U OŠ Ivo Visin predstavljen edukativni karakter trke The Ocean Race Europe

0
U OŠ Ivo Visin predstavljen edukativni karakter trke The Ocean Race Europe
The Ocean Race Learning

U susret velikoj međunarodnoj jedriličarskoj trci The Ocean Race Europe 2025 koja će svoj cilj imati u Boki Kotorskoj, u Osnovnoj školi „Ivo Visin“ na Prčanju danas je upriličen poseban događaj sa ciljem promocije edukativnog dijela ove značajne regate. Konkretno, danas je ozvaničena crnogorska verzija edukativnih materijala na sajtu trke Ocean Race, te početak njihove primjene u crnogorskim osnovnim i srednjim školama.

Ideju o održavanju dijela trke The Ocean Race Europe u Crnoj Gori Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore još prije nekoliko godina predočio je kap. Vladimir Šparović, a zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i Ministarstva pomorstva, došlo je i do relizacije te ideje.

Državni sekretar Ministarstva pomorstva, g.Pavle Tripković podsjetio je da je plan Vlade Crne Gore posvećen ovom događaju počeo da se sprovodi još od ljeta prošle godine kada je potpisan ugovor sa organizacijom The Ocean Race.

The Ocean Race Europe će šest dana provesti u Crnoj Gori, završna etapa će se održati blizu Mamule, dok će prateći sadržaji biti održani na šetalištu Pine u Tivtu. Riječ je o jednom događaju koji je pandan Formuli 1 u automobilizmu. Očekujemo oko 100.000 posjetilaca koji su uobičajena publika za ovu manifestaciju, te očekujemo produžetak ljetnje sezone i još više posjetilaca u turističkoj sezoni zbog same organizacije ovako važnog događaja. Cilj nam je da predstavimo Boku u najljepšem svjetlu, onako kako su je Bog i priroda dali. Boka će sigurno ostaviti utisak na sve one koji lično dođu da isprate događaj ili isprate događaj putem televizijskih prenosa koji će se vršiti na najvećem mogućem nivou preko svjetske Warner Bros produkcije i velikih televizijskih kuća.“ ispričao je Tripković.

Na značaj manifestacije The Ocean Race Europe za Boku Kotorsku na današnjem događaju je ukazao i predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.

The Ocean Race Learning

„Kotor je centar pomorstva i obrazovanja ove regije koja ima preko milenijum i po pomorske tradicije; ljudi odavde ne žive pored mora, već sa morem. Svijest o značaju ovakvih programa je vjerovatno u Boki Kotorskoj najizraženija. Grad Kotor i Boka Kotorska će biti dio jednog prestižnog kluba, te se još jednom prepoznati u cijelom svijetu. Siguran sam da će Pomorski fakultet i nadležna ministarstva biti dobri domaćini i da ćemo ovu organizaciju iznijeti na pravi način, tako da sljedeća posjeta Ocean Race Crnoj Gori ne bude inicirana iz Crne Gore, nego iz organizacionog odbora Ocean Race-a,” poručio je Jokić.

Osim sportskog karaktera, trka sa sobom donosi i edukativnu komponentu, te su u organizaciju ovog segmenta događaja uključeni Pomorski fakultet iz Kotora, Institut za biologiju mora i Arhitektonski fakultet koji pruža podršku u izgradnji paviljona Univerziteta Crne Gore u okviru Ocean Live parka na šetalištu Pine u Tivtu.

Kako je jedan od ciljeva The Ocean Race Europe podizanje svijesti o značaju zaštite mora i okeana, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor i potpredsjednica Organizacionog odbora The Ocean Race Europe za finale u Boki doc. dr Zorica Đurović ističe da su im u tom dijelu ciljna grupa školska populacija i djeca.

The Ocean Race Learning

„Stoga nam je bilo posebno važno da sve edukativne programe koji su na raspolaganju u okviru zvaničnog sajta The Ocean Race učinimo dostupnim i našoj školskoj populaciji. U pitanju su materijali koji su izuzetno kvalitetni i važni, te nam je drago što smo sve te materijale uspjeli da prevedemo, pripremimo i prilagodimo za naše osnovne i srednje škole. Do sada su ovi materijali bili dostupni na 11 svjetskih jezika, a konačno se na zvaničnom sajtu trke pojavila i naša, 12. zastava. Već radimo na prilagođavanju materijala za sve ostale jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, tako ćemo već na jesen imati i verzije na srpskom jeziku – na ćiriličnom pismu i ekavici, bošnjačkom, hrvatskom i albanskom jeziku, čime ćemo pokriti našu ukupnu školsku populaciju, a materijale će moći da koriste i naše kolege iz cijelog regiona,“ ispričala je Đurović.

