Vaterpolo reprezentacija Crne Gore nema pravo nikome da prijeti, ali ima pravo da se nada da protiv svih rivala u grupi može da igra egal mečeve, kazao je selektor Vladimir Gojković.
On je komentarisao žrijeb za vaterpolo turnir na Olimpijskim igrama u Parizu, koji je Crnu Goru svrstao u A grupu sa Italijom, Hrvatskom, Rumunijom, Grčkom i selekcijom Sjedinjenih Američkih Država.
Gojković je kazao da će to biti izuzetno jak olimpijski turnir, navodeći da nije bilo mnogo prostora da se bira.
“Prošli bismo bolje da smo dobili Australiju umjesto SAD, koje su pokazale da su bolje u ovom momentu. Sve ostale su ekipe vrhunskog nivoa. U grupi smo sa Hrvatskom i Italijom, finalistima Svjetskog prvenstva. Imamo dosta vremena da se pripremimo”, rekao je Gojković.
Rivali u B grupi biće Španija, Mađarska, Srbija, Australija, Japan i domaćin Francuska.
Crna Gora je nastup na Olimpijskim igrama obezbiejdila plasmanom u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Dohi.
Vaterpolo olimpijski turnir na programu je od 28. jula do 11. avgusta, kada će biti odigrano finale.
Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskog prvaka u Dohi, u finalu je svladala Italiju sa 15-13 (2-3, 3-2, 3-2, 3-4; 4-2) nakon peteraca.
Najefikasniji u sastavu Hrvatske bio je Konstantin Harkov s četiri gola, Jerko Marinić Kragić je dodao tri, Rino Burić dva, a Josip Vrlić i Matias Biljaka po jedan, dok je za Italiju Andrea Fondelli zabio pet pogodaka, po dva su dodali Francesco Di Fulvio i Nicholas Presciutti, a po jedan Luca Marziali i Francesco Condemi.
Za Hrvatsku je ovo treći naslov svjetskog prvaka, nakon Melbournea 2007. i Budimpešte 2017.
Broncu je osvojila Španjolska koja je u susretu za treće mjesto svladala Francusku sa 14-10.
Fešta od mimoze, ribe i vina - foto Miloš Samardžić
1 od 11
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Berba mimoze – fešta od mimoze, ribe i vina okupila je danas duž hercegnovske rivijere preko 35 000 gostiju iz gradova Crne Gore i regiona, prevazišla očekivanja i donijela izuzetno dobru zabavu. Posjetioci tradicionalno najpopularnije svečanosti Praznika mimoze, uživali su uz more u mediteranskoj muzici i kulturno umjetničkom programu, po sunčanom danu i proljetnjih 17 stepeni.
Rijeka gostiju pratila je svečani defile mažoretki, trombonjera, Gradske muzike HN, Mjesne muzike Đenović i Maškara koji se od Kumbora kretao ka Đenoviću, gdje je nastupao bend Trio Mare, a potom i do Baošića gdje su za odličnu atmosferu bili zaduženi klapa Stari kapetan i bend Trio gušt.
Predsjednik Mjesne zajednice Baošići, Đuro Cvjetković ističe da su zadovoljni i domaćini i gosti, a kako bi sve njih spremno dočekali, pripremili su za 30-50% više posluženja.
„Baošići su danas prepuni, što pokazuje ispunjenost smještajnih kapaciteta. Na 12 vatri smo pržili ribu, imamo 1500 kilograma ribe, kao nikada do sada, duplirali smo mimozu u odnosu na prethodne godine pa je podijeljeno oko 350 kilograma, imamo tradicionalne sponzore vina i piva – od Plantaža smo dobili 200 litara, mi smo kupili dodatnih 500, a od Nikšićke pivare smo dobili i 1300 litara piva“, kazao je Cvjetković.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić je potvrdio da 55. Praznik mimoze obara rekorde, ali i da ispunjava ono što se očekivalo – danas na rivijeri 35 000 gostiju.
„Veliki je broj gostiju iz naših gradova prijatelja i pobratima, gradova iz Crne Gore i regiona, tu su i ambasadori i predstavnici diplomatskog kora iz različitih država… To sve potvrđuje da se svi oni vrlo rado odazovu našem pozivu i zaista su puni pozitivnih utisaka kako i na koji način se ove godine Praznik organizovao“, kazao je predsjednik Katić. U pogledu turističke sezone, on je dodao i da „ako se po jutru dan poznaje, možemo očekivati rekordnu godinu“.
Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimir Martinović ističe da se Praznik mimoze pokazao kao veličanstven događaj koji je važan ne samo za Herceg Novi i lokalnu turističku privredu, već i kompletnu Crnu Goru, jer je putokaz kako lokalne samouprave mogu dati svoj doprinos i organizovati događaje koji će dovesti brojne goste iz regiona.
