Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić potpisao je Sporazum o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ).
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Sporazum je potpisan u Nici u okviru Treće konferencije Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima.
Iz Ministarstva su kazali da BBNJ predstavlja prvi globalni pravno obavezujući instrument koji se bavi očuvanjem biodiverziteta na otvorenom moru.
Usvojen je, kako su podsjetili, 19. juna 2023. godine pod okriljem UN, a otvoren je za potpisivanje do septembra ove godine.
“Za cilj ima zaštitu više od 60 odsto svjetskih okeana koji se nalaze van granica nacionalnih jurisdikcija i do sada su bili gotovo neregulisani kada je riječ o očuvanju prirodnih resursa i biološke raznovrsnosti”, kaže se u saopštenju.
Boka Kotorska – foto Boka News
Dodaje se da taj dokument obuhvata četiri ključne oblasti koje zajedno čine osnovu za zaštitu i održivo upravljanje morskom biološkom raznovrsnošću u područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
Te ključne oblasti su, kako je saopšteno, morski genetski resursi i raspodjela koristi, prostorno upravljanje i morske zaštićene oblasti, procjena uticaja na životnu sredinu i izgradnja kapaciteta i transfer morske tehnologije.
Ćulafić je istakao da, iako Crna Gora ne izlazi direktno na otvoreno more, potpisivanje i ratifikacija tog sporazuma donose višestruke koristi.
“Time Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost međunarodnim principima zaštite životne sredine i očuvanja morskog biodiverziteta, što dodatno učvršćuje njenu poziciju kao odgovorne države u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, ocijenio je Ćulafić.
Kako je naveo, sporazum omogućava pristup međunarodnim mehanizmima za tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i transfer morskih tehnologija, što može značajno unaprijediti domaće kapacitete u oblasti morske zaštite i naučnih istraživanja.
“Učešće u ovom sporazumu otvara vrata aktivnijem uključivanju Crne Gore u globalne inicijative poput zaštite 30 odsto svjetskih mora do 2030. godine”, naveo je Ćulafić.
Norvežanin bokeljskog porijekla, 28-godišnji Damian Petković Karlsen uspješno je završio svoju biciklističku trasu Trans Balkan Race, prešavši 1.400 kilometara sa 27.500 metara uspona za sedam dana, 12 sati i jedan minut i stigavši zdravo i veselo iz Slovenije u Crnu Goru, u Boku Kotorsku, rodni kraj svoje majke. Iz Sežane je, zajedno sa ukupno 160 takmičara iz cijeloga svijeta krenuo 30. maja i 6. juna uveče stigao na cilj u Risan, gdje su ga u porodičnoj kući dočekali majka Gordana, otac Pol, baka Slavka, a za lijepo iznenađenje, tu je bila i njegova djevojka Ida iz Danske.
Rođen u Oslu 1997. godine, Damjan se rado sjeća svih ljetovanja do svoje 18. godine, kada je redovno provodio po dva mjeseca u domu kod babe i djeda u Risnu, zajedno sa majkom, ocem, stricem i sestrom. Ponosan je na svoje porijeklo- njegov pradjed sa majčine strane je profesor Ignatije Zloković, jedan od utemeljitelja Pomorskog muzeja u Kotoru. Petkovići su bili ugledni trgovci iz Risna. Kad je stigao u Risan bio je malo razočaran, jer je očekivao više mještana kao podršku, ali možda im je opravdanje to što je iste večeri održana manifestacija „Risanski makaruli“, pa je većina njih bila na Trgu „Nikola Đurković“.
-Očekivao sam više ljudi da nas pozdrave na cilju. Umorni su takmičari i znači im podrška sa strane, a kad se ima internet-stranica preko koje se može pratiti trka, to nije teško. Bilo bi lijepo da su nas dočekali. U jednoj konobi u Bosni je bilo desetine ljudi koji su nas pratili na ekranu i kada sam tamo došao, prepoznali su me, kao i ostale bicikliste. Imali smo traker sa rednim brojem radi sigurnosti, ako se nešto desi, da znaju gdje da dođe hitna pomoć, pa su nas ljudi pratili kroz sve te gradiće, objašnjava Damjan.
