“Volio bih da je više hrabrih pojedinaca i pojedinki koji se kroz aktivizam bore za socijalnu pravdu i građansko uređenje države”
Odvojenost države i crkve je važna za sve, jer se religije u ovom kontekstu koriste kao sredstvo za održavanje društvene kontrole i dominacije, smatra Dušan Pajović, ljevičarski aktivista, koji je nedavno, u saradnji sa Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Kotor, u Kući slobodne misli u Kavču održao predavanje na temu “Sekularizam i interkulturalizam”.
Pajović, koji je porijeklom iz Kotora, stekao je zvanje magistra psihologije interkulturalnih odnosa na Univerzitetu ISCTE- IUL u Lisabonu. Kao koordinator kampanja i član koordinacionog kolektiva za pan-evropski pokret DiEM25, on je, zajedno sa ko-osnivačima pokreta Yanisom Varoufakisom i Srećkom Horvatom, učestvovao u kreiranju dokumenta Green New Deal for Europe (GNDE), kao najobuhvatnijeg rješenja za globalne klimatske, ekonomske i socijalne probleme. Ugledni francuski medij “Le Courrier des Balkans” je 2022. godine proglasio Pajovića za ličnost godine u Crnoj Gori. Redovni je kolumnista CDM-a. Sarađivao je sa međunarodnim organizacijama Humanity & Inclusion, Animal Save Movement, UNICEF -om i Ujedinjenim nacijama.
Boka News: U kakvom su odnosu interkulturalizam i sekularizam u Crnoj Gori, s obzirom na ogromni upliv Crkve u sve pore društvenog života?
-Interkulturalizam je narušen odavno. Ne postoji suživot, samo opresija. Osim kapitalizma koji pelješi građane već 35 godina, sada se i klerikalizam priključio u punom sjaju. Svuđe đe je država zakazala crkva je ušla da napravi pometnju. Otvorene su narodne kuhinje, “pravoslavni pastirski savjetodavni centri”, vjerske škole i slično. Nemojte se zavarati, nije to urađeno iz nekog altruizma, već isključivo iz želje za širenjem svoje destruktivne ideologije ka ranjivim grupama.
ANTIPROSVJETITELJSKA AGENDA URUŠAVA DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI
Da navedem samo neke od najsvježijih događaja: Centar za Građansko Obrazovanje (CGO) je objavio da je Vlada u periodu od 2021. do 2023. godine dala preko 3 700 000 eura vjerskim zajednicama, od čega je preko 2.09 miliona otišlo Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi; tzv. javni servis je organizovao debatu sa vjerskim poglavarima đe su brstili politiku i širili mržnju i dezinformacije o Zakonu o pravnom prepoznavanju roda; ministar pravde se sastao sa mitropolitom Joanikijem; a da ne pominjem tek građenje vjerskih škola od novca građanki i građana, te sastajanje sadašnjeg predsjednika države sa Joanikijem da diskutuju o natalitetu. Možemo ići još dalje i pričati o tome kako je bivša vlast DPS-a gradila hramove, ili bila u prvim redovima dok su se blagosiljali tenkovi na Dubrovnik. Sekularizma nema. Nema ni kleronacionalizma. Čak je i on odavno prerastao u klerofašizam kojeg odlikuju ultra-nacionalizam, slavljenje privilegija i hijerarhija, i nativizam oličen kroz antiprosvjetiteljsku agendu koja urušava demokratske institucije i vrijednosti.
BN: Zbog čega je za mlade generacije važno da Crkva i Država budu odvojene i u kojoj je mjeri to praktično izvodljivo, ako imamo na umu duboku ukorijenjenost mentaliteta ovdašnjih ljudi u tradiciju i patrijarhat?
-Odvojenost države i crkve je važna za sve. Jer se religije u ovom kontekstu koriste kao sredstvo za održavanje društvene kontrole i dominacije. Ako se ne oslobodimo dogmi koje nam u javnom prostoru diktiraju ono što oni smatraju moralom (a mnogi su imali iskustvo devedesetih pa znaju šta to tačno znači), nikad nećemo postići istinsku slobodu koja se ogleda kroz humanizam i međusobnu saradnju. Nije više ni pitanje možemo li, izgleda samo da moramo.
Dušan Pajović
SVJETLO NA KRAJU TUNELA…
BN: Prošle ste godine u izdanju “Fokalizatora” objavili knjigu “Između propasti i nade: Crna Gora u okovima kapitalizma i klerofašizma”- da li je stanje u Crnoj Gori baš toliko zabrinjavajuće…Ima li nade?
-Pa ne samo da je baš toliko zabrinjavajuće, nego mi se čini da je i gore. Svaki put kada se u Crnoj Gori nazire svjetlost na kraju tunela, na kraju ispadne da su u pitanju samo svjetla voza koji će nas udariti.
