Tvrtka Baotić proširuje dugogodišnju i uspješnu suradnju s renomiranim talijanskim brodogradilištem Absolute Yachts. Prodajni je zastupnik brenda još od 2016. za područje južne Njemačke i Austrije, a nova faza partnerstva uključuje širenje poslovanja na područje južne Dalmacije. Time se dodatno učvršćuje prisutnost brenda Absolute na Jadranu.
Upravo će treće izdanje međunarodnog sajma nautike Dalmatia Boat Show u Marini Baotić u Segetu Donjem biti idealna prilika za predstavljanje ove proširene suradnje. Posjetitelji će imati priliku premijerno u Hrvatskoj razgledati impresivnu jahtu Absolute 70 Fly, koja je svjetsku premijeru imala u rujnu na Cannes Yachting Festivalu.
Utjelovljenje dizajna, udobnosti i funkcionalnosti
Ova luksuzna jahta duga 21 metar kombinacija je suvremenog talijanskog dizajna, vrhunske udobnosti i funkcionalnosti. Nudi četiri elegantne kabine uz još dvije skiperske kabine, prostrane unutarnje i vanjske prostore i velika sunčališta za maksimalan užitak boravka na moru, postavljajući nove standarde u svojoj klasi.
Uz flagship model 70 Fly, na sajmu u Segetu Donjem bit će izloženi i drugi popularni modeli Absolute Yachtsa pa će posjetitelji imati priliku upoznati raznolikost i kvalitetu ponude talijanskog proizvođača.
Podsjetimo, treće izdanje Dalmatia Boat Showa održava se od 16. do 19. aprila, a da je Marina Baotić jedna od omiljenih marina za vlasnike i ljubitelje Absolutea potvrđuje i činjenica da se trenutačno u njoj nalazi više od 25 jahti ovog prestižnog brenda. Međunarodni sajam nautike jedinstvena je prigoda da ih sve razgledate.
Pet tijela migranata, uključujući dvije žene, pronađeno je na obali u Qasr al-Akhyaru, gradu smještenom 73 kilometara istočno od libijskog glavnog grada Tripolija, izjavio je u subotu policajac za Reuters.
Voditelj istrage Hassan Al-Ghawil kazao je da se radi o tijelima tamnoputih osoba. Njihov pronalazak na obali Emhamid Al-Sharif u zapadnom dijelu grada prijavili su lokalni stanovnici.
Još od pada Gaddafija 2011.godine, Libija je postala tranzitna ruta za mnogobrojne migrante koji bježe od nasilja i siromaštva, odakle kreću na opasan i riskantan put preko Sredozemnog mora prema Europi. Zbog frakcijskih sukoba, te je sjevernoafrička zemlja od 2014.godine podijeljenja na zapadnu i istočnu zonu.
Fotografije objavljene na internetu pokazuju tijela migranta kako leže na obali, a neka su još bila u napuhanim kolutovima za spašavanje.
– Tijela koja smo pronašli još su netaknuta i mislimo da ima još tijela koja će biti izbačena na obalu, rekao je Al-Ghawil.
Ranije ovog mjeseca, pedeset i troje migranata, uključujući dvije bebe, poginulo je ili se vode kao nestali nakon što se gumeni čamac s 55 osoba prevrnuo u blizinu grada Zuware zapadno od Tripolija, izvijesila je Međunarodna organizacija za migracije.
Prema izvješću UN-a od prošlog tjedna, migranti u Libiji, uključujući mlade djevojke, žive u riziku od ubojstva, mučenja, silovanja, čak i robovlasništva, stoga UN predlaže moratorij na povratak migrantskih brodova u zemlju dok se ne osiguraju temeljna ljudska prava.
Deveti Međunarodni karneval Praznika mimoze okupio je sinoć u Herceg Novom više od 600 učesnika.
Maštoviti kostimi i sjajne koreografije 22 karnevalske grupe, brojni posjetioci, sjajna atmosfera i prisustvo delegata Federacije evropskih karnevalskih gradova potvrdili su da novska fešta zauzima značajno mjesto u velikoj karnevalskoj porodici Evrope.
Karnevalska povorka krenula je sa Trga Nikole Đurkovića, predvođena trombonjerima, mažoretkama, ansamblom malih mažoretki, Gradskom muzikom Herceg Novi, Mjesnom muzikom Đenović i Kapom novskog karnevala.
