Tivat će u Novom Sadu predstaviti šarm, otmenost i ljepotu – rekao je potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković gostujući u jutarnjem programu na RTV Vojvodina.
Povod gostovanja su ” Dani Tivta koji će se u Novom Sadu održati od 22-24.marta.
– Već u petak očekuju nas sastanci u Privrednoj Komori Vojvodine, kao i potpisivanje Sporazuma sa Kulturnim Centrom Novog Sada. U subotu je svečana povorka u kojoj učestvuju mažoretke “Modesta”, te članovi GPD, KUD “Boka” i “Maškarade”. Istovremeno, naša klapa “Jadran’ će na Trgu jod katoličke porte imati svoj nastup, a tamo ćemo i Novosađane počastiti ribom i vinom. Baš kao što ćemo ih počastiti i u nedelju veče predstavom “Ćelava pjevačica”.
Petković naglašava da Tivat ima šta da pokaže i da i u narednom periodu želi da uspostavi saradnju sa gradovima regiona.
– Sem što imamo šta da ponudimo , imamo i dosta prostora da preuzmemo dobre prakse drugih. Zaista je želja svih nas u Opštini Tivat, da Sporazumi i prijateljstva ne ostanu mrtvo slovo na papiru, već da budu dobra osnova za konkretnu saradnju – rekao je Petković u emisiji ” Dobro jutro Vojvodino”.
U teritorijalno more Crne Gore je prošle godine ušlo 4,43 hiljade stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su kazali da je od toga, 3,74 hiljade plovila doplovilo morem, a 689 su dovezena kopnom.
“Prema vrsti stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo jahti na jedra 42,6 odsto, zatim motornih jahti 39,5 odsto i ostalih plovnih objekata 17,9 odsto”, navodi se u saopštenju.
Broj osoba koja su prispjela ovim plovilima u prošloj godini iznosio je 18,61 hiljada.
Prema državljanstvu, na plovilima najveći broj osoba je bio iz Velike Britanije 8,5 odsto, Njemačke 7,1 odsto, Italije 6,9 odsto, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 6,1 odsto, Hrvatske 5,4 odsto, Francuske tri odsto, Austrije 2,5 odsto, Švajcarske 1,5 odsto, Slovenije 1,1 odsto i ostalih zemalja 57,9 odsto.
Prema posljednjem istraživanju NVO Aktivna zona, Opština Herceg Novi je na trećem mjestu u okviru Indeksa otvorenosti i transparentnosti crnogorskih opština za 2022. godinu.
Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave u cilju isticanja dobre prakse i doprinosa ukupnoj promociji dobrog upravljanja i transparentnosti lokalnih samouprava.
Od mogućih 100 poena, prosječna ocjena transparentnosti crnogorskih opština za 2022. godinu iznosi 53 poena, prema podacima koje je prikupila Aktivna zona. Tri najbolje rangirane opštine su Plužine (80 poena), Bar (78 poena) i Herceg Novi (69 poena).
Herceg Novi se izdvaja najboljom ocjenom u kategoriji Opštih informacija gdje ima 23 od 24 poena, kao i u segmentu koji analizira rad Skupštine opštine gdje se ističe rezultatom iznad prosjeka sa 14 bodova. Lokalnim samoupravama su sugerisane preporuke kako da unaprijede transparentnost i budu dostupnije građanima i organizacijama.
Posebno priznanje za izuzetnu lokalnu demokratiju Opštini Herceg Novi će biti dodijeljeno na prvom Festivalu lokalne demokratije 28. marta u Podgorici.
Projekat „Partnerstvo za lokalnu demokratiju“, koji realizuje NVO Aktivna zona je podržan kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža.
Za Institut “Simo Milošević” ima nade, jer će Vlada nastojati da nađe zakonsku mogućnost za uplatu deset miliona eura za deblokadu računa i tekuće poslovanje, saopštili su njeni predstavnici na sastanku u tom preduzeću.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za rješavanje statusa tog akcionarskog društva, Srđan Pavićević, i ministar zdravlja, Vojislav Šimun, najavili su da će se za šest mjeseci početi sa planom restrukturiranja kompanije, u kojoj je 56 odsto akcija u vlasništvu države, javlja agencija Mina.