„Narod se desio“ još 1989. godine, kada su nakaradnom AB (kontra)revolucijom svrgnute posljednje demokrate. Svi znamo što se nakon toga dogodilo: ratovi, pljačkaške privatizacije, mafiokratija i hiperkapitalizam. To nije bio kraj. Litije su donijele novi talas kontrarevolucije koja je imala za cilj da se satre sve što oni prethodni nisu uspjeli. Da se dokrajči zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura, te preda u ruke još manjem broju pojedinaca. Ipak, ključno je to da kontrarevolucija 2.0 uništava i identitetska pitanja, te marginalizuje svakog ko se ne uklapa u okvir svetosavske ideologije Nikolaja Velimirovića, inače velikog obožavaoca Adolfa Hitlera.
Možemo očekivati dalje siromašenje, psihofizičko zlostavljanje žena, LGBTQ+ ljudi, ateista i ateistkinja i svih onih koji ne upadaju u sliku vladajuće klase kako jedan „nebeski narod“ treba da razmišlja, da djeluje i da se ponaša.
Ali, šta znam, valjda ima uvijek makar te trunke nade… Ne znam zašto bi drugačije ustajali iz kreveta. No, optimizam zasigurno već ima nadgrobnu ploču sa uvelim cvijećem.
DOK JE KAPITALIZMA, BIĆE I KORUPCIJE
BN: Koje su to polazne tačke ljevičarskog aktivizma – da li je teško zastupati te vrijednosti i boriti se za njih u društvu sa ukorijenjenim nepotizmom, korupcijom…Kako se nosite sa preprekama na tom putu?
-Polazne tačke ljevičarskog aktivizma i ljevičarske misli su uvijek iste: borba protiv hijerarhija i eksploatacije; bilo da govorimo o klasnim, rodnim, rasnim, nacionalnim, ekološkim ili drugim opresijama. Ljevičarska borba se, po mom iskustvu, naspram drugih evropskih zemalja u Crnoj Gori najviše razlikuje po tome što su ljevičari i ljevičarke usamljeni, te ne postoji organizovana ljevica, već eventualni skupovi pojedinaca.
Što se nepotizma i korupcije tiče, oni su samo obrisi kapitalizma, čak i njihov prirodni nastavak. Dok je kapitalizma biće i korupcije, kriminala i nepotizma.
BEZIDEJNOST I NESTRUČNOST, MASKIRANI LEGALISTIČKIM DISKURSOM, DALJE REPRODUKUJU OPRAVDANJA ZA NEJEDNAKOSTI I SISTEMSKU EKSPLOATACIJU
Vjerovatno svi zaziremo od raznih kadrova krupnog kapitala koji su na ilegalan način stekli gomilu privilegija. Ipak, umjesto bjesomučnog ponavljanja kako bi sve bilo super da baš njih nema, moramo uzeti gorku pilulu. Moramo priznati sebi da se ništa neće promijeniti dok se ne promijeni sistem koji tu korupciju rađa, a ne samo trule individue. Koliko god bi voljeli, ne možemo očekivati da će ovi loši otić`, a da će ih zamijenit` neki pošteni. To je vlažni san kvazi-intelektualne buržoazije, koji u stvarnosti ne postoji. Bezidejnost i nestručnost se ovdje maskiraju legalističkim diskursom, koji dalje reprodukuje opravdanja za nejednakosti i sistemsku eksploataciju.
Dok se kapitalizam ne uništi, neće se uništiti ni korupcija. To je mnogo veća borba od zamijene problematičnih pojedinaca. Ovaj ekonomski sistem nam poručuje da hijerarhije i nejednakosti postoje, da su one opravdane, neophodne i prirodne. Da samim tim ti zaslužuješ više nego neko drugi.
Kada bilo ko sa desnog spektra preuzme vlast, upravo koristeći antikorupcionaški diskurs, neće biti ništa pošteniji. Njima je u samoj srži ideologije vjera u nejednakosti.To smo viđeli i na djelu, kada su korumpirane neoliberali samo zamijenili korumpirani desničari.
Ovom pričom ne aboliram od odgovornosti nikoga ko je upleten u korupcionaške afere. Samo naglašavam da je problem sistemski, prije nego individualni. Što ga, iskreno, čini većim.
Pajović bio gost Anime
NEZAVISTAN OD CENTARA MOĆI
Ako pitate mene lično, ja sam zapošljen u internacionalnoj organizaciji, pa i nemam direktan dodir sa crnogorskim sistemom kroz poslovne angažmane. Ne zavisim ni u kom slučaju od nekih centara moći, jer moju platu u organizaciji DiEM25 plaćaju sami članovi – kroz male individualne donacije i članarine. Samim tim nema nikakvih ni eksplicitnih ni implicitnih pritisaka. Mada vjerujem da ni u nekom drugom scenariju sigurno ne bih podlegao istim.