Pridružili su im se delegati Federacije evropskih karnevalskih gradova i predstavnici Opštine Herceg Novi, a potom su u Njegoševoj ulici nastupile karnevalske grupe iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Crne Gore. Nakon nastupa karnevalista, u punom parku Boke uslijedio je Brazilian dance show, a potom su na scenu stupili Dejan Petrović i Big Band.
Karnevalu je prethodio prijem za delegate Federacije evropskih karnevalskih gradova, na kojem je istaknuto da Herceg Novi kroz Praznik mimoze i saradnju sa drugim gradovima jača imidž regionalnog turističkog i kulturnog centra.
Karneval, foto Zvezdana Vuksanović
“Ovo su momenti kada njegujemo prijateljstva koja imamo godinama unazad, ali svakako i prilika za nova prijateljstva i poznanstva, i da Herceg Novi svi ponesete u srcu kao blizak, prijateljski i bratski grad”, poručio je na prijemu predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Herceg Novi i karnevalska tradicija neraskidivo su vezani, a u čast te veze, Federacija evropskih karnavalskih gradova dodijelila je plaketu „Memoriam Vivat“ (Uspomena živi). Priznanje je predsjedniku Opštine uručio senator Federacije evropskih karnevalskih gradova, Josip Silov, zahvaljujući se na podršci razvoju karnevalskog pokreta.
“Posebno mi je zadovoljstvo i čast što večeras predstavljam naš međunarodni bord i što sam svih devet godina učestvovao u svemu ovome. Veliki dio dragih prijatelja koji su došli i ove godine učinili su ovo zadovoljstvo još većim, jer vidimo poznata lica, poznate grupe i ovo je rezultat rada koji se događa u Crnoj Gori zadnjih dvadesetak godina”, istakao je Silov.
Organizator karnevala i predstavnik novske grupe “Maškare”, Ivan Peulić naveo je da je domaćinima glavni cilj da svi karnevalisti i posjetioci uživaju i kao uspomenu ponesu pozitivne utiske o Herceg Novom. Kako je dodao, veliki broj događaja i manifestacija na 57. Prazniku mimoze nude bogat materijal za kvalitetnu prezentaciju grada na međunarodnom nivou.
Karnevalska grupa “Feštađuni” iz Budve predstavila se sinoć sa dvije karnevalske grupe – Vatra i Starobudvani, kazala je predstavnica Žana Kapa i dodala: “Herceg Novi je prepoznatljiv po Prazniku mimoze i karnevalu koji organizuje svake godine, tako da smo jedva čekali ovaj karneval i pojavljivanje u vašem gradu”.
Karneval, foto Zvezdana Vuksanović
“Lijepo je, popunite zimsku sezonu, bude puno ljudi. Uživali smo danas u lijepom vremenu, u moru, evo sad u ovoj žurci na otvorenom”, podijelila je svoje utiske Miljana Ćirković, predstavnica karnevalske grupe Turističke organizacije Leskovac.
Zadovoljstvo zbog dolaska na Praznik mimoze, kao i zbog uspostavljanja zvanične saradnje sa Herceg Novim, izrazio je Janož Skrobinski iz poljskog grada Lobeca.
“Živimo dvije hiljade kilometara od vas. Jako nam je drago što možemo da učestvujemo u Prazniku mimoze i što ste nas toliko dobro primili, gostoprimstvo je ovdje na najvišem nivou”, kazao je Skrobinski.
Nakon sjajnih nastupa karnevalista, publika je zaplesala uz Dejan Petrović Big Bend, čiji nastup je opravdao visoka očekivanja.
“Velika je čast i zadovoljstvo da budemo učesnici na ovakvoj manifestaciji, ovakvog karaktera. Mislim da smo bili prije desetak godina, isto smo imali problem sa kišom kao i prošli vikend, ali danas smo donijeli lijepo vrijeme. Naša energija je sigurno na maksimumu i takva mislim da će biti od publike i da ćemo imati jedno prelijepo veče, puno emocija, ljubavi i dobre muzike”, kazao je Dejan Petrović.
Nedjelja, 22. februar na 57. Prazniku mimoze donosi Picigin, Briškulu i trešetu, Miris mimoze na Orjenu i Dječiji maskenbal.
Turnir u piciginu biće organizovan na plaži “Rafaello” od 11 časova, a briškula i trešeta će se igrati u konobi “Krušo” od 10 časova. Program Miris mimoze na Orjenu obuhvata hajking turu od 10 časova, takmičenje u kuvanju vina od podne, degustraciju proizvoda orjenskog kraja, izložbu, sadržaje za djecu. Dječiji maskenbal biće održan u Institutu Igalo u dva termina – od 15 do 17 časova za mališane do 6 godina, a od 17 do 19 časova za uzrast od 7 do 12. godina.
Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg-fest, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Ova pučka fešta podsjeća mještane na slobodu izražavanja, kritičku misao, lokalni identitet i osjećaj pripadnosti.
Tradicionalna karnevalska večera “Pašticada” održana je uveče u Domu Slobode, nakon spaljivanja glavnoga krivca za pučke nedaće na prčanjskom mulu, okupivši oko 150 zvanica, prčanjskih domaćina, “Bopa” i njihovih prijatelja. Uz pitku muziku i pjesme u primorskom duhu u izvođenju dua “Providenca”, slasna pašta zalivena toćom od gulaša sa junetinom bila je uvod u veče ispunjeno smijehom. Dobro raspoloženje i veselu atmosferu izazvali su čitanje “Testamenta” upravo spaljenog Karnevala – Kadgapolita Kundutovića zvanog Špicagvera, kao i škerci, anegdote i vicevi istaknutog humoriste Dragana Sklendera Pelea. U znak zahvalnosti za dugogodišnju saradnju, Darko Usanović i Zvonko Usanović su ispred NVO “Bope” Peleu uručili uramljenu fotografiju iz 1976. godine, koja prikazuje pejzaž Prčanja zavijanog snijegom – rijetka situacija ovekovječena fotoaparatom.
Meštar od pašte s toćom od gulaša bio je Gile(Dragiša), a za kužinu i posluženje bila je zadužena uigrana ekipa mještanki – Vesna, Ljilja, Antonija, Lidija i Vjera.
– Želim vam puno zdravlja, sreće i veselja, da se još puno puta na naredne pašticade viđamo, živjeli, nazdravio je Zvonko Usanović, predsjednik NVO “Bope”, a prisutni su uzvratili uglas zajedno pjevajući: “Mnogo ljeta srećni bili, mnogo ljeta živjeli…Živjeli!”
Pašta sa toćem od junećeg gulaša za gušte
Prva pašticada održana je 1976. godine zahvaljujući entuzujazmu mještana okupljenih u Odboru za karnevalske svečanosti, koje se i danas slave kao dragocjeni dio kulturnog identiteta Prčanja.
-Prvi sastanak održan je 1974. godine i bio je sjeme ideje koja je cvjetala kroz godine koje su uslijedile oblikujući Karneval u simbol radosti, entuzijazma, kreativnosti i zajedništva, poručuje Usanović, koji je s ponosom i sa posebnim sentimentom podsjetio na osnivače: Mato Usanović, Toni Rusković, Toni Katelan, Đuro Usanović, Ivica Ivović, Nino Grandis, Andrija Usanović, Tonći Brguljan, Joško Apolonio, Momo Jovanović i Daro Kondanari koji je sašio prvi veštit karnervalu, te Božo Grandis, koji je napravio prvu lutku karnevala u svojoj konobi. U to doba najmlađi među njima bili su Mladen Konjović, Božo Usanović i Niko Kondanari koji je svojim prisustvom u čelo” stola na “Pašticadi” uveličao ovo slavlje. Prčanjske fešte su svojim djelovanjem tokom 50 godina oblikovali i Niko Marković, Gojko Jovanović, Vlado Janjić, Mato Nikolić i Miho Janović.
Pašticada za veselo raspoloženje
-Ova pučka fešta nas podsjeća na vrijednosti koje ne smijemo izgubiti: slobodu izražavanja, kritičku misao, lokalni identitet i osjećaj pripadnosti. Upravo u toj ravnoteži između poštovanja prošlosti i otvorenosti prema savremenom trenutku vidimo i budućnost Prčanjskoga karnevala, poručio je Usanović, pozivajući mlade da svježim idejama i energijom budu aktivni kreatori kulturnog života svog mjesta.
Pašticada je održavana svih ovih pola vijeka, izuzev 1980. godine, nakon katastrofalnog zemljotresa, 1992. godine kada je počeo građanski rat na prostoru bivše Jugoslavije i prošle godine, kada je mladi pomorac sa Prčanja tragično izgubio život na brodu.
U subotu se u Igalu dodjelom priznanja najuspješnijima završava 27. Kup mimoza u sportskom ribolovu na kojem je učestvovalo 29 ekipa iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Crne Gore.
