Luksuzni hotel na obali mora dobio je prestižnu One MICHELIN Key nagradu i osvojio tri nacionalne titule na World Luxury Awards 2025.
Tivat – Regent Porto Montenegro nastavlja da učvršćuje svoj status jedne od najprestižnijih luksuznih destinacija na Jadranu, ponosno objavljujući niz međunarodnih priznanja za 2025. godinu.
Nakon što je hotel dobio One MICHELIN Key priznanje u okviru MICHELIN vodiča za 2025. godinu, čime je uvršten među najizuzetnije hotele na svijetu, Regent Porto Montenegro je osvojio i tri značajne titule na dodjeli World Luxury Awards 2025:
Najbolji luksuzni destinacijski hotel u Crnoj Gori
Najbolji luksuzni hotel za medeni mjesec u Crnoj Gori
Najbolji luksuzni hotel za vjenčanja u Crnoj Gori
Ove nagrade potvrđuju posvećenost hotela Regent Porto Montenegro u pružanju svjetskog nivoa usluge, bezvremenske elegancije i pažljivo kreiranog iskustva za goste, koje na najbolji način odražava duh crnogorskog gostoprimstva.
Porto Montenegro
Smješten u srcu marine Porto Montenegro, hotel je postao sinonim za luksuz u regionu, spajajući mediteranski šarm sa prefinjenom elegancijom Regent brenda. Bilo da se radi o romantičnim odmorima, vjenčanjima ili posebnim proslavama, Regent Porto Montenegro nastavlja da postavlja nove standarde izvrsnosti na Balkanu i šire.
„Izuzetno nam je čast što smo dobitnici ovih prestižnih priznanja,“ izjavio je Anđelo Zukala (Angelo Zuccala), generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro. „Činjenica da su nas u samo nekoliko nedjelja prepoznali i MICHELIN i World Luxury Awards za nas je veliko priznanje, ali i dokaz predanosti i strasti našeg tima, koji svakom gostu želi pružiti nezaboravno iskustvo.“
One MICHELIN Key priznanje, uvedeno 2024. godine, odaje počast hotelima koji se ističu izuzetnim kvalitetom, uslugom i jedinstvenošću – onima koji ostavljaju trajan utisak na svoje goste.
S druge strane, World Luxury Awards ostaje jedan od najuglednijih globalnih pokazatelja izvrsnosti, ističući hotele koji u svakom segmentu luksuznog ugostiteljstva pružaju najviše standarde.
Sa ovim priznanjima, Regent Porto Montenegro dodatno potvrđuje svoj položaj vodeće luksuzne hotelske destinacije na Jadranu – pravog simbola crnogorske izvrsnosti na svjetskoj sceni.
Pomorski fakultet Kotor, u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor i Studentskom organizacijom fakulteta, organizovao je danas manifestaciju „Dan plave karijere 2“, koja je okupila brojne studente, poslodavce i stručnjake iz oblasti pomorstva i privrede.
U svečanom dijelu otvaranja prisutnima su se obratili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i dekanica Pomorskog fakulteta prof. dr Tatijana Dlabač.
Stavljajući u fokus ulogu i odgovornost svih aktera u očuvanju viševjekovne pomorske tradicije, predsjednik Vladimir Jokić istakao je da Kotor, kao grad pomoraca, nosi obavezu da tu tradiciju nastavi i prenese budućim generacijama.
Dan plave karijere – foto Opština Kotor
„Naša je odgovornost da nastavimo dugu pomorsku tradiciju ovog grada, izgrađenu trudom i posvećenošću bezbrojnih pomoraca tokom gotovo dva milenijuma. Grad Kotor ima obavezu da tu baštinu očuva i da omogući mladima da je dostojno naslijede”, poručio je Jokić.
Govoreći o zajedničkoj misiji svih učesnika u obrazovanju i zapošljavanju mladih pomoraca, predsjednik je naglasio da svaka strana ima svoj dio odgovornosti. Pomorski fakultet da pruži kvalitetno i primjenjivo znanje, poslodavci da otvore vrata za mlade stručnjake, dok je obaveza studenata da budu najbolji, istrajni i spremni da odgovore na izazove savremenog doba.
Dan plave karijere – foto Opština Kotor
„Najveća odgovornost je ipak na vama, studentima. Na vama je da budete izvrsni, da istrajete na svom putu i da postanete pravi izdanci pomorske tradicije našeg grada”, istakao je Jokić, dodajući da vjeruje kako je pred kotorskim pomorstvom „još mnogo uspješnih godina“.
