Ruski hakeri emitirali vojnu paradu u Moskvi na ukrajinskoj i latvijskoj televiziji

0
Ruski hakeri emitirali vojnu paradu u Moskvi na ukrajinskoj i latvijskoj televiziji
Parada u Moskvi – Foto: Evgenia Novozhenina / Reuters

Ruski hakeri uspjeli su na nekoliko ukrajinskih i latvijskih televizijskih kanala prikazati godišnju vojnu paradu na moskovskom Crvenom trgu u povodu Dana pobjede, javlja u četvrtak dpa.

Vojnom paradom obilježena je 79. obljetnica pobjede Sovjetskog Saveza nad Trećim Reichom u Drugom svjetskom ratu.

U Ukrajini, na meti kibernetičkog napada našla se medijska grupacija Starlight Media i Inter, javna televizija, te kanali Dim i Apostrophe TV, potvrđeno je na internetskoj medijskoj stranici Detecor media.

U Latviji su ruski hakeri izveli uspješni napad na televizijskog i internetskog operatera Balticom, rekao je direktor medijskog regulatornog tijela Ivars Abolins.

Ukrajina je tijekom rata zabranila emitiranje ruskih programa. Smetnje na ukrajinskim TV kanalima su počele na samom početku vojne parade u Moskvi koja slavi pobjedu Sovjeta nad Hitlerovom Njemačkom. Predsjednik Vladimir Putin koristi obilježavanje te obljetnice kako bi rat u Ukrajini predstavio kao nastavak borbe protiv nacizma.

Kijev je pokrenuo istragu o današnjem ruskom kibernetičkom napadu. Latvija je također pokrenula istragu nakon što su ruski hakeri napali stranog partnera koji je odgovoran za medijski sadržaj kojeg Balticom emitira.

Crveni trg preplavilo je u četvrtak rusko naoružanje i posebne vojne postrojbe, dok u Ukrajini bjesni rat. Trgom je prošlo 9000 vojnika i 70 vrsta teškog naoružanja.

Sovjetski Savez izgubio je 27 milijuna ljudi u Drugom svjetskom ratu, od čega mnogo njih u Ukrajini, da bi na kraju potisnuo nacističke snage natrag do Berlina, gdje je Hitler počinio samoubojstvo. Crveni sovjetski stijeg pobjede podignut je nad Reichstagom 1945. godine.

Bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke stupila je na snagu u 23:01 sati 8. svibnja 1945. godine i u Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u se obilježava kao “Dan pobjede u Europi”.

Tada je u Moskvi već bio 9. svibnja, koji je potom u Sovjetskom Savezu postao “Dan pobjede” u tzv. Velikom domovinskom ratu 1941.-45.

Kako riješiti problem morskog otpada u Jadranu? Udruga Sunce s Talijanima započela novi projekt

0
Kako riješiti problem morskog otpada u Jadranu? Udruga Sunce s Talijanima započela novi projekt
Plastika – Mikroplastika – foto Hina

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce započela je s novim projektom “Awaster”.

S talijanskim partnerima rješavat će prekogranični problem morskog otpada u Jadranu, odnosno raditi će na smanjenju proizvodnje otpada i uključivanju kružnog gospodarstva u edukacijske programe za učenike i gospodarski sektor.

– Jadransko more i zajednice koje ga dijele pod velikim su pritiskom povećanja količine otpada koji se stvara na njihovu području i cirkulira cijelim poluzatvorenim jadranskim ekosustavom.

Procjenjuje se da 80 posto morskog otpada potječe od izvora s kopna, stoga je nužno što prije i uspješnije usvojiti načela kružnog gospodarenja otpadom u poslovne procese proizvodnog sektora, ali i ojačati postojeće baze znanja o gospodarenju otpadom na obrazovnim i stručnim razinama, uključujući podizanje ekološke svijesti od rane dječje dobi. Hrvatska i Italija zajedničkim će snagama u sklopu Awaster projekta doprinijeti rješavanju ovog izazova.

Interreg projekt Adopting Waste as Resource (AWASTER) provodit će se na obalnim područjima Hrvatske i Italije u općem cilju minimiziranja proizvodnje otpada promocijom i zagovaranjem načela kružnog gospodarstva putem edukacijskih programa i tečajeva za učenike i dionike gospodarskog proizvodnog sektora te prekograničnom razmjenom znanja i iskustava.

