Svečanom ceremonijom postavljanja kamena temeljca danas je otpočela realizacija jedne od najznačajnijih turističkih investicija na obali Jadrana. Hotelsko-rezidencijalni kompleks Porta Rai Beachfront Hotel & Residences projekat je kojim će se Crna Gora dodatno pozicionirati na globalnoj turističkoj mapi. Njegov značaj za lokalnu zajednicu ogleda se u novih 800 radnih mjesta pretežno za lokalno stanovništvo, dok se ukupni ekonomski efekat projekta procjenjuje na 278 miliona eura.
Tokom ceremonije polaganja kamena temeljca, za uspješnu realizaciju projekta istaknuta je važnost dijaloga sa lokalnom zajednicom, transparentnost u poslovanju, kao i institucionalna podrška i efikasna saradnja sa državom.
Investicija je zajednički poduhvat međunarodnih kompanija Karisma Hotels & Resorts i Dobrov & Family Group. Suvlasnik hotelske grupacije Karisma Hotels & Resorts, Ljubiša Krstajić, poručio je na događaju da je projekat rezultat snažne vizije i dugoročnog povjerenja u potencijal Crne Gore.
„Porta Rai nije samo ostvarenje mog sna, već i zajedničke vizije koju dijelim sa svojim partnerom i prijateljem Rafaelom Félizom. Kao osnivači i lideri kompanije Karisma Hotels & Resorts, posvećeni smo turizmu koji donosi više od luksuza – turizmu koji poštuje zajednicu, prostor i ljude. Danas ne govorimo samo o simboličnom polaganju kamena temeljca. Govorimo o početku jedne ambiciozne vizije razvoja – vizije koja se rađa upravo ovdje, na mjestu koje vidimo kao novo, prepoznatljivo lice crnogorskog turizma. Porta Rai nije samo još jedan luksuzni projekat – to je najkompletniji i najsadržajniji porodični kompleks u Crnoj Gori i na cijelom Jadranu. Osmišljen je da odgovori na potrebe porodica – kroz sadržaje za sve generacije, bez kompromisa po pitanju udobnosti, bezbjednosti i kvaliteta boravka“, rekao je Krstajić.
Obraćajući se prisutnima, Andrey Dobrov, osnivač međunarodne kompanije Dobrov & Family Group, istakao je da ambicija ove grupacije nije bila samo da realizuje još jednu investiciju, već da stvori stvarnu vrijednost za građane, posjetioce i Crnu Goru u cjelini.
„Ovaj projekat nikada nije bio samo izgradnja još jednog rizorta. Za nas, to je ostvarenje vizije koju moja porodica njeguje još od 2006. godine, kada smo investirali u ovo zemljište – vizije da crnogorsku obalu oblikujemo kao destinaciju svjetskog značaja, uz puno poštovanje njene izuzetne prirodne ljepote i autentičnosti. To je rezultat skoro dvije decenije posvećenosti i vjere u potencijal ove izuzetne obale. Naša misija je uvijek bila da kroz pažljivo planiran razvoj i podršku lokalnim zajednicama stvaramo dugoročnu vrijednost. Porta Rai odražava upravo tu misiju: donijeće 800 novih radnih mjesta, osnažiti crnogorsku ekonomiju s ukupnim ekonomskim efektom od 278 miliona eura, podstaći razvoj lokalnog preduzetništva i doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao premium mediteranske destinacije i jedne od najuzbudljivijih u Evropi“, poručio je Dobrov.
Prva faza radova obuhvataće izgradnju dijela hotelskih sadržaja, rezidencijalnih jedinica i infrastrukture, a završetak cijelog kompleksa planiran je do kraja 2029. godine.
Kompleks Porta Rai biće prvi ovog tipa u Crnoj Gori – kategorizovan sa pet zvjezdica, sa sedam bazena, sportskim terenima, spa centrom, restoranima, sadržajima za djecu i ekskluzivnom šoping zonom.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u četvrtak, 12. maja sa početkom u 20 časova u holu Akademije znanja biće predstavljena nova knjiga iz izdavaštva Narodne biblioteke Budve pod naslovom Nije bilo uzalud (O stvaralaštvu Ranka Pavićevića).
