Novi izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) biće Roko Tolić iz Hrvatske.
Tolić je bivši direktor Aerodroma Dubrovnik.
On je bio i zamjenik gradonačelnika Dubrovnika prije dvije decenije, dok je direktor aerodroma u Dubrovniku bio ukupno devet godina, od 2009. do 2018. godine.
Tolić trenutno obavlja funkciju direktora Sektora trgovine u dubrovačkoj zračnoj luci.
Roko Tolić -foto DuList
Na konkurs za direktora Aerodroma su se prijavili aktuelni vršilac dužnosti izvršnog direktora Vladan Drašković, bivši direktor Aerodroma Tivat Rade Marić, bivša savjetnica izvršnog direktora Aerodroma Biljana Knežević i izvršni direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo Sjeverne Makedonije, Ljube Stamenkovski.
Tokom vikenda, od 3. do 6. maja, na crnogorskim putevima evidentirano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice smrtno stradalo, dok su tri lica zadobila teške, a 24 lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
– U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 155 prekršajnih prijava, izdali 985 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja, dok su lišili slobode 23 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja – navodi se u saopštenju UP.
Od tog broja 15 vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, dva vozača su lišena slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i šest vozača je lišeno slobode zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
– Od ukupnog broja lica lišenih slobode 10 vozača je lišeno slobode u Podgorici i tri vozača su lišena slobode u Pljevljima – navode iz UP.
Sve su češće pritužbe građana zbog zloupotrebe parking mjesta koja su namijenjena vozilima osoba sa invaliditetom. Sve je više vozila sa lažnim znakovima pristupačnosti, falsifikovanim naljepnicama, i takva vozila zloupotrebljavaju gore navedena parking mjesta.
Bokeški forum apeluje na Komunalnu policiju i službenike Parking servisa da aktivno rade na suzbijanju ove pojave i da adekvatno kazne nesavjesne građane sklone krivotvorenju.
Parking – Foto Boka News
Takođe, kao dio koalicione vlasti zalagaćemo se da kazne za falsifikatore i korisnike njihovih usluga, budu drakonske.
Takođe, apelujemo i na suzbijanje i kažnjavanje parkiranja Taxi vozila na parking mjestima namijenjenih građanstvu, kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Naš najbolji plivač Miloš Milenković osvojio je zlatnu medalju na 100 metara delfin, a srebrnu na duplo kraćoj dionici na međunarodnom plivačkom mitingu Zlatni Orlando u Dubrovniku.
Milenković je oborio i državni rekord na 100 metara kraul – novo najbolje vrijeme je 52,07 sekundi.
Dobre rezultate na mitingu ostvarile su i naše plivačice, članice mlade nacionalne selekcije.
Jovana Vučetić je osvojila srebrnu medalju u disciplini 50 delfin, dok su bronzana odličja pripala Miji Đurđić (50 delfin), Mariji Terzić (200 mješovito) i Jovani Kuljači (50 kraul).
Na mitingu su učestvovala 43 kluba iz 10 zemalja.
Naša mlada reprezentacija je nastupila sa devet plivača i plivačica.
U Dubrovniku su nastupili i takmičari iz Budve, Kotora i Herceg Novog.
„Od ove ljetnje sezone očekujemo mnogo i činićemo sve što možemo da se ona odvija neometano…“
Brojni predstavnici lokalnih i državnih službi i preduzeća prisustvovali su prvom ovogodišnjem sastanku Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Tivtu, kojim je predsjedavao predsjednik Opštine Željko Komnenović.
„Od ove ljetnje sezone očekujemo mnogo i činićemo sve što možemo da se ona odvija neometano“, poručio je na sastanku Komnenović dodajući da je lokalna uprava upoznata sa svim izazovima i mogućim problemima koji postoje ili se mogu pojaviti na različitim nivoima.
„Zabrana izvođenja građevinskih radova stupa na snagu 1. juna, a odobrenja za izvođenje radova biće potpisana samo kada su u pitanju javni radovi, izgradnja hotelskih kapaciteta i radovi u okviru velikih investicionih projekata“ – potvrdio je Komnenović. U toku su radovi na izgradnji bulevara Jaz-Tivat, a predsjednik opštine je najavio mogućnost da se do ljeta, za saobraćaj osposobe dodatne dvije trake od aerodroma do krtoljskog kružnog toka.