The Ocean Race Learning

Đurović je posebnu zahvalnost uputila Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na podršci koju su pružili projektu. Ispred resornog  ministarstva prisutnima u OŠ „Ivo Visin“ obratio se Dragan Mijušković,  v.d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.

„Razmatrali smo zahtjeve koje je Pomorski fakultet uputio Zavodu za školstvo i Ministarstvu prosvjete, nauka i inovacija, te smo procijenili da će The Ocean Race zaista imati edukativni karakter za sve naše učenike. Planirali smo da u edukaciju o zaštiti okeana, mora i životne sredine uključimo ne samo južni region, nego i centralnu i sjevernu regiju radi što bolje edukacije naših učenika,“ ispričao je Mijušković.

Dekanica Pomorskog fakulteta prof. dr Tatijana Dlabač istakla je zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu.

„Kroz niz projekata se bavimo zaštitom žive sredine i radimo na onome što nam zaista treba, a to je podizanje svijesti na svim nivoima – od vrtića do univerziteta. Mislim da nam je najznačajnija podrška djece, jer oni će za deceniju, dvije biti donosioci odluka. Kako se mi pokažemo, tako će  oni imati što da ostave dalje,“ kazala je Dlabač.

Zadovoljstvo što edukativne aktivnosti u okviru The Ocean Race Europe kreću upravo iz Osnovne škole „Ivo Visin“ izrazila je direktorica škole Petra Ćetković.

„Nije tek tako da je ova škola izabrana da bude domaćin ovakve manifestacije. Ova škola nosi ime Iva Visina koji je oplovio svijet, a današnji učenici se bave drugom sferom koja je jako  bitna za njihovu budućnost. Od tema vezanih za biodiverzitet, zaštitu životne sredine, klimatske promjene, kompostiranje, pa do zaštite i čišćenja podmorja, mi smo to sve već primjenjivali, samo što smo to sada sve implementirali kroz radionice u okviru The Ocean Race Europe,“ navela je Ćetković.

Učenici OŠ „Ivo Visin“ su danas, kao i prethodnom periodu, uz podršku svojih učiteljica učili iz The Ocean Race Learning materijala i saznali mnogo novih informacija o podvodnom svijetu i značaju očuvanja životne sredine.

„Pošto smo nosioci Zelene zastavice, rado smo se prihvatili ovog projekta. Sav program smo mi prvo naučile na engleskom jeziku da bismo ga prezetovale i naučile djecu. Ovo nije novina za nas jer se mi već godinama unazad bavimo ekologijom i čišćenjem morskog dna, podmorja. Ove vrijednosti smo približili djeci na jedan vrlo zanimljiv način kao što to i Ocean Race radi,“ ispričala je učiteljica OŠ „Ivo Visin“, Jelena Kitić.

Današnji događaj svojim prisustvom je posebnim učinio predstavnik organizacionog tima Ocean Race Europe, Johnny Donnelly.

„Edukativni program je samo jedna od inicijativa koje imamo kako bismo proširili glas o svjetskim okeanima. Već preko 225.000 djece je uključeno u ovaj program u preko 83 zemlje širom svijeta. To je nešto na što smo baš ponosni,“ ispričao je Donelly.

Podsjećamo, u okviru The Ocean Race Europe po prvi put flota posebno dizajniranih IMOCA jedrilica uploviće u Jadransko more propagirajući ne samo sport već i održivost i očuvanje mora i okeana.

Trka startuje u Kilu (Njemačka) 10. avgusta. Završnice etapa su u Portsmutu (Velika Britanija), Kartagini (Španija) i Đenovi (Italija), dok se veliki finiš očekuje na ulazu u Bokokotorski zaliv sredinom septembra.