Fešta od mimoze, ribe i vina
„Znamo da se sinoć u Herceg Novom tražio krevet više, što dovoljno govori o tome da je lokalna samouprava na čelu sa predsjednikom Katićem zaista odradila odličan posao i ova manifestacija je na ponos ne samo Herceg Novom, već i cijeloj Crnoj Gori. Naravno, kao resorno ministarstvo i kao Vlada, uvijek ćemo se truditi da doprinosimo ovakvim i sličnim manifestacijama i stvarima gdje možemo konstruktivno da utičemo. Herceg Novi je prepoznao da želi da mu sezona traje ne samo u ljetnim mjesecima, već tokom cijele godine i zato upućujem sve pohvale na račun organizatora“, kazao je Martinović.
Ambasador Sjeverne Makedonije, prof. dr Zećir Ramčilović je u Herceg Novom i na Prazniku mimoze drugi put, a posebno ističe pozitivnu energiju i gostoprimstvo Novljana.
„Ovo je stvarno prelijepo i sama tradicija Praznika prevazilazi nacionalni i regionalni značaj. Tu je i naša delegacija iz Bitolja, koji je Herceg Novom pobratimski grad, a na Salonu vina imamo i jednu vinariju. Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Herceg Novi ovako spajaju ljude i šire lijepu i pozitivnu energiju“, istakao je Ramčilović.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić nije krio zadovoljstvo posjetom programima Praznika mimoze.
„Utisci su zaista izvanredni i potvrdilo se ono što smo na kraju krajeva i znali: organizatori jedne ovakve manifestacije su sjajan tim koji krasi sjajna energija. Zato 55. Praznik mimoze izgleda ovako božanstveno. Po broju posjetilaca se može vidjeti da će i ove godine biti pun pogodak i ja sam siguran da će svi koji posjete manifestaciju uživati u zaista bogatom sadržaju koji je pripremljen“, kazao je predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić i naglasio da je ponosan na činjenicu da su Opštine Herceg Novi i GO Zvezdara potpisale Sporazum o saradnji i bratimljenju, što pokazuje da je saradnja moguća u raznim vidovima – turizmu, sportu, kulturi, obrazovanju i zdravstvu.
Zamjenica načelnika Foče, Vesna Rašević istakla je odličnu saradnju sa Herceg Novim.
„Ovdje se osjećam sjajno kao i svaki put kada dođem. Saradnja je intezivirana nakon našeg bratimljenja na svakom nivou”, kazala je Rašević.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Svečanosti su prisustvovali i ambasadori SAD, Rumunije, Ruske federacije, NR Kine, Mađarske, Rumunije, Turske, Bugarska, Srbije i Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić, kao i delegacije više od 15 gradova prijatelja i pobratima Herceg Novog.
Organizatori 55. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva - foto Luka Bošković / APSS Institut
1 od 5
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni
U okviru internacionalnog projekta pod nazivom “The New Temporality“ u prostoru Fondacije Mies van der Rohe u Barseloni otvorena je izožba “Na plaži” (“At the Beach”), APSS Instituta iz Podgorice. Centralna tema izložbe je uticaj čovjeka na okolinu, sa fokusom na Jadransko more, te ispitivanje mogućnosti reuse metode za nekadašnju vojnu infrastrukturu unutar Bokokotorskog zaliva.
Izložba je rezultat projekta, podržanog od strane Evropske unije kroz program Kreativna Evropa, koji je započet 2023. godine na renomiranom Arhitektonskom fakultetu Tehnološkog univerziteta u Karlsrueu (KIT). Nakon toga, projekat je nastavljen APSS proljećnom školom u Bokokotorskom zalivu, a kulminira izložbom u Barseloni u paviljonu Fondacije Mies van der Rohe u Barseloni, koja nosi ime čuvenog arhitekte, jednog od pionira moderne arhitekture.
Na čelu sa kustosima Dijanom Vučinić i Anom Dobrašinović, izložbu je stvarao tim koji čine APSS Institut, kompanija DVARP i studenti sa KIT-a.
Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni
„Već duži vremenski period istražujemo Jadran generalno i jedinstveni prostor luštičkog poluostrva, njegove okoline i nasljeđa, detaljno. Tražili smo skrivene narative, istraživali biljne i životinjske vrste zastupljene na poluostrvu, proučavali infrastrukturu i uticaj čovjeka na okolinu. Prolazili smo kroz ovaj proces kako bismo shvatili na koji način percipiramo “privremeno” u arhitekturi i prostoru, kako ga karakterišemo, te kako se ono mijenja kroz vrijeme i iz privremenog postaje trajno. Naše istraživanje je pokazalo da mnogi aspekti koje smatramo “privremenim” su u stvari nepromjenjiva stanja, te da iako more posmatramo kao potpuno prirodan resurs, uticaj čovjeka na njega je značajan. Sama izložba pokazuje veličinu i intenzitet tog uticaja,” istakli su iz tima izložbe.
