Izrael ponovno napao nakon novog poziva na evakuaciju Rafaha

0
Izrael ponovno napao nakon novog poziva na evakuaciju Rafaha
Gaza
Foto: Carlos Garcia Rawlins / Reuters

Izrael je u nedjelju pokrenuo napade na Gazu nakon što je ponovno pozvao na proširenu evakuaciju Rafaha, uz upozorenje Ujedinjenih naroda da izravna invazija na prenapučeni južni grad riskira “epsku” katastrofu.

Agencija za obranu Gaze saopštila je da su dva liječnika ubijena u nedjelju u središnjem gradu Deir al-Balahu, a dopisnici AFP-a izvijestili su o intenzivnim sukobima i teškoj vatri iz izraelskih helikoptera u blizini grada Gaze.

Svjedoci su rekli da je Izrael u subotu izveo napade na Rafah blizu prijelaza s Egiptom, a slike AFP-a pokazuju dim koji se diže iznad grada.

Izraelske snage prkose međunarodnom pritisku i ušle su u istočna područja grada, učinkovito zatvorivši ključni granični prijelaz za humanitarnu pomoć i obustavivši promet kroz drugi.

Izrael je proširio naredbu o evakuaciji iz istočnog Rafaha, nakon što je rekao da je 300.000 ljudi napustilo grad otkako je vojska početkom tjedna pozvala ljude da odu.

Stanovnici su gomilali spremnike vode, madrace i druge stvari na vozila i spremali se ponovno bježati.

– Ne znamo kamo da idemo, rekao je Farid Abu Eida, koji se spremao napustiti Rafah, nakon što je tamo stigao iz grada Gaze.

-Nema više mjesta u Gazi koje je sigurno ili nije prenapučeno… Nemamo kamo otići.

Stanovnicima je rečeno da idu u “humanitarnu zonu” Al-Mawasi, na obali sjeverozapadno od Rafaha.

Hamas je optužio Izrael da je “proširio operaciju u Rafahu na nova područja u središtu i zapadnom dijelu grada”.

Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari rekao je da su “eliminirali desetke terorista u istočnom Rafahu”, a vojska je rekla da se snage bore protiv “naoružanih terorista” i da su pronašli “brojne podzemne tunele”.

Čelnik UN-a Antonio Guterres rekao je u petak da je Gaza suočena s rizikom “epske humanitarne katastrofe” ako Izrael pokrene sveobuhvatnu kopnenu operaciju u Rafahu.

Čelnik EU-a Charles Michel napisao je na društvenim mrežama da je civilima iz Rafaha naređeno da odu u “nesigurne zone”, osudivši to kao “neprihvatljivo”.

Liječnici bez granica (MSF) rekli su da su počeli prebacivati 22 pacijenta iz terenske bolnice u Rafahu, ističući da izraelske operacije u gradu “onemogućuju pružanje medicinske pomoći koja spašava živote”.

Hamas kaže da izraelska “kontinuirana kontrola” i zatvaranje prijelaza Rafah pogoršavaju “humanitarnu katastrofu” u Gazi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je “eliminirati” Hamas u Rafahu.

Izraelska vojska priopćila je da je ponovno otvorila prijelaz Kerem Shalom u blizini Rafaha u srijedu, ali humanitarne agencije upozoravaju da je dobivanje pomoći kroz militarizirano područje i dalje iznimno teško.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, istorije umjetnosti, prava i knjiga za djecu.

Đulio Leoni napisao je Poslednju Danteovu tajnu, uzbudljiv i šokantan istorijski krimi-roman, čija radnbja počinje u Pizi, 1313, godine. Na sahrani Hajnriha Osmog, Dante postaje svjestan da su zajedno sa carem umrle i njegove nade za budućnost Italije, kao i mogućnost da se, konačno, vrati u Firencu. Druga linija romana odvija se u Lučeri, 1936, gdje se prilikom restauracije jedne crkve otkrivaju mnoge tajne, a među njima i jedna koja se tiče oca italijanske književnosti – Dantea Aligijerija. Izdavač je Laguna.