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u ovom će projektu imati važnu komunikacijsku ulogu te će, uz razvoj projektne komunikacijske strategije, voditi cjelokupnu komunikaciju na razini projekta. Sunce je ujedno i voditelj drugog radnog paketa u sklopu kojeg će koordinirati i organizirati radionice u osnovnim školama.

Trebinje se nada novim turističkim rekordima

0
Trebinje se nada novim turističkim rekordima
Trebinje – foto Boka News

Da prirodne ljepote Republike Srpske sve više privlače turiste pokazuju i podaci za prva tri mjeseca ove godine kada je Srpsku posjetilo 91.522 turista, a broj dolazaka je rastao iz mjeseca u mjesec.

Tako su u januaru, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ostvarena 26.643 dolaska turista. U februaru je, u odnosu na januar, ta brojka bila veća za nešto više od pet hiljada, odnosno ostvarena su 31.664 dolaska turista, dok je u martu Srpsku posjetilo 33.215 turista.

Da su podaci zadovoljavajući, potvrđuje i Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji za Nezavisne novine ističe da je statistika u rangu prošlogodišnje kada je u pitanju prvo tromjesečje, što je zadovoljavajuće s obzirom na manjak snježnih padavina u ključnim mjesecima zimske sezone.

– Uprkos najnaprednijoj tehnologiji za vještačko osnježavanje, visoke temperature ipak nisu dozvolile broj dana skijanja koji je planiran početkom sezone. Dok čekamo aprilsku statistiku i rezultate, možemo vidjeti da je početak maja vrlo dobar, sa velikim brojem rezervacija, a s tim ulazimo polako i u glavni dio ljetnje sezone, kada se do kraja septembra očekuje veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja – kaže Radić.

Kako ističe, i u narednom periodu u Srpskoj će biti brojni događaji koji će privući turiste.

– Pored glavnog turističkog proizvoda, a to je rafting na Tari, kraj maja je rezervisan za Svjetsko prvenstvo u raftingu na Vrbasu. Tu su i festivali poput OK Festa, Banjaluka festa, nekoliko motorijada i veliki broj koncerata – kaže Radić.

Prema njegovim riječima, Srpska je destinacija aktivnog odmora.

– Veliko interesovanje je i za boravak u Parku prirode Orjen, nacionalnim parkovima Sutjeska i Kozara, dok su, recimo, Janjske otoke ili Pecka idealni za vikend boravke i obilaske rijeka Sane, Janja ili Ribnika – ističe Radić za Nezavisne novine, dodajući da tokom cijele sezone postoji interesovanje za banjske centre širom Srpske.

Zadovoljni početkom ovogodišnje sezone su i u Trebinju, a prema riječima Nikole Kokića iz Turističke organizacije Trebinje, u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je veći broj turista nego u istom periodu lani, a najjužniji grad bio je pun turista i u maju.

– Ono što možemo da kažemo je da je tokom prvomajskih i vaskršnjih praznika grad bio izuzetno pun. Bio je utisak kao da je cijeli region došao u naš grad, tako da možemo da kažemo da su prvomajski praznici u Trebinju postali svojevrstan brend i motiv turističkih putovanja svih turista iz regiona, ali i turista sa svih ostalih svjetskih kontinenata, što nas svakako raduje – ističe Kokić, dodajući da u Trebinje dolaze i turisti iz Kine, azijskih zemalja i SAD.

Trebinje – foto Boka News

U najjužnijem gradu Srpske tokom vaskršnjih i prvomajskih praznika bilo je popunjeno više od 90 odsto smještajnih kapaciteta.

– Naime, naša ponuda ima razne oblike turizma, od vjerskog, kulturno-istorijskog i vinskog turizma, do odlične gastronomije, sjajne avanturističke ponude, sjajne prirode i klime, a prvenstveno sjajnih ljudi. Sve su to motivi koji ljude podstiču da dolaze u naš grad – priča Kokić za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, ovo bi mogao biti uvod u izuzetnu ljetnju sezonu.