BN: Kako ocjenjujete stanje građanskog aktivizma u CG, da li javna istupanja aktivista/aktivistkinja u kontinuitetu i na duge staze daju rezultate u smisli humanizacije društva?
-Mislim da da, a i neđe moram da vjerujem da je tako. Postoji više hrabrih pojedinaca i pojedinki koji se kroz aktivizam godinama bore za socijalnu pravdu i građansko uređenje države. Kako to sigurno neće uraditi vladajuća klasa – nema niko drugi. I ta odgovornost se osjeća, te kulminira kroz veliku posvećenost nekog broja ljudi. Volio bih, doduše, da je taj broj dosta veći.
AKTIVIZAM BEZ LIČNOG INTERESA
Ono što često sabotira ljude da se priključe društvenoj sceni je ta smišljeno plasirana teza da je u ovom društvu baš svako nečiji politički igrač, te da se aktivizmom ili pisanjem ljudi bave iz nekog interesa. Tako se diskredituju individue na jedan perfidan način. Teško mi je da povjerujem da je takvo mišljenje nastalo spontano.
Doduše, treba odati “priznanje” da nam pri dekonstrukciji tih pretpostavki nimalo ne pomažu intelektualci i intelektualke koji za svoje borbe dobijaju “nagrade” kroz ambasadorska mjesta, projekte i/ili savjetodavne pozicije. Poslovična „izdaja intelektualaca“ se desila nakon sibirskog „osvježenja“, ali ne od ljudi od kojih se to nije moglo očekivati. Tako da će kočija humanizma i dalje gurati naprijed, a s pritiscima ćemo se izboriti na način na koji jedino i možemo – kroz iskreno djelovanje za neko bolje društvo.
TEŽIŠTE NA KLASNOJ BORBI I RAVNOMJERNOJ DISTRIBUCIJI RESURSA
BN: Koja univerzalna ljudska prava u našoj zemlji ne smijemo dovoditi u pitanje?
-Ničija prava se ne smiju dovoditi u pitanje. Ni ljudska, ni životinjska, ni prava same životne sredine kao takve. Štaviše, spektar prava se mora proširiti.
U 2024. je nevjerovatno da ljudi moraju npr. ulaziti u dužničko ropstvo da bi imali krov nad glavom i da bi se prehranili taj mjesec. To nije život, to je preživljavanje. Tako da, pored identiteta, neminovno je da se u pitanje ne smiju dovoditi pravo na stanovanje, čist vazduh, kvalitetno i besplatno zdravstvo i školstvo.
Dakle, moramo se baviti istinskom demokratizacijom svake društvene institucije, poštovati pravo na samoopredjeljenje naroda, zagovarati zelenu tranziciju, građansku, rodnu i drugu ravnopravnost, ali i staviti veće težište na klasnu borbu i ravnomjerniju distribuciju resursa.
BN: Da li su mlade generacije dovoljno osviještene da znaju i umiju da artikulišu svoja prava i zahtjeve i da javno istupe ukoliko smatraju da su ta prava ugrožena?
-Prije svega, niti sam ja neki reprezent mladih, niti su oni neka homogena struktura koja slično misli. Generalno izbjegavam da na osnovu godina grupišem ljude, a pogotovo da se ja nešto sablažnjavam nad njihovim aktivnostima ili neaktivnostima. Lagao bih kad bih rekao da sam zadovoljan prisustvom mladih u društvenom aktivizmu, ali to nam je što nam je. Valjda će, kako kaže Marks, ljudi masovno ustat tek onda kad ne budu imali da izgube ništa osim svojih okova. A do tad, “ako vam je dobro – onda ništa”.
GRAĐANSKA SOLIDARNOST PRI POLITIČKIM PROGONIMA
BN: Na koji način građani /aktivisti mogu da otvoreno izraze svoje zahtjeve za pravednost, a da izbjegnu političke progone vladajućih elita?
-Građanke i građani moraju otvoreno da izraze zahtjeve za pravednost u svakom slučaju. Ako prijeti opasnost od progona – baš onda moramo biti još glasniji i odlučniji. Zbog progona, ne uprkos progonu. Na kraju se moramo osloniti i na međusobnu pomoć i solidarnost. Pogledajte slučaj Bobana Batrićevića. Napisao je kolumnu u kojoj kritikuje klerofašistički govor mržnje, da bi na kraju jednim kafkijanskim procesom – on bio taj koji je optužen. Kada je glas digla domaća i strana akademska, novinarska i aktivistička zajednica, te se na protestu ispred suda pojavilo par stotina građana i građanki – vlast je ustuknula. To je jasna pobjeda kolektivne akcije. Slične stvari se moraju replicirati kad god dođe do slične demonstracije moći, a vjerujem da će to biti vrlo brzo…
POUČAVAJU, EMANCIPUJU I STVARAJU SIGURAN PROSTOR
BN: Šta mislite o višedecenijskoj aktivnosti Anime, kakav je doprinos ove NVO slobodi građanske misli i osveštavanja ženskog pokreta u Crnoj Gori i region?