Frederik Begbede, jedan od najznačajnijih, najprovokativnijih i najpopularnijih savremenih francuskih pisaca, autor je Brane na Atlantiku, romana u pripovijeda kako se njegov prijatelj Berterot sav predao borbi protiv porasta nivoa mora. Priča se gradi natopljena šarmom nostalgije: djetinjstvo provedeno u rastrzanosti između razvedenih roditelja, slobodarski duh 70-ih, mladost, žurke i flertovi. Brana na Atlantiku je autobioografski roman u kome su humor i prijateljstvo lijek protiv tuge. Izdavač je: Booka.

U romanu Prevršena mera Džejmsa Patersona ubica sa poremećenim osjećajem za pravdu drži Vašington pod opsadom. Samo detektiv Aleks Kros može da je privede kraju. Život u Vašingtonu nikad nije bio opasniji. Kad se u tihoj noći na auto-putu prolome pucnji, jedan čovek strada. Iako se to u početku čini kao napad bijesnog vozača, izgleda da se ipak radi o nečem zlokobnijem. Nije nikakva tajna zašto je Džejms Paterson najpopularniji pisac trilera na svijetu. Izdavač je Laguna.

Knjižica kolekcionara Zorana Radimira iz Dobrote Skriveni svijet enterijera donosi priču o tome kako je palata po definiciji “velika i lijepa kuća” ili građevina koja se u sklopu naselja ističe veličinom i raskošću. Riječ palata potiče od Palatina, brijega u starom Rimu gdje se nalazio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili raskošna prebivališta – palate. Pomorci Boke Kotorske gradili su takve objekte, donosili sa svojih putovanja skupocjene umjetničke predmete i njima ukrašavali palate i crkve. Knjiga pred nama vodi nas u obilazak jednog svojevrsnog zalivskog muzeja, u bogatstvo dobrotske palate Radimir.

Kapitalna po značaju i obimu, Jansenova istorija umetnosti knjiga je koja je još od prvog objavljivanja 1962. godine upoznavala mnoge naraštaje studenata sa širokim svijetom zapadne umjetnosti i nahnjivala milione poklonika iste. Ovo inovativno izdanje zadržalo je Jansonov poseban narativni stil, izrazit stručan autoritet i nenadmašam umjetnički program, ali su dodate nove teme i umjetnička djela koja su danas ključna za proučavanje umjetnosti. Zahvaljujući Jansonovoj inteligenciji i neuporedivom kvalitetu ilustracija ova maestralno, uravnoteženo i duhovito ispričana priča o istoriji umjetnosti proširuje našu sposobnost razumijevanja i ocjenjivanja umjetničkih djela. Izdavač je Laguna.

Pravni običaji u Slovena knjiga je Valtazara Bogišića čovjek koga je kroz naučni i zakonodavni rad vodila misao da je samo narodno iskonsko pravo ono dobro pravo, da je neophodno sakupljati i ispitivati narodne pravne običaje i na njima utemeljiti cijeli zakonodavni rad.  Kroz ovo djelo on je pokazao pravo bogatstvo materijalnih narodnih pravnih običaja u Slovena. Bogišić preporučuje komparativni metod, osnovan na unutrašnjoj vezi pravnih instituta i normi. Ono što posebno naglašava u ovoj knjizi je da pravne narodne običaje treba sakupljati, spojiti ih sa običajima drugih naroda i onda ih upotrijebiti. Izdavač je Talija.

Razgibajte svoje vijuge uz knjigu Mislite kao Šerlok Holms. Upustite se u detektivsku avanturu koja počinje u ulici Bejker i budite desna ruka Šerloku Holmsu dok rješava slučajeve koji su za druge nerješivi. Analizirajući neke avanture slavnog detektiva, saznaćete kako funkcioniše njegov umi odakle potiče njegova genijalnost, a kroiz specifičan način razmišljanja naučićete kako da izvučete najbolje i iz svoga uma. Knjiga Mislite kao Šerlok Holms put je kroz priče, zadatke i igre pomoću kojih vježbate svoj um za logiku, naučnu metodu, za strast, a a sve prateći jednog od najbriljantnijih detektiva svih vremena. Izdavač je Vulkan.

