Pomor Glavatih želvi na Dugom otoku – foto Slobodna Dalmacija
Na obali na Dugom otoku, 63-godišnji umjetnik i građevinar Vedran Petešić, u jutarnjim je satima naišao na šokantan prizor. More je na obalu na plaži Sakarun izbacilo čak dvanaest mrtvih i poluživih jedinki velikih kornjača.
– Pomor glavatih želvi jutrom “Sakarun Dugi otok, 12 jedinki velikih kornjača” – objavio je Petešić.
Što je uzrok ovom pomoru glavatih želvi zasad nije službeno poznato. Jedni nagađaju da ih jako jugo izbacilo na obalu, dok drugi tvrde da su kornjače stradale kao žrtve nenamjernih ribarskih ulova.
Naime, kada budu ulovljene u mrežu ili u koću, zbog načina njihovog korištenja, kornjače ne mogu doći do zraka da udahnu i utapaju se. Ponekad se uspiju izvući kornjače koje još nisu uginule. One su tada najčešće u stanju šoka i bitno je brzo reagirati i odvesti ih u lječilišnu instituciju ili pronaći osobu koja bi im znala pružiti pomoć. Ako im se na vrijeme pruži pomoć, morske kornjače imaju velike šanse za potpuni oporavak.
Protesti u Budimpešti , Foto: Bernadett Szabo/Reuters
Mađarska predsjednica Katalin Novak podnijela je ostavku. U izvanrednom televizijskom obraćanju objavila je da se povlači s dužnosti nakon što je u javnost procurila informacija da je prošle godine pomilovala muškarca osuđenog kao supočinitelja u seksualnom zlostavljanju djece. Vijest o pomilovanju izazvala je bijes javnosti i niz prosvjeda na ulicama Budimpešte. U govoru koji je prenosila državna televizija Novak je poručila da je pogriješila.
Novak, bliska saveznica konzervativnog premijera Viktora Orbana, pomilovala je dvadesetak ljudi u travnju 2023., među njima i zamjenika direktora dječjeg doma koji je pomogao bivšem direktoru te institucije da sakrije svoje zločine.
– Pogriješila sam. Danas je posljednji dan da vam se obraćam kao predsjednica. Donijela sam odluku o pomilovanju prošlog travnja vjerujući da osuđenik nije zlostavljao djecu koju je nadgledao. Pogriješila sam jer je pomilovanje izazvalo sumnju vezano uz pitanje nulte tolerancije prema pedofiliji, rekla je Novak u televizijskom obraćanju.
Mađarske opozicijske stranke ovog su tjedna zatražile njezinu ostavku, a u petak se tisuću prosvjednika okupilo ispred njezina ureda pozivajući je da odstupi. Pokušavajući smanjiti političku štetu, Viktor Orban, čija stranka Fidesz u lipnju počinje kampanju za izbore za Europski parlament, u četvrtak je podnio parlamentu ustavni amandman prema kojem predsjednik države neće moći pomilovati počinitelje zločina protiv djece.
Orbanova bivša ministrica pravosuđa Judit Varga, koja bi trebala predvoditi listu Fidesza na izborima i koja je također potpisala pomilovanje, rekla je u subotu na Facebooku da će odstupiti kao Fideszova zastupnica, preuzevši odgovornost za svoj postupak.
Oslo i Tivat će i ovoga ljeta povezivati norveška low cost aviokompanija Norwegian.
Letovi na ovoj relaciji počinju 21. juna i nastaviće se 4 puta nedjeljno, svakog utorka, srede, petka i nedjelje.
Plan aviokompanije je da 18. avgusta bude realizovan posljednji let ove godine od Osla do Tivta.
Cijene karata za ovaj let variraju u zavisnosti od nivoa usluga, tako da je za očekivati da cijena najniže karte budu oko 350 eura dok bi najskuplje bile nešto više od 430 eura.
Na ovoj relaciji će letjeti Boing 737-800 što znači da je očekivano trajanje leta 3 sata i 5 minuta.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić uputio je čestitku Novljanki Jovani Damjanović i njenom timu, na osvojenom zlatu na Evropskom prvenstvu u karateu koje je održano u Gruziji.