U toku semestralnog rada, master studenti na KIT-u pod mentorstvom Dijane Vučinić razvijali su scenarije ponovne upotrebe nekadašnje vojne infrastrukture unutar Bokokotorskog zaliva, posebno fokusirani na tunele za podmornice koji se nalaze na poluostrvu Luštica. To istraživanje nastavili su na proljećnoj školi APSS u maju prošle godine, na kojoj su istraživali narative, scenarija, proučavali lokacije, da bi po povratku na KIT razvili konkretne prijedloge za rehabilitaciju tunela i njihovu ponovnu upotrebu. U okviru istraživanja proučavane su strateške pozicije na Jadranu, te kako su se one mijenjale kroz istoriju – od nekadašnjih vojnih, do danas kada se tiču infrastrukture, energetike, zaštite prirode i slično.
“Kreirali smo sedam mapa koje pokazuju nasljeđe na obali mora – od olupina brodova i aviona koje se nalaze u moru, preko energetskih kablova koji spajaju zemlje na Jadranu, vjetroelektrana, do vojne infrastrukture. Sve to je transponovano u instalaciju koja se nalazi u plitkom bazenu ispred paviljona Fondacije Mies van der Rohe. Ona podrazumijeva 200 školjki koje sadrže QR kodove koji vode do informacija o intervencijama u moru i podmorju, koje mi zapravo nikada ne vidimo posmatrajući more, a koje su sastavni dio njega,” ističu iz tima izložbe.
Istraživanje u okviru “The New Temporality” projekta nastaviće se i tokom ove i naredne godine, a fokus će osim Jadrana biti i na Skadarskom jezeru. Krajnji proizvod projekta biće Novi Atlas Jadrana sa serijom mapa u izdanju APSS Instituta.
“The New Temporality” je projekat podržan od strane Evropske unije, kroz program Kreativna Evropa, a projektni tim, osim APSS Instituta čine sljedeće evropske institucije i organizacije: Fondacija Mies van der Rohe, Univerzitet Barleti u Tirani, Tbilisi bijenale arhitekture, berlinska Koopera, Paviljon kulture Kijev, Trans-Media Akademija Hellerau iz Drezdena i Trijenale arhitekture u Lisabonu. Projekat ima za cilj jačanje spona arhitektonskog nasljeđa širom kontinenta, dokumentovanje, istraživanje i evaluiranje zajedničkih privremenih prostora, te preispitivanje pojmova trajnosti i stabilnosti povezanih sa prostornom dimenzijom arhitekture.
Izložba traje od 17. do 20. februara, a svi zainteresovani više informacija o izložbi i mapiranim lokacijama mogu dobiti na veb stranici: www.discoveradriatic.me.
Posjetioci mogu da na Brajevom pismu, uz audio zapis dostupan preko QR koda., kroz dodir reljefnih crteža u 2D štampi, dožive ljepotu 15 predmeta iz pet crnogorskih muzeja
Osobe “trećeg doba” i poslenice Opštine Kotor, koje se bave pravima starih, nemoćnih i osoba sa invaliditetom, zajedno su uživale u postavci izložbe “Dodir nasljeđa – Heritage touch”, koja je otvorena u prostorijama Dnevnog boravka za odrasla i starija lica i lica sa invaliditetom u Rakitama. Oni su imali priliku da pogledaju reprezentativne eksponate iz pet muzeja Crne Gore- Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, Zavičajnog muzeja Pljevalja, JU Muzej i galerija Tivat, Zavičajnog muzeja Nikšića i OJU Muzeji Kotor, da pročitaju najvažnije informacije o njima, sa posebnim reljefnim crtežom istih (2D štampa) uz tekst na Brajevom pismu, a pored toga, obezbijeđen je i audio zapis, dostupan preko QR koda. Svaki muzej zastupljen je sa po tri predmeta, a iz Kotora to su: Grb porodice Buća, lik Hipnosa sa mozaika u Risnu i bista Domicijana iz Lapidarijuma u crkvi sv. Mihovila. Postavka je ostvarena u saradnji sa Muzejskim društvom, Bibliotekom za slijepe Crne Gore i asocijacijom Balkan Museum Network.
