Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Grada Labina potpisale su danas Protokol o saradnji koji podrazumeva unapređenje saradnje u oblasti turističke privrede, odnosno, turizma i ugostiteljstva, kulture i sporta, kaom i razmenu iskustava i dobre prakse.
Protokol o saradni potpisali su direktorka Turističke zajednice Grada Labina Astrid Glavičić i direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović na 45. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, na štandu Turističke organizacije Zlatibor.
“Protokol o saradnji podrazumeva razmenu iskustva, znanja i novih ideja u realizaciji, nadam se, nekih zajedničkih proizvoda sa Turističkom zajednicom Grada Labina”, kazao je novinarima direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović.
On je podsetio da je taj grad u Hrvatskoj, smešten u Istri, u jedan od najznačajnijih turističkih regija na ovim prostorima.
“To je jedno od najatraktivnijih trurističkih tržišta u region koje godišnje generiše više od 10 miliona noćenja. Turistička organizacija Zlatibora je spremna da prihvati neke nove ideje za razvojne projekte i unapredi postojeću infrastrukturu”, kazao je Živanović.
Naglasio je i da je turistički promet Grada Labina i Zlatibora kao destinacija gotovo jednak, uz podsećanje da je Zlatibor prošle godine imao više od million registrovanih noćenja.
“Cilj nam je da taj broj povećamo. Realizovaćemo sigurno neke zajedničke aktivnosti, pre svega na kreiranju nekog zajedničkog proizvoda koji može biti interesantan za turiste koji dolaze iz Evrope. Očekujem i razmenu primene dobre prakse i ovaj Protokol o saradnji nam je garancija dugogodišnje buduće saradnje”, naveo je Živanović.
Direktorka Turističke zajednice Grada Labina Astrid Glavičić je kazala da su dve turističke organizacije spoznale da imaju zajedničke teme i ciljeve u razvoju te privredne grane, te je tako došlo do potpisivanje sporazuma o saradnji.
“Širimo vidike, razmenjujemo ideje i usklađujemo zajednička poslovanja”, rekla je ona.
Glavičić je podsetila i da Labin ima veoma razvijenu turističku ponudu sa nekoliko hotela poznatih hotelskih lanaca, malih porodičnih hotela, a veliki napori se ulažu u razvoj outdoor turizma koji podrazumeva uređene biciklističkih i pešačkih staza, čija se mreže i dalje širi.
Akademski vajar Goran Vukčević, tkalac snova i čarobnih svjetova, stvara unikatna remek-djela koja ne samo da odišu ljepotom, već i dubokom radosti življenja. Njegove ruke oblikuju glinu kao što pjesnici oblikuju riječi, stvarajući simfoniju boja i tekstura koje oslikavaju živopisnost Mediterana ali i duh umjetnosti koja povezuje. ”Boka i Herceg Novi su mi stalna inspiracija: kamen, more , sunce …tu imam sve što mi je potrebno”.
Ovaj umjetnik bogatog opusa ne izlaže često svoja djela. Nakon višegodišnje pauze publika je lani prvo vidjela njegova djela u hercegnovskoj galeriji Josip Bepo Benković, a potomu u Kuslevovoj kući u Podgorici. “Imam sreću da ne zavisim od prodaje i mogu da radim neopterećen izložbama i prezentacijama. Kada neko želi moj rade dodje u atelje i naravno da može da ga dobije”, objašnjava Vukčević.
Za prijatelje i njemu drage ljude vrata kuće i ateljea Gorana Vukčevića uvijek su otvorena. Atmosfera odiše kreativnošću, toplinom i dobrodošlicom. Njegov atelje nije samo radni prostor, već i prostor gdje se umjetnost stapa sa svakodnevnim životom. Ono što čini ovaj atelje posebnim jest otvorenost umjetnika prema prijateljima i posjetiteljima. Uz umjetničku inspiraciju, atelje Vukčevića postaje i mjesto druženja, dijaloga i razmjene ideja.