-Čitava ekipa iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima” je uvijek bila na visini zadatka. Njegovati kulturu sjećanja u državi u kojoj je ogledalo najveći bauk, nosi sa sobom pune ruke posla – jer su tuđe ruke do lakata u krvi. Govoriti o zločinu u Štrpcima, logoru Morinj, deportaciji Muslimana; pa sve do ustajanja protiv svake nepravde, femicida i diskriminacije je jedno višedecenijsko aktivističko iskustvo pred kojim ja samo mogu da skinem kapu.
Ogromna strast i posvećenost za pravdom vodi žene iz Anime da protestvuju za mir u najkrvoločnijim područjima i vremenima, i pritiskaju Vlade da procesuiraju odgovorne zločince. Anime čak odlaze i po regionu da npr. pružaju podršku ženama koje su žrtve ratnih zločina silovanja. Sve to dok još edukuju, emancipuju i stvaraju siguran prostor za društvo.
Mogu samo da kažem da mi je čast i privilegija što sam imao priliku da u nekim setinzima dijelimo radost, tugu i bijes.
ZDRAV KOLEKTIVIZAM, HARMONIJA I DIJELJENJE DOBARA U FOKUSU INTERESOVANJA
BN: Šta novo pišete, koja Vas tema sada okupira?
-Uzeo sam malu pauzu od pisanja. Zbog opsega posla nisam dovoljno rasterećen da bih se upustio u prenošenje toka misli… Mada moguće i da prethodno pomenuta kriza nade igra svoju ulogu. Trudim se makar da čitanje ne pati previše zbog toga. U posljednje vrijeme mi je na repertoaru literatura o konceptu „Buen Vivir“, odnosno teorije i prakse o dekolonijalnom procesu u kojem nema privatne svojine, zapadnocentričnog konzumerizma i komodifikacije; već je fokus stavljen na zdrav kolektivizam, harmoniju i dijeljenje dobara. Pa možda iz tog čitanja izađe i nešto na papir…
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 450,74 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 24. do 30. marta iznosio 37,33 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Aktivistička nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) objavila je novu studiju u kojoj tvrdi da glavne brodarske kompanije “profitiraju od naknada na emisiju ugljika u EU”, uvedenih početkom ove godine. Tvrde da su doplate koje su uvele kompanije više od stvarnog troška novih mjera, a kompanije navedene u izvješću brzo su uzvratile da su u studiji korišteni netočni i nepotpuni podatci, piše The Maritime Executive.
EU je postala prva veća regija koja je uvela naknade brodarima za njihove emisije ugljika. Vrlo kontroverzni korak koji je izazvao žestoku političku raspravu predstavljen je ove godine i postupno će se uvoditi u sljedećih nekoliko godina. U početku se naknada nameće na 40 posto emisije ugljika, pa na 70, a zatim će se povećati na 100 posto 2026. godine.
Glavne brodarske kompanije odgovorile su uvođenjem dodatne naknade za sve prijevoze u EU. Rekle su da će nastaviti s naknadama i ažurirati ih kvartalno kako bi odražavali stvarne cijene koje naplaćuje EU i njihovo iskustvo s troškovima ETS-a.
T&E je međutim analizirao 565 putovanja s 20 različitih brodova četiri najveća europska brodara, Maersk, MSC, CMA CMG i Hapag-Lloyd. Iako u izvješću piše da troškovi svakog putovanja variraju, T&E tvrdi da u 90 posto putovanja koje je analizirao kompanije korisnicima naplaćuju više od stvarne cijene EU ETS-a.
“Daleko od toga da izbjegavaju ETS, brodarske tvrtke izgleda profitiraju od njega”, navodi se u izvješću. Tvrde da Maersk u prosjeku ostvaruje profit od čak 60.000 eura po putovanju, dok MSC ostvaruje u prosjeku 25.000 eura, Hapag-Lloyd 23.000 eura, a CMA CGM 14.000 eura. Navode da pojedinačna zarada možda neće biti tako visoka po putovanju, međutim tvrde da je na jednom putovanju Maersk vjerojatno zaradio 325.000 eura dodatno od naknada, navodi The Maritime Executive.
Maersk je uzvratio rekavši da je izvješće manjkavo te da su koristili netočne i selektivne podatke. Metodologiju korištenu u izvješću naziva “neispravnom”, ističući da se koriste zastarjele procjene doplate. Cijena naknade za emisije ugljika nije objavljena, ali T&E je u svojim bilješkama naveo da je koristio “konzervativnu procjenu” temeljenu na službenoj cijeni od 90 eura, što je više od trenutne ETS cijene od 64,95 eura.