Dostatno elektro-energetsko i vodosnabdijevanje grada predstavljaće izazov, pa se za narednu sedmicu planira sastanak sa rukovodstvom Regionalnog vodovoda, kako bi se razmotrila mogućnost pribavljanja dodatnih količina vode za Tivat. Po riječima Alena Krivokapića, direktora Vodovoda i kanalizacije Tivat, ovo preduzeće je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježilo 10% rasta u fakturisanju usluga vode i kanalizacije, dok je u protekle tri godine evidentirano 1000 novih priključaka.
Trend rasta broja dolazaka u Tivat bilježe i na Aerodromu Tivat, pa je tako u aprilu i maju ostvaren veći promet putnika nego u istom periodu 2019. godine. Uvedene su nove avio linije ka Izmiru i Birmingemu, a u junu se planira otvaranje Terminala 2. Na redovnost procesa rada utiče nedovoljan broj službenika granične policije. Sa istim problemom suočava se i Odjeljenje bezbjednosti Tivat, a najavljena je ispomoć tokom ljetnjih mjeseci.
Po evidenciji JP za upravljanje morskim dobrom u Tivtu postoji 50 kupališta od kojih je šest novoregistrovanih. Predsjednik opštine naložio je službenicima Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor da zajedno sa kontrolorima Morskog dobra obiđu ova kupališta i sačine zabilješku o pristupačnosti ovih lokacija i njihovoj dostupnosti građanima. Na sastanku je bilo rječi o lošem stanju na plažama Kalardovo i Plavi horizonti, te je upućena molba da se zakupci kontaktiraju od strane Morskog dobra i da se urgira njihovo privođenje namjeni.
Iz tivatskog Parking servisa najavili su angažovanje dodatnog, drugog specijalnog vozila pauk, koje će tokom ljeta biti aktivno u Radovićima i na Luštici. Parking prostor u Arsenalskoj ulici dobiće parkomate i novi sistem video nadzora, a u planu je postavljanje pametnih parking semafora na dvije lokacije na ulasku u grad, koji će posjetioce Tivta obavještavati o slobodnim parking mjestima na određenim parking poizicijama u gradu.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević podjestila je prisutne na inicijativu određenog broja lokalnih turističkih organizacija da izmjenom Zakona o boravišnoj taksi dođe do povećanje ovog davanja. Tokom sastanka prisutni su upoznati da je Vlada oformila radnu grupu koja radi na izmjeni i dopuni postojećeg zakonskog rješenja. TO Tivat prethodnih je dana Tivat predstavila u Beogradu, a nedavno je objavljen i kalendar događaja za 2024. godinu.
U radu Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone učestvovala je i Ljiljana Vuksanović, šefica odsijeka za strateško planiranje u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Svoj doprinos dali su i predstavnici Komunalnog preduzeća, Službe zaštite i spašavanja, Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor, Sekretarijata za privredu, Doma zdravlja Tivat, Muzeja i galerije Tivat i Radio Tivta.
Na kotorskoj rivijeri tenutno odmara 3.16 hiljada gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Kotora.
Od ukupnog broja gostiju, u privatnom smještaju boravi 2,1 hiljadu, hotelskom 981, hostelima 43, a u kampovima 40.
Iz TO Kotor su naveli da su u privatnom smještaju najbrojniji državljani Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine i Njemačke. U hotelskom smještaju najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Francuske, Izraela, Turske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Prema podacima sa Turističko-informativnog centra, Kotor je prošle sedmice obišlo 19,68 hiljada izletnika, od čega 3,29 hiljada za vikend.
Najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, SAD, Poljske i Kine.
“Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja” u Pomorskom muzeju
Povodom Noći muzeja, 15. maja 2024. u 19 sati JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje predavanje i prezentaciju na temu “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja”.
Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći nekada manji. Danas, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, kod nas je zaboravljena.