Najbolji u disciplini „tunjom iz barke“ bio je Aleksandar Pejović koji je lovio za mješovitu ekipu Jamajka. Srebrna medalja pripala je Ljubinku Vrbnjaku („Sabljarka“ Meljine) a bronzana Radovanu Popoviću („Sipa“ Tivat).
U disciplini „štapom iz barke“ pobjedio je Radovan Popović („Sipa“ Tivat), drugi je bio Aleksandar Milosavljević („Igalo“) , a treći Ištvan Takač iz istog kluba.
Kup mimoza u sportskom ribolovu
Zbirnom rezultata u obje ove discipline ekipni pobjednika 27. Kupa mimoza je ekipa Jamajka, sastavljena od takmičara iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore sa 6 plasmanskih bodova. Drugo mjesto osvojila je ekipa KSR „Igalo“ sa 8 plasmanskih bodova, koliko ima i trećeplasirana ekipa KSR „Bokeška jedra 1999“ iz Đenovića.
U ekološkom ribolovu („uhvati, registruj i vrati u more“) pobjedio je Vito Ferara („Pirka“ Tribunj), drugi je bio Vaso Terzić („Bokeška jedra 1999“ Đenovići), a treći Marko Vujisić („Ribar“ Baošići).
Kup mimoza u sportskom ribolovu
Najuspješniji domači takmičar na ovom prestrižnom međunarodnom takmičenju bio je Radovan Popović („Sipa“ Tivat“, a strani Rado Fink slovenački član ekipe „Jamajka“.
Uspješan orgnanizator bio je, kao i uvjek do sada, Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, a tehniči organizatror KSR „Igalo“ uz pomoć drugih klubova iz Boke Kotorske.
Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se danas sa početkom u 14 sati.
Formiranje karnevalske povorke je na donjem putu u Dobroti, od otvorenog bazena do marketa „Aroma“ u Dobroti, tako da će ovaj put biti zatvoren za saobraćaj od 12h do 15h. Apelujemo da se uklone i sva parkirana vozila na ovom dijelu puta najkasnije do nedjelje do 11.30h.
Glavna saobraćajnica, od otvorenog bazena do marketa „Idea“ na kružnom toku, biće takođe zatvorena za saobraćaj od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
Od 14.30h do 15.30h za saobraćaj će biti zatvoren i lokalni put od kružnog toka (od Glavne pošte) do Hemijske čistione „Limili“.
Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu dodjelom pehara i koncertima THE GRUPE i Bruna Račkog.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Mala fešta od naranče, u jubilarnom izdanju, prerasla je dosadašnje okvire stađunske fešte i potvrdila status jedne od omiljenih lokalnih manifestacija. Na štandovima u Njegoševoj ulici posjetioci su mogli otkriti šta je sve moguće napraviti od ovog južnog voća, ali i kupiti druge proizvode, rukotvorine, učestvovati u donatorskoj trpezi i uživati u bogatom zabavnom programu.
Program su pjesmom otvorili članovi Gradskog hora Herceg Novi, nastupile su mažoretke kluba Lili, plesom su se predstavile male mažoretke, mornari i voćkice JPU „Naša radost“ iz Igala, folklorom su feštu začinili članovi KUD-a „Sloga“ iz Đenovića, a potom je na scenu stupio legendarni šansonjer Ibrica Jusić. Na maloj terasi Gradske kafane bile su organizovane edukativne radionice za najmlađe.
Mala fešta od naranče 2026.
Rekordan broj izlagača, sunčan dan, brojni gosti 57. Praznika mimoze i raznovrsni izvođači bili su recept za fantastičnu atmosferu na 10. Maloj fešti od naranče, ističe Maja Erenji Hare Brown u ime organizatora NVU „Ruke“.
„Zaista smo zadovoljni, posjetioci su veseli, a nakon prošlogodišnje pauze, naši saradnici su jedva dočekali novu feštu, tako da imamo 56 izlagača, što je premašilo sve rekorde“, kaže Hare Brown.
Da fešta čuva tradiciju ovog kraja i afirmiše proizvođače da njeguju autohtone proizvode potvrđuje veliki izbor proizvoda od naranče, koje je sada, za razliku od prije deset godina, moguće naći na štandovima.
Mala fešta od naranče 2026.
„Mislim da su ljudi dobili vjetar u leđa. Nadamo se da smo ih inspirisali i zaista, ne samo što se vraćaju neke tradicionalne recepture, već se i nadograđuju, pa više nisu samo, na primjer, narancini, nego su narancini sa čokoladom, pa sušeni kivi, različite varijacije džemova, sokova, tako da baš ima svega“, kaže ona.