Iz ateljea
Prostor je ispunjen keramičkim figurama, skulpturama, slikama, mozaicima i stotinama minijaturnih predmeta, stvarajući raznoliku i bogatu umjetničku paletu. Različite teksture, boje i oblici stvaraju dinamičnu atmosferu, a posjetitelji se mogu izgubiti u svijetu kreativnosti koji se širi na svakom koraku. Vukčevićev umjetnički izraz odražava se kroz različite medije, stvarajući eklektičan i jedinstven prostor koji potiče maštovitost i introspekciju.
“Nježnost svakodnevice ono je na što nas Goran kroz svoje radove podsjeća. Umjetnik teži jednostavnosti življenja, malim zadovoljstvima, apsolutnom larpurlartizmu koji je na savremenoj umjetničkoj sceni gotovo zaboravljen. Postoji uvjerenje da je svaka umjetnost ogledalo samog autora, njegova svojevrsna terapija, bijeg od realnog svijeta. Ako je tako, onda definitivno možemo zaključiti da je Goran Vukčević umjetnik svjetlosti, emiter pozitivne energije kojima njegova djela zrače. Goranovi radovi se mogu okarakterisati još i kao „kućni“. Bez ikakvog banalizovanja njegove umjetnosti, figurice i drugi keramički predmeti i jesu na neki način namijenjeni intimnom prostoru. Mjestu gdje smo kao pojedinci slobodni, sigurni i u svom prirodnom habitat” konstatuje istoričarka umjetnosti Iva Vukotić.
Iva Vukotić
Velike, šarene lampe dodatno obogaćuju prostor, stvarajući posebnu atmosferu svjetla koja ističe ljepotu i detalje umjetničkih djela. Svjetlost se igra s teksturama keramike, stvarajući sjene koje dodaju dodatnu dimenziju prostoru.
“Ovo što radim su abažuri od papira, vrlo zahtjevna tehnika , ali savladao sam je i uživam u radu.To su salvete, papiri , drvofiks, sve to nabavljam na raznim mjestima, nešto kod nas , nešto u inostranstvu…ima sličnosti sa glinom od koje pravim postolja i onda je to jedna celina”.
Goran Vukčević je umjetnik koji se ističe svojom strašću prema istraživanju i eksperimentiranju s različitim materijalima. Keramika, koja je ključni element u njegovom radu, često je podvrgnuta različitim tehnikama obrade kako bi se postigle jedinstvene teksture, oblici i boje. Osim keramike, Vukčević istražuje i koristi druge materijale poput drveta, papira ili čak recikliranih materijala kako bi stvorio raznolika umjetnička djela.
Na kraju, Goran Vukčević nije samo vajar i keramičar; on je sanjar čije ruke oblikuju priče od gline, čije oči pronalaze ljepotu u svakodnevnim stvarima, a čije srce kuca u ritmu umjetničke strasti. Kroz vrata ateljea ulazi se u svijet čuda, gdje s stvarnost i maštarije plešu zajedno pod svjetlom šarenih lampi.
Vajarstvo skoro slučajan izbor
“Poslije završene gimnazije otišao sam u Beograd, ne posve siguran koji smjer ću upisati na Likovnoj akademiji.Kada sam naišao na izložbu studenata vajarstva, oduševili su me radovi i odlučio sam da ću to studirati. Moj otac , Spasoje Vukčević , inače profesor likovne umjetnosti u Podgorici, nije vjerovao da ću uspjeti. Ali stiglo je obvještenje da sam položio prijemni ispit i da sam primljen “, prisjeća se Goran.
Nakon akademije odlazi u Kanadu i u Torontu ima prvu samostalnu izložbu .” To je bilo sjajno , prodao 85 odsto radova, nijesam mogao da vjerujem kada su galeristi došli sat vremena prije otvaranja i samo sam video kako lijepe crvene etikete…pitao sam šta je to , prijatelji koji su mi pomogli oko izložbe objasnili su mi kako tamo stvari funkcionišu. Od tada praktično nijesam stao , to mi je stvarno dalo krila”, priča Goran Vukčević.
Nakon decenijskog boravka u Kanadi, skrasio se u Herceg Novom.