„Ekonomija razmjera znači da brodarstvo može apsorbirati prilično velike cjenovne šokove. Poremećaj u Crvenom moru je velik, a globalna trgovina još uvijek nije stala. ETS je sitnica u usporedbi s tim,” rekao je Jacob Armstrong u obranu nove politike. Zaključio je da “troškovi nisu prepreka dekarbonizaciji brodskog prometa jer bi najambicioznije zelene mjere dodale samo nekoliko centi većini robe široke potrošnje”.
Nadalje, on nastoji pobiti argument, posebno južnoeuropskih luka, da se teret preusmjerava u pretovarne luke diljem Sredozemlja kako bi se izbjegle neke naknade. Prilikom formuliranja ETS sustava posebno se vodilo računa o određivanju pretovarnih luka.
Armstrong odgovara: “Vlade južne Europe upozoravaju da će ih ETS koštati poslovanja jer brodovi izbjegavaju njihove luke, ali zašto bi ako od toga zarađuju?”
Također tvrdi da troškovi prijevoza imaju marginalni utjecaj na konačnu cijenu robe. Kaže da to omogućuje kompanijama da naplaćuju dodatne naknade bez straha od kupaca, ističe The Maritime Executive.
T&E je bio snažan zagovornik EU ETS-a rekavši da inicijative nisu dosegnule veliku razinu i da moraju biti brže, dok su tvrdili da je brodski prijevoz općenito najsporiji sektor u dekarbonizaciji. U ovom izvješću T&E zaključuje da bi čak i najambicioznije klimatske mjere dodale samo nekoliko centi većini robe široke potrošnje.
Pomorska industrija shvaća da se pojavljuju naknade za ugljik, pa poziva na univerzalni pristup. Predsjednik i glavni izvršni direktor ABS-a Christopher Wiernicki zaključio je nakon prošlotjednog sastanka IMO-vog MEPC-a da dolazi univerzalni, globalni porez na ugljik u brodarstvu. Industrija i glavne brodarske kompanije rade na prilagodbi novim pravilima i njihovom uključivanju u svoje poslovanje. Brodari još uvijek rade na uključivanju troškova u svoje poslovanje i obećali su reviziju i prilagodbu sustavima.
U Hrvatskoj je u dosadašnjem tijeku godine bilo više turista i njihovih noćenja nego lani u isto vrijeme, a Hrvatska turistička zajednica (HTZ), hotelijeri i putničke agencije očekuju da će se na krilima dobrih najava sa stranih tržišta, pozitivan trend nastaviti i za uskrsne blagdane.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić na temelju vrlo pozitivnog trenda od početka godine, ističe optimistična očekivanja za predstojeće blagdane.
“Od početka godine imamo rast turističkog prometa u predsezoni od devet posto u dolascima i šest posto u noćenjima u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je odličan indikator za optimizam”, kaže Staničić.
Cilj je, dodaje, zadržati dobre rezultate i za Uskrs koji označava početak intenzivnijih putovanja, posebno prema obali i to najviše s najbližih tržišta poput Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije, ali i iz Hrvatske.
Najviše turista za Uskrs očekuje se u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Zagrebu, Splitu, Zadru i Opatiji.
U prilog dobrim trendovima idu i zračne linije prema Hrvatskoj, od kojih su neke uvedene i prije kraja ožujka, kaže Staničić.
Iznosi i da je u dosadašnjem dijelu ožujka više od 502 hotela ostvarilo turistički promet te da je “za očekivati kako će za Uskrs biti otvoreno gotovo 60 posto hotelskih objekata u Hrvatskoj”.
HUT: Za uskrsni vikend očekuje se oko 400 hiljada noćenja
Optimistični su i hotelijeri, kako za Uskrs, tako i za cijelu godinu i to na temelju dobrog stanja bukinga za Uskrs, ali i za dalje, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
“Za uskršnji vikend, od petka do ponedjeljka, očekujemo oko 100 tisuća turističkih dolazaka i oko 400 tisuća noćenja”, kaže Ostojić.
Napominje da su ove godine uskršnji blagdani nešto ranije nego lani što obično znači nešto niže brojke od godina u kojima je Uskrs kasnije, pa smatra da je to moguće i ove godine.
No, naglašava da ove godine hotelijeri očekuju vrlo dobru turističku godinu, što je potvrdilo istraživanje koje su u ožujku proveli HUT i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske. Većina anketiranih očekuje vrlo dobru sezonu, a 95 posto ih u ožujku ima višu razinu rezervacija u odnosu na ožujak prošle godine. Isto toliko ih očekuje i porast noćenja u predsezoni (do 1. srpnja), a 94 posto očekuje rast broja noćenja na razini cijele godine.
