Prigodnim druženjem sa predstavnicima raznih donatora i institucija koje podržavaju djelovanje te ustanove, u Narodnoj kuhinji u Tivtu danas je obilježeno pola godine njenog rada.
Narodna kuhinja u Tivtu djeluje pod okriljem humanitarne organizacije Caritas Kotorske biskupije, u dijelu prostorija nekadašnje Vatrogasnice na Pakovu. Prostorije površine 30-tak kvadrata u ovom objektu koji je vlasništvo Opštine Tivat besplatno su odlukom lokalnog parlamenta u tom gradu, na period od pet godina ustupljene Caritasu Kotorske biskupije, a koji je uz finansijsku podršku donatora – prvenstveno crnogorske porodice iz Berlina što je željela ostati anonimna, ovdje uredio i opremio Narodnu kuhinju.
Njene usluge koriste svi građani koji su stanju socijalne potrebe i sebi na drugi način ne mogu obezbijediti makar jedan topli obrok dnevno. Kuhinja raditi sedam dana u nedjelji,a u proteklih pola godine je najsiromašnijim građanima beslatno podijelila preko 10.000 obroka.
Predsjednik Opštine Tivat Željkom Komnenović danas je sa direktorom Caritasa Kotorske biskupije don Željkom Paskovićem, posjetio prostorije Narodne kuhinje i njenim zaposlenima čestitao na uloženom trudu.
Kako se tom prilikom čulo, usluge Narodne kuhinje trenutno svakodnevno koristi više od 60 Tivćana, a u spremanju jela se posebna pažnja u korišćenju sastojaka poklanja specifičnim potrebama islamskih vjernika.
“Organizovali smo ovo druženje sa donatorima koji podržavaju djelovanje Narodne kuhinje jer bez njih ona ne bi mogla da funkcioniše, već bi ostala na nivou ideje. Ne smijemo zaboraviti ni društveno odgovorne pojedince koji nam pružaju veliku podršku i bodre naše zalaganje za pomoć najugroženijim kategorijama lica. Veliko hvala crnogorskoj porodici iz Berlina, koja je u prethodnom periodu ponovo podržala rad Caritas-ove Narodne kuhinje, što je samo dokaz i nama samima da smo na dobrom putu i da radimo prelijepu stvar”, kazao je direktor Caritas-a Kotorske biskupije, don Željko Pasković.
Osim što je u početku obezbjedila novac za njeno opremanje i početak rada, crnogorska porodica iz Berlina koja je insistirala na anonimnosti, nedavno je za dalji rad Narodne kuhinje u Tivtu Caritasu uputila donaciju od 100.000 eura.
U nagradnoj igri Ulov mjeseca za mjesec avgust, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Marko Tomašević sa ulovljenim gofom od 15.9kg.
Gof je ulovljen tehnikom podvodnog ribolova na čeku, na dubini od 6 metara u Ulcinju.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Ilija Dragoslavić sa škarmom od 4.8kg dužine 115cm.
Ilija je uhvatio škarma kod Petrovca, oko 21h na spinning. Štap je bio dužine 240cm, akcija 15-35, na varalici RAPALA MaxRap RH 15cm.
To veče je uhavtio na istu varalicu i još dva škarama jednog od 700g i drugog od 900g.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Goran Martinović sa ulovljenim zubacem od 3.3kg.
Bord dirketora brodogradilišta Adriatic 42 je imenovao Erika Roberta Pelarda (Eric Robert-Peillard) za novog izvršnog direktora, obilježavajući novu fazu u razvoju kompanije prema postizanju liderske pozicije u globalnoj jahting industriji.
Eric Robert-Peillard donosi bogato iskustvo i dokazane rezultate u industriji jahti, posebno u visoko specijalizovanom sektoru održavanja megajahti. Pod njegovim vođstvom, Adriatic 42 planira da unaprijedi svoje usluge za megajahte, kako bi kompanija i Porto Montenegro postali vodeći mediteranski centar za vlasnike, menadžere i kapetane jahti.
Ova strateška promjena u vođstvu dolazi nakon nedavnog imenovanja Davida Margasona za predsjednika Borda direktora brodogradilišta Adriatic 42 ovog ljeta.
