U subotu se u Igalu dodjelom priznanja najuspješnijima završava 27. Kup mimoza u sportskom ribolovu na kojem je učestvovalo 29 ekipa iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Crne Gore.
Najbolji u disciplini „tunjom iz barke“ bio je Aleksandar Pejović koji je lovio za mješovitu ekipu Jamajka. Srebrna medalja pripala je Ljubinku Vrbnjaku („Sabljarka“ Meljine) a bronzana Radovanu Popoviću („Sipa“ Tivat).
U disciplini „štapom iz barke“ pobjedio je Radovan Popović („Sipa“ Tivat), drugi je bio Aleksandar Milosavljević („Igalo“) , a treći Ištvan Takač iz istog kluba.
Kup mimoza u sportskom ribolovu
Zbirnom rezultata u obje ove discipline ekipni pobjednika 27. Kupa mimoza je ekipa Jamajka, sastavljena od takmičara iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore sa 6 plasmanskih bodova. Drugo mjesto osvojila je ekipa KSR „Igalo“ sa 8 plasmanskih bodova, koliko ima i trećeplasirana ekipa KSR „Bokeška jedra 1999“ iz Đenovića.
U ekološkom ribolovu („uhvati, registruj i vrati u more“) pobjedio je Vito Ferara („Pirka“ Tribunj), drugi je bio Vaso Terzić („Bokeška jedra 1999“ Đenovići), a treći Marko Vujisić („Ribar“ Baošići).
Kup mimoza u sportskom ribolovu
Najuspješniji domači takmičar na ovom prestrižnom međunarodnom takmičenju bio je Radovan Popović („Sipa“ Tivat“, a strani Rado Fink slovenački član ekipe „Jamajka“.
Uspješan orgnanizator bio je, kao i uvjek do sada, Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, a tehniči organizatror KSR „Igalo“ uz pomoć drugih klubova iz Boke Kotorske.
Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se danas sa početkom u 14 sati.
Formiranje karnevalske povorke je na donjem putu u Dobroti, od otvorenog bazena do marketa „Aroma“ u Dobroti, tako da će ovaj put biti zatvoren za saobraćaj od 12h do 15h. Apelujemo da se uklone i sva parkirana vozila na ovom dijelu puta najkasnije do nedjelje do 11.30h.
Glavna saobraćajnica, od otvorenog bazena do marketa „Idea“ na kružnom toku, biće takođe zatvorena za saobraćaj od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
Od 14.30h do 15.30h za saobraćaj će biti zatvoren i lokalni put od kružnog toka (od Glavne pošte) do Hemijske čistione „Limili“.
Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu dodjelom pehara i koncertima THE GRUPE i Bruna Račkog.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Mala fešta od naranče, u jubilarnom izdanju, prerasla je dosadašnje okvire stađunske fešte i potvrdila status jedne od omiljenih lokalnih manifestacija. Na štandovima u Njegoševoj ulici posjetioci su mogli otkriti šta je sve moguće napraviti od ovog južnog voća, ali i kupiti druge proizvode, rukotvorine, učestvovati u donatorskoj trpezi i uživati u bogatom zabavnom programu.
Program su pjesmom otvorili članovi Gradskog hora Herceg Novi, nastupile su mažoretke kluba Lili, plesom su se predstavile male mažoretke, mornari i voćkice JPU „Naša radost“ iz Igala, folklorom su feštu začinili članovi KUD-a „Sloga“ iz Đenovića, a potom je na scenu stupio legendarni šansonjer Ibrica Jusić. Na maloj terasi Gradske kafane bile su organizovane edukativne radionice za najmlađe.
Mala fešta od naranče 2026.
Rekordan broj izlagača, sunčan dan, brojni gosti 57. Praznika mimoze i raznovrsni izvođači bili su recept za fantastičnu atmosferu na 10. Maloj fešti od naranče, ističe Maja Erenji Hare Brown u ime organizatora NVU „Ruke“.
„Zaista smo zadovoljni, posjetioci su veseli, a nakon prošlogodišnje pauze, naši saradnici su jedva dočekali novu feštu, tako da imamo 56 izlagača, što je premašilo sve rekorde“, kaže Hare Brown.
