Umro povjesničar umjetnosti, akademik Radoslav Tomić

0
Umro povjesničar umjetnosti, akademik Radoslav Tomić
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News

Hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Radoslav Tomić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) umro je u nedjelju u Splitu u 68. godini u Splitu, saopštilo je u ponedjeljak HAZU.



Akademik Tomić je bio veliki zaljubljenik u Boku Kotorsku i poznavalac njene povijesti. Često je bio gost Kotorske biskupije i promovisao brojne knjige. Tako je prošle godine u katedrali Svetog Tripuna predstavio svoju knjigu “Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“.

Ranije knjigu “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana.

Radoslav Tomić rodio se 1957. godine u Splitu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982., magistrirao 1988. godine s temom Poljica prostor i spomenici, a doktorirao 1994. s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije.

Akademik Tomić usavršavao se u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Radio je kao kustos u Muzeju grada Splita od 1983. do 1986., od 1986. do 1998. radio je u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture kao konzervator savjetnik.

U Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu bio je zaposlen od 1998. godine. Predavao je Umjetnost baroka na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.

Predavao je i na sveučilištima u Zagrebu i Splitu. Od 2023. bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.

Akademik Radoslav Tomić bio je autor ili koautor brojnih knjiga, među kojima se izdvajaju: Barokni oltar i skulptura u Dalmaciji, Trogirska slikarska baština, Splitska slikarska baština, Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Slikarstvo, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Kiparstvo, Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Vrboska i njezine znamenitosti (urednik i koautor), Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku (koautor) i Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici.

Bio je autor ili koautor mnogih izložbi, među ostalim i izložbi 1000 godina hrvatske skulpture, Hrvati: vjera, kultura, umjetnost, Dominikanci u Hrvatskoj, Zagovori sv. Tripunu. Umjetnička baština Kotorske biskupije, Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Tizian Tintoretto Vernoese. Veliki slikari renesanse, Sveto i profane slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj, Umjetnine iz privatnih zbirki Srednje Dalmacije te Vlaho Bukovac.

Sudjelovao u uređenju Zbirke crkvene umjetnosti župne crkve u Omišu, Sutivanu na Braču, Splitu i Muzeja crkvene umjetnosti u Kotoru.

Uhapšen osumnjičeni za zelenaštvo u Budvi

0
Uhapšen osumnjičeni za zelenaštvo u Budvi
Zelenašenje – foto Boka News

Budvanska policija uhapsila je L.Š. (33) iz Budve, koji se potraživao zbog krivičnog djela zelenaštvo.

“Sumnjiči se da je L.Š. izvršio krivično djelo zelenaštvo na štetu jedne osobe, na način što je ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi ostvario protivpravnu imovinsku korist”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Za L.Š. je bila raspisana lokalna potraga od Odjeljenja bezbjednosti Budva, kao i nacionalna potjernica od Osnovnog suda u Kotoru.

On je lociran u mjestu Buljarica i lišen slobode.

Otvorena izložba grafika “Borba & Kontemplacija” 

0
Otvorena izložba grafika “Borba & Kontemplacija” 
Otvorena izložba grafika “Borba & Kontemplacija”

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve i organizacije Kulturvermettilung Steiermark iz Graca u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu u subotu 16.marta otvorena grupna izložba grafika „Borba i kontemplacija – Struggle and Contemplation“.

Na izložbi je predstavljeno 65 radova različitih grafičkih tehnika šest umjetnika iz Austrije, Irana i Ukrajine i to:

Lera Elur (1993), pseudonim umjetnice Valerije Lisenko, rođene u Mariupolu, Ukrajina, trenutno živi i radi u Grazu, Austrija.

Maryam Farhang (1983), rođena u Teheranu, Iran, trenutno živi i studira u Grazu, Austrija.

Margo Sarkisova (1997), rođena u Donjecku, Ukrajina, trenutno živi i radi u Grazu, Austrija.