David Margason, predsjednik Borda direktora Adriatic 42, izjavio je: „Zadovoljstvo nam je da poželimo dobrodošlicu Eriku. Sa svojom strateškom vizijom i kolaborativnim stilom vođenja, Erik će igrati ključnu ulogu u unapređenju naše misije da postavimo Adriatic 42 kao vodeću destinaciju za megajahte na Mediteranu. Njegovo naimenovanje odražava našu zajedničku posvećenost sa Drydocks World-om ka unapređenju naše ponude usluga i rastu jahting industrije u Crnoj Gori.“
Kapetan Rado Antolović, izvršni direktor Drydocks World-a, izjavio je: „Nalazimo se u uzbudljivoj fazi rasta u kompaniji Adriatic 42, koja će dodatno ojačati status Crne Gore kao ključnog globalnog jahting centra. Uvjeren sam da će Erikovo liderstvo inspirisati inovacije i zadržati naše najviše standarde kvaliteta i sigurnosti. Očekujemo veliki uspjeh pod njegovim i Dejvidovim vođstvom.“
Eric Robert-Peillard, novoimenovani izvršni direktor, izjavio je: „Čast mi je da vodim Adriatic 42 i ovaj talentovani tim. Sa našom snažnom strategijom, radujem se budućim mogućnostima rasta. Naš cilj je postavljanje novih standarda u industriji u pogledu održavanja i remonta megajahti, vođeni našom posvećenošću izvrsnosti i kvalitetu. Radujem se saradnji sa našim partnerima i klijentima na Monaco Yacht Show-u dok nastavljamo da širimo našu ponudu usluga.“
Adriatic 42, novoizgrađeno brodogradilište za održavanje, popravku i remont megajahti u Bijeloj, je zajedničko ulaganje između PM Holdings LLC, dijela Investicionog korporacije Dubaija (ICD), i Drydocks World Dubai, kompanije DP World.
Pod novim vođstvom, posvećeni tim Adriatica, koji broji 100 zaposlenih, nastaviće širenje svog uticaja i pružanje izuzetnih usluga, sa fokusom na održivost i inovacije.
Jadran M:tel je kroz kvalifikacije, sa četiri pobjede (Banja Luka, Jug, Dinamo Bukurešt i Barseona) u Dubrovniku, stigao do grupne faze Lige šampiona, a na startu elitnog takmičenja 9. oktobra gostovaće Marseju u Francuskoj.
Novljano će drugi meč grupe C igrati kod kuće sa Barselonetom – 16. oktobra, a prvi krug zatvaraju u Mađarskoj sa Vašašom 30. oktobra. Naredna tri meča sa istim rivalima igraće 12 i 19. novembra, a posljednji je 3. decembra.
Šampion Crne Gore, kotorski Primorac, koji je direktno izborio mjesto u LŠ – najjače klupsko takmičenje u D grupi otvoriće u Grčkoj sa šampionom ove zemlje – Olimpijakosom (9. oktobra), sedmicu kasnije domaćini su Savoni i 30. oktobra španskom Sabadelju. Naredna termini su 12, 19. novembra i 3. decembar.
Napadi u Libanu predstavljaju novu vrstu prijetnje 21. vijeka koja se zbog svojih razmjera mora shvatiti ozbiljno, rekao je američki geopolitički analitičar Rich Outzen.
I različitim dijelovima Libana u utorak i srijedu dogodile su se eksplozije na pejdžerima i radio uređaja (voki-toki).
Outzen, američki pukovnik u penziji, rekao je za Anadolu da, iako upotreba eksploziva u mobilnim telefonima nije novost, napadi u Libanu su bili bez presedana u smislu pripreme, metode i koncepta višestrukih napada.
“Znajući da postoje državni akteri koji imaju mogućnost da to urade u velikim razmjerima, to je novo, i može zahtijevati konsultacije među državama o tome kako osigurati veću odgovornost ili kako osigurati sigurnost civila u tome okruženje. Šta god da je izvor odakle te stvari dolaze, moramo obratiti više pažnje”, rekao je Outzen, upozoravajući da bi terorističke grupe mogle pokušati učiniti istu stvar.
Naveo je da je ova vrsta napada izvodljiva. Međutim, smatra da bi ponoviti to u ovom obimu bilo teško ponoviti za većinu grupa.