Pavićević i Šimun su razgovarali sa menadžmentom i Izvršnim odborom Sindikata Instituta. To je njihova druga posjeta toj zdravstvenoj ustanovi za kratko vrijeme.
Oni su predstavili sve informacije u vezi sa daljim aktivnostima Komisije, Ministarstva i Vlade, kako bi se izbjegao stečaj.
Zamolili su radnike i crnogorsku javnost za još malo stpljenja.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
Hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Radoslav Tomić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) umro je u nedjelju u Splitu u 68. godini u Splitu, saopštilo je u ponedjeljak HAZU.
Akademik Tomić je bio veliki zaljubljenik u Boku Kotorsku i poznavalac njene povijesti. Često je bio gost Kotorske biskupije i promovisao brojne knjige. Tako je prošle godine u katedrali Svetog Tripuna predstavio svoju knjigu “Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“.
Ranije knjigu “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana.
Radoslav Tomić rodio se 1957. godine u Splitu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982., magistrirao 1988. godine s temom Poljica prostor i spomenici, a doktorirao 1994. s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije.
Akademik Tomić usavršavao se u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Radio je kao kustos u Muzeju grada Splita od 1983. do 1986., od 1986. do 1998. radio je u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture kao konzervator savjetnik.
U Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu bio je zaposlen od 1998. godine. Predavao je Umjetnost baroka na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.
Predavao je i na sveučilištima u Zagrebu i Splitu. Od 2023. bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.
Akademik Radoslav Tomić bio je autor ili koautor brojnih knjiga, među kojima se izdvajaju: Barokni oltar i skulptura u Dalmaciji, Trogirska slikarska baština, Splitska slikarska baština, Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Slikarstvo, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Kiparstvo, Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Vrboska i njezine znamenitosti (urednik i koautor), Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku (koautor) i Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici.
Bio je autor ili koautor mnogih izložbi, među ostalim i izložbi 1000 godina hrvatske skulpture, Hrvati: vjera, kultura, umjetnost, Dominikanci u Hrvatskoj, Zagovori sv. Tripunu. Umjetnička baština Kotorske biskupije, Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Tizian Tintoretto Vernoese. Veliki slikari renesanse, Sveto i profane slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj, Umjetnine iz privatnih zbirki Srednje Dalmacije te Vlaho Bukovac.
Sudjelovao u uređenju Zbirke crkvene umjetnosti župne crkve u Omišu, Sutivanu na Braču, Splitu i Muzeja crkvene umjetnosti u Kotoru.
Budvanska policija uhapsila je L.Š. (33) iz Budve, koji se potraživao zbog krivičnog djela zelenaštvo.
“Sumnjiči se da je L.Š. izvršio krivično djelo zelenaštvo na štetu jedne osobe, na način što je ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi ostvario protivpravnu imovinsku korist”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Za L.Š. je bila raspisana lokalna potraga od Odjeljenja bezbjednosti Budva, kao i nacionalna potjernica od Osnovnog suda u Kotoru.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve i organizacije Kulturvermettilung Steiermark iz Graca u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu u subotu 16.marta otvorena grupna izložba grafika „Borba i kontemplacija – Struggle and Contemplation“.
Na izložbi je predstavljeno 65 radova različitih grafičkih tehnika šest umjetnika iz Austrije, Irana i Ukrajine i to:
Lera Elur (1993), pseudonim umjetnice Valerije Lisenko, rođene u Mariupolu, Ukrajina, trenutno živi i radi u Grazu, Austrija.
Maryam Farhang (1983), rođena u Teheranu, Iran, trenutno živi i studira u Grazu, Austrija.
Margo Sarkisova (1997), rođena u Donjecku, Ukrajina, trenutno živi i radi u Grazu, Austrija.
Katharina Windisch (1997), živi i radi u Grazu, Austrija.
Josef Fürpaß (1960), živi i radi u Štajerskoj, Austrija.
Herwig Tollschein (1970), živi i radi u Štajerskoj, Austrija
U ime Ustanove obratila se direktorica mr Lucija Đurašković koja se osvrnula na dosadašnju saradnju sa organizacijom iz Graca i realizovana projekte, dok se u ime organizacije Kulturvermettilung Steiermark obratio Richard Edelsbrunner.