-Upućujem iskrene čestitke našoj Novljanki, Jovani Damjanović, na osvojenom evropskom juniorskom zlatu u Gruziji. Do ostvarenja sna i cilja stiže se upornim radom, istrajnošću, odricanjem i iznad svega jakim, sportskim duhom, a Jovana je pokazala da je sve to krasi i osvojila vrh Evrope.
Herceg Novi je grad balkanskih, evropskih i svjetskih šampiona zahvaljujući odvažnoj i talentovanoj mladosti, među kojima je i Jovana. Hvala ti što svoj rodni grad i svoje Baošiće, ali i sve nas zajedno, činiš ponosnim i raduješ nas novim priznanjima.
Želimo ti puno uspjeha u daljem radu i nova svjetska i evropska odličja, navedeno je u čestitki predsjednika Katića.
Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor položili su u nedjelju 11. februara cvijeće na spomen obilježju u Škaljarima, povodom obilježavanja 106. godišnjica strijeljanja vođa pobunjenih mornara u Škaljarima.
Skupu su prisustvovali predstavnici: SUBNORA Crne Gore sa podpredsjednikom Milojicom Dakićem i generalnim sekretarom Draganom Mitovim Đurovićem, UBNORA Herceg Novi, sa predsjednikom Svetozarom Bakovićem, UBNORA Tivat sa predsjednicom Jovankom Vujačić i UBNORA Budva sa predsjednikom Vulom Markovićem.
Podsjetimo, četvorica mornara, Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Predsjednika UBNORA Kotor, Jovo M. Bećir poručio je:
“Sastali smo se ovdje da obilježimo 106. godišnjicu pobune mornara u Boki, odamo počast četvorici strijeljanih mornara, učesnika i vođa pobune mornara, desetini umrlih u zatvoru tokom sudskog procesa, dvojici poginulih mornara tokom pobune i svim pobunjenim mornarima i da očuvamo od zaborava ovaj bitan istorijski događaj.
Priča o mornarima čiju 106. godišnjicu od strijeljanja ovdje upravo obilježavamo je priča o mladićima, koji su se na surovoj zimi pobunili za mir, ravnopravnost i protiv gladi.
Samo tri dana je trajala njihova pobuna, ali zapamćena je kao simbol otpora malog protiv jačeg.
Bila je to oružana pobuna austro-ugarske ratne mornarice u Boki Kotorskoj.
Pobunu mornara su vodili Antun Grabar, mornar iz Poreča, Jerko Šišgorić, topđzija iz Žirija kod Šibenika, Mate Braničević iz Krila Jesenica kod Omiša, vodnik i tobđzija i Čeh František Raš na brodovima Sankt George i Gea .Ta pobuna ostaće zapamćena kao najveća pobuna u istoriji pomorstva s obzirom na broj mornara i broj plovnih jedinica koje su sudjelovale u pobuni.
Bilo je to junačko djelo, hrabrost i odvažnost koja je bila potrebna da se pripadnici Austrougarske flote pobune zbog neljudskih uslova u kojima su živjeli i lošeg odnosa njihovih starješina prema njima.
U sastavu Austrougarske flote tada je bilo 11 nacija, govorili su različitim jezicima i vođe pobune su pokazali su da se ovako nešto može pokrenuti u tim okolnostima, ako se hoće.
Nažalost, istorijske činjenice pokazuju kako je pobuna završila.
Njihova neodlučnost, neorganizovanost i neprihvaćanje savjeta Mate Braničevića da napuste Boku sa flotom, dovela je do sloma i kraha pobune mornara, ali njihovo djelo i junaštvo se obilježava i cijeni.
Strijeljanje mornara izvršeno je u Škaljarima od strane mađarskih vojnika i to iz trećeg pokušaja.
Taj događaj koji je u to vrijeme izazvao veliki interes Evrope bio je udarna vijest novina u doba kada s nazirao kraj Prvog svjetskog rata, te poraz Centralnih sila.
Spomen obilježja podignuta su im u Škaljarima, Đenoviću, Poreču, Šibeniku, na ostrvu Žirije, te u českom gradu Prerovu. Mnoge ulice i obale naše bivše domovine nosile su njihova imena.