– Naše indicije govore da će ljetnja sezona biti izuzetna, naravno ako posluži vrijeme. Dosta je tu i novih turističkih sadržaja koji privlače turiste, tako da s pravo možemo da kažemo da će 2024. godina sigurno biti rekordna i da je Trebinje i dalje regionalni lider što se tiče turističke ponude Bosne i Hercegovine – kaže on.

Kada je riječ o noćenjima, u Republici Srpskoj su u januaru ostvarena 76.184 noćenja, u februaru 88.858, a u martu 85.238 noćenja turista.

Budva, Tivat i Kotor riješili veliki problem: Kanalizacioni mulj biće odlagan na podgoričkoj deponiji

0
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor – foto Boka News

Kanalizacioni mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda za Budvu, te opštine Tivat i Kotor biće odlagan na podgoričkoj deponiji, čime će u susret turističkoj sezoni biti riješen veliki problem sa kojim su se suočile tri primorske opštine, nakon što je Albanija, gdje se godinama unazad odvozio produkt tretmana otpadnih voda, nije spustila rampu.

Izvršni direktor budvanske firme “Otpadne vode”, koja gazduje postrojenjem u bečićkom naselju Vještice Milivoje Radulović kazao je da će preduzeće Otpadne vode Budva i PPOV Tivat – Kotor potpisati ugovor sa društvom “Deponija” d.o.o. Podgorica na obostrano zadovoljstvo i obrađeni mulj će se odvoziti na podgoričku deponiju i koristiti u postupku tehnološkog zatvaranja sanitarnih kada koje su funkcionalno već zatvorene.

“Mulj sa postrojenja u Budvi i Tivtu se godinama unazad odvozio i zbrinjavao u Albaniju. Krajem prošle godine prekinut je ovaj način zbrinjavanja mulja i postrojenja u Budvi i Tivtu su se suočila sa problemom koji je ugrožavao funkcionisanje postrojenja i održavanje procesa prečišćavanja otpadne vode. Problem je sa protokom vremena bio sve veći i postojala je prijetnja da će sa početkom turističke sezone doći i do ekološkog incidenta, što je moralo biti spriječeno”, naglasio je Radulović.

Početkom 2024. godine društvo “Otpadne vode” – Budva zajedno sa društvom “PPOV Kotor – Tivat”d. o. o. su upoznali sve nadležne institucije na državnom i lokalnim nivoima sa ovim problemom i u cilju rješavanja istog je osnovana radna grupa od strane Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i EPA.

“Kako radna grupa nije odgovorila svom zadatku i dala predlog kako za privremeno tako i za trajno rješenje, društvo “Otpadne vode” d.o.o. Budva se obratilo sa zahtjevom za odlaganje komunalnog mulja na sanitarnoj deponiji kojom upravlja društvo “DEPONIJA” doo Podgorica a nakon čega je organizovan i sastanak rukovodstva i stručnih službi. Na sastanku su dogovoreni svi detalji saradnje i usaglašeni stavovi po svim pitanjima, kao i saglasje da će ova saradnja biti na obostranu korist i zadovoljstvo”, objašnjava izvršni direktor budvanskih “Otpadnih voda”.

Prema njegovim riječima, u zahtjevu su naveli da je ovaj način zbrinjavanja u potpunosti u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i Elaboratom za procjenu uticaja na životnu sredinu, na koji je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost od 21. februara 2011. kojim je predviđeno da se dehidratisani mulj odlaže na deponiji u Podgorici do izgradnje regionalne deponije za primorje.

“Navedenim Zakonom, u članu 74, predviđena je upotreba obrađenog kanalizacionog mulja na deponijama kao završni pokrivni sloj, kao i za sanaciju neuređenih odlagališta otpada i drugih sličnih prostora koja treba privesti namjeni. Kako je otpadna voda koja dolazi na postrojenjima u Bečićima i Đuraševićima isključivo komunalnog tipa, jer nema industrije na ovom području, tako je i mulj koji nastaje klasifikovan kao neopasan otpad sa pripadajućom šifrom 190805 iz Pravilnika o klasifikaciji otpada i katalogu otpada”, istakao je Radulović i dodao:

