JU Muzej i galerija Tivat uz pokroviteljstvo Opštine Tivat objavljuje javni poziv za novoustanovljeni “Tivatski likovni salon Pean – Sindik”. Poziv je otvoren za slikare ex YU regiona, od 1. marta do 1. avgusta 2024.
JU Muzej i galerija Tivat, već dugo radi na poboljšanju kako muzejskog tako i likovnog života ustanove. Na predlog svog člana, slobodnog umjetnika, slikara Mila Albijanića, Savjet ove institucije kulture je kreirao i usvojio pravilnik o novoustanovljenom likovnom salonu.
“Uzeli smo imena dva, za Tivat izuzetno važna umjetnika koji su svojim imenom i stvaralaštvom zadužili naš grad. Anton Pean i Miljenko Sindik dva su simbola tivatskog slikarstva. Salon je posvećen sjećanju na njih i njihovo djelo. Sa ovim salonom Tivat i posebno naša Ustanova, znatno će uticati na jačanje renomea grada i ustranove na kulturnom nebu Crne Gore i regiona” – istakao je idejni tvorac salona Mile Albijanić.
“Muzej i galerija Tivat na čijem sam čelu, sa zadovoljstvom je prigrlila ovakav projekat i sa posebnom pažnjom će ga njegovati, uz ambiciju da preraste u jedan od najperspektivnijih likovnih događaja u regionu” – istakla je ovim povodom direktorica Muzeja i galerije Tivat Danijela Đukić.
Pravilnik i aplikacioni formular mogu se preuzeti na zvaničnoj internet prezentaciji Muzeja i galerije Tivat: www.muzejigalerijativat.me.
Opasnost prolaska kroz Crveno more je ugrozila globalnu razmjenu, a problem je i vodostaj u Panamskom kanalu. Rezultat su opet visoki troškovi transporta i muka špeditera držati se rokova, piše seebiz.eu.
I trgovina s Kinom je umalo desetkovana: ujutro 21. veljače je teretni brod udario most pred lukom Guangzhou i djelomice ga je srušio. Taj kineski grad sa 16 milijuna stanovnika je jedno od najvažnijih transportnih čvorišta kineske razmjene sa Zapadom, a zbog nesreće se isprva razmišljalo i zatvaranju luke.
Luka je ipak ostala otvorena, ali brodski prijevoznici i bez toga imaju dovoljno muka. Oni su ključni za svjetsko gospodarstvo – 80% globalne razmjene se odvija preko mora, ali osim uobičajenih nevolja i piraterije, još od prošle godine je postao rizik prolaziti kroz Sueski kanal i onda u Crvenom moru biti izložen napadima iz Jemena. Kroz Suez trenutno prolazi 42% manje brodske tonaže nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine.
Proći i kroz Panamski kanal u posljednje vrijeme nije lako, tamo pak zbog rekordno niskog vodostaja. To znači da brodovi trebaju prolaziti daleko, daleko duži put oko Afrike ili Južne Amerike kako bi došli do cilja. A to je i daleko skuplje i vremenski mnogo duže: svi planovi isporuka su postali tek liste lijepih želja.
Jeremy Nixon, direktor singapursko-japanskog brodskog prijevoznika Ocean Network Express (ONE) za Financial Times priznaje da je “Express” u nazivu tvrtke postao nedostižni izazov. Najkasnije od prošlog prosinca više nitko ne zna kad će neki brod stići u luku – što znači i da nije planirano da tamo iskrcaju svoj teret: “Svi nastoje držati se termina i u više luka je već golema gužva”, kaže Nixon. To se odnosi i na Šangaj i Dubaj, ali i luke oko Gibraltara gdje se brodovi spremaju na mnogo duži put: oko Afrike, a ne kroz Suez.
Računica ovog prijevoznika je jasna: uz postojeći promet robe, ONE treba 12 brodova za plovidbu između Azije i sjevera Europe. Ali sad, kad plove oko Rta dobre nade za put do odredišta i nazad nastaje ritam od 102 dana za svaki brod – a i to ako pravodobno bude natovaren i ispražnjen. To pak znači da im sad treba 16 brodova za istu količinu robe u istom vremenu, makar je kapetanima naloženo da plove 10 do 15% brže nego što je to ekonomična brzina broda.