U situaciji smo da postoji veliko interesovanje turista za Crnu Goru, ali nemamo adekvatne avionske linije. Moramo da shvatimo – bez adekvatnih letova, nema ni njemačkih turista, poručio je u razgovoru za portal RTCG Mihael Bader, predsjednik fondacije “Budućnost crnogorskog turizma”.
Dugogodišnji turistički radnik, Njemac koji godinama živi u Crnoj Gori, osvrnuo se i na aktuelnu ponudu niskobudžetne kompanije WizzAir. Turisti koji tom kompanijom iz Njemačke žele doći u Crnu Goru, mogu to učiniti samo iz Dortmunda i Memingena a od maja će imati i austrijski Beč kao opciju.
Iz Frankfurta i Minhena moguće je doći letovima Air Montenegra, ali to prema njegovom mišljenju, nije dovoljno.
– Još 2020. godine Montenegro Airlines je letio do Diseldorfa, Frankfurta, Hannovera, Lajpciga i Minhena. Dodatno su postojali letovi kompanija Condor, Lufthansa, Lauda, Eurowings… Sada postoje letovi do Dortmunda, Berlina, Hamburga, Memingena, Ninberga, Karlsruha, Badena, Kelna, Frankfurta, Lajpciga i Beča… ali sve iz Tirane, ne iz Podgorice ili Tivta – kazao je on.
Da nije dobro to što je avio povezanost iz Njemačke ka Crnoj Gori loša, potvrdio je boraveći od 14. do 18. februara ove godine ispred TO Bar na sajmu u Minhenu.
– Nekoliko ljudi nam se obratilo i reklo da nema povoljnih avionskih karata iz Njemačke za Crnu Goru i da je dostupnost do Albanije mnogu bolja. Mi imamo već prve rezervacije za predstojeću ljetnu sezonu, a gosti nam dolaze preko Tirane, jer su karte jeftinije, bez obziran štp moraju platiti ne tako jeftin prevoz do Bara – kazao je Bader.
Cijena transfera iz Tirane do Bara je oko 100 – 150 eura u jednom pravcu i u zavisnosti od gužve na granici traje od 3 do 5 sati.
Kad se sve uzme u obzir, Bader kaže da se postavlja logično pitanje – zašto ljudima otežavamo da dođu kod nas?
– Gost odlučuje gdje ide, ne mi, tako da neće biti iznenađujuće ukoliko se turisti ove godine odluče za neke druge destinacije. One do kojih će doći boljim i jeftinijim pristupom. Ovaj problem se mora pod hitno rješavati, jer turisti uveliko bukiraju svoj odmor, ili su ga već bukirali – zaključio je Bader.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog objavila je Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za učešće u sufinansiranju radova na fasadama zgrada na teritoriji opštine Herceg Novi za 2024. godinu. Rok za podnošenje zahtjeva je do 23. marta 2024. godine.
U ovu svrhu izdvojeno je 150.000 eura iz Budžeta OHN za 2024. godinu, a Opština sufinansira 50 odsto vrijednosti po predračunu radova sa specifikacijom ponuđača.
Kriterijumi za učešće su definisani Javnim pozivom, a zahtjev i dokumentaciju je potrebno predati u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Trg Hercega Stjepana br. 8, Herceg Novi, u zatvorenoj koverti, sa naznakom „Za učešće u javnom pozivu za sufinansiranje radova na fasadama zgrada”.
Komisija za ocjenjivanje ispunjenosti kriterijuma donijeće odluku i sačiniti rang listu u roku od 30 dana od dana završetka Javnog poziva.
Skupina francuskih poljoprivrednika upala je u subotu na veliki poljoprivredni sajam u Parizu uoči planiranog posjeta predsjednika Emmanuela Macrona kako bi izrazili bijes zbog troškova, birokracije i ‘zelenih’ propisa.
Suočeni s desecima policajaca unutar sajma, poljoprivrednici su vikali i zviždali, pozivali na ostavku Macrona i upućivali psovke francuskom čelniku.
“Ovo je naš dom!”, uzvikivali su dok je francuska interventna policija pokušavali obuzdati prosvjede.