– Izložba je zanimljiva, lijepo se osjećam u ovom prostoru i u ovom društvu, iako sam prvi put ovdje. Osoblje Dnevnog boravka je jako ljubazno, a takođe I gerontodomaćica koja dolazi kod mene da mi pomaže u domu. Nemam nikakve primjedbe, kaže gospođa Ana Ćosić iz Dobrote, korisnica usluga Geronto-programa, koji je organizovala Opština.
Ana Ćosić uživala u postavci
-Ova izložba namijenjena je osobama sa oštećenjem vida, koje su nažalost, marginalizovane u afirmaciji kulturnog nasljeđa Kotora i Crne Gore. Opština Kotor je veoma rado prihvatila da izložba bude predstavljena u našem gradu, a za mjesto izlaganja namjerno smo izabrali ovaj prostor u kome se, u saradnji sa JU Dom starih “Grabovac”, otvorio lijep i sadržajan prostor za starija lica i osobe sa invaliditetom, kazala je Tatijana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, koja je otvorila izložbu uz podršku Katarine Ćoso, socijalne radnice Dnevnog boravka, Milice Tomović, Tijane Petrović i Ane Marije Brajković (predsjednica Savjeta za prava OSI) iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.
U saradnji sa Domom starih „Grabovac“ u Risnu Opština ostvaruje odličnu saradnju, čiji su rezultati brojni programi za stara lica- od gerontoprograma, preko fizioterapije, do najnovijeg namijenjenog osobama sa demencijom.
Atmosfera na otvaranju izložbe
-Zajedno realizujemo geronto program čiji su korisnici veoma zadovoljni uslugom. Pokrećemo i uslugu koja se odnosi na osobe sa demencijom i njihove porodice, koja pruža i mogućnost njihovog prevoza od mjesta stanovanja do Doma starih, gdje će provoditi svoje dane uz stručnu pomoć zaposlenih u toj ustanovi. Trudićemo se i dalje da poboljšamo položaj osoba treće životne dobi, kako bi se što manje osjećali izopštenima iz društvenih tokova. Osjećaju se pomaci u poboljšanju života osoba sa invaliditetom u Kotoru, kada je u pitanju pristup javnim ustanovama gdje god je to moguće. Takođe, trudimo se da poboljšamo uslove za rekreaciju u saradnji sa Gradskim bazenom “Zoran Džimi Gopčević”, a otvoreni smao za sve predloge, sugestije i ideje, ističe Kriještorac.
Zainteresovani imaju priliku da izložbu u prostoru Dnevnog boravka pogledaju do srijede, 21. februara, radnim danima od 7 do 15 sati.
Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Inovacionom radnom grupom “Održivi i zdravstveni turizam’’, organizovala sjednicu Koordinacionog odbora zdravstvenog turizmaU fokusu rada bili su potencijali i izazovi razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori sa fokusom na Boku, kao i informacija o izradi Programa za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”.
Sjednicu je vodila predsjednica dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.
U uvodnom izlaganju, dr Delić je istakla da raduje uspjeh određivanja zdravstvenog turizma kao jednog od prioriteta pametne specijalizacije, budući da on bilježi ogroman porast proteklih godina i postaje vitalan za mnoge ljude.
“Zdravstveni turizam je oduvijek postojao u sklopu medicinskog, ali zadnjih 15 godina doživljava svoj procvat. Zato moramo ujediniti naše snage i shvatiti da Crna Gora mora proširiti svoj turistički proizvod na cjelokupnu godinu, jer ima mnogo toga da ponudi”, poručila je ona.
Prema njenim riječima, Crna Gora ima ogroman potencijal da postane cjelogodišnja destinacija, uz promociju zdravstvenog, kongresnog, kulturnog i komplementarnog turizma, ali ističe da je neophodno ojačati sveukupnu infrastrukturu i zajedničkim radom doprinijeti ostvarivanju punog potencijala ovih vidova turizma.
“Od izuzetne je važnosti da napravimo Program zdravstvenog turizma sa akcionim planom, uočimo sve slabosti i krenemo u njihovo rješavanje, jer imamo uslove i prostora, samo treba da osposobimo mjesta “, istakla je dr Delić, apostrofirajući važnost Instituta Igalo kao kamena temeljca i začetnika zdravstvenog turizma.
Ona je takođe ukazala na ekspoze premijera Vlade, u kome se ističe da je jedan od ciljeva 44. Vlade da Crna Gora, koristeći svoje prirodne i ljudske resurse, izgradi imidž posebne destinacije zdravstvenog turizma u kojem će se na bazi inovativnosti i kompetitivnosti kreirati posebne usluge.