Po tradiciji, priređena je bogata donatorska trpeza na kojoj su delicije izložile organizacije, pojedinci, keterinzi i restorani, a posjetioci su kupovinom učestvovali u humanitarnoj akciji. Za trpezom su radili učenici i profesori SMŠ „Ivan Goran Kovačić“.
„Uspjeli smo da za kratko vrijeme rasprodamo sve torte koje smo dobili. Naravno, i mi smo učestvovali i donirali neke naše kolačiće. Već deset godina smo uz Malu feštu od naranče, a naša škola učestvuje i na drugim feštama u gradu. Saradnja sa Milinom Kovačević je izrazito aktivna, uvijek smo u komunikaciji i imamo aktivnosti. Djeca to vole, a i mi stariji, pa zajedno uživamo i radimo korisne stvari“, kazao je profesor Orion Fulurija.
Veselin Vilov, predstavnik Gazdinstva Vilov, izražava veliko zadovoljstvo organizacijom „Male fešte od naranče“ i konceptom novskih stađunskih fešti.
„Tradicionalni smo učesnici, a izložili smo proizvode koje pravimo na svom gazdinstvu u Mojdežu: sokove od narandže, likere od narandže, limuna, višnje, jabuke, mirte, borovnice, oraha, maslinovo ulje, sedam vrsta rakija, sokove… Posjeta je prilično dobra, zadovoljni smo. Trudimo se da podržimo svaku feštu koja se organizuje u Herceg Novom“, kazao je Vilov.
Mala fešta od naranče 2026.
Svih deset godina uz ovu stađunsku feštu je i Valentina Kulinović. Tokom decenije, kako ističe, njena ponuda je prerasla u širok asortiman proizvoda od naranče.
„Tada sam samo pravila džem od naših domaćih vašingtonki, a ove godine imam i sok od divlje naranče, sirup, narancine od divlje naranče. Malo smo proširili ponudu, a prodaja je i danas odlična. Tu su i unikatne bluze sa zlatovezom koleginice Željke Moskov, koje privlače veliku pažnju posjetilaca. Puno je ljudi, uglavnom su to gosti našeg grada. Bili su i gosti iz našeg pobratimskog grada Lobeca“, kazala je Kulinović.
➡ NVU „Ruke“ će prikupljena sredstva sa donatorske trpeze, u saradnji sa Volonterskim centrom, uputiti porodicama kojima je pomoć potrebna.
Organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi, a kompletan program dostupan je na www.praznikmimoze.me
Svečani mimohod članova Hrvatske bratovštine Istarske županije Bokeljska mornarica 809 povodom 30. obljetnice rada udruženja – proslave sv. Tripuna, održan je danas u Puli.
U mimohodu je sudjelovalo 70 članova u tradicionalnim odorama, zajedno s gostima iz Boke kotorske, Zagreba, Rijeke i Splita, ali i odredi Bokeljske mornarice iz Kotora, Tivta i Herceg Novog, uz pratnju Puhačkog orkestra Grada Pule. Mimohod gradskim ulicama bio je sami početak programa Bokeljske mornarice koji je završio u jedinstvenom ambijentu pulske Arene. Bokeljska mornarica predstavlja iznimno vrijednu pomorsku i kulturnu tradiciju te je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Foto Milivoj Miošek – Glas Istre
Stojite upravo pred najstarijom sačuvanom pomorskom bratovštinom na svijetu. Bokelji su ove godine proslavili 1217. put svog zaštitnika sv. Tripuna i to je ono što nas čini posebnim – fides et honor; vjera i čast. To izaziva veliki ponos. Hrvatski Bokelji su, nažalost, zbog raznih povijesnih okolnosti razasuti širom svijeta kao rakova djeca, a ovo su jedinstvene prilike da pokažemo našu tradiciju i ono što mi nosimo u našim srcima, ali i snažnu povezanost, rekao nam je Vladimir Pasković, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Pula.
Atraktivan prizor odora, zastava, sablji i pušaka, privukao je građane Pule da im se pridruže kod gradske tržnice, odakle je mimohod i započeo. Kretao se potom Flanatičkom ulicom do spoja s Giardinima, preko Giardina i Istarskom ulicom do Trga Nimfej te sve do Arene, cijelo vrijeme uz pratnju građana Pule.