Katharina Windisch (1997), živi i radi u Grazu, Austrija.

Josef Fürpaß (1960), živi i radi u Štajerskoj, Austrija.

Herwig Tollschein (1970), živi i radi u Štajerskoj, Austrija

U ime Ustanove obratila se direktorica mr Lucija Đurašković koja se osvrnula na dosadašnju saradnju sa organizacijom iz Graca i realizovana projekte, dok se u ime organizacije Kulturvermettilung Steiermark obratio Richard Edelsbrunner.

Izložbu je zvanično otvorila akademska grafičarka mr Jelena Jovančov čiji dio izlaganja prenosimo:

„Borba kontemplacija“ će pokušati da prikaže publici, samo mali dio onog što grafičke izražajne mogućnosti pružaju. Od raznovsnih grafičkih tehnika visoke, duboke i ravne štampe, ali i digitalne grafike koja jednako staje uz rame sa tradicionalnim metodama. Od grafičkog papira ručne izrade do savremenih tema; od motiva inspirisanih drevnim kulturama do aktuelnih problematika savremenog čovjeka; od ličnih i intimnih priča do univerzalno utemeljenih tematika; od procesa realizacije na matrici do finalnog grafičkog lista….“

Izložba će biti otvorena do 11.maja.

Sa “Vjevericom” do Pestingrada preko Krsca (FOTO)

Da biste uživali u čarima pogleda sa ovog vrha, potrebno je najprije da se konopima spustite preko litice sa sjeverozapadne strane do prevoja, a onda da se, povremeno i četvoronoške, popnete uz stjenovitu stranu, kojom, po legendi, caruje Vila Alkima

Koliko je lijep pogled na Bokokotorski zaliv sa Pestingrada, vrha na hiljadu metara visine iznad Kotora, imali su priliku da se uvjere planinari i planinarke koji su ove nedjelje (17. marta) po surovom kršu sa Krsca krenuli u pohod ovom kultnom mjestu.

Vjeverice – Pestingrad – Ljepota pogleda

Bio je to poseban doživljaj naročito za one koji su prvi put ispeli ovaj vrh, s obzirom na zahtjevnu dionicu prilikom spuštanja i uspona nadomak Pestingrada, kroz naizgled nepristupačne litice. Tako je bilo i za nekoliko učesnika/ca ture iz Budve, ujedno i članice/vi folklornog ansambla KC “Stara Budva”, koji su uz podršku iskusnijih planinara uspjeli da savladaju strah od visine I, na obostrano zadovoljstvo, pomoću sajli najprije siđu u podnožje Pestingrada, a potom se na isti način i vrate nazad.

Fantastičan pogled sa vrha ne ostavlja nikog ravnodušnim, naročito onaj sa litice koja “gleda” na jezgro Staroga grada, dok se maltene sa svakog kamena nudi specijalna vizura na neki od dijelova Zaliva duž poluostrva Vrmac, Dobrotu, Orahovac i dalje, ka pučini.

Vjeverice – Pestingrad

Ova dionica u samo 200 metara nadmorske visine razlike od Njeguša do Pestingrada, u samo tri kilometra u jednom pravcu, nudi raznovrsnost konfiguracije terena, kamenitu stazu prošaranu mahovinom kroz malu šumicu, surovi krš koji izaziva strahopoštovanje, kao i ljepotu istorijske arhitekture- crnogorske kasarne, starinske bistijerne, prirodne vrtače nekad korišćene za zasade. Na starom gumnu Prorokovića u Njegušima okupljeni ukrug, potsjetili su se kako su nekada ljudi u zajednici uz razgovore oči-u oči razvijali kolektivitet, dijeleći hranu i piće.

Pestingrad je, po predanju, dobio naziv kao skrovište za stanovništvo u vrijeme velikih pošasti kuge, kolere u Srednjem vijeku. Važi i kao mjesto u kome stoluje Vila Alkima, zaštitnica Kotora.