“Ali, sada se mora dodati na listu razmatranja za osjetljive lokacije, uključujući aerodrome, politički štabovi i mete nacionalnog rukovodstva. Dakle, da, to je novi rizik za sve nas u 21. vijeku”, pojasnio je Outzen.
Istakao je da “nema sumnje da Izrael na kraju stoji iza eksplozija u Libanu” i okarakterisao napade kao “nevojnu obavještajnu operaciju”.
“Ove obavještajne operacije se preklapaju, često sa konvencionalnim ratovanjem, i svakako imaju efekte na veće konvencionalno ratovanje. Ali sumnjam da je to bila operacija koju su izvele Izraelske odbrambene snage, vojne snage. Ovo ima obilježja napada obavještajne operacije”, kazao je Outzen.
Rekao je i da Iran nije formalno objavio rat Izraelu, ali da se protiv njega bori preko opunomoćenika.
Outzen je istakao da “Iran nema srazmjerne ili simetrične vojne i obavještajne sposobnosti u odnosu na ono što Izrael ima”.
Rekao je da se u SAD-u trenutno razmišlja o lancu nabavke uređaja, napominjući da je Hezbollah nedavno primio pejdžere sa Tajvana prema medijskim izvještajima.
“Čini se najvjerovatnijim da je izraelska obavještajna služba, bilo u blizini fabrike ili na putu u transportu, došla do ovih uređaja i ubacila neke eksplozivne materijale koji su potom detonirani nakon što su primili digitalnu poruku”, rekao je.
Outzen je rekao da Zapad treba da obrati posebnu pažnju na aspekt incidenta u lancu snabdijevanja i napomenuo da će ozbiljne kompanije za online trgovinu preispitati svoje sigurnosne mjere kao odgovor na ovaj događaj.
Korištenje internetskih stranica za naručivanje od strane zlonamjernih grupa za terorističke napade opisao je kao “stvarnu prijetnju”.
Najmanje 20 ljudi je poginulo, a više od 450 ranjeno u drugom talasu eksplozija bežičnih komunikacionih uređaja u Libanu. Dan ranije poginulo je najmanje 12 osoba, a oko 2.800 je ranjeno, kada su eksplodirale hiljade pejdžera koje su koristili pripadnici Hezbollaha.
U eksplozijama u utorak i srijedu poginule su 32 osobe, a povrijeđeno je 3.250.
Libanska vlada i Hezbollah optužili su Izrael da je izveo napad, a Hezbollah je obećao osvetu.
Prošle sedmice u Rijeci, u sklopu Festivala mora i pomorske tradicije FIUMARE 2024., održana je prva konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine. Dvodnevna konferencija, održana 12. i 13. septembra, nosila je naziv “15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada Koordinacije udruga“. Domaćin je bio Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, smješten u Guvernerovoj palači.
Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci i entuzijasti iz Kvarnera, Istre, ali i Dalmacije, koji su predstavili realizirane projekte očuvanja pomorske baštine. Predsjednik Koordinacije, Robert Mohović, izrazio je zadovoljstvo uspjehom konferencije i naglasio važnost umrežavanja i razmjene iskustava među sudionicima, piše Fiuman.hr.
Značajni projekti i primjeri dobre prakse
Prvi dan konferencije bio je posvećen Kvarneru i Istri, uz predstavljanja projekata iz Rijeke, Rovinja, Lovrana, Crikvenice, Krka, Malog Lošinja i drugih mjesta. Iris Bruketa predstavila je projekte financirane iz EU fondova, poput “Mala barka” i “Arca Adriatica“, dok je Valnea Ivašić prezentirala brend Kvarner Maritime Heritage. Tea Perinčić iz Pomorskog muzeja Rijeka govorila je o očuvanju nematerijalne pomorske baštine.
Drugog dana, kolegama iz Kvarnera i Istre pridružili su se i sudionici iz Dalmacije, predstavivši projekte iz Betine, Splita, Zadra i drugih gradova. Posebno su istaknuti projekti poput Muzeja betinske brodogradnje i plovećeg muzeja “Nerezinac” iz Malog Lošinja.