U Areni se održao i vrhunac programa, tradicionalno Kolo Bokeljske mornarice, poznato i kao Kolo sv. Tripuna. Riječ je o simbolu povijesti i tradicije ove najstarije bratovštine pomoraca na svijetu. Kolo se sastoji od 12 imenovanih figura koje simboliziraju život na moru, kršćanske vrijednosti i jedinstvo pomoraca. Pleše se u tradicionalnim mornaričkim uniformama uz pratnju limene glazbe. Igrači su povezani bijelim maramicama, a kolo vodi kolovođa.
– Sva zadrhtim i suze mi krenu. Puno mi to znači. Sjećam se iz djetinjstva ovakvih događaja, a i nedavno sam bila u svom kraju, u Boki. Tradicija je jako važna i drago mi je da se održava, komentirala nam je kratko 92-godišnja Bokeljka Vilma Matković Strugar, koja od 1951. godine živi u Puli i ovaj je događaj posebno emotivno doživjela.
Ulazak u Arenu bio je besplatan za sve građane kroz sat vremena odvijanja programa, a privremeno je tim povodom bio zabranjen promet vozilima na djelu Laginjine ulice, od Anticove ulice do Giardina, na Giardinima – Istarska ulica, te Trg Nimfej do ulaza u Amfiteatar. U Areni je sudionike dočekao i pozdravio pulski gradonačelnik Peđa Grbin, a završetak programa pljeskom su pozdravili prisutni gledatelji.
Prčanjski puk ispratio je karnevalsku povorku, suđenje i spaljivanje glavnoga krivca za sve prošlogodišnje nevolje, Krnevala po imenu KADGAPOLITO KUNDUTOVIĆ zvanog ŠPICAGVERA, rođenog prčanjskog Bopina, koji je “pun svih mogućih zala”.
Karneval je predstavljao meštra od kanalizacije, na šta upućuje cijev sa natpisom “Kundut Prčanj-Stoliv” koju je nosio ispod miške, zatim vakuum-pumpa u drugoj ruci, ali je, začudo, na glavi nosio kapu-šubaru sa petokrakom zvijezdom, što upućuje na njegovu političku potkovanost. Na prigodnom “stilizovanom postolju” u povorci koju je predvodio Kapo o krnervala, Špicagvera je provozan kroz mjesto, od Osnovne škole “Ivo Visin” do kraja “korzoa” i nazad na mulo prčanjsko. Uz vesele (ali malobrojne) dječije maškare, uz lijepe formacije mažoretki Plesnog studija “Alisa” koje je u tri uzrasne grupe vodila Jasmina Rešetar, te orkestar Gradske muzike Kotor, prčanjske “Bope” zapalile su Krnja uz prethodno skidanje glave, onako kako je Prežidente slamnog suda – Prof. Dr Papalada Alamaka zvani Merde naložio svojom presudom.
U tužbu koju je iznio javni tužilac Mr Pipiko Tarantela zvani Kašeta, Špicagveri se stavlja na teret to što nije ispunio obećanje da će izgraditi kanalizacioni sistem kroz mjesto.
-Posebno ga krivim što se udružio sa onijema glavnima, što nas godinama lažu da će kanalizacioni sistem Glavati-Stoliv počet i brzo završit, pa tako i sada njegove merde, ali i sve ostale, u more surgavamo. E viva turizam!, navodi tužilac koji Krnju ne može oprostit “njegovo učešće u snimanju filmskih scena zimus po našemu lijepome mjestu, što su nam na kraju i sijeno za jest ostavili. Što su sva putna ogledala makli i što ovi jadni puk u toku snimanja danima nije smio ni nos vanka kuće pomolit, deboto, kao da je okupacija mjesta bila”.
Bope presudile Krnju
Takođe mu se zamjera “što svakodnevno rupe niču po putu do čuvenog Hajata na Markov rt, pa niko ništa ne abada, ma, vole šolde skupljat”.
-O vlasti u komunitadi, a i u našoj Mesnoj zajednici, optužujem ga, što je učinio da ni jedna ne funkcioniše i pored napora da se narod po broju sastavi i vlast uspostavi, navodi se u optužnici, gdje se pominje i mjesno groblje, bivša Gradska kafana, “koja se upravo renovira, pa izgleda kao Hirošima poslije atomske bombe”, kao i to da su Prčanjoti “previše ekonomski avancali, pa kupili dva, oliti tri auta”, a da nisu računali mogu li ih ispred kuća parkirat”.