Foto PKCG
Kako se u njemu navodi, Crna Gora sa svojom geografskom pozicijom, brojnim prirodnim turističkim atrakcijama, bogatom kulturnom baštinom i razvijenom ponudom u segmentu rehabilitacije, stomatologije, estetske hirurgije i drugih grana medicine, posjeduje sve uslove da postane međunarodno prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.
“Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i ostalim resornim ministarstvima i NTO, moraju zajednički raditi na uspostavljanju ponude i promocije ovog vida turizma, koji ne zavisi od ljeta, već znanja i onog što posjedujemo”, dodala je.
Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanka Cerović saglasna je sa značajem zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te ukazala na to da je Vlada izuzetno svjesna potencijala koji on ima.
Ona je istakla i potencijale kongresnog turizma, koji je jako lijepo zaživio na našim prostorima, posebno na primorju, istakavši uskoro održavanje velikog skupa ljekarskih komora jugoistočne Evrope na našem primorju.
“Moramo svi zajednički dati konkretne predloge i sugestije, kako bi išli u dobrom pravcu. Smatram da treba početi od Instituta Igalo koji predstavlja kamen temeljac ovog turizma i to ne smijemo ispustiti”, poručila je Cerović.
Dr Zoran Kovačević, direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ kazao je da su još 1885. godine uočeni značajni resursi Instituta i pružena podrška njegovom formiranju 1930. godine.
“On je i dan danas nosilac ponude zdravstvenog i medicinskog turizma, sa kvalitetnim kadrom, ali sticajem okolnosti našao se u nezavidnoj stituaciji”, kazao je on, dodajući da mu prijeti stečaj.
Prema njegovim riječima, nova Vlada Crne Gore je brzo reagovala i formirala komisiju koju čine četiri resorna ministarstva i koji će raditi na pronalaženju rješenja za Institut.
“Nadamo se da će ova komisija pružiti pravovremene odgovore. Želimo da se pronađe najbolji model koji će biti u skladu sa normativnom regulativom i na taj način sačuvamo „Dr Simo Milošević“”, poručio je dr Kovačević.
Sandra Bojanić, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saglasna je da se Institut mora sačuvati, istakavši da je u Programu razvoja zdravstvenog turizma najveći dio bio posvećen upravo njemu.
Ona je kazala da, iako je ovaj program istekao krajem prošle godine, ne znači da su aktivnosti prestale, posebno ukazujući na činjenicu da je dokument rađen tokom 2020/2021, kada je zbog kovid krize bilo izuzetno izazovno pisati o zdravstvenom turizmu i realizovati sve aktivnosti.
“Aktivnosti planirane akcionim planom bile su kompleksne i zahtijevne, a kada smo krenuli u njihovu realizaciju naišli smo brojne probleme sa zakonskom regulativom, ali i nedovoljnu sinergiju lokalnih samouprava”, istakla je Bojanić.
Prema njenim riječima, neophodno je javnosti više približiti sam pojam zdravstvenog turizma, aktivirati privredu kako bi dala konkretne predloge, te više uključiti lokalne samouprave sa konkretnim inicijativama.
Kako je navela, Program razvoja zdravstvenog turizma prvi je strateški dokument koji u cjelosti tangira ovu oblast, a sve aktivnosti koje nisu uspjeli da realizuju planirane su kroz Akcioni plan razvoja strategije turizma do 2025.
Nataša Žugić, Ministarstvo zdravlja kazala je da je Institut “Simo Milošević” prepoznat kao nosioc zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te da ovo ministartstvo snažno stoji pri stavu da on treba da ostane u većinskom vlasništvu Crne Gore.
“Mi smo takođe formirali odjeljenje za zdravstveni turizam i ekonomiju, čime ćemo doprinijeti njegovom razvoju. Takođe, Programom razvoja zdravstvenog turizma planirana je njegova inkorporacija u sva strateška dokumenta i puna implementacija”, istakla je ona, dodajući da je neophodno da on bude dio Prostornog plana Crne Gore 2040.
Prema njenim riječima, zdavstveni turizam ne postoji bez sektora zdravstva, stoga je neophodna saradnja svih aktera sa Ministarstvom zdravlja, posebno ističući važnost povezivanja sa Ljekarskom komorom, kako bi se na zajedničkim osnovama mogla razvijati ova oblast.
Istakla je da uskoro slijedi izmjena podzakonskih akata kako bi svi subjekti koji se bave ovom granom bili vidjljivi, i imali Ministarstvo zdravlja koje stoji iza njih.
Više o Programu za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”, govorila je dr Jelena Zvizdojević, koordinatorka Inovativne radne grupe “Održivi i zdravstveni turizam”.