Bilo je nekoliko sukoba s prosvjednicima i policija je uhitila najmanje jednog od njih, prenio je Reutersov svjedok.
Macron, koji je imao doručak s čelnicima sindikata francuskih poljoprivrednika, trebao je nakon toga prošetati sajmom.
Otkazao je raspravu koju je želio održati na poljoprivrednom sajmu u subotu s poljoprivrednicima, prerađivačima hrane i trgovcima na malo, nakon što su sindikati poljoprivrednika rekli da se neće pojaviti.
Poljoprivrednici prosvjeduju diljem Europe, pozivajući na bolje prihode, manje birokracije i osuđujući nepoštenu konkurenciju jeftine ukrajinske robe koja se uvozi kako bi se pomoglo Kijevu u ratnim naporima.
Prosvjedi diljem Evrope
Pariški poljoprivredni sajam veliki je događaj u Francuskoj koji je tijekom devet dana privukao oko 600.000 posjetitelja.
Prosvjedi poljoprivrednika, koji su se proširili Europom, dolaze u trenutku kada se vidi da bi krajnja desnica, za koju poljoprivrednici predstavljaju sve veće biračko tijelo, mogla nizati uspjehe na izborima za Europski parlament u lipnju.
Francuski poljoprivrednici ranije ovog mjeseca uglavnom su obustavili prosvjede koji su uključivali blokadu autocesta i bacanje gnojiva ispred javnih zgrada nakon što je premijer Gabriel Attal obećao nove mjere vrijedne 400 miliona eura.
Ali prosvjedi su nastavljeni ovaj tjedan, uoči pariškog poljoprivrednog sajma, kako bi se izvršio pritisak na vladu da pruži više pomoći i ispuni obećanja.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur sa saradnicima i predstavnici hercegnovske Službe zaštite i spašavanja, prisustvovali su juče u Grudama završnoj prekograničnoj vježbi i prezentaciji rezultata dvogodišnjeg projekta Evropske unije kojim su poboljšani kapaciteti pet jedinica civilne zaštite na području Zapadnohercegovačke Županije i Herceg Novog.
Evropska unija je kroz ovaj projekat osigurala 220.000 eura za sprovođenje specijalizovane obuke i nabavku opreme za jedinice civilne zaštite, vatrogasne i spasilačke ekipe, kako bi što bolje zaštitili građane i imovinu prilikom prirodnih nepogoda.
Na konferenciji su predstavljene sprovedene projektne aktivnosti koje su rezultirale uspostavljanjem prekogranične saradnje, boljom opremljenošću hitnih službi te jačanjem javne svijesti o pravilnom ponašanju u izvanrednim situacijama.
Foto Opština HN
U proteklom periodu projektni timovi zajedno sa službama iz sistema civilne zaštite Crne Gore i BiH predano su radili na projektu. Njihova saradnja predstavlja primjer kako zajednički napori mogu donijeti stvarne promjene na lokalnom i regionalnom nivou, jačati saradnju i stvarati mostove između naših zajednica, istakao je potpredsjednik OHN, Mirko Mustur.
„Zadovoljstvo je biti ovdje i predstaviti rezultate našeg projekta “Otporna granica”. Ovaj projekt predstavlja ključnu inicijativu koja će značajno poboljšati našu sposobnost suočavanja s izazovima katastrofa te osigurati brži, uspješniji i koordiniran odgovor u hitnim situacijama. Kroz finansijsku podršku Europske unije, nabavili smo vrijednu opremu, ojačali kapacitete hitnih službi, izradili Procjenu rizika od katastrofa i podigli svijest lokalnog stanovništva o mjerama prevencije i reagovanju u slučaju katastrofa. Ovaj projekt nije samo ulaganje u sigurnost naše zajednice, već i u izgradnju otpornijeg društva koje je spremno suočiti se s izazovima budućnosti. Ove veze će ostati trajne, čime će se osigurati kontinuirana saradnja i razmjena informacija između naših lokalnih zajednica“, kazao je potpredsjednik Mustur.