To pak guta skupo gorivo i zagađuje okoliš, ali niti to nije dovoljno: “Globalno, jednostavno nema dovoljno brodskog kapaciteta kako bi se nadoknadio duži put kojeg treba prijeći”, sažima Nixon. Jer i brodari su se opekli u kolapsu brodskog prijevoza za vrijeme korone: nitko nije niti pomišljao naručiti novi brod. Sad brodogradilišta rade punom parom – za ovu, 2024. se računalo povećanje brodskog kapaciteta za nekih 3%, ali će ispasti prije 8% – no brodovi još nisu spremni.
Osim toga, to je dvosjekli mač: da, možda se isplati novi brod po ovim cijenama transporta. Ali kad brodova bude više i cijena će pasti – hoće li se to isplatiti?
Jer trenutno su cijene transporta zastrašujuće: u kontejnerskom prijevozu između Europe i Šangaja je cijena od prosinca do veljače u prosjeku narasla za 256%. Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD) ukazuje na “globalne gospodarske posljedice u kontejnerskom transportu” koje neminovno vode do kašnjenja u isporuci i većih cijena: “Puni učinak više cijene transporta će potrošači osjetiti unutar ove godine”, procjenjuje ured Svjetske organizacije. A onda je tu i šteta za okoliš: trase su mnogo duže, brodovi su prisiljeni voziti brže što ispada nekih 70% više stakleničkih plinova na trasi između Dalekog istoka i Europe.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i generalni direktor Kineske korporacije za puteve i mostove (CRBC) za srednju i jugoistočnu Evropu Jang Dong u četvrtak su u Banjaluci potpisali Memorandum o razumijevanju i saradnji, na projektu poboljšanja saobraćajnice na dionici magistralnog puta Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje).
Memorandumom je predviđena rekonstrukcija magistralnog puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 15 kilometara.
Sam projekat na koji se odnosi memorandum obuhvata radove u vrijednosti od oko 100 mil EUR, kojim su predviđeni i drugi radovi koji će se izvoditi u neposrednoj blizini trase pomenutog projekta.
Predsjednik Vlade RS izjavio je da je ovaj putni pravac od prioritetne važnosti za Republiku Srpsku, koji će biti realizovan u najskorije vrijeme, te istakao da će građani ovog dijela RS dobiti putni pravac koji će zajedno sa novim mostom biti moderna poveznica sa Crnom Gorom, koji će obezbijediti efikasan protok ljudi i robe.
On je naveo da će u to biti ugrađeni i drugi radovi koji se neće odnositi na dionicu puta Foča-Šćepan Polje, već na određena klizišta ili proširenja u neposrednoj blizini na magistralnim putevima Republike Srpske.
Višković je podsjetio da su Vlada Republike Srpske i preduzeće Putevi Srpske skoro dvije godina pregovarali sa Svjetskom bankom o obezbjeđivanju sredstava za ovaj putni pravac, ali da su ti pregovori bili neuspješni.
– Mi više nemamo vremena. Želimo da građanima tog dijela Republike Srpske omogućimo pristojan putni pravac. Ovo što danas imamo ne može se nazvati ni magistralnim putem – naveo je Višković.
On je istakao da je sa kineskim partnerima dogovoreno da će Ministarstvo finansija Srpske i CRBC zajedno voditi pregovore sa kineskom Eksim bankom koja će obezbijediti navedena finansijska sredstva.
Potpisivanju memoranduma prisustvovali su ministar finansija Zora Vidović, direktor Javnog preduzeća Putevi Republike Srpske Milan Dakić, kao i izvršni direktor za tehničke poslove ovog preduzeća Miroslav Janković, te pomoćnik ministra saobraćaja i veza Dragan Stanimirović.
Zimske karnevalske fešte završavaju se u nedelju 03. marta u 14 sati, velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem krnevala.
Koncerti bendova, Vis Tetra (15.30) i Ansambla “Toć” (17.30), a na Trgu od oružja od 19 sati i 30 minuta nastupiće pop rock grupa “Crvena jabuka” .
Organizator ovogodišnjih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Vidljivi dobri rezultati rada Dnevnog centra za osobe starije od 27 godina
Otvaranjem ovog dnevnog boravka u Herceg Novom u oktobru prošle godine, pružena je podrška osobama sa invaliditetom starijim od 27 godina. Nakon pet mjeseci rada Dnevnog centra, vidljivi su pozitivni rezultati rada ovog lokalnog servisa.
Herceg Novi je četvrti grad u Crnoj Gori u kome je otvoren Dnevni boravak za osobe sa invaliditetom starije od 27 godina. Trenutno u Dnevni centar dolazi 12 korisnika, a slobodna su još tri mjesta, kaže predsjednica NVO Nova šansa u Novom, Vesna Odalović.