Riječ je o publikaciji koja donosi poglede na novinarstvo i
umjetnost kroz riječi velikih, među kojima su: Momo Kapor, Čedo Vuković, Vida Ognjenović, Siniša Jelušić, Aleksandar Jerkov i mnogi drugi.
O knjizi će na budvanskoj promociji govoriti akademik, prof. dr Siniša Jelušić, novinarka Gorica Vukićević, publicista i novinar Ranko Pavićević, a promociju će voditi Ana Todorović.
Stvaralački rad novinara, društveno angažovanih pojedinaca, gradi mostove između činjenica i percepcije, oblikuje javnu svijest kroz kritičko promišljanje, otvara dijalog koji pokreće društvene promjene i osnažuje zajednicu o čemu ovi osvrti na dugogodišnji angažman i stvaralaštvo Ranka Pavićevića upravo svjedoče na zanimljiv i čitalačkoj publici prijemčiv način.
Istraživači s Instituta Ruđer Bošković (IRB) kroz brojne programe i projekte vezane uz klimatske promjene, testiranje mogućnosti povećanja alkalnosti morske vode i testiranje mikroalgi te proučavanje invazivnih vrsta desetljećima vode borbu za očuvanje Jadranskog mora.
Povodom Svjetskog dana oceana, iz IRB-a su u nedjelju saopštili da je riječ o znanstvenicima iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu, istraživačke postaje Martinska kraj Šibenika i Centra za istraživanje mora u Rovinju koji provode niz projekata, koji uključuju praćenje mikroorganizama, tsunamija, kemijskog sastava mora i promjena u bioraznolikosti.
GLOMETSM – meteorološki tsunamij
Jedan o do njih je GLOMETS, pod vodstvom dr. sc. Ivice Vilibića, koji istražuje meteorološke tsunamije.
“To su pojave koje ne dolaze s podrhtavanjem tla, nego s promjenama u zraku. Bez odgovarajućih sustava praćenja i upozoravanja, mogu biti iznimno opasne,” upozorava Vilibić.
OAEPIIP – alkalnost morske vode
U Martinskoj kod Šibenika, tim dr. sc. Jelene Godrijan u sklopu međunarodnog projekta OAEPIIP testira mogućnost povećanja alkalnosti morske vode kako bi more moglo apsorbirati više ugljikova dioksida (CO₂) iz atmosfere. “Dodavanjem alkalnih tvari oponašamo prirodni proces otapanja stijena, ali moramo biti sigurni da to ne šteti živom svijetu u moru,” objašnjava Godrijan.
Smeđe alge
U Rovinju znanstvenici pokušavaju obnoviti populaciju smeđih algi reda Fucales, koje su gotovo nestale zbog zagađenja i porasta temperature mora. “Cilj nam je vratiti alge ne samo u prirodna staništa, nego i u sredine gdje je vidljiv utjecaj čovjeka na okoliš,” poručuju iz Centra.
Plavi rak
Širenje invazivnih vrsta poput plavog raka također je među prioritetima istraživanja. Kroz projekt ALIENA znanstvenici razvijaju sustave ranog upozoravanja u suradnji sa susjednim zemljama. “Bez regionalne suradnje ne možemo zaštititi more. Invazivne vrste ne staju na granicama,” ističu istraživači.
BRIGANTINE – oceanograf
U sklopu projekta BRIGANTINE razvija se autonomni brod opremljen senzorima koji će bez posade moći prikupljati podatke o stanju mora. “Zamislite mini oceanografa koji neumorno plovi, bez da troši gorivo i resurse. To je budućnost nadzora mora,” rekla je dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, koordinatorica projekta.