Vlada će za eksproprijaciju zemljišta u Tivtu platiti 11 miliona eura

0
Vlada će za eksproprijaciju zemljišta u Tivtu platiti 11 miliona eura
Aerodrom Tivat

Vlada je za restituciju zemljišta u blizini tivatskog aerodroma opredijelila 11 miliona eura, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i predsjednik Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, Nik Gjeloshaj.

“Vlada je izdvojila sredstva za restituciju, odnosno eksproprijaciju zemljišta u Tivtu, to je 11 miliona EUR i taj proces cijeli će Vlada da finansira, a ne lokalna uprava”, kazao je Gjeloshaj u Skupštini.

On je rekao da informacija da su tokom postupka promijenjeni uslovi, nije tačna.

“Mi smo 9. aprila postavili rok za dostavljanje ponuda i tada smo samo usvojili ugovor koji je bio čitavo vrijeme u izradi, i u ugovoru je ono što je bilo u pozivu iz 2019. godine izmijenjeno da koncesionar mora da nakon 30 dana plati koncesionu naknadu. Jer smo procijenili da je rizik veliki ako čekamo 12 mjeseci, jer sredstva obezbjeđenja, ako koncesionar odustane nakon 12 mjeseci, su bila samo bankovna garancija od milion EUR”, naveo je Gjeloshaj.

On je danas u Skupštini govorio o predlozima zakona o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza i o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti.

Prilikom rasprave o tim aktima, priče o aerodromima dotakli su se poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić i poslanik Građanskog pokreta URA, Filip Adžić.

Nenezić je pitao šta je sa postupkom koncesija crnogorskih aerodroma i ukoliko dođe do koncesije, šta je Vlada planirala po pitanju restitucije zemljišta na kojem se nalazi Aerodrom u Tivtu.

“Treba podsjetiti da ukoliko dođe do koncesije, obaveza države Crne Gore će biti aktivirana. Da li je u budžetu opredijeljen iznos od nekoliko desetina miliona EUR, koliko je nezvanično procjena tog zemljišta, odnosno da li će država ući u koncesiju sa troškom od nekih blizu 50 miliona EUR”, pitao je Nenezić.

Adžića je takođe interesovala tenderska procedura i koncesije za aerodrome, naglašavajući da je sami postupak već sada u ovoj fazi nanio ogromnu štetu Crnoj Gori, te da investitori državu ne posmatraju kao sigurnu zemlju za ulaganje.

“Smatram da nije dobro dati nekome aerodrome na ovaj način, dati monopol da firma koja osvaruje deset miliona profita godišnje, bude izdata za nekih 100 miliona”, rekao je Adžić.

Morsko dobro: Svi zahtjevi Opštine Tivat uvaženi, spremnost za dalju saradnju u interesu građana

0
Morsko dobro: Svi zahtjevi Opštine Tivat uvaženi, spremnost za dalju saradnju u interesu građana
Foto JP Morsko dobro

U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi danas je održan radni sastanak direktora Javnog preduzeća, Mladena Mikijelja, predsjednika Skupštine opštine Tivat, Miljana Markovića i građanskog aktiviste Radovana Novakovića.

Tokom sastanka razmatrane su brojne teme vezane za upravljanje morskim dobrom na teritoriji opštine Tivat, sa ciljem daljeg unapređenja saradnje i stvaranja uslova za efikasno i održivo upravljanje obalom.

Jedna od tema sastanka bilo je i pitanje šest kupališta na teritoriji opštine Tivat. Direktor Javnog preduzeća je tom prilikom izrazio spremnost da, ukoliko postoji interes lokalne samouprave i građana Tivta, razmotri mogućnost ustupanja ovih kupališta Opštini Tivat.

Foto JP Morsko dobro

Direktor Javnog preduzeća je tokom sastanka upoznao predsjednika Skupštine opštine Tivat da je Javno preduzeće dostavilo Opštini Tivat nacrt Programa privremenih objekata za period 2024–2028. na koji je Opština dostavila svoje mišljenje i konkretne zahtjeve. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i Javno preduzeće, uvažili su zahtjeve Opštine Tivat, koji se odnose na četiri ključne lokacije: Ponta Seljanovo, marina na Seljanovu, parking kod aerodroma i privremeni objekat na lokaciji Pakovo.