Da fešta čuva tradiciju ovog kraja i afirmiše proizvođače da njeguju autohtone proizvode potvrđuje veliki izbor proizvoda od naranče, koje je sada, za razliku od prije deset godina, moguće naći na štandovima.
Mala fešta od naranče 2026.
„Mislim da su ljudi dobili vjetar u leđa. Nadamo se da smo ih inspirisali i zaista, ne samo što se vraćaju neke tradicionalne recepture, već se i nadograđuju, pa više nisu samo, na primjer, narancini, nego su narancini sa čokoladom, pa sušeni kivi, različite varijacije džemova, sokova, tako da baš ima svega“, kaže ona.
Po tradiciji, priređena je bogata donatorska trpeza na kojoj su delicije izložile organizacije, pojedinci, keterinzi i restorani, a posjetioci su kupovinom učestvovali u humanitarnoj akciji. Za trpezom su radili učenici i profesori SMŠ „Ivan Goran Kovačić“.
„Uspjeli smo da za kratko vrijeme rasprodamo sve torte koje smo dobili. Naravno, i mi smo učestvovali i donirali neke naše kolačiće. Već deset godina smo uz Malu feštu od naranče, a naša škola učestvuje i na drugim feštama u gradu. Saradnja sa Milinom Kovačević je izrazito aktivna, uvijek smo u komunikaciji i imamo aktivnosti. Djeca to vole, a i mi stariji, pa zajedno uživamo i radimo korisne stvari“, kazao je profesor Orion Fulurija.
Veselin Vilov, predstavnik Gazdinstva Vilov, izražava veliko zadovoljstvo organizacijom „Male fešte od naranče“ i konceptom novskih stađunskih fešti.
„Tradicionalni smo učesnici, a izložili smo proizvode koje pravimo na svom gazdinstvu u Mojdežu: sokove od narandže, likere od narandže, limuna, višnje, jabuke, mirte, borovnice, oraha, maslinovo ulje, sedam vrsta rakija, sokove… Posjeta je prilično dobra, zadovoljni smo. Trudimo se da podržimo svaku feštu koja se organizuje u Herceg Novom“, kazao je Vilov.
Mala fešta od naranče 2026.
Svih deset godina uz ovu stađunsku feštu je i Valentina Kulinović. Tokom decenije, kako ističe, njena ponuda je prerasla u širok asortiman proizvoda od naranče.
„Tada sam samo pravila džem od naših domaćih vašingtonki, a ove godine imam i sok od divlje naranče, sirup, narancine od divlje naranče. Malo smo proširili ponudu, a prodaja je i danas odlična. Tu su i unikatne bluze sa zlatovezom koleginice Željke Moskov, koje privlače veliku pažnju posjetilaca. Puno je ljudi, uglavnom su to gosti našeg grada. Bili su i gosti iz našeg pobratimskog grada Lobeca“, kazala je Kulinović.
➡ NVU „Ruke“ će prikupljena sredstva sa donatorske trpeze, u saradnji sa Volonterskim centrom, uputiti porodicama kojima je pomoć potrebna.
Organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi, a kompletan program dostupan je na www.praznikmimoze.me
Svečani mimohod članova Hrvatske bratovštine Istarske županije Bokeljska mornarica 809 povodom 30. obljetnice rada udruženja – proslave sv. Tripuna, održan je danas u Puli.
U mimohodu je sudjelovalo 70 članova u tradicionalnim odorama, zajedno s gostima iz Boke kotorske, Zagreba, Rijeke i Splita, ali i odredi Bokeljske mornarice iz Kotora, Tivta i Herceg Novog, uz pratnju Puhačkog orkestra Grada Pule. Mimohod gradskim ulicama bio je sami početak programa Bokeljske mornarice koji je završio u jedinstvenom ambijentu pulske Arene. Bokeljska mornarica predstavlja iznimno vrijednu pomorsku i kulturnu tradiciju te je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Foto Milivoj Miošek – Glas Istre
Stojite upravo pred najstarijom sačuvanom pomorskom bratovštinom na svijetu. Bokelji su ove godine proslavili 1217. put svog zaštitnika sv. Tripuna i to je ono što nas čini posebnim – fides et honor; vjera i čast. To izaziva veliki ponos. Hrvatski Bokelji su, nažalost, zbog raznih povijesnih okolnosti razasuti širom svijeta kao rakova djeca, a ovo su jedinstvene prilike da pokažemo našu tradiciju i ono što mi nosimo u našim srcima, ali i snažnu povezanost, rekao nam je Vladimir Pasković, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Pula.