Mikroalge
U laboratorijima se testira i potencijal mikroalgi u pročišćavanju industrijskih otpadnih voda. “Alge su naši tihi saveznici. Nevidljive oku, a moćne u svojoj sposobnosti čišćenja i transformacije,” kazala je Maria Blažina.
“Na Svjetski dan oceana, možda je vrijeme da pažnju s valova i ljetnih razglednica usmjerimo na ono što se događa ispod površine mora i zahvalimo onima koji svakodnevno slušaju more, analiziraju ga i uče kako ga čuvati,” poručili su znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
Saobraćaj na gradskoj rivi u Kotoru jutros od 8 sati do 8.30 sati je bio u prekidu zbog protesta dijela vlasnika taksi-glisera koji na ovaj način žele da pošalju poruku nadležnim u Ministarstvu pomorstva kako bi saslušali i razmotrili njihove stavove u susret donošenju novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
U tom periodu formirane su kolone vozila iz oba pravca.
Vlasnici taksi-glisera protive se, implementaciji starog Zakona i traže prijem kod resornog ministra.
Na ovaj potez su se, kažu, odlučili kako bi “skrenuli pažnju javnosti i insitiutucija na ozbiljnost situacije” u kojoj su se našli zbog namjere Ministarstva pomorstva da novim Zakonom o sigurnosti plovidbe, čije je donošenje u proceduri, i pojačanim mjerama nadzora na moru, poveća stepen sigurnosti plovidbe u zalivu Boke.
Ističu i da “nisu naišli na razumijevanje nadležnih u Lučkoj kapetaniji Kotor”.
“Donesen je novi zakon, a tu ima par tačaka tačnije hoće da implementiraju nešto što nema nikakve veze. Ne odgovara nam što nam na gliser od sedam metara traže drugog člana posade, što nemamo određen plovni put, a bez plovnog puta ne možemo da prihvatimo uvođenje uređaja koji bi nam kotrolisao brzinu. Ukoliko nam daju plovni put, spremni smo to da ispoštujemo. To su dvije glavne stavke, jer naša plovila ne mogu drugačije da funkcionišu jer se potpuno razlikuju od velikih plovila, a svrstani smo svi u jednu grupu”, rekao je Radio Kotoru jedan od učesnika protesta.
Nevladina organizacija “Boka Navigator” iz Kotora, koja okuplja dio vlasnika i operatera brzih izletničkih glisera koji rade u Boki, prijavila Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Odjeljenju bezbjednosti Kotor, protestni skup koji će njeni članovi održati danas sa na Jadranskoj magiistrali ispred zgrade Luke Kotor u Kotoru.
Gliseraši su, u dopisu koji su juče poslali kotorskoj policiji, saopštili da su se na javni protest odlučlili “kako bi smo skrenuli pažnju javnosti i insitiutucija na ozbiljnost situacije” u kojoj su se našli zbog namjere Ministarstva pomorstva da novim Zakonom o sigurnosti plovidbe čije je donošenje u proceduri i pojačanim mjerama nadzora na moru, poveća stepen sigurnosti plovidbe u zalivu Boke.
U skladu sa važećim Programom privremenih objekata za teritoriju opštine Kotor, obavještavamo javnost da su na lokalitetu Žute plaže predviđena dva kupališta – 10B i 10C, sa jasno utvrđenim pravilima korišćenja, saopšteno je iz JP Morsko dobro.
Kupalište 10B Programom je kategorisano kao javno kupalište, na kojem nije dozvoljeno postavljanje ležaljki, suncobrana i drugog mobilijara, čime se obezbjeđuje da ova plaža ostane u potpunosti dostupna svim građanima, posjetiocima i turistima, besplatno i bez ograničenja.