Na sastanku je takođe otvorena inicijativa da se razmotri mogućnost da dio pristaništa uz aerodrom Tivat bude stavljen na raspolaganje tokom ljetnje turističke sezone Mjesnoj zajednici Gradiošnica, radi omogućavanja komunalnih vezova za potrebe građana Tivta.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ostaje posvećeno otvorenom dijalogu sa svim opštinama, odgovornom i transparentnom upravljanju morskim dobrom, te kontinuiranom pronalaženju rješenja koja doprinose zaštiti i održivom razvoju crnogorske obale u interesu građana, lokalnih zajednica i privrede, saopteno e iz ovog JP.

Otvoren put Cetinje-Čevo – dionica važna za bolju povezanost Cetinja i Nikšića

0
Otvoren put Cetinje-Čevo – dionica važna za bolju povezanost Cetinja i Nikšića
Foto Uprava za sobraćaj

Dionica Cetinje-Čevo duga 23 kilometra, koja je danas otvorena, značajna je za bolju povezanost građana Cetinja i Nikšića, saopštio je premijer Milojko Spajić.

“Kao što sam već ranije rekao na otvaranju puta Nikšić-Kuside, nećemo zapostaviti nijednu opštinu, nijedan kraj ove naše lijepe zemlje. Ovih 23 kilometra su jako značajna za bolju povezanost građana Cetinja i Nikšića. Takođe, ovaj put je važan jer predstavlja čvorište koje će povezivati Cetinje i Nikšić sa Jadransko-jonskim putem”, kazao je Spajić.

On je sa direktorom Uprave za saobraćaj, Radomirom Vuksanovićem, otvorio put Cetinje-Čevo, koji predstavlja prvu fazu izgradnje magistralnog puta Cetinje-Nikšić.

Vuksanović je, kako je saopšteno iz Uprave, poručio da je zadovoljan izvedenim radovima, te da će nastaviti da rade na unapređenju saobraćajne infrastrukture širom zemlje.

“Jako mi je drago što danas imamo priliku da otvorimo ovu novu saobraćajnicu. Podsjetiću da je ovaj put započet da se radi još prije 35 godina. Riječ je o projektu vrijednom oko 33 miliona EUR a podsjetiću da je većina radova bila završena još prošle godine, te da se čekao samo završetak nekih 600 metara kako bi ovaj put bio pušten u saobraćaj“, kazao je Vuksanović.

On je dodao da već rade na stvaranju uslova za nastavak izgradnje puta prema Nikšiću.

Izvođač radova je Mehanizacija i programat Nikšić, dok je za stručni nadzor bila zadužena podgorička kompanija Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja.

Projekat je uradio podgorički Put inženjering.

Radulović: Ako neko smatra da mu je profit važniji od sigurnosti, onda mu nije mjesto na moru

0
Radulović: Ako neko smatra da mu je profit važniji od sigurnosti, onda mu nije mjesto na moru
Kontrola na moru – foto Ministarstvo pomorstva

Sa čuđenjem sam ispratio protest dijela vlasnika plovila koji, bez ikakvog utemeljenja u sigurnosnim i zakonodavnim normama, traže da im se, između ostalog, dozvoli prekoračenje propisane brzine plovila na moru. Ovaj zahtjev, ne samo da nije prihvatljiv, već predstavlja najgrublje kršenje zakona i važećih propisa koji imaju za cilj sigurnost plovidbe, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović.

Zahtjev da se ukine jedan član posade je samo potvrda da se važeći Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je na snazi od 2013. godine, ne poštuje i tome je došao kraj.

Neshvatljiv je zahtjev dijela pomorske privrede koji traže ukidanje obaveze ugradnje  AIS sistema koji služi za digitalno praćenje brzine plovila i očuvanje reda na moru.

Podsjetiću da je ugradnja tog sistema obaveza propisana važećim zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe.

Nijedna ozbiljna država ne pregovara o osnovnim sigurnosnim standardima. Ovi  zahtjevi nisu samo neodgovorni,  oni su opasni. Za nas su neprihvatljivi, protivni interesima javne sigurnosti i predstavljaju direktnu prijetnju životima i imovini na moru. Nećemo dozvoliti da se Crna Gora pretvori u neregulisano pomorsko igralište.

Zakon važi za sve. Ako neko smatra da mu je profit važniji od sigurnosti  onda je jasno da mu nije mjesto na moru. Svako ko bude kršio propise, suočiće se sa najstrožim sankcijama.