Foto Opština HN
Završnoj vježbi i konferenciji prisustvovali su i predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović, zatim šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu suradnju pri Delegaciji EU u BiH, Gianluca Vannini, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Mitar Kisjelica sa saradnicima, direktor Razvojne agencije ŽZH HERAG, Radoslav Luburić, direktor Uprave civilne zaštite ŽZH, Drago Martinović.
Upriličeno je i potpisivanje Memoranduma o saradnji između projektnih partnera i pet opština na projektnom području, a svi učesnici izrazili su želju da se saradnja nastavi.
Podsjećamo, projekat „Unaprijeđenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica”, finansira se u okviru EU IPA II programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Evropska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinansiraju projektni partneri, J.U. Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Opština Herceg Novi (Crna Gora). Sprovođenje projekta je započelo u martu 2022. godine i traje 24 mjeseca.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, mediteranske istorije, filozofije i knjiga za djecu.
Vjerovatno nijedna knjiga napisana u XX vijeku nije podstakla toliko polemika kao Knjiga nespokoja čuvenog Fernanda Pesoe. Zbog svoje fragmentarnosti i nedovršenosti ovo djelo se neprestano slaže i preslaže, pokazujući uvijek neku drugu dušu, a zanimljivo je da se to događa upravo sa knjigom autora koji je toliko želio da se približi sveopštoj različitosti Kosmosa da je u tom nastojanju potrošio čak i dio sebe. Pesoa nije definisao granice ove knjige, ona ostaje otvorena otvarajući mogućnost čitanja bez obzira na redoslijed stranica. Ovu knjigu Pesoa je koncipirao kao svoje životno djelo. Izdavač je Dereta.
Inšalah, Madona, inšalah Miljenka Jergovića zbirka je svojevrsnih proznih remiksa bosanskih sevdalinki i dalmatinskih klapskih pjesama. U njoj se autor suvereno kreće vjekovima i prostorima, miješajući prošlost i sadašnjost, Zapad i Orijent, muslimane, stanovnike planinskih sela i lučkih gradova. Jedina konstanta su Bosna i njen sevdah, sentiment koji neupućeni nazivaju melodramskom tugom, a zapravo je mnogo više od toga. Izdavač je: Booka.
Moramo da razgovaramo o Kevinu roman je Lajonel Šrajver. Kevin Kačadrijan ubio je sedam školskih drugova, nastavnicu i radnika u kafeteriji. Njegova majka Eva u nizu pisama upućenih svom suprugu Frenklinu, koji više nije s njom, pokušava da objasni tragediju i da razumije svoju ulogu u njenom stvaranju. Da li je za masakr krivo dijete jer je rođeno s poremećajem ličnosti, ili je kriva porodica zato što postoje pogrešni načini vaspitanja, nedostatak prave pažnje i ljubav prema djeci. Prikazujući emotivni haos koji je rastrgao Evu Šrajverova nas drži u napetosti do samog kraja koji bi malo ko očekivao. Izdavač je Laguna.
Sveopšti spev Pabla Nerude je monumentalni prikaz jednog kontinenta od predkolumbovskih dana do dolaska konkistadora, zatim borbe za nezavisnost, ali i autobiografija samog Nerude, kad i o tihim i uzvišenim prostranstvima okruženim tajanstvenim okeanom. Sveopšti spev je himna latinoameričkog kontinenta, njegove prirode, geografije i istorije, djelo koje istoriske činjenice boji dubokim emocijama. Sveopšti spev istovremeno predstavlja univerzalnu književnost i jedinstvenu hroniku Latinske Amerike, a po mišljenju mnogih kritičara – jedno od najznačajnijih i najsveobuhvatnijih djela Pabla Nerude. Izdavač je: Nova knjiga.
Nasleđe Rima – Evropa i Mediteran od 400. do 1000. godineKrisa Vikama knjiga je koja predstavlja hrabar pokušaj da se period evropskog srednovjekovlja rasvijetli iz ugla političke, društvene i kulturne istorije, sa posebnim fokusom na to kako su se tokom ovog perioda mijenjali obrasci političkog i ekonomskog organizovanja u zapadnoj i istočnoj Evropi te u islamskom svijetu, od Bliskog istoka do Španije. U knjizi su predstavljeni ne samo rezultati novih tendencija u istoriografiji već i u arheologiji i drugim srodnim oblastima koje posljednjih decenija korjenito mijenjaju naše viđenje srednjeg vijeka. Izdavač je Clio.