Konstruktivne rasprave i budući izazovi
Tijekom konferencije raspravljalo se o izazovima u očuvanju pomorske baštine. Glavne teme bile su održivost interpretacijskih centara nakon završetka EU projekata, potreba za većom autentičnošću u obnovi tradicijskih barki, te bolje uključivanje mlađih generacija u očuvanje baštine. Sudionici su se složili da je nužno unaprijediti suradnju s lokalnim vlastima i turističkim zajednicama kako bi se osigurala financijska podrška za buduće projekte.
Zaključci i pohvale
Konferencija je ocijenjena vrlo uspješnom, a sudionici su izrazili želju za njenim kontinuiranim održavanjem. Gosti iz Dalmacije, uključujući ravnateljicu Muzeja betinske brodogradnje, Kate Šikić Čubrić, predložili su da domaćin sljedeće konferencije bude Betina. Joško Božanić iz Komiže zaključio je da su entuzijazam i predanost sudionika ključni za budući uspjeh očuvanja pomorske baštine.
Ova prva konferencija postavila je čvrste temelje za buduću suradnju i još veću valorizaciju hrvatske pomorske baštine.
Opština Tivat ove sedmice tradicionalno obilježava Evropsku nedjelju mobilnosti koja se realizuje u saradnji sa brojnim organizacijama, sportskim klubovima i pojedincima iz Tivta.
Kompanija Eco boats, koja je ove godine uspostavila ekološki prihvatljiv linijski brodski prevoz u Bokokotorskom zalivu, pridružuje se akciji danas i nudi besplatne vožnje ka Krašićima, u 10 i 11 sati.
Nosilac liste “Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat’ će Kotor”, Miloš Čelanović, predstavio je projekat, koji ima za cilj regulisanje saobraćajnih problema u opštini Kotor, saopšteno je iz ove liste.
Projekat, koji je osmišljen uz konsultovanje stručnjaka iz ove oblasti, obuhvata, pored ostalog, odvajanje drumskog i pješačkog saobraćaja na potezu od Ljetnjeg bazena do autobuske stanice.
Takođe, pored postojećeg kružnog toka i pothodnika, planirana su četiri nova kružna toka i isto toliko pješačkih pothodnika, navodi se u saopštenju. Prema riječima Čelanovića, pri izradi ovog projekta razmatrani su primjeri razvijenih zemalja, koje su se oslobađanjem od semaforske signalizacije uspješno izborile sa saobraćajnim kolapsom.
“Uklanjanjem pješačkih prelaza i izgradnjom pothodnika na pomenutom potezu u dužini od oko 1,5 kilometar, nijedan pješak neće imati dodira sa drumskim saobraćajem. Ovo je treći ili četvrti pokušaj semaforizacije našeg saobraćaja i nijedan nije dao doprinos, čak su neki više odmogli nego što su pomogli. Vođeni tom idejom i primjerima iz razvijenih zemalja poput Njemačke, gdje se čak i mnogo veći gradovi od Kotora oslobađaju semaforske signalizacije, smatramo da kružni tok definitivno predstavlja najbolje rješenje saobraćajnog kolapsa, jer omogućava stalni protok saobraćaja bez zastoja”, istakao je Čelanović.
On je tokom prezentacije kazao da se postojeći pothodnik pokazao kao jedna od najboljih investicija u gradu.
“Pored postojećeg kružnog toka koji račva putni pravac prema Starom gradu, odnosno odvaja putni pravac prema Mulu, Prčanju i Stolivu, novi će se nalaziti kod Ljetnjeg bazena, na skretanju za Tabačinu, na skretanju za Benovo, te kod ulaska na parking na rivi, odnosno u lučki dio.
Kružne tokove prati izgradnja četiri nova pothodnika kod Ljetnjeg bazena, skretanja za Tabačinu, za Luku i kod postojećeg kružnog toka”, naveo je kandidat Evropskog saveza.
Kotor – foto Boka News
Čelanović je dodao da, s obzirom na to da bi dva pothodnika bila u zoni arheoloških nalazišta, te i najkompleksnija za izgradnju, prije početka, omogućilo bi se istraživanje tih lokaliteta.