Dekanica Dlabač istakla je zahvalnost Opštini Kotor i lokalnoj zajednici na podršci aktivnostima fakulteta, naglasivši da upravo ta podrška predstavlja „vjetar u leđa“ studentima i profesorima u njihovim nastojanjima da povežu znanje sa praksom.
„Od trenutka kada smo osjetili podršku grada, počeli smo da radimo mnogo dobrih stvari. ‘Dan plave karijere’ postao je manifestacija koja ima potrebu da se održava dva puta godišnje, jer postoji veliko interesovanje poslodavaca i potreba studenata da se povežu sa realnim sektorom”, rekla je Dlabač.
Dekanica je posebno zahvalila prof. dr Ranki Krivokapić na osmišljavanju i organizovanju manifestacije, naglasivši da je njen trud i posvećenost doprinio da „Dan plave karijere“ preraste u prepoznatljiv događaj koji spaja znanje, iskustvo i prilike za zapošljavanje mladih.
Dan plave karijere – foto Opština Kotor
Prisutnima su se obratili i prof. dr Ranka Krivokapić te student-povjerenik Andrija Ćalasan, koji su istakli važnost saradnje akademske zajednice, lokalne samouprave i privrede u stvaranju uslova za profesionalni razvoj mladih ljudi i očuvanje pomorskog identiteta Kotora.
Otvaranju manifestacije „Dan plave karijere 2“ prisutvovala je sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Suzana Radulović sa saradnicima.
U svečanom dijelu nastupila je klapa „Maris“, dok je program obilježen predavanjem mr Sonje Paklenik sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, na temu „Komunikacija – most od znanja do priznanja“. U okviru programa održano je predavanje Slađane Kovčin „Navigacija kroz karijeru“, kao i panel-diskusija „Od studenta do lidera“, na kojoj su učestvovali uspješni alumnisti Pomorskog fakulteta.
Vlada Crne Gore nezakonito je dodijelila ekskluzivno pravo „Luci Kotor“ za obavljanje pilotažne djelatnosti u Luci Kotor i Bokokotorskom zalivu putem aneksa ugovora o prvenstvenoj koncesiji, iako za to nije postojao zakonski osnov, dok su presude Upravnog suda potvrdile da je cijeli postupak bio pun nepravilnosti i pravno ništavan.
To je saopštili iz pravnog tima Kompanije “Boka Pilot & tug boat services” d.o.o. Bijela na pres konferenciji.
Advokat Đorđe Đikanović, upozorio je na niz nezakonitosti i nepravilnosti u postupku dodjele koncesije za obavljanje pilotažne djelatnosti u Luci Kotor i Bokokotorskom zalivu, koje, kako je kazao, traju još od 2018. godine.
Podsjetio je da su nositelji javnih ovlašćenja donijeli odluku o zaključenju aneksa ugovora o prvenstvenoj koncesiji, kojim je pravo na obavljanje pilotažne djelatnosti dodijeljeno privrednom društvu “Luka Kotor”, iako za takav pravni posao, kako tvrdi, nije postojao zakonski osnov.
„Odluka o zaključivanju aneksa ugovora u suprotnosti je sa Zakonom o koncesijama, budući da bez valjane odluke kao dominantnog pravnog akta, sam ugovor ne može proizvoditi pravno dejstvo. Stoga se radi o apsolutno ništavnom pravnom poslu, koji mora biti isključen iz pravnog prometa“, istakao je Đikanović.
Ukazao je da je Upravni sud još u martu ove godine donio presudu kojom je naloženo pravosnažno okončanje postupka koji se vodi od 2018, kao i da je zaključivanje pomenutog aneksa suprotno toj presudi.
Prema riječima Đikanovića, cijeli proces pratile su brojne nepravilnosti.
„Ponuda kompanije “Boka Pilot & tug boat services” d.o.o. Bijela, koja je bila prvorangirana, uklonjena je iz postupka zbog navodnog “neadekvatnog uvezivanja spisa predmeta”, iako takvo pravilo nije ni postojalo u trenutku odlučivanja. Time je otvoren prostor da se koncesiono pravo dodijeli “Luci Kotor” i “Pioniru Montenegro”“, naveo je Đikanović.
On je rekao da je Odluka Vlade Crne Gore iz 2020. godine, kojom je koncesija dodijeljena tim subjektima, poništena 2022. godine presudom Upravnog suda (poslovni broj 2981/20) po tužbi Đikanovića kao punomoćnika “Boka Pilot & tug boat services” d.o.o. Bijela zbog „niza nezakonitosti u tenderskom postupku“.