Staza od Krsca je lakši način za izlazak na Pestingrad. Postoji i “vertikala” sa nulte do hiljadite tačke visine, koja zahtijeva veću spremnost, stabilnije vremenske prilike i toplije dane, a to planinari PK “Vjeverica” imaju na umu, s obzirom da se jedino iz perspektive rute Kotor-Pestingrad mogu vidjeti prirodni fenomeni kao što su “Vilina pećina” i “Vilina vrata”.

Na ovom linku https://youtu.be/nMDLcr2cpsQ?si=kou737XQaabeL3Zr možete pogledati video Tonija Pejića sa ture Krstac-Pestingrad.

/M.D.P./

Vladina komisija danas u posjeti Institutu Igalo – Štrajk poslednja linija odbrane Instituta

0
Vladina komisija danas u posjeti Institutu Igalo – Štrajk poslednja linija odbrane Instituta
Institut Igalo-druga-faza

Vladina komisija za rešavanje statusa Instituta “Dr Simo Milošević” danas će boraviti u posjeti ovoj zdravstvenoj instituciji čiji se zaposleni spremaju za štrajk jer im se duguju tri plate. Vladinu delegaciju predvodiće ministar Vojislav Šimun i predsjednik komisije Srđan Pavićević.

Vladina komisija ranije je najavila da čine sve što je u njihovoj moći da nađu rješenje za prvi korak za spas Instituta “Igalo”.

Oni su istakli da bi najbrže rješenje za Institut bilo da se postigne dogovor sa stečajnom Agencijom iz Beograda oko vraćanja duga. Jer, novac koji je namijenjen Institutu “Igalo” postoji, ali nema načina da se on prebaci, osim ako se ne postigne dogovor da Agencija deblokira račun pod određenim uslovima.

Predsjednica Sindikata ustanove Marija Obradović istakla je da će nakon posjete zaposleni znati kakva će biti sudbina Instituta, te da oni nisu željeli štrajk.

– Sindikat će početi sa štrajkom 25. marta i biće po principu minimalnog procesa rada, te će podrazumijevati obustavu daljeg prijema pacijenata sem dječijeg odjeljenja, kao i rad sa pacijentima koji se u toku štrajka zateknu u Institutu. Ukoliko Vlada nađe rešenje, naravno da ćemo odustati od štrajka. Mi se kao zdravstveni radnici i nadamo da će Vlada naći rešenje u narednih sedam dana, prvenstveno da se isplate zaostale zarade, te da se riješi problem Jugobanke. Ukoliko do toga dođe, mi ćemo sa zadovoljstvom odustati od štrajka, jer ni nama ni pacijentima nije u interesu štrajk. Ipak, to je nužna mjera koju moramo da primijenimo u ovoj situaciji – kazala je Obradović.

Štrajk svih zaposlenih najavljen je za 25. mart, a prethodne sedmice sektor ugostiteljstva je započeo sa obustavom rada, odnosno skratili su vrijeme usluživanja obroka pacijentima i ukinuli su pružanje jednog od dva predviđena obroka. Ugostiteljski sektor je poručio Vladi da im je dosta njene dinamike i ispraznih izjava “Institut svima važan”.

Groblje brodova kod Palagruže – Doslovno leže jedan na drugome

0
Groblje brodova kod Palagruže – Doslovno leže jedan na drugome
Olupine – Palagruža- Foto: HRT / Screenshot

Pokraj Palagruže u samo nekoliko desetaka metara i blizu površine nalazi se pravo groblje brodova – još od pradavnih vremena.

– Fascinantno je kada 4 milje istočno od našeg zadnjeg otoka Palagruže možete zaroniti u podmorje i kad, ne kao podmorski arheolog, već kao turist, uronite u to plavetnilo i naiđete na ostatke brodova koji su jedan na drugome položeni i drijemaju na morskom dnu – govori za HRT prof. dr. Neven Šerić, Ekonomski fakultet u Splitu.