Za kupalište 10C zaključen je ugovor između korisnika i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Prema ugovoru, korisnik je dužan da organizuje kupalište u skladu sa propisanim uslovima, što podrazumijeva da 50% površine mora ostati slobodno od plažnog mobilijara. Ova mjera ima za cilj da se omogući slobodan pristup plaži svim posjetiocima kako onima koji koriste plažni mobilijar, tako i onima koji žele da uživaju u prirodnom ambijentu bez dodatnih sadržaja.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore apeluje na poštovanje navedenih uslova i podsjeća da svako postupanje protivno propisanih uslova predstavlja kršenje zakonskih obaveza i biće predmet kontrole nadležnih inspekcijskih organa.
Broj mrtvih u masovnoj pucnjavi u srednjoj školi u Grazu porastao je na 11. Najnovija žrtva je žena koja je preminula od teških ozljeda u bolnici. Među ubijenima je i 21-godišnji napadač, bivši učenik škole, koji je pucao iz pištolja i sačmarice, a potom počinio samoubojstvo.
Jedna od 12 ranjenih je preminula u bolnici, među ranjenima je jedna osoba u životnoj opasnosti, a petoro su teško povređeni, ali van životne opasnosti, saopštili su iz lokalne zdravstvene ustanove.
Policija i dalje provodi istragu, a motiv napada zasad nije poznat. Napadač je imao dozvolu za oružje i nije imao dosje. Prema riječima jednog oca, učenici su svjedočili ubojstvu školskih kolega, a njegov se sin spasio glumeći da je mrtav.
U šoku je cijeli Graz – građani pale svijeće ispred škole, a misa za žrtve služena je u katedrali. Psihološku pomoć zatražilo je više od 600 ljudi. Austrijski kancelar proglasio je trodnevnu žalost, a škola ostaje zatvorena.
Ranije…
Broj mrtvih u pucnjavi u Grazu popeo se na 11
Još jedna osoba umrla je nakon pucnjave u školi u austrijskom gradu Grazu u utorak te sada broj ubijenih iznosi 11, uključujući i 21-godišnjeg napadača.
Žena koja je primljena u Sveučilišnu bolnicu u Grazu umrla je od ozbiljnih ozljeda, izvijestila je austrijska novinska agencija APA, pozivajući se na bolnicu.
U prvim detaljima koji su se pojavili u srednjoj školi, otac dječaka koji je bio prisutan rekao je da je osumnjičeni namjerno pucao u učenike u učionici. Otac je rekao televiziji Puls24 da se njegov sin bacio na pod i pravio mrtav.
Rekao je da je njegovo dijete svojim očima svjedočilo ubojstvu troje svojih školskih kolega. Policija još nije izvijestila o dodatnim detaljima o žrtvama ili o preciznoj lokaciji nakon pucnjave. Dječak je pobjegao neozlijeđen, uz svoga brata.
Mediji su ranije objavili da je napadač ušao u školsku zgradu s pištoljem i sačmaricom te da je zapucao na učenike u dvjema učionicama. Jedna od njih nekoć je navodno bila učionica u kojoj je on sjedio.
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora u srijedu 11. juna 2025. godine pridružiće se regionalnoj akciji STOP GENOCIDU U GAZI – U GAZI UMIRE ČOVJEČNOST koju realizuje sa Mrežom Žena u crnom iz Beograda i italije.
Akcija počinje u 16 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
Stojimo u solidarnosti uz građanke i građane Gaze u danima rata koji se, kao i svaki drugi agresorski i osvajački rat – vodi protiv života i protiv ljudskog dostojanstva.
Za slobodu, mir, solidarnost i dostojanstvo – Stop ratu u Gazi.
U Tivtu je u subotu 7. juna održan 5. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao veliki broj posjetioca koji su uživali u maštovitim kreacijama brojnih karnevalskih grupa iz zemlje, regiona i svijeta.
Karneval u Tivtu okupio je preko 600 karnevalista iz 15-tak zemalja, među kojima su bile karnevalske grupe iz Crne Gore, Brazila, SAD-a, Italije, Grčke, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije…
Manifestaciju je otvorio potpredsjednik Internacionalnog borda federacije Evropskih karnevalskih gradova (FECC), Aleksandar Cicimov. U ime organizatora učesnike i goste pozdravili su predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović i menadžer karnevala i direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić potpisao je Sporazum o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ).