Ispovest filozofa je jedno od najznačajnijih djela njemačkog polihistora Gotfrida Vilhelma Lajbnica. Kao svjedočanstvo njegove titule ˝posljednjeg čovjeka enciklopedijskog znanja zapadne civilizacije˝ služe teme ove knjige koje se dotiču pravednosti Boga, ljudske slobode i predodređenju. Izdavač je Ukronija.
Kako sam putovao kroz vreme sa hrčkom je prvi roman autora Rosa Velforda. Misteriozno pismo koje Al za svoj dvanaesti rođendan dobija od pokojnog oca ga vodi do vremenske mašine u podrumu stare kuće. Misija koja mu predstoji zahtijeva od njega da se vrati u 1984. godinu i spriječi nesrecu koja izrokuje tatinu smrt. Al, međutim, ubrzo uočava da za takvo putovanje postoje određena pravila koja zahtjevaju maštovitost i hrabrost, laganje mame, krađa mopeda… i čuvanje kućnog ljubimca hrčka od opasnosti. Izdavač je Odiseja.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Foto – Mekineli sa predstavnicima RK Bar, RK Budva i RK Kotor
Rotari Distrikt Srbija i Crna Gora proslavio je svečanim skupom u hotelu Crown Plaza, 119. godina od osnivanja Rotari Internacionale. Na poziv guvernera Rotari Distrikta Srbija i Crna Gora Aleksandra Radojičića, svečanosti je prisustovao kao poseban gost aktuelni predsjednik Rotari Internacionale Gordon Mekineli, što predstavlja veliku čast i priznanje za kvalitetan rad i doprinos Rotari pokreta u našim zemljama. Ova proslava je okupila preko četiri stotine gostiju, članova i prijatelja Rotarija.
Ovom prestižnom događaju prisustvovali su predstavnici Rotari klubova iz Crne Gore RK Bar, RK Budva, RK Kotor, RK Podgorica i Rotari E-kluba Crne Gore. Za predstavnike crnogorskih klubova upriličen je poseban sastanak sa predsjednikom Mekinelijem u prisustvu PDG Vlade Matića, Distriktnog Guvernera Radojičića i dolazećih guvernera Vladana Mijailovića i Veliše Stamatovića. Na sastanku je bilo riječi o rotarijanstvu u Crnoj Gori a lideri klubova imali su priliku da predsjedniku Rotari Internacionale lično predstave rad i najbitnije projekte svojih klubova.
Na samom događaju, predsjednik Mekineli uručio je Rotari klubu Bar zastavicu – priznanje za najbolji klub u Distriktu po uplatama Rotari fondaciji u godini 2022-2023 dok je Rotari klubu Kotor uručeno priznanje za treći najbolji klub u Distriktu u ovoj oblasti.
Veče je krunisano nastupom Kotoranke Petre Radulović, operske pjevačice – solistkinje Državne opere u Hanoveru, članice Rotari E-cluba Crne Gore. Ona je u pratnji gudačkog kvarteta ’’Wonder Strings’’ izvela arije Đakoma Pučinija ’’Quando men’vo’’ iz opere ’’La Boheme’’ i ’’O mio babbino caro’’ iz opere ’’Gianni Schicchi’’. Izvedba je bila iznenađenje za suprugu predsjednika Rotari Internacionale Heder Mekineli, takođe opersku pjevačicu.
Gala veče uveličali su Njihovo Kraljevsko Visočanstvo prestolonasljednik Aleksandar i princeza Katarina Karađorđević, direktor misije USAID Srbiji Tod Andrews, predstavnik EU misije u Srbiji, predstavnici diplomatskog kora, predstavnici Vlade i Skupštine Republike Srbije, predstavnici fondacija, biznis klubova i drugih organizacija, javne ličnosti. Na skupu su učestvovali predstavnici iz 19 država: Grčke, Mađarske, Rumunije, Moldavije, Bugarske, Slovenije, Hrvatske, Severne Makedonije, Turske, Gabona, Pakistana, Afrike, i drugih.