Ona je predstavila istraživanje koje je radila ova inovaciona grupa, a koje se odnosi na stanje i potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
“Mi smo 2023. godine sproveli prvo istraživanje ovog tipa, želeći da na taj način podstaknemo lokalne samouprave da se više uključe, jer bez njih razvoj zdravstvenog turizma neće ići planiranim tempom”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, problem predstavlja i nepostojanje zakonodavnog okvira, te da je neophodno da uskoro dođe do usvajanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti gdje će se jasno definisati pojam zdravstvenog turizma. Kako je navela, važno je i da dođe do usvajanja standarda u ovoj oblasti, te formiranje registra subjekata koji pružaju usluge zdravstvenog turizma.
Prezentujući statističke podatke, istakla je da prihod od zdravstvenog turizma u Evropi iznosi preko 46 milijardi eura, ili 0,33 bruto domaćeg proizvoda, dok je polovina građana Evrope spremna da putuje radi ostvarivanja zdravstvene zaštite.
“Zdravstveni turizam ne predstavlja samo medicinski, već I onaj koji se odnosi na rehabilitaciju I prevenciju, zato je važno raditi na ostvarivanju njegovog punog potencijala”, kazala je ona.
Rada Janjić, predstavnica Instituta za standardizaciju i sekretar tehničkog komiteta za turizam, kazala je da su u Crnoj Gori usvojeni brojni standardi koji se odnose na ovu oblast, te da se u njima nalazi i definicija zdravstvenog turizma.
On je sugerisala da bi bilo poželjno da se u inovacionu radnu grupu, koja će se baviti izradom strategije za ovu oblast, uključi i predstavnik Instituta za standardizaciju, što je izuzetno značajno za uspostavljanje dobre horizontalne saradnje.
Dr Dušan Nenezić iz Poliklinike „dr Nenezić“ ukazao je na postojanje komercijalnog haosa u sektoru zdravstvenog turizma, istakavši problem nelegalnih pružaoca usluga u ovoj oblasti.
“Neophodno je što hitnije uspostaviti registar subjekata koji se bave zdravstvenim turizmom, ali i formirati kancelariju koja će se baviti kontrolom kvaliteta, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a po uzoru na zemlje regiona”, istakao je on.
Doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric doo i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, istakao je da nedostatak registra predstavlja ozbiljan nedostatak, ali i zakona kako bi se jasno definisala oblast zdravstvenog turizma.
“Nažalost, definisan je samo dio koji se tiče medicinskih usluga, dok onaj drugi dio, koji se odnosi na wellness i spa usluge, ostaje nedorečen”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, mora se hitno donijeti zakonsko rješenje koje će precizno definisati sve ove usluge, jer sadašnja organizaciona struktura nije dovoljna, te je potrebno razmotriti formiranje interresornog tijela koje će se baviti istraživanjem tržišta i analizom profila gostiju koji koriste različite medicinske i nemedicinske usluge.
“Moramo hitno preduzeti korake ka formiranju ovog tijela kako bismo jasno definisali standarde u oblasti zdravstvenog turizma. Trenutna razbacanost i nedostatak jedinstvenosti kao destinacije čine nas ranjivim na tržištu. Što se tiče registra, neophodno je sprovesti popis kako bismo imali transparentan uvid u aktuelnu situaciju, jer razvoja nema bez jasne definicije, zakona i registra “, poručio je dr Moric.
Nakon sjednice, upriličena je posjeta Medicinskom centru, Health&Wellbeing Retreat de Mar, Vrmac u okviru hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort.
U posljednjem meču u Dohi, Mađarska je slavila nakon peteraca 18:16 (4:3, 2:3, 3:3, 5:5, 4:2), kao što je uradila i Grčka u prvom meču za plasman od 5. do 8. pozicije.
Naš tim je bio blizu pobjede, u posljednjoj četvrtini, na krilima Jovana Vujovića i Vasilija Radovića, imao prednost, ali je protivnik četiri sekunde prije kraja izborio peterce.
Dobar i atraktivan meč odigrale su dvije selekcije, sa mnogo lijepih napadačkih kreacija, bez velikog rezultatskog pritiska, ali sa željom da na najljepši način završe šampionat.
Crnogorski tim je u prvoj četvrtini i sredinom treće imao dva gola zaostatka (2:4, 7:9), ali je reagovao na pravi način, stizao minus, a u posljednjem periodu i okrenuo meč.
Golom Popadića prvi put je poveo (10:9), Mađari ponovo vratili prednost na 11:10, da bi Vujović sa dva efektna pogotka donio “ajkulama” vođstvo 12:11.
Vujović je finiš odigrao na vrhunski, nakon novog izjednačenja, postigao je treći gol zaredom – 13:12, minut i 17 sekundi prije kraja.