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Sporazum je potpisan u Nici u okviru Treće konferencije Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima.
Iz Ministarstva su kazali da BBNJ predstavlja prvi globalni pravno obavezujući instrument koji se bavi očuvanjem biodiverziteta na otvorenom moru.
Usvojen je, kako su podsjetili, 19. juna 2023. godine pod okriljem UN, a otvoren je za potpisivanje do septembra ove godine.
“Za cilj ima zaštitu više od 60 odsto svjetskih okeana koji se nalaze van granica nacionalnih jurisdikcija i do sada su bili gotovo neregulisani kada je riječ o očuvanju prirodnih resursa i biološke raznovrsnosti”, kaže se u saopštenju.
Boka Kotorska – foto Boka News
Dodaje se da taj dokument obuhvata četiri ključne oblasti koje zajedno čine osnovu za zaštitu i održivo upravljanje morskom biološkom raznovrsnošću u područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
Te ključne oblasti su, kako je saopšteno, morski genetski resursi i raspodjela koristi, prostorno upravljanje i morske zaštićene oblasti, procjena uticaja na životnu sredinu i izgradnja kapaciteta i transfer morske tehnologije.
Ćulafić je istakao da, iako Crna Gora ne izlazi direktno na otvoreno more, potpisivanje i ratifikacija tog sporazuma donose višestruke koristi.
“Time Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost međunarodnim principima zaštite životne sredine i očuvanja morskog biodiverziteta, što dodatno učvršćuje njenu poziciju kao odgovorne države u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, ocijenio je Ćulafić.
Kako je naveo, sporazum omogućava pristup međunarodnim mehanizmima za tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i transfer morskih tehnologija, što može značajno unaprijediti domaće kapacitete u oblasti morske zaštite i naučnih istraživanja.
“Učešće u ovom sporazumu otvara vrata aktivnijem uključivanju Crne Gore u globalne inicijative poput zaštite 30 odsto svjetskih mora do 2030. godine”, naveo je Ćulafić.
Norvežanin bokeljskog porijekla, 28-godišnji Damian Petković Karlsen uspješno je završio svoju biciklističku trasu Trans Balkan Race, prešavši 1.400 kilometara sa 27.500 metara uspona za sedam dana, 12 sati i jedan minut i stigavši zdravo i veselo iz Slovenije u Crnu Goru, u Boku Kotorsku, rodni kraj svoje majke. Iz Sežane je, zajedno sa ukupno 160 takmičara iz cijeloga svijeta krenuo 30. maja i 6. juna uveče stigao na cilj u Risan, gdje su ga u porodičnoj kući dočekali majka Gordana, otac Pol, baka Slavka, a za lijepo iznenađenje, tu je bila i njegova djevojka Ida iz Danske.
Rođen u Oslu 1997. godine, Damjan se rado sjeća svih ljetovanja do svoje 18. godine, kada je redovno provodio po dva mjeseca u domu kod babe i djeda u Risnu, zajedno sa majkom, ocem, stricem i sestrom. Ponosan je na svoje porijeklo- njegov pradjed sa majčine strane je profesor Ignatije Zloković, jedan od utemeljitelja Pomorskog muzeja u Kotoru. Petkovići su bili ugledni trgovci iz Risna. Kad je stigao u Risan bio je malo razočaran, jer je očekivao više mještana kao podršku, ali možda im je opravdanje to što je iste večeri održana manifestacija „Risanski makaruli“, pa je većina njih bila na Trgu „Nikola Đurković“.
-Očekivao sam više ljudi da nas pozdrave na cilju. Umorni su takmičari i znači im podrška sa strane, a kad se ima internet-stranica preko koje se može pratiti trka, to nije teško. Bilo bi lijepo da su nas dočekali. U jednoj konobi u Bosni je bilo desetine ljudi koji su nas pratili na ekranu i kada sam tamo došao, prepoznali su me, kao i ostale bicikliste. Imali smo traker sa rednim brojem radi sigurnosti, ako se nešto desi, da znaju gdje da dođe hitna pomoć, pa su nas ljudi pratili kroz sve te gradiće, objašnjava Damjan.