“Dodatak projektu je izgradnja garažnog prostora u Industrijskoj zoni kapaciteta od oko 2 000 parking mjesta. Pošto se nalazi u bliskoj aerodromskoj zoni, pitanje je kolike bi mogla biti spratnosti. Ako uslovi ne bi dozvoljavali više od jednog sprata, garaža bi bila podzemnog karaktera i imala mogućnost pomenutog kapaciteta”, pojasnio je.
Čelanović je istakao da bi u slučaju saobraćajnog kolapsa u gradu sa škaljarske strane saobraćajna i komunalna policija prije ulaska u tunel usmjeravala vozače na obavezno parkiranje u garažu, a odatle bi, kako je objasnio, gradskim prevozom na svakih 20-ak minuta putnici bili transportovani na autobusko stajalište koje se nalazi oko 200 metara od Starog grada.
“Takođe, na mjestu garaže biće taksi stajalište koje omogućava i tu vrstu transporta. Osim olakšanja saobraćajnih gužvi, ovaj projekat donio bi opštini profit kroz parking servis, gradski i taksi prevoz. S obzirom na to da ne postoji zasebno privredno društvo koje se bavi pitanjem parkinga u gradu, na taj način smanjena je odgovornost sa gradskih vlasti”, objasnio je.
On je kazao i da je neophodno postaviti parking zone u Kotoru, počev od zone 1 koja bi bila na rivi.
“Parking na rivi bi mogao skupo da se naplaćuje poput Dubrovnika, jer ako želite da ostavite auto na vratima od grada morate da platite. Imamo još nekoliko lokaliteta u gradu gdje bi mogla da se postavi spratna garaža, a da ne ugrožava UNESCO-ve standarde. Na taj način ćemo olakšati život Kotoranima da im ne bi bio potreban cijeli radni dan za završavanje jedne obaveze u Starom gradu”, naveo je Čelanović.
Kandidat Evropskog saveza je kazao da dodao da cijeli ovaj projekat koštao 10 odsto od ukupnog mandatnog budžeta kotorske opštine.
“Prema procjenama struke koštao bi 17-18 miliona eura. To nije veliki iznos za Kotor, grad sa relativno malim brojem stanovnika, a mandatnim budžetom od preko 170 miliona eura. Imamo 40 i nešto miliona godišnjeg budžeta Kotora. Ovo je posao koji se završava u roku od jednog mandata i rješava dugotrajno saobraćajno pitanje Kotora”, zaključio je Čelanović.
Zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona
Zakon o upravljanju otpadom ključan je korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore, njime će od 20. oktobra biti zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni je od 1.000 do 40.000 EUR.
To je saopšteno na pres konferenciji “Predstavljanje novina Zakona o upravljanju otpadom, sa posebnim osvrtom na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu”, koju je organizovalo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da Zakon o upravljanju otpadom, koji je u skladu s najvišim evropskim standardima, donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom u Crnoj Gori.
– Jedna od bitnih njegovih komponenti je upravo ta da pruža priliku za razvoj zelene ekonomije, koja će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti efikasnije korišćenje prirodnih resursa. Zakon o upravljanju otpadom predstavlja dugoročnu viziju Crne Gore kao ekološke države, u kojoj je zaštita prirode imperativ. Upravljati otpadom istovremeno predstavlja i zaštitu javnog interesa. Usvajanjem ovog zakona smo pokazali da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje za buduće generacije – istakao je Ćulafić.
Zakon o upravljanju otpadom, kako je rekao, nije samo tehničko rješenje, već ključan korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, objasnio je da je jedna od bitnih stvari u Zakonu proširena odgovornost uvoznika, odnosno proizvođača.
– Ne samo da smo prenijeli EU direktive u ovaj Zakon, nego smo i išli preko toga. Bez obzira što EU direktive ne prepoznaju gume za sistem proširene odgovornosti, mi smo novim Zakonom uključili i gume imajući u vidu istorijski problem guma kao otpada – rekao je Vitomirović.
Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge, Ivan Stanišić, podsjetio je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen 4. aprila ove godine, a stupio na snagu 20. aprila.
– U proteklom periodu donijeto je niz izmjena najvažnijih EU direktiva koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. To su izmjene okvirne direktive, direktive o deponijama, otpadnoj ambalaži, otpadnoj električno elektronskoj opremi i otpadnim baterijama. U okviru svih novina EU zakonodavstva poseban akcenat prilikom izrade Zakona o otpadu dat je pri uspostavljanju efikasnog organizovanja sistema proširene odgovornosti proizvođača i to za sljedeće vrsta proizvoda: ambalaže, električno-elektronsku opremu, baterije, akumulatore, vozila i otpadne gume – naveo je Stanšić.