Mađarska je iskoristila igrača više za 13:13, a nakon tajm-auta, Vasilije Radović je na isteku napada iz teške pozicije pogodio od stative – 14:13.
Protivnik je imao 23 sekunde za posljednji napad, dobio isključenje, a Vigvari nije pogriješio – 14:14 za peterce.
U penal-seriji, udarac Perkovića zaustavio je Vogel, Brguljan je pogodio prečku,a četiri mađarska igrača bila su precizna.
Jovan Vujović je meč završio sa četiri gola, tri su postigli Vlado Popadić i Stefan Vidović, po dva Vasilije Radović, Stefan Vidović i Miroslav Perković, po jedan Marko Mršić i Đuro Radović.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Njemačka automobilska udruga ADAC poziva na intenzivnu edukaciju o povećanom riziku od nesreća kao posljedici planirane legalizacije kanabisa.
– Jasno je da se sa sigurnošću na cestama ne smije eksperimentirati, rekao je glasnogovornik za Dpa. Konzumacija kanabisa, navodi agencija, može promijeniti percepciju i imati negativan učinak na reflekse vozača.
ADAC upozorava da ljudi koji žele probati kanabis, ali se prije toga nisu suočili s njegovim utjecajem na promjenu svijesti, možda nisu dovoljno svjesni te opasnosti.
Očekuje se da će Bundestag sljedeći tjedan glasovati o planovima koalicije za legalizaciju kanabisa. Od 1. travnja odrasli će smjeti uzgajati i posjedovati određene količine za osobnu potrošnju, a od 1. srpnja bi trebala postati moguće udruživanje za zajednički uzgoj kanabisa.
Predviđena su brojna pravila i propisi. Istodobno, Ministarstvo prometa zatražilo je od skupine stručnjaka da utvrde kako bi se mogla postaviti zakonska granica za opojnu djelatnu tvar THC. Rezultati bi trebali biti dostupni na proljeće.
ADAC predlaže regulativu s tendencijom strožih zahtjeva za vozače početnike slično kao što se rješava alkohol za volanom tijekom probnog roka nakon stjecanja vozačke dozvole i za mlađe od 21 godinu. Za vozače početnike treba i dalje sankcionirati samu mogućnost djelovanja opojne tvari na 1,0 nanogram THC-a po mililitru krvi.
Osim ove posebno ranjive skupine, cilj bi trebao biti definiranje vrijednosti pri kojoj se pogoršanje sigurnosti na cestama zapravo može očekivati, a ne da je samo teoretski moguće.
Iz Privredne komore su poručili da se plaše da kupališta neće biti spremna za predstojeću turističku sezonu, dok su u Morskom dobru uvjereni da će zakupci plaža ipak biti spremni za početak sezone, saopšteno je u emisiji “Okvir” na TVCG.
Cijena zakupa plaža u hotelima nije se mijenjala, a tender za zakup kupališta biće ranije raspisan prije nego što je to bio slučaj 2019. godine, koja je bila odlična za turističku sezonu, poručuju iz Ministarstva urabnizma, prostornog planiranja i državne imovine, te Morskog dobra. Sa druge strane, iz Privredne komore se plaše da kupališta neće biti spremna za predstojeću turističku sezonu. Nezadovoljni su i zakupci plaža, pa poručuju da dio njih traži ostavku izvršnog direktor Morskog dobra Mladena Mikijelja.
Kako je kazao Dragan Purko Ivančević iz Privredne komore, nedavno je organizovan sastanak hotelijera, ali se iz državnih organa niko nije pojavio.
“Bila je to jako loša vibracija. Preostalo nam je da formiramo zaključke i da pozovemo državne organe da dođemo do rješenja. Bez države, mi ne možemo da funkcionišemo. Država je naš strateški partner. Pred nama je najveća turistička berza u Evropi, gdje dolazimo sa spremnim ponudama i našim turopretorima. Mi moramo da dođemo sa spremnom informacijom kad počinje kupališna sezona”, poručio je Ivančević.
Ministar Janko Odović navodi da ako je 2019. godina bila odlična za turističku sezonu, onda za ovu problema neće biti.
“Tenderske procedure će na vrijeme početi. Jedan mali dio treba da završimo što se tiče plana privrednih objekata. Imaćemo nakon toga sliku koja su kupališta dostupna”, poručio je ministar.
Odović je rekao da na sastanak sa Privrednom komorom nije mogao doći zbog zdravstvenih problema.
“Htio sam da se lično uvjerim u proceduru. Moramo voditi računa o zakonima naše države. Razumijem udruženje zakupaca jer su ulagali mnogo novca, ali je potrebno da zakupci planiraju svoje investicije”, kazao je Odović.
