoga festivala.
Za svoj treći igrani filmu Uzavreli grad (1961) dobio je Veliku zlatnu arenu za najbolji film i Zlatnu arenu za scenarij, dok je film Čovjek koga treba ubiti (1979), nagrađivan na više inozemnih festivala filmova strave i fantastike.
Za znanstvenofantastični film Rat (1960) dobio je Zlatnu arenu za režiju.
Iz Društva napominju da je Bulajić aktivno snimao i u svojim osamdesetima, te da mu je ostao nedovršen film „Bijeg do mora“.
Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 1928) djetinjstvo je proveo u Sarajevu, gdje je završio srednju školu. Nakon rata boravio je u Domu JNA u Zagrebu, kada se počeo zanimati za kinematografiju. Filmsku režiju diplomirao je 1959. u Rimu, gdje je asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica.
U Kotoru je sinoć održana mini tribina u sklopu kampanje za lokalne unutarpartijske izbore u Demokratskoj partiji socijalista, na kojoj je govorila i potpredsjednica partije Aleksandra Vuković Kuč. Poručujući da reforme u DPS-u doprinose novom načinu rada i donose novi pristup politici, poslanica Vuković – Kuč poželjela je sreću svim kandidatima na predstojećim stranačkim izborima.
Okupljenom članstvu partije obratio se aktuelni predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor i kandidat za novi mandat Neđeljko Moškov koji je kazao da uz kvalitetan kadar DPS-a i uz pronalaženje partnera na lokalnom niovu kojima je takođe jedini cilj i interes prosperitet grada da Kotor u naredne četiri godine može da doživi preporod.
DPS Kotor
“Naš Klub odbornika mora da radi neprestano i mora da bude glasnik novog saziva Opštinskog odbora. U novom Opštinskom odboru moramo da pronađemo nove ideje i probudimo staru snagu, sa ljudima koji će sa mnom na čelu da promovišu naše ideje. Takođe, odbornici moraju da imaju čvrstu vezu sa mjesnim zajednicama i sa mjesnim odborima naše partije, jer glas naroda se mora slušati u kontinuitetu”, rekao je Moškov.
Ukazao je da mjesni odbori, kao, kako je ocijenio, osnovna ćelija lokalne partije, moraju biti aktivni.
“U planu mi je da se napravi protokol vođenja mjesnih odbora na način što će se primijeniti najbolje ideje iz svih odbora”, saopštio je Moškov.
Na kraju, istakao je da kao kandidat za predsjednika lokalnog kotorskog odbora pred članstvom partije stoji sa svojom vizijom i integritetom.
DPS Kotor
“Dajte mi svoje povjerenje i zajedno ćemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju, grad i našu partiju. Samo zajedno možemo ostvariti ono što se trenutno čini nemogućim. Glasajte za jedinstvo koje je osnov svega, glasajte za napredak”, kazao je Neđeljko Moškov.
Na tribini je u svojstvu kandidatkinje za predsjednicu Opštinskog odbora DPS Kotor govorila i Slađana Mijanović, koja je saopštila da je ka ovoj kandidaturi vodilo srce i ljubav prema gradu, državi i DPS-u.
“Moje djelovanje u okviru DPS-a traje dvadeset godina i za to vrijeme bila sam uključena i prošla čitavu strukturu partije od mjesne organizacije, preko članice Izvršnog i Opštinskog sve do članice Glavnog odbora. Tako da sa pravom mogu reći da odlično poznajem partijsku organizaciju, kao i da sam ponosna na svoj razvojni put”, kazala je Mijanović.
Ukazala je da je neophodno posjetiti sve mjesne odbore i imati stalnu komunikaciju, sastanke na kojima će se razgovarati o mogućim problemima i načinima kako ih riješiti.
DPS Kotor
“Želimo da njegujemo jednak odnos prema svim mjesnim odborima, da razgovaramo pojedinačno sa svakim našim članom, da omasovimo Savjet mladih, jer mladi ljudi su jedan od naših većih ciljeva. Imamo u planu formirati Savjet od naših iskusnih uglednih članova koji su dali veliki doprinos gradu u kojem živimo i našoj partiji, formirati operativni tim koji će biti u svakodnevnoj komunikaciji sa našim savjetima i s Alijansom žena, koju ćemo ojačati i ženama i dati priliku da se više uključe u donošenje odluka”, poručila je Mijanović.