Trka je self supporting –tokom vožnje takmičari ne smiju primati tuđu pomoć niti smiju da pomažu kolegama, ne smije neko sa strane da im organizuje spavanje u nekom mjestu, nego treba sami da to urade, da nazovu, pitaju. Dozvoljeno im je da kupe vode, hrane.
-Znam naš jezik, pa mi to nije bilo teško, a sa ovog govornog područja bio je još jedan biciklista iz Hrvatske, drugi iz Rusije, koji živi u Srbiji, kao i nekoliko Slovenaca. Bilo je nekoliko ljudi iz Kanade, po jedan takmičar iz Južne Afrike, Koreje, Kolumbije, Amerike…kaže Damjan, koji je veče nakon što je stigao, poslije željenog odmora, zajedno sa svim ostalim takmičarima uživao u žurci na risanskoj plaži. Petkovići su ugostili i Andreasa iz Štutgarta, biciklistu koji je prenoćio u svom šatoru na ponti ispod porodične kuće. Damjan je sretan što je vreću za spavanje zamijenio udobnim krevetom, a surovu divljinu pažnjom i ljubavlju bližnjih.
Damjan sa biciklom koji je sam napravio
-Meni je sve bilo dobro. Gradovi kroz koje smo prolazili – Knin, Gospić, Mostar, slični su Risnu. Čudno mi je bilo to kada sam došao u Risan, svi su govorili: „Stigli smo na cilj!“ i otišli da spavaju u iznajmljenim kućama, na podu, a neki i na travi, dok sam ja mislio: „A ja idem da spavam u moj krevet doma“, kaže Damjan.
Nakon sedam i po dana naporne vožnje kroz izolovane planinske regije, kako je organizator Exploro.cc iz Italije najavio, “nekih od posljednjih netaknutih područja divljine u Evropi”, Damjan je ponosan što je savladao zahtjevni krški teren po ekstremnim temperaturama koje su se kretale od 3 stepena noću preko planina do 30 stepeni tokom dana u oblasti Mostara. Ovo je četvrta po redu Trans Balkan Race, a Damjan prvi put učestvuje u njoj.
-Zadovoljan sam što sam stigao na cilj 29. po redu, što nije loš plasman, s obzirom da je od ukupno 160 ljudi njih oko stotinu odustalo, a ostali su uspjeli da stignu do cilja. Nije bilo lako, ali sam bio motivisan dolaskom u Risan, znajući da me tu čekaju moji najmiliji. Bilo je dosta zahtjevno, najduža dnevna vožnja trajala je 16 sati, a spavali smo samo tri sata, a onda dođu ti problemi: boli te malo noga, zateže koljeno, bole leđa, bole ruke, kaže Damjan u razgovoru za Boka News, pokazujući nam žuljevite šake, otvrdle i neosetljive nakon dugotrajnog upravljanja kormilom.
Damjan je dnevno prelazio oko 200 kilometra starim makadamskim stazama, kao i svi drugi, spavao je vani, neki u šatorima, neki u vrećama za spavanje…Priča nam da je jedan takmičar bio u bolnici jer je pao i povrijedio nogu, ali se vratio u trku i stigao na cilj. Takmičara iz Hrvatske – sa Hvara, ugrizao je pas za nogu, a on je vozio još jedan dan, da bi potom odustao, jer mu se rana inficirala, pa je morao u bolnicu.
Okupljanje u porodičnoj kući na obali Risna
Kao dobar poznavalac istorije Risna, on je drugarima pričao o ovom mjestu, mada su mnogi prije polaska iz Sežane već istraživali i već odlučivali gdje će u Risnu da idu na piće, gdje na picu, gril, sladoled. Oni koji su odustali od trke u Mostaru, svejedno su autima došli u Risan da vide ovaj grad i da se druže sa ostalim učesnicima.