Atraktivan prizor odora, zastava, sablji i pušaka, privukao je građane Pule da im se pridruže kod gradske tržnice, odakle je mimohod i započeo. Kretao se potom Flanatičkom ulicom do spoja s Giardinima, preko Giardina i Istarskom ulicom do Trga Nimfej te sve do Arene, cijelo vrijeme uz pratnju građana Pule.
U Areni se održao i vrhunac programa, tradicionalno Kolo Bokeljske mornarice, poznato i kao Kolo sv. Tripuna. Riječ je o simbolu povijesti i tradicije ove najstarije bratovštine pomoraca na svijetu. Kolo se sastoji od 12 imenovanih figura koje simboliziraju život na moru, kršćanske vrijednosti i jedinstvo pomoraca. Pleše se u tradicionalnim mornaričkim uniformama uz pratnju limene glazbe. Igrači su povezani bijelim maramicama, a kolo vodi kolovođa.
– Sva zadrhtim i suze mi krenu. Puno mi to znači. Sjećam se iz djetinjstva ovakvih događaja, a i nedavno sam bila u svom kraju, u Boki. Tradicija je jako važna i drago mi je da se održava, komentirala nam je kratko 92-godišnja Bokeljka Vilma Matković Strugar, koja od 1951. godine živi u Puli i ovaj je događaj posebno emotivno doživjela.
Ulazak u Arenu bio je besplatan za sve građane kroz sat vremena odvijanja programa, a privremeno je tim povodom bio zabranjen promet vozilima na djelu Laginjine ulice, od Anticove ulice do Giardina, na Giardinima – Istarska ulica, te Trg Nimfej do ulaza u Amfiteatar. U Areni je sudionike dočekao i pozdravio pulski gradonačelnik Peđa Grbin, a završetak programa pljeskom su pozdravili prisutni gledatelji.
Prčanjski puk ispratio je karnevalsku povorku, suđenje i spaljivanje glavnoga krivca za sve prošlogodišnje nevolje, Krnevala po imenu KADGAPOLITO KUNDUTOVIĆ zvanog ŠPICAGVERA, rođenog prčanjskog Bopina, koji je “pun svih mogućih zala”.
Karneval je predstavljao meštra od kanalizacije, na šta upućuje cijev sa natpisom “Kundut Prčanj-Stoliv” koju je nosio ispod miške, zatim vakuum-pumpa u drugoj ruci, ali je, začudo, na glavi nosio kapu-šubaru sa petokrakom zvijezdom, što upućuje na njegovu političku potkovanost. Na prigodnom “stilizovanom postolju” u povorci koju je predvodio Kapo o krnervala, Špicagvera je provozan kroz mjesto, od Osnovne škole “Ivo Visin” do kraja “korzoa” i nazad na mulo prčanjsko. Uz vesele (ali malobrojne) dječije maškare, uz lijepe formacije mažoretki Plesnog studija “Alisa” koje je u tri uzrasne grupe vodila Jasmina Rešetar, te orkestar Gradske muzike Kotor, prčanjske “Bope” zapalile su Krnja uz prethodno skidanje glave, onako kako je Prežidente slamnog suda – Prof. Dr Papalada Alamaka zvani Merde naložio svojom presudom.
U tužbu koju je iznio javni tužilac Mr Pipiko Tarantela zvani Kašeta, Špicagveri se stavlja na teret to što nije ispunio obećanje da će izgraditi kanalizacioni sistem kroz mjesto.
-Posebno ga krivim što se udružio sa onijema glavnima, što nas godinama lažu da će kanalizacioni sistem Glavati-Stoliv počet i brzo završit, pa tako i sada njegove merde, ali i sve ostale, u more surgavamo. E viva turizam!, navodi tužilac koji Krnju ne može oprostit “njegovo učešće u snimanju filmskih scena zimus po našemu lijepome mjestu, što su nam na kraju i sijeno za jest ostavili. Što su sva putna ogledala makli i što ovi jadni puk u toku snimanja danima nije smio ni nos vanka kuće pomolit, deboto, kao da je okupacija mjesta bila”.