Istog dana, u jutarnjim i popodnevnim časovima, održan je prvi Peace & Mental Health Forum u organizaciji Rotary Zone 21 B Public Image tima i Distrikta 2483 Srbija i Crna Gora. Na Forumu koji je zvanično otvorio predsjednik Gordon McInally, učešće su kao panelisti uzeli predstavnici RK Kotor – psihoterapeutkinja Darija Petović Bambur i predsjednica Aleksandra Ivanović i RK Budva – Prim. Dr. Jovo Đedović. Predsjednica Rotari Kluba Kotor predstavila je kampanju ’’Rotarijanci za mentalno zdravlje: Male navike za bolji dan’’, koju je RK Kotor pokrenuo kao doprinos brizi o mentalnom zdravlju u namjeri da se široj javnosti približe besplatne, naučno utemeljene prakse i resursi koji nam mogu pomoći da svakodnevno brinemo o mentalnoj higijeni, jačamo svoju otpornost na stres i njegujemo značajne odnose sa drugima.
Predsjednik Rotari Internacionale Gordon Mclnally se na kraju zahvalio na toplom gostoprimstvu i istakao da je Rotari Internacionala jedna velika međunarodna organizacija sa 1,4 miliona članova u 140 zemalja svijeta i „svojim djelovanjem činimo da svijet postane bolje mjesto za život“.
„Došao sam da se uvjerim kako funkcionišu ovdašnji Rotari klubovi i kako realizuju svoje humanitarne projekte, posebno one u lokalnim zajednicama, kako bi poboljšali život ljudi. Kroz svojih osam avenija djelovanja bavimo se: održavanjem mira u svijetu i rješavanjem konflikata, zdravljem majki i dece, obezbjeđivanjem čiste vode, opismenjavanjem, ekonomskim razvojem lokalnih zajednica, prevencijom i sprečavanjem bolesti i ekologijom. Ove godine imamo i poseban fokus na mentalno zdravlje. Prepoznali smo da je metalno zdravlje u svijetu pred izazovima i da treba unaprijediti institucije za njegu metalnog zdravlja,“, naveo je Mclnally.
Guverner Rotari Distrikta 2483 Srbija i Crna Gora Aleksandar Radojičić je naglasio da je najveći broj projekata usmjeren na obrazovanje mladih, međunarodnu saradnju i promociju mira, kao i na zdravstvenu prvenciju.
„Stalni fokus će biti i na mentalnom zdravlju, osnaživanju žena, kao i na podršci jednakosti različitosti i inkluziji. To svakako dodatno osvjetljava naš rotarijanski put i obavezuje na savjestan, odgovoran i požrtvovan rad koji će uvijek biti usmjeren ka stvaranju pravih vrijednosti i pružanja pomoći tamo gde je potrebna, jer vrijeme u kome živimo je vrlo izazovno“, kazao je Radojičić.
Na kraju posjete, predsjednik Rotari Internacionale Mekineli je bio gost Radio Televizije Srbije,
gdje je dao kratak interviju o radu Rotarija u svijetu i utiscima o posjeti Rotari Distriktu Srbija i Crna Gora.
Brodski promet kroz Suecki kanal smanjio se u januaru za 42 posto u odnosu na najprometniji mjesec u 2023. godini zbog učestalih napada na brodove u Crvenom moru, objavio je UNCTAD.
Kroz Suec je u januaru prošlo 1.338 brodova, navodi UNCTAD, za 42 posto manje nego u maju, prenosi Hina.
Isti postotni pad bilježio je i promet kroz Panamski kanal zbog suše koja je snizila nivo vode, ističu, napominjući ipak da se tranzit kroz Suecki kanal smanjivao pretežno u posljednja dva mjeseca dok se u Panamskom kanalu smanjuje već dvije godine.