-Svi oni imaju više od 27 godina, imamo troje koji imaju do 30 godina a ostali su svi preko 30, 40, a imamo i jednu gospođu preko 50 godina. Mislim da ima još interesenata, ali nekako su svi skeptici dok ne vide kakva su iskustva drugih- kaže Odalović.
Korisnici Dnevnog centra rado dolaze i u svemu aktivno učestvuju.
– Naš radni dan počinje u 7:30 do 8:30 ili 9:00 h rade vežbe razgibavanja u fitnes sali, nakon toga se radi higijena ruku, imaju doručak i onda se kreće sa radionicama. To su psihosocijalne radionice, kreativne radionice i sve zavisi od njihovog raspoloženja, Procjenimo da ako nisu raspoloženi za neke druge aktivnosti, pustimo im muziku i svi plešemo i trudimo se da im bude lepše. Na tim kreativnim radionicama ih učimo raznim stvarima, motoričkim vještinama gdje probamo da ih naučimo da koriste makaze i da boje, da kombinuju boje, probamo da ih naučimo i da gledaju na sat, mada to ide dosta otežano ali, eto, neki se uklope neki ne. Objašnjavamo im kako treba postupe ako im nije dobro, kako će pozvati Hitnu pomoć, koji je broj Hitne pomoći, čemu služi ta Hitna pomoć, kako izgledaju kola hitne pomoći. Učimo ih da to nije ništa strašno da to svako radi, ali oni su svi istraumirani i njima je to strašno, uvek su uplašeni.
Predsjednica NVO Nova šansa u Novom zadovoljna je di sada postignutim rezultatima.
-Moram da kažem da su rezultati fantastični. Kad su došli ovde, niko ni sa kim nije komunicirao, a sada, verujte, oni jedva čekaju da se završe radionice da bi počeli slobodne aktivnosti, stoni fudbal, pikado, ili da odu u fitness salu da šutiraju loptu. Ovdje je neki njihov kutak gdje mogu da se opuste. Naš je zadatak da ih socijalizujemo, krajnji cilj jeste socijalizacija. Osobu od 30,40 godina vi nešto posebno ne možete da učite osim tim životnim stvarima I da su što više socijalizovani. To je krajnji cilj i po meni, s obzirom da sam I majka jednog momka koji nije korisnik ovog dnevnog centra, mislim da je to nama roditeljima najvažnije, da se oni socijalizuju, da se uklope u društvo u zajednicu I to je to- navodi Odalović.
Dnevni centar licenciran je za 15 osoba. Licenca traje 6 godina. Problem je što što je ovde angažovan mali tim stručnog kadra.
Malo nas je, imamo vozača, negovateljicu, medicinsku sestru, psihologa i voditelja kreativnih i radno – okupacionih radionica. Ja sam tu kao neko ko je administrator, ali svi učestvujemo u svim radionicama da bismo kod njih postigli što veći uspjeh. I baš zato što je uvjek neko pored njih, animiramo ih oni imaju takav rezultat i jedva čekaju da dođu. To su riječi njihovih roditelja, od kojih svakodnevno dobijamo pohvale.-kaže Odalović
NVO Nova šansa u Novom trenutno sarađuje samo sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i jedino sa njima realizuju projekat olakšavanja pristupačnosti mora osobama sa invaliditetom. Sa drugim ministarstvima za sada nema projekata, kaže Odalović.
-Ne znam šta je u pitanju. Razmišljam da zakažem i da pitam o čemu se radi. Kada radite 15 godina jedan posao i onda dobijete odgovor da vam projekat nije prošao zato što niste dobro opisali osobe sa invaliditetom, a vama je pre svega porodični život takav, a onda još dođete na posao I isti taj posao radite. Ko to može da mi kaže da ja to ne znam da opišem šta to njima treba. Ja sa vrata kada dođu, vidim u kakvom su stanju i da li su u stanju da isprate planirani program ili ćemo raditi neku opuštenu varijantu – navodi Odalović.