Poručujem jasno: Niko neće ploviti iznad dozvoljene brzine, niko neće izbjegavati upotrebu AIS sistema, i niko neće ugrožavati živote zarad lične zarade.

Prilikom stupanja na dužnost ministra pomorstva obećao sam da ćemo uvesti red na moru i stati na put neodgovornim pojedincima. Ova sezona je prilika da to pokažemo, nema igranja sa sigurnošću na moru. Poštujmo zakone i svi ćemo biti na dobitku, poručuje Radulović.

Kante za selektivno prikupljanje otpada – donacija Opštine Osnovnoj školi “Drago Milović”

0
Kante za selektivno prikupljanje otpada – donacija Opštine Osnovnoj školi “Drago Milović”
Kante za selektivno prikupljanje otpada – donacija

Opština Tivat je donirala 21 kantu za selektivno prikupljanje otpada Osnovnoj školi “Drago Milović”. Ova aktivnost sprovedena je povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, u saradnji tima Eko škole i opštinskog Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti, a predstavlja jednu u nizu aktivnosti predviđenih Akcionim planom upravljanja komunalnim i neopasnim otpadom.

Donirane kante za selekciju papira i kartona, PET ambalaže kao i za miješani komunalni otpad su postavljene u hodnicima škole. Komunalno preduzeće iz Tivta ranije je u školskom dvorištu postavilo kontejnere za karton/papir i PET ambalažu. Na ovaj način, đacima i cijeloj zajednici pružena je prilika da se na konkretnom primjeru edukuju o važnosti reciklaže, kao i da aktivno doprinesu zaštiti životne sredine.

“Podsjećamo sve sugrađane, a posebno one najmlađe da je svaki naš postupak, ma kako mali i nevažan izgledao, od velikog značaja za zaštitu životne sredine. Nadamo se da će kante za selektivno prikupljanje otpada, uticati na svijest učenika o značaju procesa selekcije i reciklaže” – poručuju iz Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnsoti.

Članovi odbora Eko škole zahvalili su Sekretarijatu na donaciji i na saradnji, ali i na podršci koju Sekretarijat pruža školskom ekološkom timu i njihovim projektima.

Sajam organskih proizvoda u Porto Montenegru

0

Sajam organskih proizvoda u Porto Montenegru

Nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“ biće održan 13. i 14. juna u ekskluzivnom kompleksu Boka Place u Porto Montenegro-u, u terminu od 11 do 19 sati. Događaj se realizuje uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a okupiće najkvalitetnije domaće poljoprivredne proizvođače iz svih krajeva Crne Gore, sa posebnim akcentom na organsku proizvodnju.

Sajam ima za cilj promociju domaćih proizvoda i jačanje prepoznatljivosti crnogorskog kvaliteta – kako kod lokalne, tako i kod međunarodne publike. Izlagači će, tokom sajma, imati priliku da direktno predstave i plasiraju svoje proizvode, povežu se sa potencijalnim partnerima i osnaže svoje poslovanje.

„Najbolje iz Crne Gore“ predstavlja jedinstven spoj tradicije, kvaliteta i savremenog tržišta, nudeći posjetiocima priliku da otkriju autentične ukuse Crne Gore, uz isticanje važnosti očuvanja domaće poljoprivrede i podsticanja organske proizvodnje.

Sajmovi ovog tipa doprinose boljoj vidljivosti domaćih proizvođača, stvaraju uslove za nova tržišta i pružaju potrošačima direktan kontakt sa proizvodima poznatog porijekla, visokog kvaliteta i nutritivne vrijednosti. Ovakvi događaji ne samo da podižu svijest o značaju zdrave ishrane, već i jačaju ekonomsku održivost seoskih domaćinstava i malih proizvođača.

Pozivamo sve zainteresovane da posjete sajam i podrže crnogorsku poljoprivredu- poručili su organizatori.

Položen kamen temeljac luksuznog kompleksa “Porta Rai“ na Velikoj plaži

0
Položen kamen temeljac luksuznog kompleksa “Porta Rai“ na Velikoj plaži
Foto Mediabiro

Svečanom ceremonijom postavljanja kamena temeljca danas je otpočela realizacija jedne od najznačajnijih turističkih investicija na obali Jadrana. Hotelsko-rezidencijalni kompleks Porta Rai Beachfront Hotel & Residences projekat je kojim će se Crna Gora dodatno pozicionirati na globalnoj turističkoj mapi. Njegov značaj za lokalnu zajednicu ogleda se u novih 800 radnih mjesta pretežno za lokalno stanovništvo, dok se ukupni ekonomski efekat projekta procjenjuje na 278 miliona eura.