“Analize urađene od strane akreditovanih laboratorija ovaj mulj svrstavaju u klasu A po Pravilniku o bližim uslovima koje treba da ispunjava komunalni kanalizacioni mulj količine obim učestalost i metode analiza komunalnog kanalizacionog mulja za dozvoljene namjene i uslovima koje treba da ispunjava zemljište planirano za njegovu primjenu, što znači da ne sadrži teške metale i da njegov sastav i procenat suvoće zadovoljava sve uslove za navedenu primjenu, samim tim služi kao oplemenjivač tla u procesu remedijacije pomenutog završnog sloja na sanitarnim deponijama i neuređenim odlagalištima otpada. Zbog svega gore navedenog dobili smo pozitivan odgovor na naš zahtjev i u narednom periodu potpisiaćemo sa društvom “Deponija” d.o.o. Podgorica na obostrano zadovoljstvo i obrađeni mulj će se odvoziti na podgoričku deponiju”, istakao je Radulović.

Pojasnio je da ovaj proces rekultivacije je podijeljen u dvije faze i to tehničku i biološku.

“U fazi tehničke rekultivacije se na prethodno formirani teren nanosi sloj odgovarajućeg supstrata, sa ciljem da se obezbjede preduslovi za razvoj vegetacije, a shodno karakteristikama mulja, koji se prethodno dehidrira i obradi na ova dva postrojenja, on u potpunosti može naći primjenu u ovoj fazi. U biološkoj fazi se zasniva vegetacioni pokrivač, uz primenu neophodnih mjera koje treba da olakšaju i ubrzaju pokretanje pedoloških procesa”, zaključio je Radulović.

Obostrano zadovoljstvo

Radulović je kazao da su zahvalni rukovodstvu podgoričkog preduzeća na čelu sa direktorom Aleksandrom Božovićem koji je na stručan i odgovoran način odgovorio na njihov zahtjev i sagledao sve aspekte kao i prednosti u otpočinjanju poslovne saradnje sa ova dva društva koja upravljaju postrojenjima u ovim primorskim opštinama.

“U potpunosti sam siguran da ćemo na obostrano zadovoljstvo u narednih najduže mjesec dana zaključiti dugotrajne ugovore sa društvom “Deponija” d.o.o. Podgorica i time izbjeći da dođe do ugrožavanja tehnoloških procesa u prečišćavanju otpadnih voda u Budvi, Kotoru i Tivtu, a samim tim i moguće ekološke incidente.

Ova saradnja je pokazatelj da kada se stručno i profesionalno pristupi u sagledavanju svih mogućnosti u prevazilaženju određenih izazova u poslovanju može doći do rješenja koje je korisno kako za ugovorne strane, tako i za očuvanje životne sredine”, naglasio je Radulović.

/V.L./

Na spomeniku Bezmetković obilježen Dan pobjede nad fašizmom

0
Na spomeniku Bezmetković obilježen Dan pobjede nad fašizmom
Dan pobjede nad fašizmom

Dan pobjede nad fašizmom 9. maj obilježen je prigodnim programom na spomeniku Bezmetković, gdje su Organizacija boraca narodnooslobodilačkog rata u Herceg Novom zajedno s predstavnicima lokalne samouprave položili vijence.

Prisustvovali su članovi hercegnovske Organizacije boraca narodnooslobodilačkog rata iz perioda 1941-1945, Slobodan Novaković, Đorđije Zloković i Ranko Kišić, menadžer Opštine Herceg Novi, Dušan Vukić, sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić i sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.

Kratak pregled istorije održala je profesorica Lidija Štanjo, dok su stihove recitovali učenici osnovnih škola i SMŠ “Ivan Goran Kovačić”.

Vukić je istakao da naš narod posebno cijeni ideju slobode, možda čak više nego neki drugi narodi, vjerovatno zbog geografskog položaja na raskršću istoka i zapada, teritoriji koju su uvijek tražili različiti osvajači u svim epohama. Takođe je naglasio da sloboda nikad nije imala cijenu, bez obzira na period u kojem se nalazila.

Dan pobjede nad fašizmom

“Mali ali dični grad Herceg Novi pamti i svoje prvoborce, narodne heroje, borce i u Prvoj Bokeškoj brigadi i u Orjenskom bataljonu, ali i u svim drugim četama, brigadama, bataljonima koji su ne šetedeći svoj život branili svoj grad, državu i narod. Ne zaboravljamo ni zatočenike, strijaljane i ubijene, ne zaboravljamo Spasića i Mašeru, pet mladih djevojaka – pet Danica, sve one hrabre kojima je bila čast poginuti za slobodu. Njihova imena nose novski trgovi, ulice, stepeništa, šetalište, obrazovne i druge ustanove, sportski klubovi”, istakao je Vukić i poručio da uz njihove svijetle primjere svi učimo da nikada ne pognemo glave nego se borimo za istinu, pravdu i slobodu.