Za pet mjeseci rada pokazalo se da je odluka o otvaranju Dnevnog centra dobra i korisna. Pomaže djeci od 27 +, ali I njihovim porodicama. Roditelji stare i sve manje se mogu brinuti o svojoj djeci, jer iako su oni odrasli ljudi, roditelji moraju da se brinu o njima 24 sata. Dnevni centar omogućava tim osobama da se druže, zabave, da nešto nauče, a njihovim roditeljima da malo predahnu, da se odmore i da se bave i ekim drugim stvarima.Otvaranjem ovog dnevnog boravka u Herceg Novom u oktobru prošle godine, pružena je podrška osobama sa invaliditetom starijim od 27 godina. Nakon pet mjeseci rada Dnevnog centra, vidljivi su pozitivni rezultati rada ovog lokalnog servisa.
Herceg Novi je četvrti grad u Crnoj Gori u kome je otvoren Dnevni boravak za osobe sa invaliditetom starije od 27 godina. Trenutno u Dnevni centar dolazi 12 korisnika, a slobodna su još tri mjesta, kaže predsjednica NVO Nova šansa u Novom, Vesna Odalović.
-Svi oni imaju više od 27 godina, imamo troje koji imaju do 30 godina a ostali su svi preko 30, 40, a imamo i jednu gospođu preko 50 godina. Mislim da ima još interesenata, ali nekako su svi skeptici dok ne vide kakva su iskustva drugih- kaže Odalović.
Protest koji organizuju NVO “Bulevar Grbalj“, NVO „Jaz-Mrčevo polje“ i NVO „Jaz Plaža“ biće održan u subotu, 2. marta u 12 sati kod Osnovne škole “Nikola Đurković” u Radanovićima.
Mještani će, kako je najavljeno, protestvovati zbog izgradnje bulevara kroz Grbalj i eventualne izgradnje brze saobraćajnice kroz Gornjogrbaljska sela, kao i zbog izgradnje trase gasovoda kroz Grbaljsko polje.
Pomenute nevladine organizacije podsjećaju da su uputile hitan apel vodećim institucijama Crne Gore, uključujući predsjednika, premijera, ministre i lokalne vlasti, povodom planova izgradnje tranzitne, brze i visoko prometne ceste između Tivta i Jaza kroz gusto naseljena područja.
“Dana 6. Februara. 2024. godine obavijestili smo vas putem e-maila o našem Zahtjevu za prijem kod vas zbog našeg neprihvatanja izgradnje bulevara-tranzitne, brze inajprometnije ceste u Crnoj Gori Tivat – Jaz kroz gusto naseljena mjesta. Tu poruku nažalost nijesmo poslali predsjednici Skupštine Opštine Kotor G-djici Maji Mršulji. Odgovor putem e-maila i u pismenoj formi primili smo jedino od Ministra saobracaja i pomorstva Filipa Radulovića. Jednostavno i kratko rečeno G-din Radulović kaže da je sve urađeno po UT uslovima, da su urađene sve neophodne studije i elaborati itd.”, navode u saopštenju za medije.
Izgradnja bulevara Tivat – Jaz
Primjera radi, kako dodaju, ne mogu prihvatiti konstatacije u studijama i elaboratima odgovornih i strucnih lica da je jedna takva tranzitna, brza i najprometnija saobraćajnica u Crnoj Gori dobra i bogom dana za građane kojima prolazi kroz dvorište i pored kućnog praga.
Podsjetimo, zbor Grbljana održan je 21. februara ove godine, na kome je odlučeno da se novi protest održi u subotu, 2. marta u Radanovićima.
“Mi smo vjekovima na svojim ognjištima i nemamo alternativu i zato ne prihvatamo da nam se ugrožava zdravlje i život naših porodica”, poručili su mještani Grblja.
Ministar Radulović sa direktorom Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ostaje posvećeno razvoju sektora pomorstva i postizanju strateških ciljeva koji su definisani Strategijom razvoja pomorske privrede, poručio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, na sastanku sa direktorom Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Harisom Husićem.
„Pomorstvo se mora snažnjie razvijati na principima održivosti. Zadovoljni smo naporima koje novo rukovodstvo ulaže na ostvarivanju zacrtanih ciljeva“ rekao je Radulović.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Haris Husić upoznao je ministra Radulovića sa projektima koje planiraju da realizuju u narednom periodu.
“U fazi pripreme je nacionalna vježba traganja i spašavanja na moru. Takođe, uskoro krećemo sa projektom koji podrazumijeva sistem za nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem, odnosno nadogradnja već postojećeg sistema instalacijom senzora na novim lokacijama”, rekao je Husić.
Ministar Radulović je poručio da ovaj sektor ima budućnost te da očekuje njegov snažniji razvoj kroz realizaciju otvorenih i profitabilnih projekata.