Trka je self supporting –tokom vožnje takmičari ne smiju primati tuđu pomoć niti smiju da pomažu kolegama, ne smije neko sa strane da im organizuje spavanje u nekom mjestu, nego treba sami da to urade, da nazovu, pitaju. Dozvoljeno im je da kupe vode, hrane.
-Znam naš jezik, pa mi to nije bilo teško, a sa ovog govornog područja bio je još jedan biciklista iz Hrvatske, drugi iz Rusije, koji živi u Srbiji, kao i nekoliko Slovenaca. Bilo je nekoliko ljudi iz Kanade, po jedan takmičar iz Južne Afrike, Koreje, Kolumbije, Amerike…kaže Damjan, koji je veče nakon što je stigao, poslije željenog odmora, zajedno sa svim ostalim takmičarima uživao u žurci na risanskoj plaži. Petkovići su ugostili i Andreasa iz Štutgarta, biciklistu koji je prenoćio u svom šatoru na ponti ispod porodične kuće. Damjan je sretan što je vreću za spavanje zamijenio udobnim krevetom, a surovu divljinu pažnjom i ljubavlju bližnjih.
Damjan sa biciklom koji je sam napravio
-Meni je sve bilo dobro. Gradovi kroz koje smo prolazili – Knin, Gospić, Mostar, slični su Risnu. Čudno mi je bilo to kada sam došao u Risan, svi su govorili: „Stigli smo na cilj!“ i otišli da spavaju u iznajmljenim kućama, na podu, a neki i na travi, dok sam ja mislio: „A ja idem da spavam u moj krevet doma“, kaže Damjan.
Nakon sedam i po dana naporne vožnje kroz izolovane planinske regije, kako je organizator Exploro.cc iz Italije najavio, “nekih od posljednjih netaknutih područja divljine u Evropi”, Damjan je ponosan što je savladao zahtjevni krški teren po ekstremnim temperaturama koje su se kretale od 3 stepena noću preko planina do 30 stepeni tokom dana u oblasti Mostara. Ovo je četvrta po redu Trans Balkan Race, a Damjan prvi put učestvuje u njoj.
-Zadovoljan sam što sam stigao na cilj 29. po redu, što nije loš plasman, s obzirom da je od ukupno 160 ljudi njih oko stotinu odustalo, a ostali su uspjeli da stignu do cilja. Nije bilo lako, ali sam bio motivisan dolaskom u Risan, znajući da me tu čekaju moji najmiliji. Bilo je dosta zahtjevno, najduža dnevna vožnja trajala je 16 sati, a spavali smo samo tri sata, a onda dođu ti problemi: boli te malo noga, zateže koljeno, bole leđa, bole ruke, kaže Damjan u razgovoru za Boka News, pokazujući nam žuljevite šake, otvrdle i neosetljive nakon dugotrajnog upravljanja kormilom.
Damjan je dnevno prelazio oko 200 kilometra starim makadamskim stazama, kao i svi drugi, spavao je vani, neki u šatorima, neki u vrećama za spavanje…Priča nam da je jedan takmičar bio u bolnici jer je pao i povrijedio nogu, ali se vratio u trku i stigao na cilj. Takmičara iz Hrvatske – sa Hvara, ugrizao je pas za nogu, a on je vozio još jedan dan, da bi potom odustao, jer mu se rana inficirala, pa je morao u bolnicu.
Okupljanje u porodičnoj kući na obali Risna
Kao dobar poznavalac istorije Risna, on je drugarima pričao o ovom mjestu, mada su mnogi prije polaska iz Sežane već istraživali i već odlučivali gdje će u Risnu da idu na piće, gdje na picu, gril, sladoled. Oni koji su odustali od trke u Mostaru, svejedno su autima došli u Risan da vide ovaj grad i da se druže sa ostalim učesnicima.
-Mnogi su pošli do Kotora, ali su se brzo vratili, jer im nije im bilo lijepo zbog saobraćajne gužve i pretrpanosti turistima. Najljepše im je bilo spavanje u apartmanu i kupanje u moru. Svi su jeli u Hipnosu, pohvalili su risansku pekaru, dobre krofne, burek, a neki su ostali više dana- jedan drug iz Njemačke je sa porodicom ostao tri dana u Morinju, a takmičar iz Kolumbije će ostati nekoliko sedmica u Boki. Svi koji su došli ovdje oduševljeni su vrhovima Durmitora i poželjeli su da sljedeći put obiđu staze po Crnoj Gori, kaže nam Damjan.