Tokom ceremonije polaganja kamena temeljca, za uspješnu realizaciju projekta istaknuta je važnost dijaloga sa lokalnom zajednicom, transparentnost u poslovanju, kao i institucionalna podrška i efikasna saradnja sa državom.

Investicija je zajednički poduhvat međunarodnih kompanija Karisma Hotels & Resorts i Dobrov & Family Group. Suvlasnik hotelske grupacije Karisma Hotels & Resorts, Ljubiša Krstajić, poručio je na događaju da je projekat rezultat snažne vizije i dugoročnog povjerenja u potencijal Crne Gore.

„Porta Rai nije samo ostvarenje mog sna, već i zajedničke vizije koju dijelim sa svojim partnerom i prijateljem Rafaelom Félizom. Kao osnivači i lideri kompanije Karisma Hotels & Resorts, posvećeni smo turizmu koji donosi više od luksuza – turizmu koji poštuje zajednicu, prostor i ljude. Danas ne govorimo samo o simboličnom polaganju kamena temeljca. Govorimo o početku jedne ambiciozne vizije razvoja – vizije koja se rađa upravo ovdje, na mjestu koje vidimo kao novo, prepoznatljivo lice crnogorskog turizma. Porta Rai nije samo još jedan luksuzni projekat – to je najkompletniji i najsadržajniji porodični kompleks u Crnoj Gori i na cijelom Jadranu. Osmišljen je da odgovori na potrebe porodica – kroz sadržaje za sve generacije, bez kompromisa po pitanju udobnosti, bezbjednosti i kvaliteta boravka“, rekao je Krstajić.

Obraćajući se prisutnima, Andrey Dobrov, osnivač međunarodne kompanije Dobrov & Family Group, istakao je da ambicija ove grupacije nije bila samo da realizuje još jednu investiciju, već da stvori stvarnu vrijednost za građane, posjetioce i Crnu Goru u cjelini.

„Ovaj projekat nikada nije bio samo izgradnja još jednog rizorta. Za nas, to je ostvarenje vizije koju moja porodica njeguje još od 2006. godine, kada smo investirali u ovo zemljište – vizije da crnogorsku obalu oblikujemo kao destinaciju svjetskog značaja, uz puno poštovanje njene izuzetne prirodne ljepote i autentičnosti. To je rezultat skoro dvije decenije posvećenosti i vjere u potencijal ove izuzetne obale. Naša misija je uvijek bila da kroz pažljivo planiran razvoj i podršku lokalnim zajednicama stvaramo dugoročnu vrijednost. Porta Rai odražava upravo tu misiju: donijeće 800 novih radnih mjesta, osnažiti crnogorsku ekonomiju s ukupnim ekonomskim efektom od 278 miliona eura, podstaći razvoj lokalnog preduzetništva i doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao premium mediteranske destinacije i jedne od najuzbudljivijih u Evropi“, poručio je Dobrov.

Prva faza radova obuhvataće izgradnju dijela hotelskih sadržaja, rezidencijalnih jedinica i infrastrukture, a završetak cijelog kompleksa planiran je do kraja 2029. godine.

Kompleks Porta Rai biće prvi ovog tipa u Crnoj Gori – kategorizovan sa pet zvjezdica, sa sedam bazena, sportskim terenima, spa centrom, restoranima, sadržajima za djecu i ekskluzivnom šoping zonom.

Promocija knjige „Nije bilo uzalud” (O stvaralaštvu Ranka Pavićevića)

0
Promocija knjige „Nije bilo uzalud” (O stvaralaštvu Ranka Pavićevića)
Ranko Pavićević

U organizaciji Narodne biblioteke Budve u četvrtak, 12. maja sa početkom u 20 časova u holu Akademije znanja biće predstavljena nova knjiga iz izdavaštva Narodne biblioteke Budve pod naslovom Nije bilo uzalud (O stvaralaštvu Ranka Pavićevića).