Turistička organizacija opštine Tivat zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama Kotora, Herceg Novog, Budve Bara, Ulcinja, Podgorice, Žabljaka, Kolašina, Andrijevice, Bijelog Polja, Mojkovca, Šavnika, Berana i Gusinja, zatim turističkom privredom, kao i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore (NTO CG) predstavila je ponudu grada Tivta i predstojeću ljetnju turističku sezonu na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, u periodu od 22 – 25. februara.
Međunarodni sajam turizma u Beogradu je jedan od najvažnijih događaja za predstavljanje turističkih destinacija i idealna platforma za ostvarivanje saradnje sa stranim partnerima. Region je veoma važan segment u turističkoj ponudi Crne Gore, pa tako i Tivta, jer je tržište Srbije uvijek među prva tri mjesta po posjetama gradu Tivtu.
Tome svjedoče i podaci Uprave za statistiku MONSTAT koji potvrđuju da su gosti iz Srbije na prvom mjestu po broju dolazaka i ostvarenih noćenja. Sa preko 180 hiljada turista u kolektivnom smještaju tokom 2023. godine imali smo 56% više turista u odnosu na rekordnu 2019. godine. U Tivtu su turisti iz Srbije u 2023.godini ostvarili 306.613 noćenja što je za 6 % više nego u rekordnoj 2019.godini, što turiste iz Srbije stavlja na drugo mjesto kada su noćenja u pitanju.
TO Tivat
Međunarodni sajam turizma u Beogradu predstavlja vodeći turistički sajam u jugostičnoj Evropi. Sajam je otvoren za posjetioce i javnost i okuplja oko 400 izlagača iz preko 25 zemalja, sa preko 30 hiljada posjetilaca. Turistička organizacija Tivat je zadovoljna posjetom na sajmu turizma, kao i interesovanjem za Tivat kao idealnu destinaciju za ljetnju sezonu 2024.godine.
Sajam je ujedno bio i prilika za realizaciju mnogobrojnih sastanaka sa strateškim partnerima, kao i gostovanja kod srbijanskih medija. Turistička organizacija Tivat je pored promotivnog materijala kojim je predstavila opštu ponudu grada Tivta, turistima iz Srbije predstavila i dio ljetnjih fešti koje će i ove godine privući veliki broj turista.
Vladimir Putin prilikom obraćanja pripadnicima vojnih jedinica Foto: Sergei Guneev / Reuters
Putinov govor o stanju nacije počeo je spominjanjem ruskih kratkoročnih planova ruskog naroda.
Putin pozdravlja ogromnu potporu stanovništva‘ za ono što on naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.
Hvali heroje na prvim linijama “koji pate u rovovima”, ali imaju podršku cijele države.
Kritizira ‘‘kolonijalni‘‘ Zapad, za koji kaže da “namjerava uništiti Rusiju‘‘.
Ruski čelnik kaže da su SAD “apsolutno odlučne” u stvaranju podjela u zemlji.
– Rusija se bori za svoju slobodu i neovisnost – kazao je Putin, a onda pozvao na minutu šutnje za “pale heroje”.
Stanovnike Donbasa i Sevastopolja također je nazvao herojima te je rekao kako je njihov ustanak ‘‘stvar ponosa”.
Putin kaže da su ruske tvrtke poslale milijarde u dobrotvorne svrhe u posljednje dvije godine te da ljudi šalju pakete na bojišnicu kako bi podržali vojnike koji se bore u Ukrajini pokazujući da je “cijela zemlja uz njih”.
Kaže da je političko jedinstvo Rusije ključni stup i da nikome neće dopustiti da se miješa u unutarnje poslove.
Naglašava da Rusija pokazuje “potpunu odgovornost” kod korištenja nuklearnog oružja te se osvrnuo na optužbe SAD-a da je Rusija u svemir lansirala nuklearno oružje.
– Ovo je samo laž kako bismo ispali loši. I ovdje se morate sjetiti da zadnjih 15 godina predlažemo obuzdavanje uporabe nuklearnog oružja – kazao je ruski predsjednik.
Zapadna Rusija mora biti “odgovarajuće zaštićena” nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku, kaže Vladimir Putin.
Snage NATO-a se “pripremaju napasti naš teritorij”, tvrdi on, koristeći “najučinkovitije snage za to”.
Putin kaže da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čime bi se suočila.
– Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovom teritoriju – kaže, dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti upotrebu nuklearnog oružja”.