– Osim vrlo lijepih grebena koji su dostupni pogledu s površine, imamo i određeni broj potopljenih brodova odnosno olupina koje su potopljene  pa onda tako privlače pozornost kupača koji slučajno ili namjerno dolaze baš do tih olupina. Nekoliko je lokacija na Jadranu gdje su potopljeni brodovi koji danas mogu biti vrlo atraktivni za podmorsko razgledavanje i to s površine – govori podvodni fotograf i autor knjige Potonulo blago Jadrana, Danijel Frka.

Takva je, primjerice, olupina motornog broda Michelle kod Velog rata na Dugom otoku ili njemačkog desantnog broda u uvali Zavratnice nedaleko Jablanca u Velebitskom kanalu.

– Tamo na jednoj lokaciji je odbačeno sidro od nekoliko tona. To su nekakve specifičnosti koje je teško doživjeti u globalnim okvirima. Šteta je što se kod nas više ne priča o takvim mjestima i što nisu adekvatno predstavljena kao resurs za razvoj specijaliziranih turističkih proizvoda – govori Šerić.

Međutim, Jadran bi mogao postati još atraktivnija destinacija za ronjenje ako bismo počeli primjenjivati praksu nekih europskih zemalja.

– A to je namjerno potapljanje brodova kako bi oni postali podmorske atrakcije. Ne mislim samo na brodove, čak se potapaju i zrakoplovi, tenkovi i druga tehnika koja pod vodom izgleda drugačije i, naravno, privlači neku svoju publiku – ističe Frka.

Zbog svoje čistoće i bistrine, ali i dostupnosti podmorskih atrakcija, Jadran je itekako privlačan i, nazovimo ih, običnim turistima.

– Zbog toga što on ima veliku i lijepu raznolikost u plitkim dijelovima našeg mora, on je privlačan i za ljude koji samo s maskom, perajama i dihalicom traže neke svoje podmorske avanture – govori Frka.

Primorac bolji od Vukova – ovjeral plasmana u Premier ligi

0
Primorac bolji od Vukova – ovjeral plasmana u Premier ligi
VK Primorac

Vaterpolisti Primorca pobjedom su okončali nastup u Regionalnoj A1 ligi, pošto su u gostima bili bolji od ekipe Vukova 17-11 i od naredne sezone igraće u Premier ligi, nakon jednogodišnje pauze.

Po četvrtinama 3-4,3-3,4-5 i 1-5.

Najefikasniji u timu Vjekoslava Paskovića bio je Marko Mršić sa sedam golova,po tri su dali Nemanja Vico i Balša Vučković,a po jedan Draško Brguljan,Nikola Marković,Petar Ćetković i Đorđije Stanojević.

U sastavu Vukova najbolji je bio Dušan Trtović sa četiri pogotka.

Predstava “Mislim da treba da razgovaramo” u Tivtu

0
Predstava “Mislim da treba da razgovaramo” u Tivtu
PLAKAT

Predstava “Mislim da treba da razgovaramo”, za koju je po motivima djela Ingmara Bergmana tekst napisala Dragana Tripković, a režirao Danilo Marunović, biće izvedena danas, ponedjeljak 18. mart u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

Ovaj komad Gradskog pozorišta iz Podgorice inspirisan je evropskim klasikom, ali su ga spisateljica Dragana Tripković i reditelj Danilo Marunović načinili vrlo naški prepoznatljivim. Glavni argument je glumački ansambl koji igra na način novog spontanog pozorišta brišući granice između teatra i života – izjavio je direktor Gradskog pozorišta Podgorica Stevan Koprivica.

Predstava govori o ljudskosti, intimi i smislu života. Nijedan Al bot ne može da utvrdi tačan broj ljudi koji su pronašli smisao. Ova predstava pruža otpor otuđenju, odljuđenju i ide u susret potrebi da se ispliva sa dna digitalnog bazena, gdje je čovjek najmanja jedinica mjere – kazala je Dragana Tripković.