Ceremoniji je prisustvovao i sin autora spomenika Bezmetković, poznatog crnogorskog vajara Luke Tomanovića, arhitekta Branko Tomanović.

Dan pobjede nad fašizmom

“Na ovom svetom mjestu naših stradalih sugrađana sa suzama u očima slavimo njihovu i našu pobjedu. Ponosmi smo, jer se zahvaljujući vama svrstavamo u slobodarske narode kojima se divi cijeli svijet. Jugoslovenski narodi su za slobodu dali oko milion osamsto hiljada žrtava, od kojih 300 hiljada poginulih u borbama. Danas, nažalost, postoji relativizacija doprinosa u toj borbi za slobodu, a paraleleno sa tim i prekrajanje istorije, pa se žrtve pretvaraju u zločince, a zločince u žrtve. Tome se moramo suprostaviti tako što ćemo slaviti naše junake”, istakao je Tomanović.

Praznik je u ime predsjedništva i Upravnog odbora OBNOR-a čestitao Đorđije Zloković, zahvalivši što su se okupili u tolikom broju, posebno učenicima i nastavnicima hercegnovskih škola, koji su pripremili umjetnički program i na taj način poezijom i prozom podsjetili na tekovine NOR-a.

Kotor – kulturno veče “Crnogorke u Italiji kroz vrijeme“

0
Kotor – kulturno veče “Crnogorke u Italiji kroz vrijeme“
Crnogorke u Italiji, kroz vrijeme

Kulturno veče “Crnogorke u Italiji, kroz vrijeme“ biće održano u subotu, 11. maja sa početkom u 20 sati, u hotelu Cattaro u Kotoru, u organizaciji Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ uz podršku Opštine Kotor.

Cilj večeri je istaći značajne žene iz Crne Gore koje su ostavile dubok trag u Italiji, poput kraljice Jelene Savojske, Ane Marije Marović i Darinke Leković Donadio.

Domaćini večeri su Renata Gojković, vršilac dužnosti pomoćnice direktora Sektora za praćenje stanja i saradnju sa dijasporom u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, Biserka Milić, specijalista turizma i Ksenija Vujović Catapano, sociološkinja i članica Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’.

Ovo je jedna od aktivnosti u okviru projekta ‘’Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori, pogled izvan granica i unapređenje rodne ravnopravnosti’’, koji je Uprava počela sprovoditi u martu ove godine.

Održan sajam zapošljavanja i panel diskusija „Dan plave karijere  – Istraži horizonte uspjeha“

0

Treći po redu sajam zapošljavanja pod nazivom „Dan plave karijere“ održan je u srijedu, 8. maja u Kotoru, u Hotelu Cattaro.

Ovaj događaj, pod sloganom „Istraži horizonte uspjeha“, organizovali su Pomorski fakultet Kotor i Studentska organizacija Pomorskog fakulteta Kotor  u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor. Aktuelna manifestacija je ponovo uspjela okupiti impresivan broj privrednih subjekata iz pomorskog sektora, pružajući na taj način studentima posebnu priliku da uspostave važne kontakte, razmijene iskustva i saznaju više o mogućnostima zapošljavanja i razvoja  karijere u  pomorskoj industriji.

Skup je otvorila dekanica Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Tatijana Dlabač, ističući važnost kontinuirane povezanosti akademske zajednice sa privrednim sektorom. Ukazala je na značaj razmjene znanja i iskustava između fakulteta i privrednih subjekata kako bi se omogućilo da obrazovanje bude relevantno i prilagođeno potrebama tržišta rada.

Suzana Radulović, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, govorila je o inicijativama Opštine Kotor za podršku mladim profesionalcima u pomorskoj industriji. U svom obraćanju, naglasila je važnost lokalne podrške i angažmana u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj karijere u pomorskom sektoru, istovremeno podstičući saradnju između lokalne samouprave, obrazovnih institucija i privrednih subjekata kako bi se stvorili održivi putevi zapošljavanja za mlade.