„I pored toga, Uprava pomorske sigurnosti i Ministarstvo pomorstva predložili su Vladi da do pravosnažnog okončanja postupka sva pravna lica sa odobrenjem mogu obavljati pilotažnu djelatnost. Međutim, izmjenom tačke 5 Vladinog zaključka, ekskluzivno pravo dato je samo “Luci Kotor”. Takva odluka suprotna je mišljenju Ministarstva pomorstva i Agencije za zaštitu konkurencije, koje su jasno konstatovale da su sva pravna lica bila u istom pravnom statusu nakon poništenja odluke, te da su imala identično pravo na obavljanje djelatnosti“, rekao je Đikanović.
Na isto je, dodaje on, ukazao i skupštinski Odbor za turizam, koji je konstatovao da su svi ponuđači u jednakom položaju, ali njegovi zaključci nisu usvojeni.
Đikanović tvrdi da zaključivanje aneksa ugovora predstavlja „nastavak pravne anarhije koja traje godinama“, podsjećajući na presudu Upravnog suda broj 6440/22, kojom je potvrđeno da je ponuda “Boka Pilot & tug boat services” d.o.o. Bijela bila potpuno zakonita, dok su razlozi za njeno isključenje bili neutemeljeni i nezakoniti.
„Nijedan propis, uključujući Zakon o koncesijama, Uredbu o sprovođenju postupka, niti instrukcije ponuđačima, nije predviđao način uvezivanja spisa. Time je jasno da je naš klijent nezakonito isključen iz postupka“, naglasio je Đikanović.
Istakao je da je navedenom presudom naloženo ponovno sprovođenje postupka, novo vrednovanje ponuda i donošenje odluke o dodjeli koncesije.
„Apelujemo na Upravu pomorske sigurnosti, Lučku upravu, Ministarstvo pomorstva i Vladu Crne Gore da formiraju novu, ad hoc tendersku komisiju koja će sprovesti zakonit postupak i omogućiti “Boka Pilot & tug boat services” d.o.o. Bijela da ravnopravno učestvuje u procesu“, poručio je Đikanović.
Ocijenio je da je nezakonito postupanje državnih organa od 2018. godine do danas nanijelo veliku materijalnu i nematerijalnu štetu kompaniji “Boka Pilot & tug boat services” d.o.o. Bijela kako kroz izgubljenu dobit, tako i kroz umanjenje poslovnog ugleda u međunarodnim pomorskim krugovima.
„Visina štete biće utvrđena u postupcima pred Privrednim sudom Crne Gore, koji je nadležan za odlučivanje u ovim sporovima“, zaključio je Đikanović.
Advokat Danilo Mićović ukazao je da pravo na vršenje pilotaže nije moglo biti dodijeljeno kroz aneks ugovora o prvenstvenoj koncesiji, jer za to nije postojala nova Odluka Vlade Crne Gore kojom bi se, u skladu sa Zakonom o koncesijama, prenosilo koncesiono pravo.
„Aneks nije mogao biti zaključen, jer je i sam Ugovor o prvenstvenoj koncesiji apsolutno ništavan, imajući u vidu nepostojanje zakonitog pravnog osnova za njegovo zaključenje“, naglasio je Mićović.
Podsjetio je da institut prvenstvene koncesije predstavlja privremenu kategoriju propisanu članom 34 Zakona o lukama iz 2008. godine, koja je uvedena kako bi se privremeno regulisao status tadašnjih korisnika luka do donošenja novih koncesionih rješenja.
Mićović je kazao da je Vlada Crne Gore je 2011. godine Odlukom definisala Luku Kotor kao luku od nacionalnog značaja, dok je Uredbom o načinu organizacije državne uprave predviđeno da sve luke tog značaja moraju zaključiti ugovor sa Lučkom upravom radi plaćanja obaveza, dostavljanja završnih računa i kontrole poslovanja.
„Preduzeće ‘Luka Kotor’ AD odbilo je da zaključi takav ugovor, čime je izgubilo pravni kontinuitet prvenstvenog koncesionara koji je imalo stupanjem na snagu Zakona o lukama 2008. godine“, istakao je Mićović.
Ukazao je da je takvo stanje, koje naziva pravnom anarhijom, trajalo sve do kraja 2018. godine, kada je Vlada na sjednici održanoj 27. decembra 2018. godine donijela odluku kojom je preduzeću “Luka Kotor” dodijelila ekskluzivno pravo na obavljanje pomorsko-ekonomskih djelatnosti, osim pilotaže, „bez sprovođenja zakonom propisanog tenderskog postupka.“
„Implementacijom neprimjenjivog, privremenog instituta, Vlada Crne Gore je dodijelila prvenstvenu koncesiju za obavljanje ekonomskih djelatnosti u Luci Kotor, iako je Generalni sekretarijat Vlade još 2015. godine dao obavezujući pravni stav da ‘Luka Kotor’ nije poštovala obaveze prema Lučkoj upravi i da se privremeni institut više ne može primjenjivati bez sprovođenja redovnog koncesionog postupka“, naveo je Mićović.