-Mnogi su pošli do Kotora, ali su se brzo vratili, jer im nije im bilo lijepo zbog saobraćajne gužve i pretrpanosti turistima. Najljepše im je bilo spavanje u apartmanu i kupanje u moru. Svi su jeli u Hipnosu, pohvalili su risansku pekaru, dobre krofne, burek, a neki su ostali više dana- jedan drug iz Njemačke je sa porodicom ostao tri dana u Morinju, a takmičar iz Kolumbije će ostati nekoliko sedmica u Boki. Svi koji su došli ovdje oduševljeni su vrhovima Durmitora i poželjeli su da sljedeći put obiđu staze po Crnoj Gori, kaže nam Damjan.
Hobi mu je recikliranje i rekonstrukcija starih bicikala u Oslu, pa je na jednom takvom biciklu „domaće izrade“ i vozio cijelu ovu trku. Ljeti voli da bere ljekovito bilje, a gljive s jeseni po šumama Norveške, s obzirom da je i po struci biolog. Prošle godine je diplomirao i uskoro očekuje zaposlenje u zvanju Ekolog za šume.
Smatra da bi mogao bolje da se organizuje biciklistički turizam starim stazama poviše Risna, da se ljudi manje voze skuterima, da manje piju pivo na plaži, a da više idu na planinarenje, voze bicikl, plivaju. Tokom vožnje kroz Crnu Goru je primjetio da ima više auta nego bicikala, dok u Itali i Francuskoj, kaže, kroz brdske staze ima više biciklista nego auta.
Damjanu se sviđa 700 km duga staza sa 16 000 m vertikalnog uspona za Trku Montenegro Mountain Madness najavljena za 4. juli od Podgorice, preko Dinarskih Alpa, kanjona i klanaca Tare i Pive do obalnih litica Jadrana, sa ciljem (opet) u Risnu. Ipak, namjerava da sa prijateljem u oktobru vozi ultra trku od Podgorice do Splita, preko 200 km na dan.
Leveika trasu prošao za četiri dana
Prvo mjesto među muškarcima osvojio je Justinas Leveika iz Litvanije, koji je trasu prošao za četiri dana, osam sati i 39 minuta, drugi je Benedek Borsos iz Mađarske, dok je treće mjesto osvojio Adam Palin, Velika Britanija https://www.instagram.com/p/DKfhPzAsxFT/?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=M2M0Y2JmOTAyOA.U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Laura Johannes iz Njemačke (ukupno 20. mjesto), a za njom su Jade Simpson-Field iz Velike Britanije i Susanna Markoff iz Finske.
Od Sežane do Risna
Ruta je bicikliste vodila kroz krševiti greben Dinarskih Alpa blizu Kvarnerskog zaliva, iz Risnjaka u Park prirode Velebit, zatim makadamskim cestama od gorja do Gospića (rodnog grada Nikole Tesle). Vozili su Nacionalnim parkom Una, zatim rutom Via Dinarica kroz Park prirode Dinara prešli su granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i spustili se u zaštićeno područje Livanjskog polja, te kroz Cincarsko gorje stigli do Parka prirode Blidinje.
Prikaz uspona i spustova na ruti Sežana-Risan
Najniža i toplija tačka rute (60 m nadmorske visine) je Mostar, odakle se ponovo vraćaju u divlje predjele. Krškom visoravni, ušli su u blatnjave šume Nacionalnog parka Sutjeska i prešli granicu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Nakon velikog uspona u rezervat prašume Perućica, pred njima se otvorio pogled na Pivsko jezero s kanjonom Pive, odakle su se popeli do Nacionalnog parka Durmitor, najviše tačke staze (1800 mnv). Seoski putevi vodili su ih kroz izazovne visoravni između Žabljaka i Kolašina, sve do Nikšića i Zaliva Boke Kotorske, drevnog Risna, koji je cilj utrke.