Grad Kotor im se odužio obilježavajuci mjesto njihovog zatočenja i suđenja, mjesto strijeljanja ovim sarkofagom, a jedan od brodova ondašnje Jugoslovenske oceanske plovidbe nosio je ime „Prvi Februar“, u spomen danu pobune mornara. No danas u Kotoru niti jedna ulica, trg ili obala ne nosi niti jedno ime pobunjenih mornara ili pobune mornara i ako je bilo inicijativa za to. Neka je slava vjesnicima borbe i slobode” kazao je predsjednika UBNORA Kotor, Jova M. Bećira.
Predstavnici Društva maslinara Bar su na poziv ličnih prijatelja iz udruge maslinara: „Sveti Špirijun“ sa Hvara protekle sedmice učestvovali na IX Manifestaciji „Dani maslinova ulja otoka Hvara 2024“ koja se tradicionalno održava u Jelsi.
Barani su u veoma prijatnoj atmosferi imali čast da se druže sa vrijednim maslinarima otoka Hvara da se njima razmijene maslinarska iskustva. Pored prijatnog druženja učesnici Manifestacije su imali priliku da prate veoma korisna predavanja koja su se odnosila na zaštitu maslina od maslinovog moljca i muve maslina, o značaju zaštite oznaka porijekla maslinovog ulja te predavanje o jednostavnim koracima za dobijanje vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Predsjednik udruge maslinara “Sveti Širijun” Đorđan Gurdulić je u svojstvu organizatora posebno pozdravio goste iz Crne Gore dok je predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković dobio priliku da se obrati i pozdravi prisutne. Obzirom da je udruga maslinara Sveti Špirijun slavila dvadest godina postojanja Alković je iskuristio priliku da im čestita taj vrijedan jubilej.
Spirijun – Društvo maslinara Bar
Manifestacije je bila prilika da se Barani sretnu sa starim prijateljima Stankom Štambukom i Mirellom Žanetić i sa njima razmijene informacije o aktuelnostima u maslinarstvu i kvalitetu maslinovog ulja.
Udruga maslinara Sveti Špirijun za početak marta ove godine priprema organizovanu posjetu Crnoj Gori. Barski malinari se raduju očekivanoj posjeti prijatelja iz Dalmacije posebno činjenicom da će gosti biti smješteni u Baru što će biti prilika za više druženja.
Barski maslinari na Hvar putovali o ličnom trošku.
Marina Porto In – postani i ti dio tima! – Poziv zainteresovanima da se prijave na konkurs za posao na pozicijama skipera i dokera. Nudimo odlične uslove, obuku, uz mogućnost sezonskog i stalnog zaposlenja.
Svi zainteresovani CV mogu poslati na mail mportoin@gmail.com ili lično dostaviti u marini ili kontaktirajte nas na broj telefona 069-377-315 poručuju iz Marine Porto In.
Porto IN
Seljanovo bb, obala Filipa Milosevica, Tivat, Montenegro
Novi roman autorke Jasenke Lalović, „Bastadur“, koji u fokusu ovoga puta ima crnogorskog muškarca, promovisana je sinoć u Centru za kulturu Tivat.
Ovo je četvrta knjiga autorke Jasenke Lalović, koja je trilogijom „Brda od pelina“ postigla regionalni uspjeh. Za razliku od trilogije u kojoj je žena u fokusu, „Bastadur„ je priča o crnogorskom muškarcu i predstavlja potragu za odgovorima na velike misterije života.
Radnja je smještena u prvoj polovini 20. vijeka a u romanu autorka slijedi ideju da u svakom čovjeku živi komadić kaluđera, baš kao što u svakom kaluđeru pretekne dio njegovog svjetovnog života.
Ona čitaoce i svoje junake vodi od Skadarskog jezera preko Orjena, Krfa, Beograda, Dobrote, Perasta, Nikišća i Bukovice, zatvarajući jedan životni krug.
„U prvoj knjizi ja sam se već dotakla Boke i to je mjesto gdje su se primale te najprogresivnije ideje. Nekako sam se mentalno tu preselila i taj trojac Kotor – Perast – Risan koji karakteriše njihova osobenost. Oni su blizu, slični a opet tako različiti kulturološki entiteti. Imala sam potrebu da skrenem pažnju na svo to bogatstvo različitosti na tako geografski malom prostoru“, kaže Lalović.
Ona ističe da je imala neodoljivu potrebu da ispriča priču o nama samima i bogatstvu različitosti koja nije data drugima.