Prema njegovim riječima, Vlada je time nezakonito potpisala ugovor o prvenstvenoj koncesiji, kojim je, kako je pojasnio, “Luci Kotor” dodijeljeno pravo na obavljanje čak 26 pomorskih djelatnosti, bez sprovedenog koncesionog postupka, „suprotno Zakonu o koncesijama, Zakonu o lukama i pravnom mišljenju Generalnog sekretarijata iz 2015. godine.“
„Kroz aneks tog ugovora, Vlada je kasnije prisajedinila i ekskluzivno pravo na obavljanje pilotaže u Luci Kotor i Bokokotorskom zalivu, što predstavlja pravni besmisao i potvrđuje potpunu ništavost i nezakonitost ovih pravnih akata“, kazao je Mićović.
On je podsjetio da su organi vlasti time kontinuirano kršili važeće propise od početka 2020. godine do danas, što je, kako je naveo, potvrđeno i u obrazloženju pravosnažne presude Upravnog suda broj 6440/22 iz marta 2025. godine.
„Takvo postupanje nanijelo je nemjerljivu materijalnu štetu privrednom društvu Boka Pilot & Tag & Boat Services, a visina štete biće utvrđena u sudskim postupcima pred nadležnim sudom, koji će biti usmjereni na naknadu pretrpljene štete“, zaključio je Mićović.
Projektom “Waterlink” prekogranične saradnje nabavljena oprema za detekciju i monitoring vodovodnog sistema
U DOO ”Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi je u toku implementacija projekta prekogranične saradnje “WATERLINK” koji je okupio predstavnike opština Trebinje, Herceg Novi i Konavle i ima za cilj poboljšanje upravljanja vodovodnom infrastrukturom kroz smanjenje gubitaka u sistemima vodosnabdijevanja u ovim lokalnim zajednicama.
Vrijednost dijela projekta koji se odnosi na Herceg Novi iznosi 500.000 eura nepovratnih sredstava za realizaciju projekta „Program unapređenja vodovodnog sistema Herceg Novi“.
Okosnica projekta je smanjenje tehničkih gubitaka vode u sistemu i to je prioritetni zadatak koji se realizuje kroz niz aktivnosti. Kroz ovaj projekat omogućena je nabavka nedostajuće opreme za detekciju kvarova, monitoring postojećeg sistema kroz praćenje podataka o protocima i pritiscima, kao i nabavku specijalizovanog vozila. U tu svrhu je odobren iznos od oko 300.000 eura.
Vodovod Herceg Novi – foto Opština HN
“Sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo da je izvršena nabavka većeg dijela opreme koja je već stigla u centralni magacin Društva. Između ostalog dobavljeno je 80 mjerača protoka (vodomjera na daljinsko očitavanje) i predstoji njihova ugradnja na vodovodnoj mreži i rezervoarima”, navode iz preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi.
Ostatak sredstava predviđen je za izradu elaborata i studija kao i nabavku potrebnih softvera za umrežavanje opreme i već postojećih softverskih rješenja, izradu GIS elektronske mreže cjevovoda, hidrauličkih proračuna i bilansa voda kompletnog vodovodnog sistema.
U okviru Projekta formiran je moderan i u potpunosti opremljen Centar za monitoring, koji će kroz digitalizaciju vodovodnog sistema imati kontrolu nad cjelokupnim vodovodnim sistemom u svim zonama grada.
Završetkom ovog projekta, kao i ostalih trenutnih aktivnosti na projektovanju i izgradnji novih cjevovoda i rezervoara, novski ViK će se naći u društvu najrazvijenijih vodovodnih društava ali i ostvariti svoj primarni cilj kroz smanjenje tehničkih gubitaka na mreži.
Novoizgrađena dionica bulevara Tivat – Jaz paralelna sa pistom tivatskog aerodroma, trenutno je jedna od najopasnijih saobraćajnica na području Tivta.
Cesta koja još zvanično nije primljena u saobraćaj jer je još uvijek aktivno gradilište, zbog svojih katrakteristika inspiriše vozače na izuzetno brzu vožnju.
U uslovima kada na ovoj skoro tri kilometra dugoj, potpuno ravnoj dionici još uvijek nema javne rasvjete niti adekvatne saobraćajne signalizacije, a sa strana vrebaju velike otvorene rupe drenažnih kanala na kojima još nema metalnih rešetki i poklopaca, to stvara izuzetno opasne situacije u kojima je do sada več bilo nekoliko saobraćajnih nezgoda.