Izložbu je zvanično otvorila akademska grafičarka mr Jelena Jovančov čiji dio izlaganja prenosimo:
„Borba kontemplacija“ će pokušati da prikaže publici, samo mali dio onog što grafičke izražajne mogućnosti pružaju. Od raznovsnih grafičkih tehnika visoke, duboke i ravne štampe, ali i digitalne grafike koja jednako staje uz rame sa tradicionalnim metodama. Od grafičkog papira ručne izrade do savremenih tema; od motiva inspirisanih drevnim kulturama do aktuelnih problematika savremenog čovjeka; od ličnih i intimnih priča do univerzalno utemeljenih tematika; od procesa realizacije na matrici do finalnog grafičkog lista….“
Da biste uživali u čarima pogleda sa ovog vrha, potrebno je najprije da se konopima spustite preko litice sa sjeverozapadne strane do prevoja, a onda da se, povremeno i četvoronoške, popnete uz stjenovitu stranu, kojom, po legendi, caruje Vila Alkima
Koliko je lijep pogled na Bokokotorski zaliv sa Pestingrada, vrha na hiljadu metara visine iznad Kotora, imali su priliku da se uvjere planinari i planinarke koji su ove nedjelje (17. marta) po surovom kršu sa Krsca krenuli u pohod ovom kultnom mjestu.
Vjeverice – Pestingrad – Ljepota pogleda
Bio je to poseban doživljaj naročito za one koji su prvi put ispeli ovaj vrh, s obzirom na zahtjevnu dionicu prilikom spuštanja i uspona nadomak Pestingrada, kroz naizgled nepristupačne litice. Tako je bilo i za nekoliko učesnika/ca ture iz Budve, ujedno i članice/vi folklornog ansambla KC “Stara Budva”, koji su uz podršku iskusnijih planinara uspjeli da savladaju strah od visine I, na obostrano zadovoljstvo, pomoću sajli najprije siđu u podnožje Pestingrada, a potom se na isti način i vrate nazad.
Fantastičan pogled sa vrha ne ostavlja nikog ravnodušnim, naročito onaj sa litice koja “gleda” na jezgro Staroga grada, dok se maltene sa svakog kamena nudi specijalna vizura na neki od dijelova Zaliva duž poluostrva Vrmac, Dobrotu, Orahovac i dalje, ka pučini.
Vjeverice – Pestingrad
Ova dionica u samo 200 metara nadmorske visine razlike od Njeguša do Pestingrada, u samo tri kilometra u jednom pravcu, nudi raznovrsnost konfiguracije terena, kamenitu stazu prošaranu mahovinom kroz malu šumicu, surovi krš koji izaziva strahopoštovanje, kao i ljepotu istorijske arhitekture- crnogorske kasarne, starinske bistijerne, prirodne vrtače nekad korišćene za zasade. Na starom gumnu Prorokovića u Njegušima okupljeni ukrug, potsjetili su se kako su nekada ljudi u zajednici uz razgovore oči-u oči razvijali kolektivitet, dijeleći hranu i piće.
Pestingrad je, po predanju, dobio naziv kao skrovište za stanovništvo u vrijeme velikih pošasti kuge, kolere u Srednjem vijeku. Važi i kao mjesto u kome stoluje Vila Alkima, zaštitnica Kotora.
Staza od Krsca je lakši način za izlazak na Pestingrad. Postoji i “vertikala” sa nulte do hiljadite tačke visine, koja zahtijeva veću spremnost, stabilnije vremenske prilike i toplije dane, a to planinari PK “Vjeverica” imaju na umu, s obzirom da se jedino iz perspektive rute Kotor-Pestingrad mogu vidjeti prirodni fenomeni kao što su “Vilina pećina” i “Vilina vrata”.
Vladina komisija za rešavanje statusa Instituta “Dr Simo Milošević” danas će boraviti u posjeti ovoj zdravstvenoj instituciji čiji se zaposleni spremaju za štrajk jer im se duguju tri plate. Vladinu delegaciju predvodiće ministar Vojislav Šimun i predsjednik komisije Srđan Pavićević.
Vladina komisija ranije je najavila da čine sve što je u njihovoj moći da nađu rješenje za prvi korak za spas Instituta “Igalo”.