Bope presudile Krnju
Takođe mu se zamjera “što svakodnevno rupe niču po putu do čuvenog Hajata na Markov rt, pa niko ništa ne abada, ma, vole šolde skupljat”.
-O vlasti u komunitadi, a i u našoj Mesnoj zajednici, optužujem ga, što je učinio da ni jedna ne funkcioniše i pored napora da se narod po broju sastavi i vlast uspostavi, navodi se u optužnici, gdje se pominje i mjesno groblje, bivša Gradska kafana, “koja se upravo renovira, pa izgleda kao Hirošima poslije atomske bombe”, kao i to da su Prčanjoti “previše ekonomski avancali, pa kupili dva, oliti tri auta”, a da nisu računali mogu li ih ispred kuća parkirat”.
Braniteljka, gospođa Magistarka Pjova di Rossa zvana Furija opovrgla je optužbe rekavši: “Kriva je vlast, što se na jaslama ulijenila i ništa za puk ne čini i tako na jadnim parama ovog siromašnog naroda spavaju na suncu svoj san”.
– Što je on kriv oko „Laže i Paralaže“ u vezi sa izgradnjom kanalizacionog sistema Glavati-Stoliv? Jer je odavno došlo do onoga, „obećanje ludom radovanje“, kojima nam već niz godina pamet sole. Neka samo odgovorni obećaju, pa se pitam, koliko će more, oliti veliki turizam, naše merde poštovat, riječi su Braniteljke.
Prčanjski karneval 2026.
Presudu je donio Prežidente: “Zbog mnoštva nečistijeh rabota izgubio je status naših Bopa, pa ga zato osuđujem na smrt spaljivanjem na mulo prčanjsko, uz prethodno skidanje glave”, nakon čega je Kotorska mužika odsvirala “marću funebre” – Rekvijem skat in paće! (R.I.P.).
Meštar o “karnevalske glave” inžinjer brodomašinstva Vitomir Vujović, koordinirao je rad ekipe entuzijasta “Bopa” koja je osmislila i napravila lutku. On je već 26 godina u Sekciji za izgradnju karnevala. Pošto imaju mnogo obaveza, a društvo nije brojno, podijeljeni su po sekcijama, gdje svako ima svoja zaduženja – uskaču ako treba da pomognu drugim sekcijama. Ideja za Kaneval je nastala na prvom sastanku Odbora za fešte “Bopa” oko Nove godine, ali se tokom procesa izrade ona stalno mijenjala.
Mjera dobroga ukusa
-Glava karnevala pravi se od stiropora, koji se oblikuje uz pomoć bodi-kita i gipsa, a kad se ošmirgla, uglača i kad sde dobije željeni oblik glave, onda se boji, sjenči, rade se detalji- oči, uši, nos…
Meštar Vitomir
Nema pravila u kreiranju lika karnevalske lutke, ali je važno da nosi univerzalnu poruku za cijelu pasanu godinu za naše mjesto. Lik može da objedinjuje i više ličnosti, bitno je da ljudi prepoznaju nekoga, a da se opet to direktno ne vidi. U svemu treba imati mjeru. Kad krenemo da gradimo lutku, ona nikad nije do kraja definisana u potpunosti, vazda se neke nove ideje rode, dodajemo, mijenjamo u hodu, kao i “Veo karnevala” koji čitamo i brusimo tekst suđenja noć prije štampanja i održavanja Karnevala, objašnjava Vitomir, ponosan na 50 godina kontinuiranog Prčanjskog karnevala, jubilej koji “Bope” slave ove godine.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, psihologije, teatrologije, bokeljologije, istorije i knjiga za mlade.
Možda je Hronika najavljene smrti najrealističnije djelo Gabrijela Garsije Markesa, jer je priča zasnovana na istorijskom događaju koji se odigrao u piščevoj rodnoj zemlji. Kada roman počinje, već se zna da će braća Vikario ubiti Santijaga Nasara kako bi sprali ljagu sa ukaljane časti sestre Anhele, ali roman se upravo završava u trenutku kad Santijago Nasar umire. Ciklično vreme, kojim Garsija Markes majstorski barata u nizu svojih knjiga, iznova se pojavljuje ovdje temeljito razgrađeni na svaki svoj tren, a sve njih, minuciozno i bez greške, pripovedač sklapa u ponovnu cjelinu te tako izvještava o onome što se zbilo godinama prije toga, pa kad se u svojoj pripovesti kreće napred-nazad po povratku na mesto događaja, godinama kasnije, on uspijeva da iznese i sudbinu preživjelih. Izdavač je Nova knjiga.