Dodatnom povećanju rizika na ovoj dionici već danima doprinose i sami građevinari podgoričke kompanije “Bemax” čiji kamioni sa nekadašnjeg neuređenog smetlišta Lovanja – Sinjarevo, transportuju tamo privremenu deponovanu zemlju kako bi je mehanizacija razastrla po budućim trotoarima uz odvodne kanale duž trase novog bulevara, u pravcu Tivta.
Zbog toga međutim, na novi kolovoz kamioni nanose tone zemlje i blata kojima je uvijek skoro u potpunosti pokrivena jedna traka bulevara u pravcu Tivta, a nerijetko je “kontaminirana” i preostala traka.
U uslovima kiše, ovo blato i zemlja se pretvaraju u izuzetno klizavu podlogu, veoma opasnu za vozače automobila koji ovuda prolaze, a ne što se u posljednjje vrijeme učestalo žale građani.
Građevinari međutim, gotovo da uopšte ni ne pokušavaju da uklone i očiste nanešenu zemlji i blato sa kolovoza.
Prema nezvaničnim informacijama, tivatska policija je do sada u više navrata zbog ovoga podnosila prekršajne prijave protiv izvođača radova na izgradnji bulevara, ali su sve one “pale” na prekršajnom sudu jer ova saobraćajnica još nije zvanično primljena i stavljena u upotrebu, te se ona stoga formalno-pravno još oficijalno ne tretira kao aktivni dio drumske mreže u Crnoj Gori, a da bi se i na njoj primijenjivale sve odredbe Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- pa tako ni ona o zabrani nanošenja blata, zemlje i drugih skliskih materija na kolovoz.
Ruski LNG tanker Buran, dio tzv. “flote iz sjene”, pokušava se probiti kroz ranoformirani arktički led na Sjevernom morskom putu, otkrivajući koliko je rizično za Moskvu održavati izvoz plina iz Arktika dok zima polako preuzima regiju. Tanker plovi bez osiguranja i nadzora, u sustavu koji Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije.
Nakon što je 26. listopada iskrcao teret na postrojenju Koryak FSU u Kamčatki, Buran se 29. listopada uputio prema Sjevernom morskom putu sjeverno od Beringovog tjesnaca. Posljednja tri dana brod doslovno „probija led”, tražeći prolaz kroz sve gušće slojeve ranog zimskog leda u Čukotskom moru, piše gCaptain.
Prema satelitskim snimkama, Buran se više puta kretao sjeverno–južno u pokušaju pronalaska slobodnog puta, no zbog jačanja leda plovidba je sve sporija. Brod, s klasom otpornosti na led Arc4, može ploviti samostalno samo u lakšim uvjetima. U težim slučajevima, poput ovoga, nužna mu je asistencija ledolomca.
Ovaj slučaj jasno pokazuje ograničenja ruske „flote iz sjene” izvan ljetne sezone, u trenutku kad se država snažno oslanja na Sjeverni morski put za transport LNG-a s projekta Arctic LNG 2.
Sestrinski brod Vokshod trenutno plovi prema istim vodama iza nuklearnog ledolomca Sibir. Pri prosječnoj brzini od pet čvorova, konvoj bi mogao stići do Burana za nekoliko dana.
Iako je Novatek posljednjih tjedana uspješno izvršio niz isporuka do kineske luke Beihai, stručnjaci upozoravaju da će zimski uvjeti uskoro prekinuti takav tempo. „Nakon službenog početka zimske sezone Sjevernog morskog puta, isporuke na razinama iz rujna i listopada više neće biti moguće“, izjavio je Kjell Eikland iz Eikland Energyja.
Zbog toga je Novatek već počeo preusmjeravati brodove prema Sueskom kanalu. Među njima je i Arctic Metagaz, koji plovi Crvenim morem – jednim od rijetkih LNG brodova koji su posljednjih mjeseci prošli kroz opasni tjesnac Bab el-Mandeb zbog prijetnji Hutista.
Ovaj isti brod se ranije ljetos također zaglavio u arktičkim vodama, dok nije dobio pomoć ledolomca. „Sljedećih nekoliko tjedana pokazat će koliko je Novatek spreman riskirati s flotom klase Arc4“, dodao je Eikland, naglasivši kako očekuje oprezniji pristup.
Spašavanje ljudi nakon urušavanja tornja Torre dei Conti Foto: Guglielmo Mangiapane / REUTERS
Radnik koji je više od jedanaest sati bio zarobljen pod ruševinama kule Torre dei Conti u središtu Rima preminuo je nakon što su ga spasioci izvukli i prevezli u bolnicu, izvijestili su talijanski mediji.