Bastadur u Tivtu
„Nas je malo ali smo različiti. Imamo hiljadu osobenosti. Moja majka je Crmničanka a otac Paštrović. Kulturološki bezmalo dva svijeta. Udaljenost ova dva podneblja je svega par kilometara. I ta raznolikost je bogatstvo koja nije data drugima. U ovom vremenu kao da sam osjetila da to neko hoće da anulira i upravo je to izazvalo reakciju u meni. Zato sam odlučila da pišem sa namjerom i porukom da ljudi sa naših prostora znaju tajnu kako se opstaje u ljubavi kroz sve različitosti koje imamo. Taj zajednički imenitelj nije dat drugima, dat je posebnima“ poručila je Lalović.
Ističe da je izazov bio dati naziv ovoj knjizi te da je o tome dugo razmišljala.
„Ja inače važim za nekoga ko zna da zakomplikuje imena svojih romana. Valjda volim da zaintrigiram ljude, da ih vratim na nešto što smo zaboravil kao što je recimo riječ kastigulja. Shvatila sam da žena koja iskorači, koja je drugačija, često bude kastigulja i taj epitet nažalost nosi dok je živa. A muškarac – on je bastadur. Tako da je on ustvari negdje pandan kastigulji. Uopšte ne mislim da je to po pravdi , ja bih voljela da smo mi bastadurke a oni neka budu malo kastigani”, istakla je autorka.
„Bastadur“ je ipak vezan za Boku i po riječima Lalović, dat je primat nečemu što je skrajnuto, ta skrajnuta planina koja autorku posebno inspiriše je Orjen I taj duhovnik u romanu, obitava upravo po Orjenu.
„Kada neko počne tako kasno da piše kao ja, onda je to neka nepresušna energija. Imam neke dvije teme koje me okupiraju. S jedne strane, postoji šansa da se jedan dio trilogije nastavi, a sa druge nešto što dugujem svome rodu paštrovskom, malo su mi zamjerili što su ostali po strani, pa se i ta priča kuva“, navodi autorka.
Sa Jasenkom je razgovarala glumica Dubravka Drakić koja je i čitala odlomke iz romana.
Promociju „Bastadura“ organizovala je JU Gradska biblioteka Tivat.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirale se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Dohi i obezbijedila olimpijsku vizu za Igre u Parizu.
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u osmini finala selekciju Rumunije 12:9.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića su nakon lošeg starta i prve četvrtine, u kojoj su gubili 4:1 i 5:2, do polovine meča napravili preokret i do kraja uvećali prednost.
Crnogorsku selekciju do pobjede vodili su Miroslav Perković i Konstantin Averka sa po tri, Aleksa Uropina je postigao dva, a po gol Aljoša Mačić, Vasilije Radović, Vlado Popadić i Dušan Matković.
U rumunskoj selekciji najbolji je bio Tudor-Andrej Fulea sa tri gola.
Crna Gora će u četvrtfinalu, u utorak, igrati sa Španijom, prvoplasiranom selekcijom A grupe.
Maske, najmlađi iz dječijeg vrtića Bambi, mažoretke uz vesele taktove Gradske muzike Tivat u nedjelju su ispratili u Donjoj Lastvi kod Tivta, na lomaču ovogodišnjeg lastovskog krnevala Sempre Lo Stessa.
Organizatori su se potrudili da razvesele i animiraju posebno najmlađe maškare, da se u maštovitim kostimima pojave na fešti i provesele, uprkos najavljenoj kiši, te isprate krnevala na posljednji put, koji simbolično, predstavlja svo zlo i loše što nam se dogodilo u protekloj godini.
Povorka je, po običaju, krenula iz naselja VII kvart odakle je napravila đir kroz mjesto, stigla na mjesnu rivu gdje je zasijedao „Slavni sud komunitadi lastovske“, koji je Sempre Lo Stessa osudio.
Uz zvuke Gradske muzike karneval je na radost okupljeniuh, planuo na lomači na mulu ispred crkve Svetog Roka.
Fešta je potom nastavljana maskenbalom za najmlađe u mjesnom Domu kulture.
Organizatori tradicionalnog Latovskog krnevala je NVO „Harlekin“ i uz podršku Opštine i TO Tivat.
Ovogodišnje 10. jubilarno izdanje lokalnog satiričko-humorističkog lista „Bruštulin“ možete pročitati ovdje.