U Kini isplovio najveći električni kontejnerski brod, ima kapacitet baterija od 50.000 kWh!

0
U Kini isplovio najveći električni kontejnerski brod, ima kapacitet baterija od 50.000 kWh!
Foto: Cosco

Najveći električni kontejnerski brod na svijetu krajem prošlog mjeseca isplovio je na prvo putovanje iz luke u Šangaju u Kini, piše HAK.

Sada je brod počeo redovito opsluživati nekoliko lučkih gradova duž obale ove zemlje. Brod Greenwater 01 pripada logističkoj tvrtki Cosco i duljine je 119,8 metara i širine 23,6 metara. Brod ima ukupni kapacitet baterije veći od 50.000 kWh kroz zamjenjive kutije za baterije koje su dizajnirane kao spremnici i postavljene na palubu. Ukupno ima mjesta za 36 kutija za baterije koje sadrže litij-željezne fosfatne (LFP) baterije.

“Svaka kutija za baterije može osigurati 1.600 kWh električne energije. Šest kutija za baterije dovoljno je za svakodnevni rad broda”, kaže Wang Jun, kapetan Greenwatera 01.

Kada je brod u luci, kutije za baterije mogu se istovariti i zamijeniti napunjenim baterijama. To skraćuje vrijeme punjenja broda. Plovilo pokreću dva elektromotora snage po 900 kW, a najveća brzina je 19,4 km/h. Osim 36 kutija za baterije, brod također utovaruje 700 standardnih kontejnera, navodi HAK.

Iza projekta je suradnja 80 pojedinačnih tvrtki koje se bave sustavima kao što su električni pogoni, projektiranje i izgradnja brodova, logistika luka i terminala, znanstvene institucije, dobavljači baterija te industrijska ulaganja i financiranja. Cilj suradnje je elektrifikacija pomorskog sektora.

Veći broj konobara i kuvara sa Biro rada u Budvi ne želi da radi uprkos dobrim platama

0
Veći broj konobara i kuvara sa Biro rada u Budvi ne želi da radi uprkos dobrim platama
Kuvari

Turistička sezona u Crnoj Gori tradicionalno donosi procvat zapošljavanja, ali izazove u pronalaženju odgovarajuće radne snage. Prema podacima savjetnika za zapošljavanje na Birou rada Budva, Nebojše Vujačića, trenutno stanje na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Budvi pokazuje da je 653 osoba nezaposleno, od čega je čak 458 žena.

Struktura nezaposlenosti otkriva raznolikost obrazovnih nivoa.

“Među nezaposlenima 137 osoba ima prvi stepen stručne spreme (NK), 23 osobe drugi stepen, 113 osoba treći stepen (KV), 233 osobe su završile srednju školu, jedan osoba ima peti stepen, 23 osobe šesti stepen, 11 osoba završen fakultet, dok troje nezaposlenih ima osmi stepen obrazovanja”, kazao je Vujačić u Jutrom iz Budve.

Kako ističe, nezaposlenost ne predstavlja potpunu sliku raspoloživih radnika, budući da mnogi koriste novčane naknade zbog različitih okolnosti, poput gubitka posla ili pripreme za penziju.

“Na primjer, neko radi pa ostane bez posla, dovoljno je da radi devet mjeseci i da koristi novčanu naknadu, ili, ko poslije 35 godina ostane bez posla onda do penzije, odnosno pet godina ima pravo da koristi novčanu naknadu”, kaže on.

Budva – foto Boka News

Pored toga, poslodavci često ističu nedostatak odgovarajućih vještina kod potencijalnih radnika.

“To je interesantno, imamo veliki broj konobara i kuvara i u razgovoru sa mlađim ljudima vidim da veliki broj njih ne želi da radi u struci iako su ti poslovi zaista dobro plaćeni”, kaže Vujačić.

Prema njegovim riječima, nedostatak radne snage neće biti samo pitanje u turističkom sektoru, već se primjećuje i značajna potražnja u građevinskom sektoru. Procenjuje se da će nedostajati oko 20.000 radnika. Trenutno se putem oglasa traži oko 2.500 sezonskih radnika, a očekuje se da će ovaj broj rasti do kraja juna, predstavljajući ozbiljan izazov za crnogorsku privredu.