Jemenski pokret Husi, odnosno Ansar Allah, napada brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru, zahtijevajući obustavu izraelskih vojnih operacija u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.
SAD i Britanija uzvratili su napadima na mete u Jemenu, a pokret je odgovorio uvrštavanjem na popis meta američkih i britanskih brodova.
Rizik od napada
Zbog rizika od napada brojni komercijalni brodovi sada zaobilaze Crveno more i plove oko Rta dobre nade, navodi UNCTAD, ističući da je do sredine februara na zaobilaznu rutu preusmjereno 586 kontejnerskih brodova, uz pad obim tereta u tranzitu kroz Suecki kanal za 82 posto.
U takvim su uvjetima prosječne vozarine u kontejnerskom prevozu na ruti Šangaj-Evropa na početku februara bile tri i po puta veće nego na početku decembra, navodi UNCTAD, uz veliku razliku među kategorijama robe. Najviše je poskupio prevoz potrošačkih i industrijskih dobara.
Lani je kroz Suecki kanal prošlo 22 posto robe koja se transportira od prodavača do kupaca morem, navodi UNCTAD, ističući da bi dugotrajni poremećaji u tranzitu, posebno u kontejnerskom prijevozu, mogli direktno ugroziti nabavne lance.
To bi moglo dovesti do kašnjenja pošiljki i većih troškova i raspiriti inflaciju, naglašavaju.
“Vozarine u kontejnerskom prevozu trenutno su otprilike upola niže od maksimuma u COVID krizi, ali povećanje logističkih troškova kroz duže vremensko razdoblje može potaknuti inflaciju, kao što je bio slučaj u razdoblju logističkih zastoja u 2021/2022”, ističu.
U okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti sinoć je u Poslovnom centru “Vukšić“ održan veliki maskenbal.
Ove godine prijavio se veliki broj fantastičnih pojedinačnih i grupnih maski tako da su i žiri i publika imali veoma težak zadatak da izaberu najbolje i najoriginalnije.
Fond nagrada iznosio je 3.800 eura
U kategoriji pojedinačnih maski, treće mjesto i 200 eura pripalo je maski pod nazivom VRIJEME JE ZA IGRU.
Vrijeme je za igru
Drugo mjesto i 300 eura osvojila je maska PEPELJUGA, a prvo mjesto i 500 eura – MANITE FUNGINE
Fungine
U kategoriji grupnih maski, treće mjesto i 500 eura osvojila je maska pod nazivom KARAMBOL karnevalske grupe MLADI FEŠTAĐUNI.
Karambol
Drugo mjesto u kategoriji grupnih maski i 700 eura osvojila je karnevalska grupa ZA DEŠPET sa maskom ZODIJAK.
Za dišpet
A što se tiče prvog mjesta, i publika i žiri glasali su jednako, pa je 900 eura od strane žirija i 800 eura od strane publike pripalo karnevalskoj grupi KARAMPANA sa maskom PEŠKARIJA.
Žiri koji je radio u sastavu: Bojan Usanović-predsjednik i članice: Vlasta Mandić, Mira Koh, Dušica Ivetić i Radmila Beća Radulović odlučio je da dodjeli i specijalne nagrade i to maskama KOTORSKI ORIĐINALI, SEX BOMBE i HOBOTNICA.
Žiri
Za dobar štimung na maskenbalu ove godine pobrinuli su se klapa ASA VOĆE i ANSAMBL TOĆ.
Karnevalske fešte završavaju 3.marta velikom karnevalskom povorkom, sudjenjem i spaljivanjem karnevala i koncertima VIS TETRA, ANSAMBLA TOĆ i CRVENE JABUKE.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Bronzani sponzor Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti je HYATT REGENCY KOTOR.
Prijatelji karnevala: Scala santa, Poslovni centar “Vukšić”, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Crnogorska plovidba, Kotorska suvenirnica, Labud tende, Authentic pub „Bandiera Medijski sponzori su: Radio televizija Crne Gore, Radio Kotor, portali: Boka News, Travel Montenegro, Share Montenegro, Kotor.info, Feral Bar.