Riječ je o publikaciji koja donosi poglede na novinarstvo i
umjetnost kroz riječi velikih, među kojima su: Momo Kapor, Čedo Vuković, Vida Ognjenović, Siniša Jelušić, Aleksandar Jerkov i mnogi drugi.

O knjizi će na budvanskoj promociji govoriti akademik, prof. dr Siniša Jelušić, novinarka Gorica Vukićević, publicista i novinar Ranko Pavićević, a promociju će voditi Ana Todorović.

Stvaralački rad novinara, društveno angažovanih pojedinaca, gradi mostove između činjenica i percepcije, oblikuje javnu svijest kroz kritičko promišljanje, otvara dijalog koji pokreće društvene promjene i osnažuje zajednicu o čemu ovi osvrti na dugogodišnji angažman i stvaralaštvo Ranka Pavićevića upravo svjedoče na zanimljiv i čitalačkoj publici prijemčiv način.

IRB-ovi znanstvenici i projekti u borbi za Jadran

0
IRB-ovi znanstvenici i projekti u borbi za Jadran
Podmorje – flora i fauna foto public domein

Istraživači s Instituta Ruđer Bošković (IRB) kroz brojne programe i projekte vezane uz klimatske promjene, testiranje mogućnosti povećanja alkalnosti morske vode i testiranje mikroalgi te proučavanje invazivnih vrsta desetljećima vode borbu za očuvanje Jadranskog mora.

Povodom Svjetskog dana oceana, iz IRB-a su u nedjelju saopštili da je riječ o znanstvenicima iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu, istraživačke postaje Martinska kraj Šibenika i Centra za istraživanje mora u Rovinju koji provode niz projekata, koji uključuju praćenje mikroorganizama, tsunamija, kemijskog sastava mora i promjena u bioraznolikosti.

GLOMETSM – meteorološki tsunamij

Jedan o do njih je GLOMETS, pod vodstvom dr. sc. Ivice Vilibića, koji istražuje meteorološke tsunamije.

“To su pojave koje ne dolaze s podrhtavanjem tla, nego s promjenama u zraku. Bez odgovarajućih sustava praćenja i upozoravanja, mogu biti iznimno opasne,” upozorava Vilibić.

OAEPIIP – alkalnost morske vode

U Martinskoj kod Šibenika, tim dr. sc. Jelene Godrijan u sklopu međunarodnog projekta OAEPIIP testira mogućnost povećanja alkalnosti morske vode kako bi more moglo apsorbirati više ugljikova dioksida (CO₂) iz atmosfere. “Dodavanjem alkalnih tvari oponašamo prirodni proces otapanja stijena, ali moramo biti sigurni da to ne šteti živom svijetu u moru,” objašnjava Godrijan.

Smeđe alge

U Rovinju znanstvenici pokušavaju obnoviti populaciju smeđih algi reda Fucales, koje su gotovo nestale zbog zagađenja i porasta temperature mora. “Cilj nam je vratiti alge ne samo u prirodna staništa, nego i u sredine gdje je vidljiv utjecaj čovjeka na okoliš,” poručuju iz Centra.

Plavi rak

Širenje invazivnih vrsta poput plavog raka također je među prioritetima istraživanja. Kroz projekt ALIENA znanstvenici razvijaju sustave ranog upozoravanja u suradnji sa susjednim zemljama. “Bez regionalne suradnje ne možemo zaštititi more. Invazivne vrste ne staju na granicama,” ističu istraživači.

BRIGANTINE – oceanograf

U sklopu projekta BRIGANTINE razvija se autonomni brod opremljen senzorima koji će bez posade moći prikupljati podatke o stanju mora. “Zamislite mini oceanografa koji neumorno plovi, bez da troši gorivo i resurse. To je budućnost nadzora mora,” rekla je dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, koordinatorica projekta.

Mikroalge

U laboratorijima se testira i potencijal mikroalgi u pročišćavanju industrijskih otpadnih voda. “Alge su naši tihi saveznici. Nevidljive oku, a moćne u svojoj sposobnosti čišćenja i transformacije,” kazala je Maria Blažina.

“Na Svjetski dan oceana, možda je vrijeme da pažnju s valova i ljetnih razglednica usmjerimo na ono što se događa ispod površine mora i zahvalimo onima koji svakodnevno slušaju more, analiziraju ga i uče kako ga čuvati,” poručili su znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.