Dan plave karijere

Student povjerenik, Andrija Ćalasan, iznio je perspektivu studenata, podstičući svoje kolege na aktivno učešće u industriji koja se neprestano mijenja i pruža nove mogućnosti za karijeru. Njegova poruka naglasila je važnost mladih generacija u donošenju svježih ideja i energije unutar privrede.

Pozitivnu atmosferu u kojoj se odvijao ovogodišnji „Dan plave karijere” dodatno je oplemenila muzička numera koji je izvela Anja Miljenović, učenica ŠOSMO „Vida Matjan“.

Dan plave karijere

Centralni dio događaja bila je panel diskusija kojom je moderirala doc. dr Ranka Krivokapić. U diskusiji su učestvovali predstavnici vodećih privrednih subjekata, pri čemu su se posebno predstavili: Luka Kotor AD, Luka Bar AD, Crnogorska plovidba Kotor, Barska plovidba AD Bar, MSC Montenegro,  UNA Montenegro, Inar-Ivošević d.o.o, Adriatic 42, Udruženje pomorskih agenata Crne Gore i Udruženje hotelijera Kotor. Razgovaralo se o najnovijim trendovima u industriji, izazovima s kojima se kompanije susreću i mogućnostima za zapošljavanje novih kadrova. Panel je omogućio neposrednu komunikaciju između studenata i nekih od vodećih stručnjaka unutar pomorskog sektora, što je jedan od ključnih ciljeva ovog događaja.

Nakon panela, učesnici su imali priliku da uz druženje i koktel, uspostave i dodatno ojačaju profesionalne kontakate, te dodatno doprinesu atmosferi saradnje i zajedništva. Za prisutne studente je organizovan i nagradni kviz znanja, a zatim  i profesionalno fotografisanje za CV, u smislu dodatne podrške i pripreme za tržište rada.

U ime Pomorskog fakulteta Kotor i Studentske organizacije Pomorskog fakulteta Kotor još jednom iskazujemo iskrenu zahvalnost svim učesnicima ovogodišnjeg “Dana plave karijere”.

Nemanja Mikulić boriće se za bronzanu medalju na EP

0
Nemanja Mikulić boriće se za bronzanu medalju na EP
Mikulić – Foto: Boris Brnović/KSCG

Crnogorski borac Nemanja Mikulić (K.K. Bijela) u subotu, 11. maja ima šansu da donese medalju crnogorskom karateu na evropskim prvenstvima. Boriće se za bronzu, pošto je zastao u borbi za ulazak u finale 59. EP u Zadru.

Novi standardi organizacije najboljeg i najmasovnijeg šampionata u fantastično funkcionalnoj hali „Krešimir Ćosić” dali su mogućnost sudijama savršen pregled, video kontrol, ali naš reprezentativac je do polufinala i došao kroz tri uspješna čelendža koja je potrošio baš u najvažnijem meču, pa vazari u tijelo Italijana De Viva nije bodovan za ulazak u finale.

Iako najmlađi u kosturu do 75 kilograma, 20-godišnji borac Bijele je furiozno prekidom dobio Švajcarca Tirmansa, potom je gubio 6:0 od pobjednika Olimpijade mladih Belgijanca Kventina Mondinija, da bi nakon čelendža razbio strategiju rivalu i slavio 7:6.

Na osam sekundi do kraja provjerom je dobio i trofejnog Mađara Herstepakija.

„Neiskusno se borio za ulazak u finale, nije smio da potroši čelendž. Tako je omogućio Italijanu da kontroliše tok borbe”, rekao je Slađan Mikulić, otac i trener mladog borca.

A greške su se nizale i sve na štetu izabranika Almira Cecunjanina i selektorke Milene Milačić. I posebno bolna bila je nepravda prema Vladimiru Mijaču.

On je u žestokoj konkurenciji u prva tri kruga u katama djelovao najsigurnije za dvije ubedljive pobjede, ali i neshvatlljiv poraz od Šveđanina kineskih korijena Vua.

Bio je karatista Bara precizniji, snažniji, sigurniji, odlučniji sa težom katom, ali rezultat je bio 41,75:41,73 u korist rivala. Neshvatlljivo, dvojica od sedam sudija su previsoke ocjene dali Vuu.