Dio pročelja kule, smještene u blizini Carskih foruma i Koloseja, urušio se u ponedjeljak ujutro i, uz oblak prašine, zatrpao radnike na gradilištu. Prema navodima medija, trojica su radnika evakuirana, a jedan je zadobio ozljedu glave. Posljednji, 66-godišnji rumunjski državljanin, ostao je zarobljen pod ruševinama više od jedanaest sati.
Rimski vatrogasci izvukli su ga kasno navečer, a u bolnicu Umberto I. stigao je u kardiorespiratornom zastoju. Unatoč pokušajima reanimacije, preminuo je, izvijestila je agencija Ansa.
Predsjednik regije Lazio Francesco Rocca izrazio je sućut obitelji stradalog radnika.
– Octay Stroici nije preživio, unatoč velikim naporima spasilaca. Na radu se ne može i ne smije umrijeti, napisao je Rocca na Facebooku.
Rimsko tužiteljstvo otvorilo je istragu zbog sumnje na nemar i nenamjerne ozljede, a karabinjeri su ispitali radnike i odgovorne za obnovu. Prema podacima rimskog odjela za kulturnu baštinu, urušio se potporni zid, dio podnožja i stubište kule, čija je obnova počela u lipnju i uključivala uklanjanje azbesta.
Kula Torre dei Conti, izgrađena u 9. i proširena u 13. stoljeću za obitelj pape Inocenta III., zatvorena je od 2007. Obnova se financira sredstvima iz europskog plana oporavka, a nakon radova trebala bi postati kulturni centar.
Splitska policija traga za mlađim osobama koje su u ponedjeljak prekinuli program Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine, neslužbeno, rekli su im da se program ne može održati u vrijeme obilježavanja pada Vukovara, te da članovi KUD-a iz Novog Sada iziđu iz prostorija.
U događaju nije bilo fizičkog nasilja ni ozlijeđenih osoba, naveli su iz policije koja provodi istragu.
Program u Splitu je organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta
Splitska policija je potvrdila kako se incident dogodio oko 18.30 sati.
Tada su zaprimili dojavu da se članovi KUD-a iz Novog Sada, zbog veće grupe mlađih osoba koja je bila ispred objekta Gradskog kotara Blatine, ne osjećaju sigurno u prostoru Gradskog kotara gdje su trebali nastupiti. Njihov vozač je, naime, dojavio da su se udaljili u smjeru gradskog kvarta Split 3.
– Žurnom intervencijom vozač i članovi KUD-a iz Novog Sada su pronađeni na tri lokacije i pružena im je zaštita, navela je policija.
– Naknadno smo saznali da je dio okupljene skupine mlađih osoba ušao u sam prostor Gradskog kotara Blatine gdje se trebala održati manifestacija i od posjetitelja zatražio da se raziđu, što su isti i učinili. Za vrijeme razilaska osobe iz skupine su u nekoliko navrata uzvikivanjem narušavali javni red i mir, dodali su u splitskoj policiji.
Navodno je riječ o članovima navijačke skupine Torcide
Neslužbeno, navodno je riječ o članovima navijačke skupine Torcide koji su prekinuli proslavu obilježavanja ‘Dana srpske kulture’, a koje je u Splitu organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.
Mediji navode da su navodno mladići koji su ušli u prostorije Gradskog kotara bili u crnoj odjeći, te je netko od njih rekao da se program ne može održati u vrijeme obilježavanja pada Vukovara.
Lokalni mediji pišu i da su mladići uzvikivali ‘Za dom spremni’.
U događaju nije bilo fizičkog nasilja ni ozlijeđenih.
Policija provodi intenzivno kriminalističko istraživanje kako bi otkrili osobe koje su sudjelovale u incidentu.
Plenković: Najoštrije osuđujemo incident u Splitu
Premijer Andrej Plenković osudio je u ponedjeljak navečer incident u Splitu gdje je skupina mladića prekinula program Dana srpske kulture, istaknuvši kako očekuju da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne.
– Najoštrije osuđujemo incident u Splitu tijekom kulturne manifestacije predstavnika srpske nacionalne manjine. Očekujemo da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne, napisao je u objavi na X-u.
– Isključivosti ili bilo kojem obliku netolerancije prema nacionalnim manjinama nema mjesta u hrvatskom društvu, dodao je.
Najoštrije osuđujemo incident u Splitu tijekom kulturne manifestacije predstavnika srpske nacionalne manjine. Očekujemo da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne. Isključivosti ili bilo kojem obliku netolerancije prema nacionalnim manjinama nema mjesta u…
Milošević: Politika i društvo moraju osuditi incident
Incident je za HRT komentirao predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević.