Kada je riječ o privredi, nerješavanje pitanja upravljanja otpadom bi, kako je rekao, imalo negativan uticaj na poslovni ambijent, a posebno bi bio pogođen turizam.
– Ova zakonska rješenja će pozitivno uticati na poslovni ambijent, imajući u vidu da se podstiču principi cirkularne ekonomije, a to je da se što manje otpada proizvede, a ako se ipak proizvede da se što više reciklira. Ovim će se postići privredna društva du budu inovativnija u poslovanju – objasnio je Stanišić.
Članom 62 Zakona o upravljanju otpadom definisana je zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona.
– Zabranjuje se i upotreba jednokratne plastike, a to su štapići za uši(osim štapića koji se upotrebljavaju u medicinske svrhe), pribori za jelo, štapići za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, štapići za pridržavanje balona, posude kao što su kutije sa poklopcem ili bez njega namijenjene neposrednoj konzumaciji ili kasnije, posude za napitke od ekspandiranog polistirena uključujući njihove čepove i poklopce, kao i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena. Ostali plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ulaze u sistem proširene odgovornosti – rekao je Stanišić.
Naglasio je da zabrana upotrebe pomenutih proizvoda počinje 20. oktobra, kontrolu će vršiti tržišna inspekcija, a raspon kazni je od 1.000 do 4.000 EUR.
– Donošenjem Zakona o upravljanju otpadom Crna Gora namjerava da do 31. decembra 2030. godine sprovode Član 11 Stav 2 okvirne direktive o otpadu, direktive EU o izmjeni okvirne direktive o otpadu na način da se pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadni materijal kao što su papir, metal, plastika i staklo na najmanje 50% cjelokupne mase ovog otpada, kao i pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje neopasni građevinski materijal na najmanje 70% cjelokupne mase ovog otpada – saopštio je Stanišić.
Kako je rekao, Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, čime će se direktno uticati na smanjenje količine ovog otpada na deponijama.
– Za deponovanje miješanog komunalnog otpada plaća se posebna naknada za odlaganje. Za deponavanje miješanog komunalnog otpada procjenjuju se prihodi na godišnjem nivou, oko 820.000 EUR, ako visina naknade bude pet eura po toni ovog otpada. Na godišnjem nivou deponovano je 163.971 tona miješanog komunalnog otpada – rekao je Stanišić.
Naknada za odlaganje otpada na deponiji, kako je pojasnio, uvedena je kako bi se preduzeća i pojedinci podstakli da odlažu manje otpada na deponiju i da koriste i kupuju proizvode od materijala koji se može ponovo upotrijebiti i reciklirati.
– Korišćenje deponija nije održiva metoda odlaganja otpada i šteti životnoj sredini. Jedinice lokalne samouprava koje privremeno skladište komunalni otpad duže od godinu, na lokaciji za privremeno skladištenje, dužne su da plaćaju godišnju naknadu po toni komunalnog otpada – kazao je Stanišić.
Procjena je da se, kako je rekao, u Crnoj Gori godišnje proizvede 90.000 tona neopasnog građevinskog otpada.
– Jedinice lokalne samouprave ne plaćaju naknadu za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada ako subjekat koji upravlja građevinskim otpadom prerađuje taj otpad u skladu sa ciljevima koji se odnose na recikliranje i ponovnu upotrebu iz člana 21 ovog Zakona – naveo je Stanišić.
Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da, kako je naglasio, uspostavi funkcionalni integrisani sistem u upravljanju otpadom i to je jedan od prioriteta na evropskom putu.
– Naše ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom krenulo sa rješavanjem nelegalnih odlagališta, usvajanjem državnog plana upravljanja otpadom. Izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom stvoriće se preduslovi za trajno rješenje u vezi nelegalnih odlagališta. Ostaje problem koji su članice EU riješile kroz pojačan nadzor i drastične kazne za počinioce što će ubuduće biti praksa u Crnoj Gori – pojasnio je Stanišić.