Roman San snova autorke Kejtlin Dojl je neodoljiva romantična komedija o tome šta se dogodi kad ljubavna avantura na krstarenju skrene sa kursa. Houp Lanover vapi za odmorom. Veza joj se raspala, kreativni zanos je nestao, a ona više u sebi ne prepoznaje hrabru, beskompromisnu djevojku kakva je nekad bila. Zato, kada je najbolja prijateljica pozove na luksuzno krstarenje, iako takva putovanja mrzi iz dna duše, Houp nevoljno pristaje. Feliks Sigrejv je kuvar koji praktično ne napušta svoj restoran. Da ne bi još jednom razočarao roditelje, prihvata da sa sestrama ode na krstarenje. San snova je romantična komedija o drugoj šansi koju će čitaoci dočekati s oduševljenjem. Izdavač je Laguna.
Osjećanje sopstvene vrijednosti uveliko određuje naš doživljaj života, naše veze i odnose, kao i psihičko i fizičko zdravlje. Ljudi čije je samopouzdanje jako imaju dobro mišljenje o sebi, prihvataju svoje slabosti, optimisti su i žive na ravnoj nozi sa svojim bližnjima. Sa druge strane, nesigurne osobe ne mogu prihvatiti svoje slabosti. Štefani Štal, najpoznatija njemačka psihoterapeutkinja i autorka najprodavanijih knjiga iz oblasti psihologije, uvjerava nas u knjizi Ojačaj samopouzdanje da nesigurnost u sebe nije nepromjenljiva sudbina. Autorka nam kroz konkretne primjere pokazuje kako da izađemo iz lošeg kruga frustracije, tuge i bijesa i ispišemo vlastiti životni scenario. Izdavač je Laguna.
Pozorišna posla Vladete Jankovića, univerzitetskog profesora i dugogodišnjeg predavača uporedne istorije evropske drame, jedinstvena je i preko potrebna knjiga ogleda o drami i pozorištu. Osim što na obuhvatan način tumači djela Gogolja i Čehova, Mihiza i Pekića, kao i domete velikih glumaca poput Lorensa Olivijea i Bate Stojkovića, autor će se pozabaviti kako pojedinim tabu temama u proslavljenim dramskim djelima, kao što je pitanje antisemitizma u Mletačkom trgovcu, tako i novijom istorijom političkih zabrana u pozorištu ili zanemarenim zadacima pozorišne kritike. Izdavač knjige Pozorišna posla je Laguna.
Knjiga Od kadeta do zapovjednika broda je jedinstveno svjedočanstvo o životu na moru iz pera kapetana Branislava Kordića koji je u karijeri započetoj 1974. godine kao kadet na brodu “Kotor” kotorske “Jugooceanije”, do posljednjeg ukrcaja u rangu zapovjednika 2006. godine. Autgor je u plovidi po svjetskim morima i okeanima proveo je 33 od ukupno 50 godina aktivne karijere. Obišao je nebrojene luke na svim svjetskim kontinentima. Bogato ilustrovana knjiga donosi pregršt fotografija iz svakodnevnog života pomoraca na trgovačkim brodovama, opis operacija u lukama, prolaska kroz neka od navigacijski izazovnih područja poput Panamskog ili Sueckog kanala. U knjizi pronalazimo opise oluja, izazove svakodnevnog života na brodu, požare, havarije, slijepe putnike, te odvojenosti i čežnju za porodicom i prijateljima. Pomorske memoare kapetana Kordića iz Risna izdala je Knjižara So.