Ona je rekla da svi oni, simpatizeri i građani koji vjeruju u ideje koje zastupa DPS, su važni za uspjeh i rad partije.
“Upravo taj koncept treba razvijati i zaista vjerujem da je timski rad onaj koji donosi dobre rezultate, i da su ljudi pokretačka snaga svakog uspjeha. U narednom periodu treba intenzivirati napore, kako bi se obezbijedila mnogo veća podrška, jer Kotor je grad koji to može da nam pruži. Vjerujem, da u vremenu koje dolazi, uz sva pametna rješenja koja imamo i koja ćemo tek osmisliti, u fokusu našeg djelovanja, uvijek će biti naš građanin, naš grad i naša država”, zaključila je Slađana Mijanović.
Biserka Milić DPS
Prisutnim članovima partije predstavila se i Biserka Milić, koja je takođe kandidatkinja za predsjednicu Opštinskog odbora DPS Kotor i koja je navela da je u svojoj porodici odrasla uz politiku, da je politički put u DPS-u otpočela pred parlamentarne izbore 2020. godine i u partiju ostala do današnjeg dana.
“Moramo da nastavimo sa snaženjem, sa većom dozom samouvjerenosti, angažovanjem i vjerom da Kotor zaslužuje mnogo više. U ovom disleksičnom i dezorijentisanom momentu i ambijentu, u talasu bezumlja i sužene svijesti na globalnom nivou, naravno da je bitno da se Crna Gora vrati putu stabilnosti. Kroz istoriju su mnogo uspješnije ideje i misije krenule iz Kotora, ako je Kotor ponovo na takvom zadatku – što da ne, biće nam čast. A što se mene tiče, znam da imam snage za to, a želja i vjera su neupitne”, saopštila je Milić.
Iskoristila je priliku da pozove kompletno članstvo partije i sve one koji vjeruju u ideje DPS-a, ne samo da budu podrška nego i da učestvuju u radu i podijele odgovornost sa budućim predsjednikom lokalnog kotorskog odbora.
“Uvjerena sam da, svojim životnim i profesionalnim iskustvom, sa pozicije predsjednice odbora mogu doprinijeti vraćanju rejtinga DPS-a u Kotoru. Neophodno je biti transparentniji i uporniji na razjašnjenju naše ideje i na aktiviranju istinske vjere u suštinu vrijednosti koje naša partija baštini”, zaključila je Biserka Milić.
Advokat D.D. iz Budve uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
Državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić saopštio je da je D.D. uhapšen na osnovu višemjesečnog koordinisanog djelovanja SDT-a, Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL.
“Po nalogu SDT-a, službenici SPO su uhapsili D.D. zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela pranje novca u iznosu od ukupno 2,6 miliona EUR”, naveo je Radonjić u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a.
On je kazao da će osumnjičeni biti sproveden specijalnom tužiocu radi saslušanja u zakonskom roku.
Na osnovu Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost i Javnog konkursa za raspodjelu sredstava opredjeljenih za izdavačku djelatnost za 2024. godinu, te na osnovu Predloga odluke o sufinansiranju projekata za izdavačku djelatnost, Sekretarijat za društvene djelatnosti donio je Odluku o sufinansiranju pet projekata za izdavačku djelatnost za 2024. godinu.
Sekretarijat za društvene djelatnosti sufinansiraće pet projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti (knjige i monografske publikacije) koji su ispunili uslove Javnog konkursa u ukupnom iznosu od 7.495 eura.
Kako je Odlukom precizirano Opština može sufinansirati projekat najviše do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.