UHPA: Za Uskrs sve više putovanja domaćih u inozemstvo, a dolazi i više stranaca u Hrvatsku
Putničke i turističke agencije također očekuju dobru predsezonu, pa i za Uskrs i u tjednu nakon njega kada su u Hrvatskoj školski praznici i kada mnogi hrvatski građani odlaze na putovanja u inozemstvo i po Hrvatskoj, kaže predsjednik Udruge putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain.
Osim po Europi i Hrvatskoj, domaći turisti sve više putuju u daleke destinacije, a iza Uskrsa kreće sezona školskih putovanja i izleta koja su kao i druga agencijska putovanja skuplja nego lani, posebno avioaranžmani od tri do pet dana i više dana u nekoj od europskih i svjetskih metropola.
“Prodaja aranžmana za inozemstvo domaćim putnicima bolja je nego lani. U fizičkom smislu već smo premašili brojke iz 2019. godine. Više domaćih turista putuje te se javlja pojava koja u Europi postoji već desetljećima, da se ljudi, ako moraju, odriču nečeg drugog u korist putovanja”, ističe Fain.
Agencije dosta rade i sa stranim turistima koje će u Hrvatsku dovesti za Uskrs, pri čemu Fain kaže da je primjetan povratak grupa iz Azije po cijeloj Hrvatskoj.
Vjeruje da će cijela predsezona biti dobra, tim više što se hoteli otvaraju ranije nego prošlih godina.
Agencija NEXTA prenijela je izjavu glasnogovornika ukrajinske mornarice gdje tvrdi da je gotovo cijela Crnomorska flota napustila Krim.
– Većina borbenih jedinica, ako u obzir uzmemo nosače krstarećih raketa su premještene, osim jedne, koja još uvijek nije lansirala niti jednu raketu, pojasnio je Dmitro Pletenčuk, glasnogovornik ukrajinske mornarice.
⚡️ The Black Sea Fleet has almost completely left Crimea — Ukrainian Navy speaker
“Most of the combat units, if you take the cruise missile carriers – in fact, all are relocated, except for one loser, which still has not launched a single missile, although it is considered a… pic.twitter.com/OwwoSbtUJH
Rusija lansirala 16 raketa i 11 dronova tijekom noći
Rusija je lansirala 16 raketa i 11 bespilotnih letjelica na Ukrajinu u zračnom napadu tijekom noći, objavile su ukrajinske zračne snage u nedjelju ujutro.
U izjavi za Telegram, zračne snage su rekle da su uspjele oboriti devet dronova i devet projektila. Nije identificirao njihove mete.
Više od tjedan dana Rusija je značajno pojačala kampanju zračnih napada na ukrajinska energetska postrojenja, uzrokujući značajnu štetu i ostavljajući Ukrajince u strahu od povratka nestanka električne energije viđenih u prvoj zimi rata punog opsega.
Rješenje dugogodišnjeg problema saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone Hercegnovljani vide u izgradnji obilaznice oko grada i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva koja će biti ne samo spas od saobraćajnog kolapsa u gradu, već će biti dio duge trase koja povezuje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i BiH sa Albanijom i Grčkom.
Projekti gradnje obilaznice oko Herceg Novog i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva ušli su u kapitalni budžet države i njihova realizacija važna je ne samo za Herceg Novi, već za čitavu Crnu Goru i jadransko-jonsku regiju.
Projektni zadatak nije lak, kaže sekretar za prostorno planiranje i izgradnju, Vladislav Velaš.
-Izrada glavnog projekta obilaznice oko Herceg Novog je u završnoj fazi i nema velikih odstupanja. Čekamo samo saglasnost Geološkog zavoda na elaborat geoloških istražnih radova za same objekte. Što se tiče same trase, tu nema nekih odstupanja i tu se i završava sve. Može doći do pomeranja nekih samih objekata, mosta, tunela ili galerije i očekujemo da će u narednim danima stići i njihova saglasnost na projekat istražnih radova, tako da ćemo vrlo brzo u narednim danima krenuti sa istražnim geološkim radovima za objekte na trasi. Obilaznica je od Sutorine, ispod Ratiševine i Poda ka Zelenici i to je taj krak 1, od tog kraka odvaja se i krak koji bi išao ka rivijeri i obilaznica bi nastavila dalje ka Morinju i Kotoru. Prije desetak dana razgovarali sa projektantom, dali smo mu zadatak da tu trasu iz plana obalnog područja i takođe, trasu koju je PUP preuzeo, još jednom izanalizira i da nam da neki prijedlog izvodljivosti uopšte građenja i te trase, tako da bi vrlo brzo krenuli u projektovanje i tog kraka, odnosno nastavka 2 koji bi se vezao na ovu obilaznicu, nastavio tamo i vezao se na prvu krivinu od Morinja ka Nikšiću na obilaznicu, navodi Velaš.