/D.B./

Dubrovnik prepun turista već u maju, paprene cijene očito im ne smetaju

0
Dubrovnik prepun turista već u maju, paprene cijene očito im ne smetaju
Dubrovnik – foto Boka News

Padamo s nogu, a tek je početak maja. Riječi su to koje ćete ovih dana čuti u Dubrovniku, praktično od svakog vozača autobusa i taksi kombija koji putnike prevoze iz dubrovačke zračne luke koja od lanjskog studenog nosi naziv po znamenitom znanstveniku Ruđeru Boškoviću, fizičaru iz jednog od najpoznatijih gradova Mediterana.

Potvrdu njihovih riječ pronalazimo i u službenoj statistici zračne luke iz kojih se vidi da je u prva četiri mjeseca promet bolji za golemih pedeset hiljada putnika. Ove je godine brojka za prvu trećinu godine dosegla 299.153 putnika dok ih je lani u isto vrijeme bilo 249.915, piše Novi list.

Porast je dakle nevjerojatnih 20 posto, a posebno fasciniraju travanjski podaci prema kojima je ostvareno 224.163 putnika! S obzirom da ih je lanjskog aprila bilo 167.731, rast je to veći od 33 posto.

Posebno veseli, pa i čudi da je lanjski travanj bio također nemjerljivo bolji od onog iz 2022. godine kad je ostvaren promet od 117.715 putnika. Drugim riječima april 2024. u odnosu na april 2022. znači porast broja putnika od skoro 91 posto čime je ovogodišnji april ujedno postao i tim mjesecom s najvećim brojem putnika ikad ostvaren u ZL Dubrovnik!

Dubrovnik foto Boka News

E sad, kako to kad je Dubrovnik ujedno i grad najskupljih usluga u Hrvatskoj, sasvim sigurno i po to pitanju jako visoko plasiran na cjelokupnom mediteranskom prostoru? Cijene izvan samog centra nešto su podnošljivije, mada platiti na Lapadu neko od, realno, samo toplih predjela kao što su to tjestenine s raznim umacima, “morskim plodovima” primjerice 25 ili više eura nije malo.

Dolaskom na Stradun priča se dodatno usložnjava pa nam je tako “za oko” zapela cijena tjestenine s jastogom od – 75 eura. Istina, visoka je to jako visoka srednja klasa, ugledni Proto koji tako kilogram oborite ribe, ponuda dana – što ribar donese, cijeni 105 eura, riblja plata za dvoje 119 eura, kilogram jastoga 220 eura, porcija od šest stonskih kamenica 26 eura, a želite li samo riblju juhu – 13 eura.

Meso je nešto povoljnije, ribeye steak 39, burger 30 eura. No, Stradun je prepun, a i restorani su u vrijeme ručka kad smo se ispred njih prošetali, ulazak bi bio ipak preopasan jer mogao bi prouzročiti osobni bankrot, sasvim solidno popunjeni. Da, i redovi za lani “opjevane” sladolede su – golemi. Cijene idu od 2,5 eura za najmanje porcije do 7,5 eura kad je riječ o najvećoj.

Dubrovnik – foto Boka News

Cijene za naše prilike uistinu i jesu “šokantne”, ali s obzirom da najveći broj turista ovih dana čine gosti s Dalekog istoka i iz SAD, i nije tako strašno. Nema tog lokala u New Yorku gdje ćete malu pivu platiti manje od 10 dolara. Na Stradunu je velika – 8 eura.

Dubrovnik se naprosto razvio u toliko moćni brend da su njegove cijene, koliko god bile visoke, daleko u drugom planu, na neki način i samorazumljive. Nije na kraju krajeva jeftino ni imati prostor, restoran na Stradunu jer to znači i plaćanje golemih režija.

Naprosto odnos ponude i potražnje. U Dubrovnik se dolazi zbog njegove ljepote, sadržaja, zbog povijesti ali i zbog – prestiža. Kako biste uživali, ali i kako biste se po povratku u domovinu mogli – hvaliti.