Projekti koji ispunjavaju kriterijume navedene Odlukom su:
“Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“ Siniše Lukovića Amare mare Knjižara SO, podržan u ukupnom iznosu od 2.900,00€;
“Ljudi mog vremena”Lidije Kojašević Soldo, podržan u ukupnom iznosu od 1745,00€;
“Delfini ne postoje“ Nedeljka Simanića, podržan u ukupnom iznosu od 500,00 €;
“Ihtionautika“ Mileta Albijanića, podržan u ukupnom iznosu od 1500,00€;
“Moje blistavo jutro“ Boška Jovanovića, podržan u ukupnom iznosu od 850,00€.
Komisija za dodjelu sredstva nije uzela u razmatranje projekat HGD- a za reprint izdanje knjige čije prvo izdanje nije sufinasirano sredstvima Opštine Tivat.
Projekat, publikacija “Štorija o zaslužnim Tivćanima” autora Lazara Božovića, po ocjeni komisije nije pripremljena onako kako to standardi ovakvih monografija zahtjevaju, kriterijumi izvrsnosti nisu precizno uspostavljeni i vremenski okvir nije jasno zadat a nema jasnog kriterijuma u odabiru ličnosti.
Američki par našao se među devetero putnika koji su ostali na udaljenom afričkom otoku nakon što je njihov kruzerotplovio bez njih, piše Net.hr.
Jay Campbell i njegova supruga Jill kažu da ih je kruzer Norwegian Dawn ostavio na otoku São Tomé i Príncipe 27. marta kada su zakasnili na povratak.
Ovaj par iz Južne Karoline bio je na 21-dnevnom krstarenju, a osmog dana putovanja od Cape Towna do Barcelone krenuli su na svoju treću turneju po otoku koji se nalazi oko 190 milja zapadno od kopna Afrike.
Kako se izlet oduljio, Jay je rekao da su kontaktirali operatera krstarenja kako bi obavijestili da će se vratiti kasnije od planiranog međutim, povratkom u luku, gdje je kruzer još uvijek bio usidren, kapetan ih je odbio pustiti da se ukrcaju jer su propustili rok u 15 sati, piše Metro, a prenosi Net.hr.
Obalna straža São Tomé i Principe zatim je prevezla putnike do kruzera, ali kapetan im je ponovno zabranio ulazak.
Campbellovi su po povratku na otok brzo shvatili da nisu sami: bilo je tu još putnika kojima je zabranjen povratak na kruzer, uključujući četiri starija putnika, trudnicu i osobu u invalidskim kolicima.
Kasnije su se susreli s 80-godišnjom ženom koja je bila na zasebnoj turi koju je organizirala tvrtka za krstarenje, a koja je ostavljena nakon što je bila hospitalizirana jer je tijekom putovanja zadobila potres mozga.
Campbellovi su bili jedini članovi grupe koji su imali kreditne kartice pa su, tvrde, potrošili 5.000 dolara na smještaj za grupu dok su planirali sljedeći korak.
Zahvalni su na gostoprimstvu lokalnih stanovnika i pomoći američkog veleposlanstva u Angoli. Na kraju, morali su letjeti u Gambiju u nedjelju kako bi se pokušali ponovno pridružiti krstarenju, navodi Net.hr.
“Uistinu vjerujem da smo ponekad stavljeni na određena mjesta s razlogom i vjerujem da smo stavljeni na ovo mjesto zbog 80-godišnje žene koja je ostala sama”, kazao je Campbell za ABC. “Što bi bilo s tom gospođom da nas nije bilo?”.
Norwegian Cruise Line priopćio je da je odgovornost putnika osigurati da se na vrijeme vrate na kruzer i da su vratili putovnice grupe nadležnim lučkim vlastima prije polaska.
“Iako je ovo vrlo nesretna situacija, gosti su odgovorni za povratak na brod u objavljeno vrijeme, koje se široko priopćava preko brodskog interkoma u dnevnoj komunikaciji i objavljuje neposredno prije izlaska s plovila”, stoji u njihovoj izjavi.
“Naš tim blisko je surađivao s lokalnim vlastima kako bismo razumjeli zahtjeve i potrebne vize ako bi se gosti htjeli ponovno pridružiti brodu u sljedećoj dostupnoj luci”, zaključili su.