Pomorski muzej Kotor – foto Boka News
Kod naših susjeda, u Konavlima, Republika Hrvatska, ova stara vještina još je živa. Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom “Tradicijsko umIjeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana”.
Predavanjem o svilarstvu u Boki Kotorskoj i prezentacijama pokušaćemo da pobudimo interesovanje za plemenitu vještinu uzgoja i proizvodnje svilene niti.
Hrvatski književnik, pjesnik i prevoditelj iz Dubrovnika, akademik Luko Paljetak umro je u nedjelju u 81. godini, nakon teške bolesti.
Paljetak je rođen 1943. godine u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku.
Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije.
Akademik Luko Paljetak objavio je 40-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih ‘Miševi i mačke naglavačke’, te grafičko-pjesničkih mapa, dva romana. Pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj.
Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je i igrokaze koji su, uprizoreni, bili namijenjeni djeci. Isto tako napisao je i veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku.
Luko Paljetak Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci“ te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode.
Povodom Noći muzeja, 15. maja 2024. u 19 sati JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje predavanje i prezentaciju na temu “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja”. Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći nekada manji. Danas, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, kod nas je zaboravljena.
Kod naših susjeda, u Konavlima, Republika Hrvatska, ova stara vještina još je živa. Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom “Tradicijsko umIjeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana”.
Predavanjem o svilarstvu u Boki Kotorskoj i prezentacijama pokušaćemo da pobudimo interesovanje za plemenitu vještinu uzgoja i proizvodnje svilene niti.
Gospođa Olja Fatić iz NVO Edukativni centar Bar i Antonia Rusković – Radonić vlasnice umjetničkog obrta AR Atelier i Jelena Karadžić, etnološkinja u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, koje se bave izučavanjem i istraživanjem svilarstva, podsjetiće nas na ovu nekada značajnu privrednu granu koja je nepravedno zaboravljena i zapostavljena, u slučaju Crne Gore, a dobra praksa u Konavlima.
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru nastavlja s istraživanjima 7.000 godina starog neolitičkog potopljenog lokaliteta Soline na otoku Korčuli. Sustavna istraživanja vodi izv. prof. dr. sc. Mate Parica.
Iako još traju istraživanja, otkriveni su ostatci veće kamene arhitekture unutar nalazišta, s jasno definiranom linijom obalnoga zida. Uz izvrsno sačuvani suhozid, na mjestu gdje cesta ulazi u naselje vidi se proširenje te se može pretpostaviti da su na tom mjestu bile dvije povišene kružne konstrukcije, izvorno učvršćene drvenim pilonima zabijenima u tlo.
U prošlogodišnjim istraživanjima pronađeno je nekoliko koštica maslina, te mnoštvo ljuštura badema. Radiokarbonske analize su učinjene direktno na koštici masline i ljušturi badema i pokazuju okvirnu starost od 6.900 godina.
ZADARSKI ARHEOLOZI NA VRIJEDNOM NALAZIŠTU – foto Zadarski list
– U vrijeme prije gotovo 7.000 godina na ovom prostoru evidentan je uzgoj bajama, dok su masline najvjerojatnije trgovinom uvezene s istočnog Mediterana, i to su zasad najstariji tragovi maslina na Jadranu, ističe Parica.
Istraživanja financiraju Hrvatska zaklada za znanost (Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana) i udruga Lipa rič (sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Uz Sveučilište u Zadru, sudjeluju arheolozi iz različitih institucija i tvrtki: Dubrovački muzeji, Muzej grada Kaštela, Muzej grada Korčule, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru te Kantharos d.o.o.
Na turističkim tržištima Skandinavije i Baltika, Njemačke, Francuske, Češke i Slovačke te Kine potražnja za Hrvatskom veća je nego lani te se može očekivati veći turistički promet nego lani, ističu za Hinu direktori predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
U Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju se već odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se “požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja, iznosi za Hinu direktor HTZ-a za Skandinaviju i Baltik Vedran Sušić.