Knjiga Crna Gora – Izvještaji mletačkih providura, koju je priredio Ferdinando Ongania, predstavlja izuzetno važnu zbirku istorijskih dokumenata koji osvjetljavaju ključni period crnogorske istorije. Knjiga obuhvata izvještaje koje su generalni i izvanredni mletački providuri slali Senatu Mletačke republike u periodu od 1687. do 1735. godine. Ovi dokumenti pružaju uvid u vojno-političku situaciju, borbe protiv Turaka i savezništvo Crnogoraca sa Venecijom tokom Morejskog rata i kasnije. Izvještaji detaljno opisuju saradnju crnogorskih plemena sa Mletačkom republikom, pomoć u oružju i municiji koju je Venecija slala vladikama, kao i ulogu Crnogoraca u oslobađanju gradova poput Herceg Novog. Izdavač je CID.
Knjiga Zorana Penevskog Prikaži, ne prepričavaj je vodič za sve koji žele da unaprijede svoje umijeće pripovijedanja – od početnika koji prave prve bilješke do autora koji već imaju rukopise, ali žele da ih učine snažnijim i ubjedljivijim. Na vispren i pitak način, uz obilje primjera iz svjetske i domaće književnosti, autor pokazuje kako da ovladate ključnim elementima umjetničkog pisanja: izborom teme, oblikovanjem likova, građenjem dijaloga, opisom i strukturom. Bilo da želite da napišete kratku priču, roman ili jednostavno da jasnije i ljepše oblikujete misli, Prikaži, ne prepričavaj je vježbalište za um i pouzdan saveznik na putu stvaranja. Izdavač je Laguna.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Realizacija kapitalnih projekata na Luštici, koji uključuju izgradnju puta, vodovoda i proširenje elektro mreže, protiče dobrom dinamikom. Tokom prethodnog perioda održani su sastanci sa predstavnicima resornog ministarstva, kao i sa mještanima Luštice u kontekstu izgradnje novih trafo stanica.
U okviru projekta izgradnje putne infrastrukture, kako informiše vd sekretara za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš, probijena je kompletna trasa i započeti su betonski radovi.
– Što se tiče puta, tu je dinamika zaista odlična i nije bilo primjedbi. Ono što je za građane Luštice bilo bitno jeste da su obezbeđena sredstva za nastavak eksproprijacije poslednje dvije katastarske opštine, da je postupak pred katastrom počeo, tako da u narednom periodu treba i očekivati i realizaciju tog postupka, pisanje rešenja i isplatu. Dobra stvar, ponavljam, jeste da je kompletan iznos tih sredstava deponovan na računu, tako da ne može više biti bilo kakvih nepoznatih stvari, odnosno ušli smo u postupak i sigurno će se vrlo brzo realizovati – navodi on.
Izgradnja vodovodne infrastrukture, nakon zastoja, ponovo protiče dobrom dinamikom, ističe Velaš.
– Vidimo i sami da se izvode radovi na rezervoarima, na trasi. Kompletna oprema što se tiče cevi, je pribavljena za cijelu trasu. Postoji još nekih, hajde da kažemo, dilema koje smo u ministarstvu otklonili oko same trase, da li će biti nekih eventualnih izmeštanja, pomeranja, ali evo sada imamo i konačno stav po tom pitanju, tako da će se još više ubrzavati svi ti radovi – priča Velaš.
Luštica
U cilju efikasnije realizacije ovih projekata održan je sastanak u resornom ministarstvu sa direktorima Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, Monteputa i Morskog dobra, dok je na sastanku sa mještanima luštičkih sela razgovarano o izgradnji dodatnih trafo stanica.
– Mislim da već na narednoj sjednici Skupštine donijećemo nove odluke o građenju novih dvije, odnosno tri trafostanice, čime će se konačno rešiti i ovaj problem lošijeg snabdijevanja, odnosno ispadanja kad god postoji problem sa grmljavinom ili slično, tako da evo još malo strpljenja, ja se nadam, i da će se rešiti i te stvari – kazao je on.
Jedna trafostanica će biti izgrađena za napajanje Zabrđa i pumpne stanice “Pristan”, druga za napajanje rezervoara za vodu za gornji dio poluostrva, dok će treću izgraditi vojska za svoje potrebe.
Predsjednik Opštine Stevan Katić potpisao je odluke, u narednim danima biće dostavljeni i tehnički uslovi iz CEDIS-a, a sa izvođačima je dogovorena i realizacija ovog projekta do kraja godine, zaključio je Velaš.