Oni su istakli da bi najbrže rješenje za Institut bilo da se postigne dogovor sa stečajnom Agencijom iz Beograda oko vraćanja duga. Jer, novac koji je namijenjen Institutu “Igalo” postoji, ali nema načina da se on prebaci, osim ako se ne postigne dogovor da Agencija deblokira račun pod određenim uslovima.
Predsjednica Sindikata ustanove Marija Obradović istakla je da će nakon posjete zaposleni znati kakva će biti sudbina Instituta, te da oni nisu željeli štrajk.
– Sindikat će početi sa štrajkom 25. marta i biće po principu minimalnog procesa rada, te će podrazumijevati obustavu daljeg prijema pacijenata sem dječijeg odjeljenja, kao i rad sa pacijentima koji se u toku štrajka zateknu u Institutu. Ukoliko Vlada nađe rešenje, naravno da ćemo odustati od štrajka. Mi se kao zdravstveni radnici i nadamo da će Vlada naći rešenje u narednih sedam dana, prvenstveno da se isplate zaostale zarade, te da se riješi problem Jugobanke. Ukoliko do toga dođe, mi ćemo sa zadovoljstvom odustati od štrajka, jer ni nama ni pacijentima nije u interesu štrajk. Ipak, to je nužna mjera koju moramo da primijenimo u ovoj situaciji – kazala je Obradović.
Štrajk svih zaposlenih najavljen je za 25. mart, a prethodne sedmice sektor ugostiteljstva je započeo sa obustavom rada, odnosno skratili su vrijeme usluživanja obroka pacijentima i ukinuli su pružanje jednog od dva predviđena obroka. Ugostiteljski sektor je poručio Vladi da im je dosta njene dinamike i ispraznih izjava “Institut svima važan”.
Pokraj Palagruže u samo nekoliko desetaka metara i blizu površine nalazi se pravo groblje brodova – još od pradavnih vremena.
– Fascinantno je kada 4 milje istočno od našeg zadnjeg otoka Palagruže možete zaroniti u podmorje i kad, ne kao podmorski arheolog, već kao turist, uronite u to plavetnilo i naiđete na ostatke brodova koji su jedan na drugome položeni i drijemaju na morskom dnu – govori za HRT prof. dr. Neven Šerić, Ekonomski fakultet u Splitu.
– Osim vrlo lijepih grebena koji su dostupni pogledu s površine, imamo i određeni broj potopljenih brodova odnosno olupina koje su potopljene pa onda tako privlače pozornost kupača koji slučajno ili namjerno dolaze baš do tih olupina. Nekoliko je lokacija na Jadranu gdje su potopljeni brodovi koji danas mogu biti vrlo atraktivni za podmorsko razgledavanje i to s površine – govori podvodni fotograf i autor knjige Potonulo blago Jadrana, Danijel Frka.
Takva je, primjerice, olupina motornog broda Michelle kod Velog rata na Dugom otoku ili njemačkog desantnog broda u uvali Zavratnice nedaleko Jablanca u Velebitskom kanalu.
– Tamo na jednoj lokaciji je odbačeno sidro od nekoliko tona. To su nekakve specifičnosti koje je teško doživjeti u globalnim okvirima. Šteta je što se kod nas više ne priča o takvim mjestima i što nisu adekvatno predstavljena kao resurs za razvoj specijaliziranih turističkih proizvoda – govori Šerić.
Međutim, Jadran bi mogao postati još atraktivnija destinacija za ronjenje ako bismo počeli primjenjivati praksu nekih europskih zemalja.
– A to je namjerno potapljanje brodova kako bi oni postali podmorske atrakcije. Ne mislim samo na brodove, čak se potapaju i zrakoplovi, tenkovi i druga tehnika koja pod vodom izgleda drugačije i, naravno, privlači neku svoju publiku – ističe Frka.
Zbog svoje čistoće i bistrine, ali i dostupnosti podmorskih atrakcija, Jadran je itekako privlačan i, nazovimo ih, običnim turistima.
– Zbog toga što on ima veliku i lijepu raznolikost u plitkim dijelovima našeg mora, on je privlačan i za ljude koji samo s maskom, perajama i dihalicom traže neke svoje podmorske avanture – govori Frka.