Ono što je u Dubrovniku također zanimljivo, kvaliteta je radne snage. Konobari su iznimno uslužni i to na jedan simpatični, jako susretljivi i nadasve profesionalni način. Nisu usiljeni, preozbiljni i odsutni, ne oni se gostu istinski raduju i vrlo brzo uspostavljaju optimalnu komunikaciju.

Boćari Crne Gore osvojili dvije bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu

0
Boćari Crne Gore osvojili dvije bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu
Petković i Stjepčević – bronza na Svjetskom prvenstvu

U francuskom gradu St Vulbas u subotu je završilo Svjetsko prvenstvo u boćanju. Reprezentativci Crne Gore vraćaju se sa dvije osvojene bronzane medalje u  konkureciji boćarskih velesila, kakve su Hrvatska, Slovenija, Italija i domaćin Francuska.

Mladi Gracija Stjepčević je u brzinskom izbijanju osvojio treće mjesto i bronzanu medalju u veoma jakoj konkurenciji. On je u petak bio u prilici protiv slovenačkog prestavnika da bronzano odličje pretvori u srebrenu medalju ali je u uzbudljivom meču poražen rezultatom 47:44.

Stjepčević – bronza na Svjetskom prvenstvu

Drugu medalju takođe bronzanu u paru osvojili su Miroslav Petković koji je najbolji boćar u istoriji ovog sporta u Crnoj Gori i trenutno je na funkciji predsjednika Boćarskog saveza Crne Gore i Gracija Stjepčević. Oni su u borbi za medalju pobjedili par iz Alžira 9:7 a u borbi za ulazak u finale bili su poraženi od italijanskog para Gratapalja-Groso rezultatom 13:3.

Šansu za medalju imali su i takmičari u mix paru Dijana Sindik i Ilija Belan ali do cilja nijesu stigli jer Belan u odlučujućem trenutku nije uspio da pogodi buću, dok je to za rukom pošlo Dijani Sindik i ta šansa za osvajanje medalje nije iskorišćena.

“Primavera“ u čast buđenja prirode, darova podneblja i kreativnosti

0

Uspješno sedmo izdanje novske proljećne fešte



Fešta „Primavera“ ili mali proljećni festival, probudila je ovog vikenda u Herceg Novom kreativnost i dobru energiju, okupljajući veliki broj ljubitelja gastronomije, domaćih proizvoda i rukotvorina, aktivnosti na otvorenom i zdravih stilova života.

Brojni Novljani i gosti grada iskoristili su jučerašnji sunčan proljećni dan da uživaju u zanimljivim sadržajima i zabavnim promocijama lokalnih specifičnosti koje je organizovalo udruženje „Ruke“ – degustaciji autentičnih proizvoda, aktivnostima na otvorenom, muzičkom programu i radionicama.

Centar Herceg Novog veselim su tonovima obojili štandovi izlagača iz cijele Crne Gore, koji su posjetiocima ponudili bogat izbor proizvoda domaće radinosti – od džemova, sokova, meda, do različitih delicija i prirodne kozmetike, kao i kreativne rukotvorine inspirisane biljem i cvijećem. Svemu tome dodatnu ljepotu i razdraganost dali su nastupi malih mažoretki kluba „Lili“ i dječijeg hora „Cvrkutići“, kao i pjevačke grupe „Lira“.

Sa terase Gradske kafane širio se miris jela od motara, samonikle biljke koja raste samo u zoni obale koju zapljuskuje more, a koja je pripremala vrsna kulinarka, Novljanka Mirjana Mira Martinetti. Ona je posjetiocima gastro radionice “Proljećna trpeza” demonstirala pravljenje jela od motara – rižota, paste, pesta, hleba, a potom je uslijedilo uživanje u specifičnim ukusima i aromama tri vrste namaza, jela i salata. Pokazano je kako se ova biljka može ostavljati za zimske dane, da se vrlo lijepo može

Tokom sedme fešte „Primavera“ park „Boke“ su posjetile proljećne vile, postao je mjesto okupljanja ljubitelja joge i meditacije koji su uživali u jutarnjem programu „Yoga sa Heli“ sa gostima iz drugih gradova Crne Gore i Indije, kao i najmlađim kreativcima koji su slikali, izrađivali kaktuse od kamenčića, igrali odbojku i učestvovali u radionici posvećenoj šumama i pticama koja je organizovana u partnerstvu za novskom Gradskom bibliotekom i čitaonicom.