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, udruga Morski obrazovni centar Pula, Aquarium Pula i Institut Ruđer Bošković nastavljaju s organizacijom skupa na temu klimatskih promjena i očuvanja morskih ekosustava Jadranskog mora.
U 2026. godini organiziraju međunarodni VII. znanstveni i stručni skup na temu Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora, a koji će se održati od 1. do 4. oktobra na Brijunima. Glavna tema je važnost interdisciplinarne suradnje u razmatranju ranjivosti morskih ekosustava i mogućih prilagodbi brzini klimatskih promjena.
Plimni val u Dalmaciji
Skup se organizira u suradnji s relevantnim znanstvenim i edukativnim institucijama u RH s ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021. – 2030. Na Skupu će biti razmatrani negativni utjecaji – od djelatnosti čovjeka do klimatskih promjena – na ekosustav Jadranskog mora te moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju i nužnost provođenja aktivne zaštite morskih ekosustava. Naglasak je na znanstveno-istraživačkom, edukacijskom, socioekonomskom i humanističkom pristupu razmatranju prilagodbi, mjera i dobrih praksi u rješavanju problema izazvanih klimatskim promjenama, naročito s aspekta zaštite i očuvanja morskih ekosustava.
U okviru 57. Praznika mimoze, u hotelu Lazure u petak je otvoren 7. Salon vina, koji je okupio 53 vinarije i 11 renomiranih destilerija sa više od 450 etiketa.
Salon koji se potvrdio kao jedan od najznačajnijih vinskih događaja u regionu ove godine se održava pod sloganom Vino kao remek-djelo. Ovakav koncept pomjera fokus sa mjesta porijekla na samog stvaraoca, odajući priznanje vinarstvu kao obliku umjetnosti.
Manifestacija, u organizaciji Lazure Marina & Hotel i Compania de Vinos Montenegro, iz godine u godinu podiže ljestvicu kvaliteta i okuplja sve veći broj izlagača iz Crne Gore i regiona, poručeno je na zvaničnom otvaranju.
Salon vina / foto Milo[ Samard\i’
Salon je otvorio savjetnik predsjednika Opštine Herceg Novi, Boro Lučić, ističući da je ova manifestacija prerasla u prepoznatljiv segment Praznika mimoze.
“Od jedne zanimljive ideje, Salon vina je prerastao u događaj kojem se svake godine radujemo i koji je postao važan dio Praznika mimoze. Naša zimska fešta stalno se razvija i obogaćuje novim sadržajima, a Salon vina doprinosi njenom jačanju kao platforme za susrete, razmjenu i promociju grada. Vino je oduvijek simbol zajedništva, a to se na ovom salonu posebno osjeća”, kazao je Lučić.
Salon vina / foto Milo[ Samard\i’
Direktor hotela Lazure, Branko Putnik, naglasio je da su ponosni što već sedam godina dočekuju izlagače i goste.
“Okupljamo se sa istim razlogom – da slavimo kvalitet, znanje, strast i prijateljstvo. Ovogodišnja tema „Vino kao umjetničko djelo“ nije samo lijepa poruka, već priznanje vinarstvu kao stvaralaštvu. Kao što slikar potpisuje sliku, a vajar skulpturu, tako i vinar potpisuje vino. Etiketa je vidljivi potpis, ali pravi potpis je u čaši – u ljubavi, hrabrosti odluka, strpljenju i karakteru koji prepoznate u prvom gutljaju. Svaka berba je nova izložba”, istakao je Putnik.
Direktor Compania de Vinos Montenegro, Željko Uljarević, zahvalio je partnerima i izlagačima, naglašavajući kontinuirani rast manifestacije.
Salon vina / foto Milo[ Samard\i’
“Svake godine gledamo da uvedemo nove sadržaje i uvijek biramo između 450 i 500 najboljih etiketa koje vinari mogu ponuditi” kazao je Uljarević, ističući da organizacija događaja ovakvog obima zahtijeva ozbiljnu posvećenost i timski rad.
Nakon zvaničnog otvaranja, nastupio je kvartet Archi, a u večernjim časovima sastav Mostar Sevdah Reunion.
Salon vina biće otvoren i danas u hotelu Lazure, od 13 do 20 časova, uz muzički program – nastup lokalne klape Bokelji i večernji koncert sastava Kino Kultura.