Izgradnja obilaznice i brze saobraćajnice mnogo je važna za Hercegnovljane, koji jedva čekaju da gradnja počne. Pitali smo ih šta će donijeti gradnja obilaznice i brze saobraćajnice.
– Napraviće normalan život za stanovnike, bez gužve, za sav tranzit koji prolazi na bilo koju stranu, samo da ne ide kroz grad.
– Bilo šta da se uradi biće dobro.
– Značiće manji haos, manje izduvnih gasova i čistiji vazduh, veću bezbjednost za djecu…
Zbog prirode posla, velike gužve u gradu ometaju taksi prevoz. Taksi vozači vjeruju da će im gradnja obilaznice i povezivanja Bokokotorskog zaliva donijeti veliku pomoć i olakšati posao.
– Obilaznica znači mnogo za bolji protok saobraćaja. Nama taksistima mnogo znači, da ne gubimo vrijeme da što prije odradimo vožnju i da se vratimo. Mnogo bi doprinijela gradnja mosta preko Veriga u brzini protoka saobraćaja i manjeg gubljenja vremena i manje gužvi, naveo je taksista Danilo Tripković.
-Značila bi mnogo za grad. Grad bi se rasteretio ove velike gužve, tako da je to jedini spas za ovaj grad. Ja radim preko 10 godina i sve su veće gužve, pogotovu u julu i avgustu i tad su gužve nesnosne, vjerujte mi. Rješenje za ovaj grad je samo zaobilaznica, kako za Herceg Novi, tako i za Kotor i za Budvu, kaže taksi vozač Dragan Bošnjak.
Raspisan je tender i intenzivirane su aktivnosti oko povezivanja Bokokotorskog zaliva, kako bi se našlo najbolje rješenje za gradnju mosta na prelazu Opatovo-Sv. Neđelja, Verige, ili gradnju podvodnog tunela na relaciji Zelenika – Luštica. Brza saobraćajnica vodila bi dalje preko Luštice do Lastve Grbaljske, navodi, Vladislav Velaš.
Most – Boka Kotorska
-Što se tiče saobraćajnog prelaska preko Boke, to je jednostavno pitanje na koje nismo dobili odgovor u posljednjih 50 godina. Uvjek se priča o nekim varijantama, o prelasku na Verigama ili na Svetoj Neđelji ili na Zelenici, a to nije dobro i opet imamo raspisan jedan tender za izradu idejnog rješenja, gdje će se još jednom razmotriti varijante jedna ili druga. Definitivno, što se tiče Opštine Herceg Novi mislim da je prelazak na Verigama, odnosno na Svetoj Neđelji nešto što mi kao opština zastupamo. Razlozi su mnogobrojni, da ih ne ponavljam jer su mnogo puta do sada istaknuti. Znamo priču UNESKA i ne bih se složio sa tim, jer ako može most na toj poziciji, može i na nekoj drugoj, odnosno, pod istim režimom zaštite su i Verige i Herceg Novi. Konzervatorski uslovi su potrebni i za mosat na Verigama i za most u Zelenici ili u Kumboru, tako da ćemo pustiti projektante da nam potvrde definitivno šta je naj naj, najbolje rješenje. Nije tu samo Herceg Novi, tu su i ostali gradovi u Boki i ja mislim da su se stekli uslovi da konačno dobijemo definitivnu varijantu prelaza preko Boke. To bi automatski značilo da se sve ostale alternative ukidaju, a posledica toga jesu zaista po građane. Posljednjih godina ogromne površine ostaju zarobljene na tim koridorima. Građani niti mogu da koriste tu zemlju, niti mogu da je valorizuju na pravi način. Ona stoji zarobljena već decenijama unazad, ali dok ne donesemo rješenje ostaće tako, a nije fer, nije dobro i nije pošteno, kaže Velaš.
Ideja o izgradnji mosta preko Bokokotorskog zaliva prisutna je već decenijama, ali su svi projekti suočeni sa brojnim izazovima, uključujući ekonomske, ekološke i društvene faktore. Boka Kotorska je još od 1979. godine na UNESCO-voj listi svjetskog nasleđa tako da je pored procjena ekonomske isplativosti, tehničke izvodljivosti, uticaja na okolinu i ambijentalnu cjelinu potrebna i procjena uticaja na kulturno-istorijsku baštinu i zahtjeva pažljivo razmatranje i složenu analizu svih tih aspekata prije donošenja odluka o izgradnji. Postoji istorija različitih pokušaja gradnje mosta preko Bokokotorskog zaliva, međutim, svi ti brojni faktori su onemogućavali njihovu realizaciju. Razgovori o gradnji mosta preko Bokokotorskog zaliva izazivaju različite reakcije u javnosti i podjeljenost među stručnjacima, stanovništvom i političarima. Neki podržavaju izgradnju mosta zbog ekonomskih prednosti i poboljšanja povezanosti regiona, dok drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica i uticaja na lokalnu kulturu.Najnovije idejno rješenje će biti ključno za povezivanje obala Bokokotorskog zaliva.