Festa Primavera

Uspješan centralni dan fešte zaključen je programom „Disko pjaca“ koji je u večernjim satima oživio novsku pijacu. Brojni posjetioci uživali su u ponudi lokalnih restorana, gastronoma, gastro entuzijasta i pivara, družili se i plesali u ritmu disko muzike. Drugačije, osvježavajuće, zanimljivo, zabavno i treba ponavljati na lijepoj novskoj pijaci u centru grada – tako su gosti opisivali ovaj novi segment novskog proljećnog festivala.

Zahvaljujući saradnji sa Opštinom Herceg Novim i gradskim preduzećem “Komunalno-stambeno” pijaca je bila otvorena do ponoći, a svi učesnici ove manifestacije opredijelili su dio prihoda u humanitarne svrhe, za troškove vakcinacije i liječenja pasa iz Azila na Dizdarici.

Iz nevladinog udruženja „Ruke“ izražavaju zadovoljstvo uspjehom ove, sedme po redu fešte „Primavera“, koja je ujedno i 29. stađunska fešta u njihovoj organizaciji.

Maja Erenji Hare Brown – NVO Ruke

„Primavera“ je dio ciklusa stađunskih fešti, a sve naše fešte su tu da promovišu naše podneblje, specifičnost i proizvode našeg podneblja. Primavera je proljeće, a mi imamo jako puno samoniklog bilja koje može da se pripremi na mnoge načine, recimo u gastronomiji ili u medicini, i to možemo da vidimo primijenjeno na našim štandovima, a takođe je inspiracija rukotvorcima da uvedu temu proljeća u svoj asortiman proizvoda“, kaže Maja Erenji Hare Brown iz udruženja „Ruke“.

Ona smatra da imaju više razloga da budu ponosni na postignuto, a to su kontinuitet u organizaciji, broj posjetilaca, novi sadržaji, kao i podrška izlagača i partnera.

„Ono u čemu najviše uživamo je to što se družimo sa ljudima koji su kreativni i vole iste stvari kao i mi, što vidimo da je ponuda svakog puta veća i bolji je kvalitet. Najveće nam je zadovoljstvo kad nam neko priđe i pita kako možemo da pomognemo, kako možemo da vam se pridružimo“, ističe Erenji Hare Brown.

Festa Primavera

Podsjećamo, program fešte „Primavera“ počeo je juče radionicom nutricionistkinje Snežana Fatić pod nazivom „Drugo proljeće“, koja je održana u prostoru „Kolektiv Novi“, a ponudila je učesnicama priliku da razmijene iskustva i nauče kako, uz pomoć ishrane i zdravog životnog stava, da prihvate i prođu kroz menopauzu sa što manje teškoća.

Proljećna fešta traje i danas, a na programu je pokazna šetačka tura „Primavera u zaleđu“ koju vodi iskusni planinar i poznavalac samomniklog bilja Željko Starčević. Polazna tačka je na Toploj II, a krajnje odredište je odmorište kod Kotobiljskog izvora,  gdje učesnike očekuje degustacija hrane i pića od jestivog, začinskog i ljekovitog samoniklog bilja. Meštrica je Joke Stamenković iz „Jokine kužine“, a kulinarski izazov za ovu priliku je samonikla jestiva biljka brden, koja može biti alternativa krompiru. Cilj ove prirodnjačke radionice je upoznavanje i branje samoniklog bilja hercegnovskog zaleđa.

Feštu Primavera je podržala Opština Herceg Novi, Parking servis, Gradska kafana a osvježenje za učesnike je obezbjeđeno uz pomoć preduzeća Katunjanin.

Vjernici danas slave Svetog Leopolda i Svetog Vasilija

0
Vjernici danas slave Svetog Leopolda i Svetog Vasilija
Leopold Mandić – foto Boka News

Katolički vjernici danas, 12. maj, proslavljaju Svetog Leopolda, dok prvoslavni vjernici slave Svetog Vasilija Ostroškog.