„To je sada iza mene, dobio sam samo čestitke. Moram da se pripremim za odbranu medalje kata tima”, kazao je Mijač.

Ostali naši takmičari nisu bili konstantni. Nemanja Jovović je nakon remija odlukom sudija izgubio od Italijana, Milena Jovanović je pobijedila evropsku prvakinju – Hrvaticu Golombo, a potom ispala od takmičarke iz Poljske.

I Nikola Malović je nakon eliminacije evropskog prvaka, Italijana Martinija, izgubio od Brezančića iz Srbije.

„Uzletio sam nakon pobjede nad favoritom i potpuno taktički promašio meč druge runde. Moramo da budemo na maksimumu, kvalitet se toliko podigao da ne možete da se oslonite samo na iskustvo”, priznao je trofejni borac.

I Tina Vujadinović (do 61 kg) izgubila je u drugoj borbi, Vasilisa Bujić (do 68) u prvoj borbi. I debitantkinja u katama Mila Mraković je poražena u prvom meču.

U četvrtak bi 13. medalju u istoriji šampionata Crnoj Gori mogli da donesu po tri takmičara u nižim težinskim kategorijama.

Prvi meč odradiće i muška ekipa u borbama, a kata tim se nada rezultatu iz Gvadalahare i novoj medalji.

Uprava za inspekcijske poslove će boraviti u šest primorskih opština tokom sezone – u H. Novom 13 inspektora

0
Uprava za inspekcijske poslove će boraviti u šest primorskih opština tokom sezone – u H. Novom 13 inspektora
Foto Opština HN

Direktorica Uprave za inspekcijske poslove, Ana Vujošević i predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić održali su sastanak na kojem su razgovarali o planu rada turističkih inspektora u susret ljetnjoj sezoni, kao i o saradnji Uprave i opštinskih službi  u predstojećem periodu.

Kako je istakla Vujošević, saradnja Uprave i hercegnovske lokalne samouprave je već godinama na zavidnom nivou, a sa predstavnicima grada danas su razgovarali na teme predsezonskih i sezonskih aktivnosti.

„Uprava za inspekcijske poslove će boraviti u šest primorskih opština 60 dana, od 1. jula do 29. avgusta. Što se tiče Herceg-Novog, planirano je da bude oko 13 inspektora, ali se taj broj može mijenjati u odnosu na potrebe. Danas smo razmatrali i koje su to ključne tačke i prioritetne stvari na koje će Uprava za inspekcijske poslove posebno obratiti pažnju, vodeći se principima koji su neophodni za nesmetano funkcionisanje turističkog prozivoda i za najbolju uslugu prema građanima i turistima“, kazala je Vujošević nakon sastanka u Kabinetu predsjednika Opštine.

Prema riječima predsjednika Katića, Opština i Uprava za inspekcijske poslove su i do sada imali dobru saradnju, a ona će se nastaviti i u toku predstojeće ljetnje sezone u vidu zajedničkih akcija Uprave i opštinskih službi.

„Na početku će se djelovati preventivno, neće se odmah kažnjavati privredni subjekti. Prvo će to biti upozorenja, a kasnije ako ne budu poštovali sve što zakon predviđa, kada je u pitanju njihovo poslovanje, onda će se ići i sa novčanim kaznama. Pozivam sve privrednike, posebno one koji rade sezonski i kada su u pitanju privremeni objekti, da pribave svu dokumentaciju na vrijeme, a sve kako bi do 1. jula odnosno dolaska inspektora svi imali završenu kompletnu dokumentaciju i papirologiju“, apelovao je predsjednik Opštine Herceg-Novi.

Sastanku su prisustvovali i pomoćnik direktorice iz Sektora za zaštitu životne sredine, bezbjednosti i zdravlja ljudi i zaštitu državnih resursa, Darko Rašović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i investicije Suzana Memarović, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, načelnica Službe za inspekcijske poslove Marija Bošković i direktor Uprave lokalnih javnih prihoda, Milovan Baždar.

Čelnici Opštine Kotor položili vijenac na Spomenik žrtvama fašizma

0

Povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević položili su danas vijenac na Spomenik žrtvama fašizma u Parku slobode.

Brojne svjetske države 9. maj obilježavaju kao Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, dok ga evropske zemlje slave i kao Dan Evrope.