Hobi mu je recikliranje i rekonstrukcija starih bicikala u Oslu, pa je na jednom takvom biciklu „domaće izrade“ i vozio cijelu ovu trku. Ljeti voli da bere ljekovito bilje, a gljive s jeseni po šumama Norveške, s obzirom da je i po struci biolog. Prošle godine je diplomirao i uskoro očekuje zaposlenje u zvanju Ekolog za šume.
Smatra da bi mogao bolje da se organizuje biciklistički turizam starim stazama poviše Risna, da se ljudi manje voze skuterima, da manje piju pivo na plaži, a da više idu na planinarenje, voze bicikl, plivaju. Tokom vožnje kroz Crnu Goru je primjetio da ima više auta nego bicikala, dok u Itali i Francuskoj, kaže, kroz brdske staze ima više biciklista nego auta.
Damjanu se sviđa 700 km duga staza sa 16 000 m vertikalnog uspona za Trku Montenegro Mountain Madness najavljena za 4. juli od Podgorice, preko Dinarskih Alpa, kanjona i klanaca Tare i Pive do obalnih litica Jadrana, sa ciljem (opet) u Risnu. Ipak, namjerava da sa prijateljem u oktobru vozi ultra trku od Podgorice do Splita, preko 200 km na dan.
Leveika trasu prošao za četiri dana
Prvo mjesto među muškarcima osvojio je Justinas Leveika iz Litvanije, koji je trasu prošao za četiri dana, osam sati i 39 minuta, drugi je Benedek Borsos iz Mađarske, dok je treće mjesto osvojio Adam Palin, Velika Britanija https://www.instagram.com/p/DKfhPzAsxFT/?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=M2M0Y2JmOTAyOA.U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Laura Johannes iz Njemačke (ukupno 20. mjesto), a za njom su Jade Simpson-Field iz Velike Britanije i Susanna Markoff iz Finske.
Od Sežane do Risna
Ruta je bicikliste vodila kroz krševiti greben Dinarskih Alpa blizu Kvarnerskog zaliva, iz Risnjaka u Park prirode Velebit, zatim makadamskim cestama od gorja do Gospića (rodnog grada Nikole Tesle). Vozili su Nacionalnim parkom Una, zatim rutom Via Dinarica kroz Park prirode Dinara prešli su granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i spustili se u zaštićeno područje Livanjskog polja, te kroz Cincarsko gorje stigli do Parka prirode Blidinje.
Prikaz uspona i spustova na ruti Sežana-Risan
Najniža i toplija tačka rute (60 m nadmorske visine) je Mostar, odakle se ponovo vraćaju u divlje predjele. Krškom visoravni, ušli su u blatnjave šume Nacionalnog parka Sutjeska i prešli granicu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Nakon velikog uspona u rezervat prašume Perućica, pred njima se otvorio pogled na Pivsko jezero s kanjonom Pive, odakle su se popeli do Nacionalnog parka Durmitor, najviše tačke staze (1800 mnv). Seoski putevi vodili su ih kroz izazovne visoravni između Žabljaka i Kolašina, sve do Nikšića i Zaliva Boke Kotorske, drevnog Risna, koji je cilj utrke.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da javna tribina „Sabirni centar – Morinj: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac)“, održana 7. juna 2025. u sali Kina “Boka”, predstavlja pokušaj istorijskog revizionizma i relativizacije ratnih zločina počinjenih 90ih na teritoriji Crne Gore i Hrvatske.
Negiranje i opravdavanje ratnih zločina nije patriotizam, već vrijeđanje žrtava, ignorisanje činjenica i podrivanje mira. Kada se takve poruke šalju s javnih skupova, normalizuje se opasna ideja da je negiranje zločina prihvatljivo. Takav odnos prema prošlosti šteti budućim generacijama i usporava evropski put Crne Gore, stvarajući dodatne podjele.