Reditelj Danilo Marunonvić osvrće se na ljubavnu priču para kroz vrijeme, godine bivstvovanja i na ključ propasti porodice:

–  Jeste li primjetili da svaka porodica miriše drugačije? A sve počne jednim zaljubljivanjem. Jednim stanjem, poput emotivne gripe. Strast. Još strasti. I još. Pa prođe, i odraste u ljubav. Pa se iz ljubavi desi dijete. Ili djeca. Pa dijete dobije gripu, a strast zamjeni zabrinutost. Požudu počinju da dave boginje, zauške. Ipak, sve porodice mirišu drugačije. Sve se sruši jednom rečenicom. Obično to bude: „Mislim da treba da razgovaramo“.

U predstavi igraju: Milivoje Obradović, Vanja Jovićević, Miloš Pejović, Jelena Nenezić, Ivona Čović-Jaćimović i Pavle Popović.

Scenografiju potpisuje Smiljka Šeparović-Radonjić, kostimografiju je uradila Adrijana Pajić, a izbor muzike Danilo Marunović.

Ulaznice po cijeni od 7€ mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu Tivat radnim danima od 10.00h – 13.00h, 30min prije filmskih projekcija, 2h prije predstave, kao i putem fakture u dogovoru sa službenicom blagajne pozivom na broj +382 69 342 799.

Porazni rezultati uzorkovanja: U Hrvatskoj se pije podosta lažnog vina

0
Porazni rezultati uzorkovanja: U Hrvatskoj se pije podosta lažnog vina
vino

Državni inspektorat u posljednjih godinu dana uzorkovao je 72 vina iz uvoza, a 24 uzorka poslana su na analizu kako bi se utvrdilo je li vino krivotvoreno.

Rezultati su pokazali da su u pet uzoraka prisutni voda i šećer koji ne potječe iz grožđa. Udruženje vinara, uvjereno da na tržištu ima i krivotvorenih domaćih vina, sumnjive primjerke dalo je na analizu. Rezultati su porazni.

Zbog sumnje da krivotvorenje domaćih vina nije iznimka, nego uhodani posao, organizacija domaćih vinara dala je sedam primjeraka jeftinih vina na analizu. Čak njih šest bilo je krivotvoreno.

– Ono što je analiza pokazala, dodaje se etilni alkohol da se stvori ta razina alkohola koja je nužna, da bi se dobila aromatika u punom smislu. Dodaju se i kiseline koje je još teže utvrditi zato smo i utvrdili to sve jer radi se o organiziranoj djelatnosti kojima se bavi jedan set tvrtki, otkrio je za HRT Tomislav Panenić, predsjednik regionalne organizacije vinara i vinograda Graševina Croatica.

U Državnom inspektoratu ističu da ta analiza može poslužiti samo kao povod za provođenje inspekcijskog nadzora jer riječ je o neformalnom uzimanju uzoraka.

Ministarstvo poljoprivrede ipak poručuje da su postupci u tijeku te da će, utvrdi li se to službenim analizama, tvrtke odgovarati.

– Oni će prekršajno, odnosno kazneno odgovarati kad se meritornim analizama ovlaštenih laboratorija i postupcima Državnog inspektorata podnesu prijave, kazao je Juraj Orenda, voditelj Službe za vinarstvo i uređenje tržišta iz Ministarstva poljoprivrede.

Krivotvorena vina ne zadovoljavaju minimalne standarde kvalitete, a prodaju se po cijeni ispod realnih troškova proizvodnje, tvrde vinari.

Time se narušava tržište i zavaravaju potrošači, kojima je nemoguće prepoznati krivotvorinu.