– Smatram da je to prestrašno, da jednu benignu kulturnu manifestaciju prekine skupina huligana iz ne znam kojeg razloga. Ostavljam policiji da utvrdi što se točno dogodilo, ali mislim da svi kao društvo i politika – se moramo uključiti jer ovako ne može dalje. Imamo kulturne manifestacije i radionice s djecom. Tko će poslati svoje dijete na neko događanje koje osigurava policija, upozorio je.
Gradonačelnik Šuta i splitske stranke osudili incident u Splitu
I splitski gradonačelnik i nekolicina splitskih stranaka osudili su u incident.
Gradonačelnik Tomislav Šuta rekao je kako Split mora biti grad sigurnosti, tolerancije i poštovanja za sve građane i goste, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost.
– U mjesecu tuge i sjećanja na žrtvu Vukovara potrebno nam je zajedništvo, dostojanstvo i mir, a ne podjele i netrpeljivost, poručio je splitski gradonačelnik.
Puljak: Očekujemo i jasnu i odlučnu reakciju
Saborska zastupnica Centra i gradska vijećnica Marijana Puljak na Facebooku je navela da osuđuje ispad grupe zamaskiranih huligana koji su prekinuli otvaranje Dana srpske kulture u Splitu te je pozvala gradonačelnika da zaustavi nasilje.
– Očekujemo i jasnu i odlučnu reakciju Tomislava Šute i osudu ovog čina koji se dogodio u gradskim prostorijama, navela je dodavši da je Split uvijek bio grad kulture, različitosti i slobode, a ne grad straha i nasilja.
Možemo: Pozivamo gradonačelnika da zaustavi nasilje
Splitski Možemo također je reagirao, navevši kako je večerašnji incident gdje je skupina u crnom uz povike “Za dom spremni” prekinula program srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” i de facto istjerala publiku i sudionike “sramotna epizoda u životu Splita “koja mora naići na glasnu osudu i brzu reakciju svih nadležnih – od gradonačelnika do policije”.
– Split mora pokazati da je grad koji ne podnosi nasilje i netoleranciju, koji podržava i štiti sve svoje građane i sve njihove goste bez obzira na etničko podrijetlo ili religijsko uvjerenje, poručili su iz Možemo.
Oglasio se i gradski vijećnik Bojan Ivošević koji je rekao kako je otišao pružiti podršku ljudima koji su bili meta huligana isključivo radi svoje nacionalnosti nakon što je čuo za incident.
Službenici Opštinske komunalne policije Budva izdali su od maja do oktobra ove godine više od 8.000 prekršajnih naloga, što u toj službi ocjenjuju kao izuzetno dobar rezultat, jer su, kako navode, u najvećem broju slučajeva djelovali represivno.
Načelnik Komunalne policije Budve Miloš Đurašević istakao je da je u posljednjih šest mjeseci, od kada Komunalna inspekcija i Komunalna policija funkcionišu odvojeno, postignut značajan napredak u radu.
“Za ovih šest mjeseci ispisano je oko 8.000 naloga, što u novčanoj vrijednosti iznosi približno 600.000 eura. Imamo dobru naplatu, a dodatno smo pojačali i prinudnu naplatu kroz administrativne procedure. To su hiljade kontrola i upozorenja — ne samo kažnjavanje, već i preventivno djelovanje,” kazao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, visina kazni varira u zavisnosti od prekršaja i kreće se od 60 do 1.500 eura.
“Nepropisno parkiranje se kažnjava sa 60 eura. Tokom ljeta je česta pojava nelegalne pijačne prodaje, gdje kazne iznose 100 do 200 eura. Za buku u ugostiteljskim objektima kazna za pravna i odgovorna lica iznosi 2.200 eura, dok je za buku u stanovima predviđena kazna od 500 eura za fizička lica. Najveće kazne, do 1.500 eura, odnose se na prljanje javnih površina i neadekvatno održavanje gradilišta,” pojasnio je načelnik.
Đurašević je naglasio i značaj saradnje sa građanima, koji su, kako kaže, “važna karika i saveznici u radu Komunalne policije”.
“Uvijek apelujem na građane da prijave svaku nepravilnost. Svaki komunalni policajac dužan je da reaguje u najkraćem roku. Lično sam dostupan građanima i pozivam ih da mi se obrate ako primijete nepravilnosti ili neadekvatno postupanje službenika — iako, do sada, takvih pritužbi nismo imali. Građani su naši partneri i oslanjamo se na njihove prijave kako bismo što efikasnije rješavali probleme iz naše nadležnosti,” istakao je Đurašević.