Prepričava i da su zajedno s veleposlanstvom u Švedskoj pojačali promotivne aktivnosti na tom tržištu zbog nastupa na natjecanju u Malmou i vjeruje da će to uz ostale aktivnosti kao i veći broj letova ove godine povećati turistički promet s tog, ali i iz drugih nordijskih i baltičkih zemalja koje pokriva.
– Na tim tržištima turistička Hrvatska raste iz godine u godinu i krećemo se u dobrom smjeru, a kako i avioprijevoznici otvaraju nove linije to pokazuje i zanimanje za nas. Sve više uključuju se individualni turisti i to sa značajnijim porastima od oko 20 posto, ali i u odnosu na organizirane grupe. To pokazuje i određeni oprez njihovih touroperatora zbog cijena u Hrvatskoj, koje su veće, kao i cijene letova, što ih uz nedostatak kapaciteta donekle ometa, ali i dalje dosta rade”, kaže Sušić.
Među svim skandinavskim zemljama iz Švedske je prema Hrvatskoj najveći turistički promet, a iz baltičkih zemalja, odakle se također najavljuju nove sezonske aviolinije za ovu sezonu, pojedinačno su to još male brojke, no, kako dodaje, “kada ih se kupi, to i nije tako malo”, a kako im standard raste moguće će ih biti i više.
Najveća konkurencija Hrvatskoj na skandinavskom tržištu su Španjolska, Grčka i Turska, ali imaju sličan rast kao i u Hrvatskoj, s time da je u 2023. imala i veći porast i posjetu u postocima nego Grčka, čemu dodaje da Hrvatska nije za njih još elitna destinacija poput Italije i Francuske, ali podjednako nam dolaze i turisti srednje i malo više klase.
– Prvi puta ove godine će mladi iz Stockholma, njih na stotine, doći u Split ovo ljeto u srpnju, na svoj tzv. Stockholm week, koji provode izvan zemlje, i već se naveliko kupuju aviokarte za Split te je to trenutno i najveći trend, ljetovanje u Hrvatskoj, među njihovim mladim turistima, najavljuje Sušić.
Kako Eurosong u Švedskoj, tako se u Njemačkoj vidi određeni utjecaj nogometnog EURO-a na turističku potražnju, što može ovisiti i o plasmanu Hrvatske, ali i bez obzira na to, za lipanj i srpanj se po sadašnjim pokazateljima vidi rast potražnje njemačkih turista, kaže direktor HTZ-a u Njemačkoj Romeo Draghicchio.
Dalmacija – Palmižana – foto Boka News
Podsjeća da EURO ni prijašnjih godina nije umanjio dolaske Nijemaca u Hrvatsku, pa se to ne očekuje ni sada, nego da će Nijemaca normalno dolaziti i u lipnju i ukupno više njih nego lani.
– Dobro smo konsolidirani na tom tržištu i možemo i ove godine očekivati dobar rezultat, što je već vidljivo od početka godine, a trenutno je Hrvatska među prve četiri strane zemlje za ljetne odmore Nijemaca. Dugo godina radimo intenzivno na imidžu i promociji turizma, ove godine ima i više letova nego lani, pa i za Berlin, što će sigurno utjecati i na više dolazaka sa sjevera Njemačke, uz već tradicionalno dobar odaziv iz Bavarske i drugih njihovih pokrajina, ističe Draghicchio.
Važnim drži i razne marketinške aktivnosti HTZ-a na tom tržištu za potporu sportu, ali i i drugim atrakcijama, čega je dio i otvaranje hrvatskog paviljona u najpoznatijem njemačkom zabavnom parku Europapark, što je također važno za Hrvatsku i za dobiti goste i nekih drugih profila nego do sada.
– Puno veća potražnja za Hrvatskom nego lani primjetna je u Francuskoj i mislim da možemo ove godine očekivati rekordne brojke, što pokazuju i već prva četiri mjeseca i s više od 30 posto više dolazaka i noćenja nego lani, kaže direktorica HTZ predstavništva u toj zemlji Danijela Mihalić Đurica.