-Prosječan potrošač, kao i nitko od nas, ne može reći – ovo vino je patvoreno, a ono nije. Neki parametri u organoparaleptičnom smislu mogu naslutiti da je bilo možda nekih manipulacija, istaknuo je Bernard Kozina iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

– Ima patvorenih vina na tržištu, to je opšte saznanje dugi niz godina, ali nema ih u velikom broju i ona se nalaze u zoni najjeftinijh vina. Tu su cijene toliko niske da vinari ne mogu proizvesti vino po takvim cijenama, rekao je stručnjak za vina Saša Špiranec.

Uz troškove vezane uz proizvodnju vina, ambalažu i opremanje boce,vinari poručuju da nemoguće dobiti kvalitetan proizvod po niskoj cijeni.

Putin uvjerljivo pobijedio na ruskim predsjedničkim izborima

0
Putin uvjerljivo pobijedio na ruskim predsjedničkim izborima
Vladimir Putin prilikom obraćanja pripadnicima vojnih jedinica
Foto: Sergei Guneev / Reuters

Predsjednik Vladimir Putin osvojio je rekordnih 88% glasova na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Rusiji, pokazale su izlazne ankete i prvi službeni rezultati, čime je učvrstio svoju vlast, iako su tisuće protivnika organizirale simbolične podnevne prosvjede na biračkim mjestima.

Prvi rezultati pokazuju da je Putin, koji je došao na vlast 1999., lako osvojio novi šestogodišnji mandat koji bi mu omogućio da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.

Putin je osvojio 87,8% glasova, što je najviši rezultat ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije, pokazala je izlazna anketa FOM-a. Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) također je objavio da je Putin osvojio preko 87%. Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete tačne.

Izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata naredivši invaziju na Ukrajinu. On to opisuje kao “specijalnu vojnu operaciju”.

Rat je obilježio trodnevne izbore: Ukrajina je u više navrata napadala rafinerije nafte u Rusiji, granatirala ruske regije i pokušavala probiti ruske granice posredničkim snagama – potez koji je Putin rekao da neće ostati nekažnjen.

Dok Putinov reizbor nije dvojben s obzirom na njegovu kontrolu nad Rusijom i nepostojanje bilo kakvih pravih izazivača, bivši KGB-ov špijun želio je pokazati da ima ogromnu potporu Rusa. Nekoliko sati prije zatvaranja birališta, odaziv u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67,5%.

Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je prošlog mjeseca umro u zatvoru na Arktiku, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed “U podne protiv Putina” kako bi pokazali svoje neslaganje protiv vođe kojeg smatraju korumpiranim autokratom.

Nije bilo neovisnih podataka o tome koliko je od 114 milijuna ruskih birača sudjelovalo u oporbenim prosvjedima, usred iznimno strogih mjera osiguranja u koje su uključeni deseci tisuća policajaca i sigurnosnih službenika.

Dok se u Moskvi priprema pozornica za još jedno Putinovo slavlje i 10. godišnjicu aneksije Krima, na biralištima su i protivnici njegova režima. Dugački redovi na biračkim mjestima diljem Rusije, akcijom pod nazivom “Podne protiv Putina” iskazali su svoj otpor. I to na poziv Julije Navaljne koja je stigla među glasače ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu.

Na izborima će predsjednik Vladimir Putin (71), koji je dominira ruskom politikom gotovo četvrt stoljeća, nesumnjivo je osvojio još jedan šestogodišnji mandat do 2030. godine.

Kremlj je organizirao glasanje na takav način da pokaže navodno visoku razinu povjerenja stanovništva u Putina i podršku njegovom ratu protiv Ukrajine.

Prema neovisnim stručnjacima za izborno pravo u Rusiji i inozemstvu, uvjeti nisu ni slobodni ni pošteni: oporba je isključena, a tri odobrena protukandidata smatraju se lojalnima Kremlju.

Brojna izvješća pokazuju da se na Ruse radi pritisak da izađu na izbore jer Kremlj želi što veći odaziv.

Još u subotu popodne središnje izborno povjerenstvo izvijestilo je da je više od pola od oko 114 milijuna birača s pravom glasa već glasalo.