CGO i HRA ukazuju da je na ovoj tribini osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila. Viši sud u Podgorici zaključio je da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kojoj su oštećeni bili neprestano izloženi”, kao i da su zatvorenici, kako civili, tako i ratni zarobljenici, sistematski mučeni i ponižavani. Četiri osobe su pravosnažno osuđene za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Crna Gora je, pored krivičnog gonjenja, odgovornost priznala i isplatom odštete – ukupno 1.430.000 EUR za oko 200 žrtava od 2017. godine.
Prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i mučenje civila i zarobljenika predstavljaju ratne zločine, bez obzira na to da li je neko ubijen. Treća i Četvrta Ženevska konvencija propisuju da se zatvorenici moraju humano tretirati i štititi od nasilja. U logoru Morinj je jedan zatvorenik izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska.
Na tribini se tvrdilo i da se 1991. „nije išlo na Dubrovnik, već da se gasila oružana pobuna nelegalnih jedinica“, te da to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska “nije bila žrtva agresije” jer “oni nisu bili država”. Međutim, u decembru 1990. građani Slovenije su se izjasnili za nezavisnost, a u maju 1991. i građani Hrvatske. Obje države su uskoro postale međunarodno priznate, nezavisne i suverene. Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ – jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku – jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti.
Na skupu je izrečena i tvrdnja da se pokojni Zoran Džimi Gopčević, proslavljeni vaterpolista, ali i šef straže u logoru Morinj, našao na stubu srama “samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“. Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita.
Posebno zabrinjava činjenica da je javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“, pod čijom je nadležnošću i kino „Boka“, ustupila prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera, što je bilo jasno već iz samog njegovog naslova. Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću, kaže se u saopštenjju Akcije za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO).
U pucnjavi u gimnaziji u Grazu ubijeno je deset osoba, među njima je i sam počinitelj, potvrdile su vlasti u Grazu.
U gimnaziji u Dreischuetzengasse ubijeno je deset osoba, uglavnom djece. Među mrtvima je i jedna odrasla osoba i učenik kojeg se sumnjiči za pokolj, rekla je gradonačelnica Graza Elke Kahr.
Prema informaciji policije, počinitelj je djelovao sam tako da za stanovništvo više ne prijeti opasnost. Pripadnici specijalne policije Cobra u međuvremenu se povlače s mjesta događaja u blizini glavnog željezničkog kolodvora u Grazu.
Ne zna se motiv počinitelja
Policija za sada ne navodi motiv počinitelja. Neki mediji javljaju da je počinitelj učenik koji se nalazio pod pritiskom zbog mobinga.
Pucnjava je započela jutros oko 10 sati u dvije prostorije gimnazije, a prvi pripadnici specijalne policije odmah su nakon dojave blokirali cijelo područje. Učenicima i roditeljima u obližnjoj dvorani pruža se psihološka pomoć.
Austrijski državni vrh, na čelu s kancelarom Christianom Stockerom, nalazi se na putu prema Grazu.
Von der Leyen: Moje misli su sa žrtvama i njihovim obiteljima
Ursula von der Leyen, predsjednika Europske komisije, reagirala je na vijest o tragediji u Grazu.
Moje misli su sa žrtvama, njihovim obiteljima i prijateljima. Škole su simboli mladosti, nade i budućnosti. Teško je podnijeti kada škole postanu mjesta smrti i nasilja, stoji među ostalim u njezinoj objavi na platformi X.
Ministar pomorstva Filip Radulović posjetio je Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, gdje se sastao sa direktorom Nebojšom Kaljevićem. Tokom posjete, ministar Radulović je obišao Centar sigurnosti plovidbe iz kojeg se 24 časa dnevno prati kompletan pomorski saobraćaj u teritorijalnim vodama Crne Gore.
Tokom sastanka i obilaska operativnih kapaciteta, razgovarano je o stepenu spremnosti Uprave za predstojeću ljetnju sezonu, koja se tradicionalno karakteriše pojačanim intenzitetom pomorskog saobraćaja. Ministar je istakao važnost efikasne koordinacije i blagovremenog reagovanja svih nadležnih službi u cilju očuvanja sigurnosti na moru, zaštite ljudskih života i morske sredine.
Direktor Kaljević upoznao je ministra sa ključnim aktivnostima koje su već sprovedene, uključujući tehničku i kadrovsku pripremljenost, kao i unapređenja sistema nadzora i komunikacije sa pomorcima i turistima.