Kaže da Francuzi sve više otkrivaju Hrvatsku, da ih sve više dolazi i u pred, glavnoj i posezoni i svim vrstama prijevoza, i individualno i organizirano, i mladi i stariji, kao i obitelji, čemu pridonose i više letova zadnjih godina, što će biti i ove godine, ali i to što putuju nekoliko puta godišnje jer imaju i puno dana godišnjeg i slobodnih dana povezanih s praznicima i blagdanima.
– Ove godine cijela je Francuska pokrivena letovima za Hrvatsku, a osim Dubrovnika kojeg tradicionalno vole, sve više ih dolazi i u Split, regije Istre i Kvarnera, Zagreb, Slavoniju i drugdje i raste nam i tržišna pozicija na tom tržištu, s kojeg raste i potrošnja njihovih turista u Hrvatskoj. Zanima ih priroda i more, ali i kontinent, još i više kultura i baština, kao i gastronomija, a shvatili su i da smo im relativno blizu i sigurna destinacija, te su stoga i jako dobri gosti za produljenje sezone”, iznosi Mihalić Đurica.
Na pitanje oko Olimpijade u Parizu, smatra da je i to plus za nas, jer Pariz i inače ima problema s prometom te se već sada zna da će mnogi Parižani u srpnju zbog toga potražiti odmore izvan grada ili i zemlje i Hrvatska tu, kaže, “definitivno figurira na listi najpopularnijih destinacija”.
– Hrvatska na češkom i slovačkom turističkom tržištu ove godine ima stabilnu poziciju, a nakon lanjskog blagog pada zbog oporavka konkurencije i rekordnih rezultata u godini prije (2022.). Prema najavama za glavnu sezonu očekuje nas još jedna jako dobra godina iz Češke, što su potvrdili i dosadašnji rezultati s porastima dolazaka i noćenja od oko pet posto u odnosu na isto vrijeme 2023., kaže za Hinu direktor HTZ predstavništva za te dvije zemlje Miodrag Mlačić.
Napominje i da su češki turisti sve zahtjevniji, traže kvalitetu, hotele sa četiri i pet zvjezdica, apartmane i kuće za odmor, kao i aktivni odmor, pa traže i sve više kvalitetne kampove, iako su cjenovno skuplji, ali time, kao i u nautici, gdje su lani bili na trećem mjestu, zapravo ulaze u tzv. premium segment gostiju.
Iz Slovačke se također očekuje dobra, pa moguće i rekordna posjeta ove godine, čemu će pridonijeti, kao i iz Češke, novi letovi, ali i novi vlak iz Bratislave do Splita, koji je za cijelu sezonu već sada dobro popunjen, a važnim Mlačić ističe i to što sada u Hrvatsku i iz Češke i iz Slovačke dolaze turisti svih profila i iz gotovo svih dijelova tih zemalja.
Direktorica HTZ-a u Kini Franka Gulin kaže da nakon pandemijskih godina, može ponovo normalno raditi na kineskom tržištu, koje se zaželjelo putovanja svijetom.
– Cijelo vrijeme smo radili i održavali radionice i druge aktivnosti za zadržavanje vidljivosti i turističke potražnje za Hrvatsko, i to se sada vrednuje u konkretnim dogovorima te se nadamo većoj posjeti kineskih turista Hrvatskoj. Teško da ćemo brzo stići 2019., kada su i Kinezi, ali i turisti iz Indonezije, Malezije i sličnih ‘potentnih’ tržišta rekordno dolazili, ali trend je jako pozitivan, dodaje Gulin.
Kaže da je primjetno da se turisti iz Kine vraćaju u Europu, pa i u Hrvatsku, sve je više i individualaca koji traže posebne ponude, duže ostaju i više troše, ali ima dosta upita i za velike grupe, i to najviše za Dubrovnik, Zagreb i Plitvička jezera, ali raste zanimanje i za druga odredišta.
– Hrvatska nudi stvarno puno u smislu prirodne, kulturne i povijesne baštine, raznoliku kuhinju i ukupnu ponudu, što Kineze uvijek najviše privlači, a vole otkrivati i novo. Iako se piše o padu njihove ekonomije, oni dobro financijski stoje i mogu si priuštiti putovanja, a na nama je da se na tom tržištu nastavimo što bolje pozicionirati, kaže Gulin.