Braniteljka, gospođa Magistarka Pjova di Rossa zvana Furija opovrgla je optužbe rekavši: “Kriva je vlast, što se na jaslama ulijenila i ništa za puk ne čini i tako na jadnim parama ovog siromašnog naroda spavaju na suncu svoj san”.
– Što je on kriv oko „Laže i Paralaže“ u vezi sa izgradnjom kanalizacionog sistema Glavati-Stoliv? Jer je odavno došlo do onoga, „obećanje ludom radovanje“, kojima nam već niz godina pamet sole. Neka samo odgovorni obećaju, pa se pitam, koliko će more, oliti veliki turizam, naše merde poštovat, riječi su Braniteljke.
Prčanjski karneval 2026.
Presudu je donio Prežidente: “Zbog mnoštva nečistijeh rabota izgubio je status naših Bopa, pa ga zato osuđujem na smrt spaljivanjem na mulo prčanjsko, uz prethodno skidanje glave”, nakon čega je Kotorska mužika odsvirala “marću funebre” – Rekvijem skat in paće! (R.I.P.).
Meštar o “karnevalske glave” inžinjer brodomašinstva Vitomir Vujović, koordinirao je rad ekipe entuzijasta “Bopa” koja je osmislila i napravila lutku. On je već 26 godina u Sekciji za izgradnju karnevala. Pošto imaju mnogo obaveza, a društvo nije brojno, podijeljeni su po sekcijama, gdje svako ima svoja zaduženja – uskaču ako treba da pomognu drugim sekcijama. Ideja za Kaneval je nastala na prvom sastanku Odbora za fešte “Bopa” oko Nove godine, ali se tokom procesa izrade ona stalno mijenjala.
Mjera dobroga ukusa
-Glava karnevala pravi se od stiropora, koji se oblikuje uz pomoć bodi-kita i gipsa, a kad se ošmirgla, uglača i kad sde dobije željeni oblik glave, onda se boji, sjenči, rade se detalji- oči, uši, nos…
Meštar Vitomir
Nema pravila u kreiranju lika karnevalske lutke, ali je važno da nosi univerzalnu poruku za cijelu pasanu godinu za naše mjesto. Lik može da objedinjuje i više ličnosti, bitno je da ljudi prepoznaju nekoga, a da se opet to direktno ne vidi. U svemu treba imati mjeru. Kad krenemo da gradimo lutku, ona nikad nije do kraja definisana u potpunosti, vazda se neke nove ideje rode, dodajemo, mijenjamo u hodu, kao i “Veo karnevala” koji čitamo i brusimo tekst suđenja noć prije štampanja i održavanja Karnevala, objašnjava Vitomir, ponosan na 50 godina kontinuiranog Prčanjskog karnevala, jubilej koji “Bope” slave ove godine.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, psihologije, teatrologije, bokeljologije, istorije i knjiga za mlade.
Možda je Hronika najavljene smrti najrealističnije djelo Gabrijela Garsije Markesa, jer je priča zasnovana na istorijskom događaju koji se odigrao u piščevoj rodnoj zemlji. Kada roman počinje, već se zna da će braća Vikario ubiti Santijaga Nasara kako bi sprali ljagu sa ukaljane časti sestre Anhele, ali roman se upravo završava u trenutku kad Santijago Nasar umire. Ciklično vreme, kojim Garsija Markes majstorski barata u nizu svojih knjiga, iznova se pojavljuje ovdje temeljito razgrađeni na svaki svoj tren, a sve njih, minuciozno i bez greške, pripovedač sklapa u ponovnu cjelinu te tako izvještava o onome što se zbilo godinama prije toga, pa kad se u svojoj pripovesti kreće napred-nazad po povratku na mesto događaja, godinama kasnije, on uspijeva da iznese i sudbinu preživjelih. Izdavač je Nova knjiga.
Roman San snova autorke Kejtlin Dojl je neodoljiva romantična komedija o tome šta se dogodi kad ljubavna avantura na krstarenju skrene sa kursa. Houp Lanover vapi za odmorom. Veza joj se raspala, kreativni zanos je nestao, a ona više u sebi ne prepoznaje hrabru, beskompromisnu djevojku kakva je nekad bila. Zato, kada je najbolja prijateljica pozove na luksuzno krstarenje, iako takva putovanja mrzi iz dna duše, Houp nevoljno pristaje. Feliks Sigrejv je kuvar koji praktično ne napušta svoj restoran. Da ne bi još jednom razočarao roditelje, prihvata da sa sestrama ode na krstarenje. San snova je romantična komedija o drugoj šansi koju će čitaoci dočekati s oduševljenjem. Izdavač je Laguna.