Realizacija projekata obilaznice i brze jadranske saobraćajnice je način da se rješe dugogodišnji problemi u saobraćaju. To će biti i način da se rastereti stara magistrala, jedna od najopterećenijih saobraćajnica u Crnoj Gori, pogotovu tokom ljetnje turističke sezone.
Uoči proslave katoličkog Uskrsa Turistička organizacija Herceg Novi u subotu je na Trgu Nikole Đurkovića organizovala praznični – zabavni i gastro program za najmlađe.
Brojni mališani u pratnji roditelja imali su priliku da pokažu svoju maštovitost i kreativnost na nekom od četiri punkta, gdje su koristeći različite tehnike oslikavali uskršnja jaja i motive.
Foto TO HN – Uskrs
Uživali su u druženju sa maskotom zeca a za gastro ponudu pobrinule su se članice Udruženja žena “Male Sirene” iz Đenovića.
Projekat “Ravnopravne i ekonomski osnaŽENE” koji u Herceg Novom organizuje NVO Mare Mare donosi svjetlo nade za djevojke i žene iz različitih dijelova zajednice, pružajući im priliku da otkriju svoje talente i osnaže se kako bi pokrenule vlastiti biznis.
Projekt koji je počeo krajem februara ove godine ima za cilj pružanje podrške djevojkama i ženama, posebno onima koje se nalaze u ranjivim kategorijama stanovništva.
Ideja nije samo obučiti, već inspirisati. Kroz niz radionica i obuka, koje će trajati do kraja maja, 10 do 15 žena će biti osposobljene za proizvodnju suvenira.
Planirani su i treninzi temu (ženskog) preduzetništva i pokretanja sopstvenog biznisa. Jedan od ključnih aspekata ovih treninga je pružanje podrške i mentorstva ženama tokom procesa pokretanja i vođenja biznisa. Ovo je posebno važno jer žene često nailaze na različite prepreke i izazove u poslovnom svijetu, kao što su nedostatak pristupa finansijskim resursima, manjak povjerenja u sopstvene sposobnosti ili kulturni i društveni stereotipi.
No, ovaj projekat je više od same obuke. On stvara mostove između različitih dijelova zajednice. Potpisivanjem memoranduma o saradnji sa ključnim akterima poput kulturnih institucija, Opštine, i lokalnih privrednika, projekat osigurava podršku koja je potrebna da se žene iz ranjivih grupa podstaknu na uspjeh.
Da bi zajednica bila svjesna izazova s kojima se suočavaju žene održaće se javna izložba radova učesnica i dodjelu sertifikata.
“Kroz ovakve događaje, želimo podići svijest o važnosti rodne ravnopravnosti i podržati žene u njihovim naporima”, ističe koordinatorka projekta Dubravka Raičević. Ona ističe da projekat predstavlja korak ka stvaranju inkluzivnijeg društva u kojem će žene imati veće mogućnosti za ekonomsku nezavisnost i aktivno učešće u javnom životu.
Projekat “Ravnopravne I ekonomski osnaŽENE ” podržan je kroz programa “OCD u Crnoj Gori-od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M”BASE” koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Najveći hrišćanski praznik u godini, Uskrs, danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovjesti, koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru.
Uskrs označava i pobjedu svjetlosti nad tamom, ljubavi nad mržnjom, života nad smrću i dobra nad zlom.
To je najveći hrišćanski praznik i dan uskrsnuća Isusa Hrista.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velike sedmice pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije i nadbiskup barski svim vjernicima poželio je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova, u Uskršnjoj poslanici.
„Moramo s tugom primjetiti da među ljudima vlada sve veća otuđenost, te da su društva urušena korupcijom i koristoljubljem, stvorila nepravedne sustave bez sućuti i brige za najosjetljivije. Ratovi koji bjesne, mržnja i nepravde, protive se Božjem naumu spasenja i slobode za sve ljude, ali su ujedno posljedica slobodnog izbora, izbora koji ne želi opće dobro i koji odbija Božje zapovijedi i zakone. Naš izbor uvijek mora biti Gospodin Isus i njegovo Evanđelje: samo On je Put, Istina i Život, samo u njemu treba biti sva naša nada, radost i ljubav. Dopustimo da Kristova prisutnost obasja našu svakodnevnicu i pomogne nam da budemo istinski graditelji njegova Kraljevstva ljubavi, mira i pravde u ovom rastrzanom i ranjenom čovječanstvu“- poručio je Gjonlleshaj.
Na danas održanom Seniorskom prvenstvu Crne Gore u Tivtu Nemanja Mikulić član Karate Kluba Bijela odbranio je titulu seniorskog šampiona Crne Gore do 75kg.