U radu Komunalne policije, pored Komunalne inspekcije, važnu ulogu ima i saradnja sa opštinskim sekretarijatima, što doprinosi efikasnijem sprovođenju komunalnog reda i unapređenju kvaliteta života u Budvi.
Transfer stanica Komunalnog u Kotoru, Foto: Komunalno Kotor
Tri bokeljske opštine prednjače u Crnoj Gori kada je u pitanju sakupljanje i odvajanje za ponovnu upotrebu ili reciklažu komunalnog otpada.
To pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o sprovođenju strategije upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period do 2030. godine, za 2024, odnosno Predloga državnog plana upravljanja otpadom za period 2025-2029. godine.
Kako se navodi, u samo šest od ukupno 25 crnogorskih opština (Podgorica, Bar, Kolašin, Kotor, Tivat i Herceg Novi) obavlja se odvajanje za ponovnu upotrebu ili reciklažu reciklabilnih frakcija iz sakupljenog otpada. S obzorom na najveći broj stanovnika i činenicu da usluge njene sanitarne deponije “Livade” gdje se prije odlaganja vrši selekcija pristiglog komunalnog otpada, koriste i neki drugi gradovi u Crnoj Gori, najviše otpada odvojenog za ponovnu upotrebu ili reciklažu nastaje u Podgorici. Prema podacima za 2023. godinu, u glavnom gradu je tako izdvojeno 1.199 tona papira, 599 tona plastike, 85 tona stakla i 22 tone metala.
Međutim, tri bokeljske opštine zajedno na tom planu imaju, gledano u odnosu na broj stanovnika, u prosjeku čak i bolje rezulate nego od njih značajno veće Podgorice. Prednjači Kotor koji je 2023. za ponovnu upotrebu i reciklažu odvojio ukupno 759 tona papira, 145 tona plastike, 176 tona stakla i 835 tona metala. U Herceg Novom su istovremeno sakupili i na reciklažu poslali 667 tona papira i 53 tone metala, dok su u najmanjoj bokeljskoj opštini Tivtu komunalci 2023. sakupili i za reciklažu, odnosno ponovu upotrebu izdvojili ukupno 239 tona papira, sedam tona plastike i tri tone metala.
U tri bokeljska grada je 2023. sakupljeno i 5.402 tone zelenog otpada iz parkova i sa privatnih i javnih zelenih površina, dok je u Podgorici sakupljeno samo 1.865 tona zelenog otpada. Međutim, zbog nedovoljnih kapaciteta kompostane Komunalnog preduzeća Kotor u Kavču koja je prije nekoliko godina otvorena zvanično za potrebe triju bokeljskih opština i Budve, u njoj je lani zbrinjavan samo zeleni otpad sakupljen na području Kotora. Njegovom je preradom dobijeno 120 kubika visokokvalitetnog humusa koji se koristio za održavanje javnih zelenih površina i parkova u tom gradu.
U strateškim dokumentima Vlade iz oblasti gazdovanja otpadom navodi se da su “u više opština (Herceg Novi, Tivat, Budva i Kotor) napravljeni početni koraci ka odvojenom sakupljanju različitih vrsta otpada i reciklaži, podržani kroz niz projekata”.
“Ovi napori su daleko ispod potrebnog nivoa tako da je neophodno da se što prije usvoji novi Zakon o upravljanju otpadom i pripreme državni i lokalni planovi upravljanja nove generacije. Upravljanje komunalnim otpadom ostaje goruće pitanje očuvanja životne sredine (morske i kopnene) u obalnom području”, piše u tim dokumentima uz napomenu da za postizanje boljih rezultata treba poboljšati tehničku i infrastrukturnu opremljenost lokalnih komunalnih preduzeća.
Tako, na primjer, Tivat za razliku od Kotora i Herceg Novog, uopšte nema ni reciklažno dvorište ni transfer stanicu.
Inače, transfer stanica osim za efikasnije izdvajanje reciklabilnih frakcija iz sakupljenog konmunalnog otpada, prvenstveno služi za smanjenje troškova transporta otpada do postrojenja za obradu, odnosno lokacija za konačno deponovanje.
Iako nema sopstvenu transfer stanicu koja mu je hitno potrebna i zbog lošeg uticaja koji na okolinu ima aktuelno privremeno rješenje sa prekrcavanjem otpada na otvorenom na dijelu prostora nekadašnjeg poljoprivrednog doba Montepranzo u blizini aerodroma, u Tivtu se ipak vrši odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, a preostali miješani komunalni otpad se odvozi na sanitarnu deponiju “Možura” u Baru. Kabasti i zeleni otpad se u Tivtu takođe odvojeno sakuplja i obrađuje.