Osjećanje sopstvene vrijednosti uveliko određuje naš doživljaj života, naše veze i odnose, kao i psihičko i fizičko zdravlje. Ljudi čije je samopouzdanje jako imaju dobro mišljenje o sebi, prihvataju svoje slabosti, optimisti su i žive na ravnoj nozi sa svojim bližnjima. Sa druge strane, nesigurne osobe ne mogu prihvatiti svoje slabosti. Štefani Štal, najpoznatija njemačka psihoterapeutkinja i autorka najprodavanijih knjiga iz oblasti psihologije, uvjerava nas u knjizi Ojačaj samopouzdanje da nesigurnost u sebe nije nepromjenljiva sudbina. Autorka nam kroz konkretne primjere pokazuje kako da izađemo iz lošeg kruga frustracije, tuge i bijesa i ispišemo vlastiti životni scenario. Izdavač je Laguna.
Pozorišna posla Vladete Jankovića, univerzitetskog profesora i dugogodišnjeg predavača uporedne istorije evropske drame, jedinstvena je i preko potrebna knjiga ogleda o drami i pozorištu. Osim što na obuhvatan način tumači djela Gogolja i Čehova, Mihiza i Pekića, kao i domete velikih glumaca poput Lorensa Olivijea i Bate Stojkovića, autor će se pozabaviti kako pojedinim tabu temama u proslavljenim dramskim djelima, kao što je pitanje antisemitizma u Mletačkom trgovcu, tako i novijom istorijom političkih zabrana u pozorištu ili zanemarenim zadacima pozorišne kritike. Izdavač knjige Pozorišna posla je Laguna.
Knjiga Od kadeta do zapovjednika broda je jedinstveno svjedočanstvo o životu na moru iz pera kapetana Branislava Kordića koji je u karijeri započetoj 1974. godine kao kadet na brodu “Kotor” kotorske “Jugooceanije”, do posljednjeg ukrcaja u rangu zapovjednika 2006. godine. Autgor je u plovidi po svjetskim morima i okeanima proveo je 33 od ukupno 50 godina aktivne karijere. Obišao je nebrojene luke na svim svjetskim kontinentima. Bogato ilustrovana knjiga donosi pregršt fotografija iz svakodnevnog života pomoraca na trgovačkim brodovama, opis operacija u lukama, prolaska kroz neka od navigacijski izazovnih područja poput Panamskog ili Sueckog kanala. U knjizi pronalazimo opise oluja, izazove svakodnevnog života na brodu, požare, havarije, slijepe putnike, te odvojenosti i čežnju za porodicom i prijateljima. Pomorske memoare kapetana Kordića iz Risna izdala je Knjižara So.
Knjiga Crna Gora – Izvještaji mletačkih providura, koju je priredio Ferdinando Ongania, predstavlja izuzetno važnu zbirku istorijskih dokumenata koji osvjetljavaju ključni period crnogorske istorije. Knjiga obuhvata izvještaje koje su generalni i izvanredni mletački providuri slali Senatu Mletačke republike u periodu od 1687. do 1735. godine. Ovi dokumenti pružaju uvid u vojno-političku situaciju, borbe protiv Turaka i savezništvo Crnogoraca sa Venecijom tokom Morejskog rata i kasnije. Izvještaji detaljno opisuju saradnju crnogorskih plemena sa Mletačkom republikom, pomoć u oružju i municiji koju je Venecija slala vladikama, kao i ulogu Crnogoraca u oslobađanju gradova poput Herceg Novog. Izdavač je CID.
Knjiga Zorana Penevskog Prikaži, ne prepričavaj je vodič za sve koji žele da unaprijede svoje umijeće pripovijedanja – od početnika koji prave prve bilješke do autora koji već imaju rukopise, ali žele da ih učine snažnijim i ubjedljivijim. Na vispren i pitak način, uz obilje primjera iz svjetske i domaće književnosti, autor pokazuje kako da ovladate ključnim elementima umjetničkog pisanja: izborom teme, oblikovanjem likova, građenjem dijaloga, opisom i strukturom. Bilo da želite da napišete kratku priču, roman ili jednostavno da jasnije i ljepše oblikujete misli, Prikaži, ne prepričavaj je vježbalište za um i pouzdan saveznik na putu stvaranja. Izdavač je Laguna.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