Ivančević je predložio da tendere treba odložiti za poslije sezone.
“Treba produžiti postojeće ugovore. Sezona nam je na pragu, doći će do problema, pa ni hotelska kupališta nećemo moći da identifikujemo”, kazao je on.
Izvršni direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj je uvjeren da će zakupci plaža biti spremni za početak sezone.
“I 2019. godine tender je bio sproveden u periodu april-maj. Uvjeren sam da će biti dovoljno vremena”, kazao je direktor Morskog dobra.
Mikijelj tvrdi da priča da su bivši korisnici Morskog dobra marginalizovani i obespravljeni nije tačna i istinita.
“Novim pravilnikom u ustupanju Morskom dobru djelimično će se uvažavati zahtjevi korisnika. Stvaramo tržišnu utakmicu, a nova cjenovna politika će biti definisana u ponedjeljak na sjednici Upravnog odbora Morskog dobra”, najavio je on.
Jedan od zakupaca plaže Ilija Armenko iz Petrovca saopštio je da dio zakupaca traži ostavku Mikijelja.
“Gori nam pod nogama. Hiljadu zakupaca je u pitanju. Očekivao sam da državni organi dođu na sastanak, jer mi nemamo kontakt sa njima. Ali, to je njihovo pravo i oni su tako odabrali. Ja samo želim da svi sjednemo i da se dogovorimo”, dodao je on.
Poručio je da on nije zainteresovano lice za zakup, već je svoj život uložio u turizam.
“Mladost sam svoju dao za to. Mi smo brend, mi smo destinacija. I sami ste rekli da su naše plaže među najljepšima na svijetu. Ko je tome doprinio? Jedino mi zakupci. Nije sigurno Morsko dobro, koje nije cent jedan uložilo”, tvrdi Armenko.
Kako je kazao njegov kolega iz Ulcinja Petar Delić, zakupci su bili skroz neinformisani o novim tenderima i pravilniku.
“Skoro 25 godina sam zakupac plaže. Kreditno sam zadužen. Mi smo navikli da radimo tokom sezone, da spasimo sezonu i turizam. Nije naš posao da se bavimo pravilnikom, to su interesi o kojima drugi treba da brinu. Naš posao je da budemo spremni za sezonu i da dočekamo turiste kako treba. Kad se tenderi raspišu uvijek se kasni, a mi bismo voljeli da je to ranije”, zaključio je Delić.
Prihodi od prodaje digitalne kartice Dubrovnik Pass u 2023. godini iznosili su 12,2 miliona eura, čime je više nego udvostručena rekordna prodaja iz prethodne godine, objavili su u petak iz Grada Dubrovnika.
Napomenuli su kako je u 2023. godini “Dubrovnik Pass”, zajedničku ulaznicu u najvažnije dubrovačke atrakcije, koristilo ukupno 330.173 posjetitelja. Pritom ih se 72 posto odlučilo za jednodnevnu inačicu, trodnevnu je koristilo 24 posto, a sedmodnevnu četiri posto posjetitelja.
“Najveći posjet zabilježile su gradske zidine, za koje se odlučilo 97 posto korisnika, 53 posto je posjetilo Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, 39 posto Muzej Franjevačkog samostana Male braće, 34 posto Pomorski muzej, dok su i ostale uključene kulturne atrakcije zabilježile značajna povećanja broja posjetitelja”, naveli su iz Grada Dubrovnika.
Dodali su kako je uslugu besplatnog javnog gradskog prijevoza u protekloj godini iskoristilo 94.774 korisnika kartice, odnosno njih 29 posto.
“Projektom ‘Dubrovnik Pass’ promiče se kulturna baština Dubrovnika, ali i potiče njezina samoodrživost, budući da ostvaruje prihod kojim se financira obnova baštine i kulturni sektor. Također se omogućuje disperzija posjetitelja i rasterećenje najatraktivnijih znamenitosti. Digitalnom transformacijom projekta pojednostavljena je kupnja i korištenje, ali ga i gradska uprava koristi kao alat upravljanja tokovima posjetitelja”, istaknuli su iz Grada Dubrovnika.
“Dubrovnik Pass”, zajednička ulaznica za najvažnije atrakcije Dubrovnika, obuhvaća besplatni posjet gradskim zidinama, svim gradskim muzejima i galerijama, Muzeju franjevačkog samostana, kao i Kući Bukovac u Cavtatu te besplatni javni gradski prijevoz. Kroz različite vrste popusta, “Dubrovnik Pass” uključuje i brojne druge kulturne i prirodne znamenitosti, kao i turističke, ugostiteljske te druge usluge.