Proslava Svetog Leopolda (12. maj 1866. – Padova, 30. jul 1942.)

Sveti Leopold je rođen 12. maja 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.

Sveti Leopold Mandić, pripadao je redu Kapucina.

Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.

Svete moći se od 1942. godine  nalaze u njegovo ime posvećenom  hramu u  Padovi – Italija.

Proslava Svetog Vasilija (28. decembar 1610. – 29. aprila 1671.)

Sveti Vasilije Ostroški

Svetim liturgijаmа danas će u svim prаvoslаvnim hrаmovimа biti proslаvljen prаznik Svetog Vаsilijа Ostroškog.

Sveti Vаsilije Ostroški   Čudotvorаc   rođen je u selu Mrkonjić u Popovom polju 1610.godine   od roditeljа Petrа i Anаstаsije Jovаnović. Njegovim čudotvornim moćima u Mаnаstiru Ostrog pristupаju vjernici svih konfesija. U Ostrogu se svаke godine nа ovаj Dаn nekoliko hiljada ljudi posjeti Manastir Ostrog.

Vaterpolisti Primorca šampioni Crne Gore

0
Vaterpolisti Primorca šampioni Crne Gore
Primorac šampion – Foto: wpolo.me

Primorac je šampion Crne Gore.

Vaterpolisti iz Kotora savladali su Jadran 16:14 nakon peteraca u trećoj finalnoj utakmici i sa 3:0 u pobjedama stigli do trofeja i do mjesta u Ligi šampiona.

Gol sa trijumf u posljednjoj seriji peteraca Kotoranima je donio Đorđije Stanojević, dok je za Jadran, na startu “ruleta“, Ivana Nagajev pogodio stativu.

Identičan rezultat je bio i u drugoj utakmici u Kotoru (11:11), tada je domaćin slavio 15:13, a na premijeri, na Škevru je bilo 9:6…

Kotorani su na ovaj način prekinuli post i nakon 16 godina vratili titulu.

Primorac je na krilima i mladosti i iskustva, ali i mentalne snage osvojio trofej, a ponovo je jedan od junaka bio golman Aleksandro Kralj.

Trener Primorca Vjekoslav Pasković:

“Presudili su složnost i nevjerovatan kolektiv, na kojem sam insistirao od mog potpuno neplaniranog, ‘ludog’ dolaska, jer sam se dvije godine bavio drugim stvarima. Jedan od mojih uslova je bio da nagažujemo sportskog psihologa, kojem se zahvaljujem, jer smo zajedno učestvovali u pripremi ekipe za teške utakmice kao što su ove finalne sa Jadranom. Teško je pronaći riječi u ovom trenutku, toliko je emocija.

Osvojiti titulu sa Primorcem kao igrač i onda prvu sljedeću kao trener… Pun sam emocija. Zahvaljujem se svim igračima, stručnom štabu, sportskom psihologu Tanji Mitrović, predsjedniku na ovom ‘ludom’ pozivu. I eto, zasjaće palaci”, istakao je trener Kotorana.

Trener Jadrana Petar Radanović je sportski priznao poraz i čestitao Primorcu:

“Prva utakmica je bila monotona, druge dvije su bile odlične. Nažalost, nismo uspjeli da sačuvamo titulu. Dali smo sve od sebe, ali Primorac je dokazao da je u ovom momentu bolji. Dobio je ogromnu dubinu povratkom Vica, a sa Draškom mirnoću i organizaciju napadu. Nismo mogli da se odupremo u ovom momentu. Svaka čast, nema šta. Zasluženo je”,rekao je Radanović na nacionalni javni servis.

Budva – Mladić podlegao povredama od uboda nožem

0
Budva – Mladić podlegao povredama od uboda nožem
Foto CdM

Tridesetogodišnji A.K. preminuo je od povreda zadobijenih nožem u svađi koja se de danas poslijepodne dogodila u Budvi.

Kako je saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, do svađe je došlo oko 17 sati, kod budvanske picerije Feniks.

Iz policije su kazali da je A.K. preminuo na putu do kotorske bolnice.