Ministar Radulović je izrazio zadovoljstvo visokim nivoom profesionalnosti i posvećenosti zaposlenih, te poručio da će Ministarstvo nastaviti da pruža punu podršku radu Uprave pomorske sigurnosti, sa ciljem da crnogorski akvatorijum ostane bezbjedno i uređeno pomorsko područje i tokom ljetnjih mjeseci kada se očekuje pojačan intezitet saobraćaja.
Herceg Novi – Foaje dvorane „Park“ je proteklog vikenda pretvoren u interaktivni prostor znanja, inovacija i kreativnosti, zahvaljujući jednodnevnom edukativno-tehnološkom sajmu „Tehno kastel“, koji je okupio djecu, mlade i ljubitelje nauke. Manifestaciju su organizovali Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Crnogorsko udruženje za znanje i nauku „MAKS“.
Posjetioci različitih generacija uživali su u programu koji je obuhvatao edukativne demonstracije, interaktivne STEM zone i prezentacije mladih inovatora. Poseban utisak ostavili su najmlađi prezenteri – osnovci koji su s velikim entuzijazmom, strpljenjem i sigurnošću objašnjavali osnove robotike i programiranja svojim vršnjacima, kao i starijim posjetiocima.
Organizatori su izrazili zadovoljstvo odzivom i atmosferom, ističući da je “Tehno kastel” ispunio namjeru da bude mjesto okupljanja mladih stvaralaca i ljubitelja nauke, sa ciljem podsticanja znanja i inovacija od najranijeg uzrasta.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo izrazila je zadovoljstvo zbog uspješne realizacije sajma i naglasila važnost ovakvih događaja za djecu i mlade: „Posljednjih dana Herceg Novi pokazuje da je grad posvećen djeci i mladima, ovoga puta u domenu robotike. Raduje nas početak jedne nove saradnje i uvjereni smo da će ovakvih edukativnih okupljanja biti još više u budućnosti“, poručila je Zambelić Pištalo.
Kako je istakla Smilja Dangubić iz NVO Crnogorsko udruženje za znanje i nauku “Maks” iz Bijele, ideja sajma proistekla je iz uspješne saradnje sa lokalnom upravom, a cilj je da se što veći broj djece zainteresuje za savremene tehnologije.
Tehnokastel
“Imamo i satelit koji smo mi napravili u klubu, koji je bio podignut prije nekoliko sedmica. U saradnji sa Opštinom Herceg Novi došli smo na ideju da napravimo ovaj sajam. Cilj nam je da što više djece uključimo u nove tehnologije i najbolju saradnju imamo sa OŠ „Dašo Pavičić.“ Na sajmu je 50 učesnika, tu je Podgorica, OŠ „Dašo Pavičić“ i mi”, kaže Dangubić.
U Osnovnoj školi „Dašo Pavičić“ već četiri godine aktivno funkcioniše robotička sekcija, koju vodi tim učiteljica, a prema riječima učiteljice Vanje Đurović, iskustvo pokazuje da je od velike koristi primjena robota u nastavi.
Među sadržajima koji su izazvali najviše pažnje našli su se roboti za najmlađe (Bee-Bot, Botley, Kids First), STEM alati za kodiranje i eksperimentisanje (Cubroid, LEGO SPIKE, Artibo), kao i pametne tehnologije poput Micro\:bit ruke, Maqueen robota, XGO robot psa i mini-satelita CUBESAT – inovacije MAKS STEM Kluba.
Glavni nosioci sajma bili su učenici OŠ „Dašo Pavičić“, članovi udruženja „MAKS“ i gosti iz „BiP Tech” Podgorica, koji su kroz zanimljive prezentacije i praktične prikaze demonstrirali koliko znanje može biti inspirativno kada se prenosi kroz igru i saradnju.
Tradicionalna, šesta po redu, Portonovi regata „Bokeška ostrva“, okupila je u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva jedriličare iz regiona.
Tokom dva takmičarska dana učesnici su jedrili od Portonovog do Peraških ostrva, odnosno od Portonovog do Mamule.
Organizator manifestacije je Portonovi Yacht Club, a generalni pokrovitelj Portonovi Marina.
Menadžer Portonovi Marine, Novica Radojičić, rekao je da su oduševljeni odzivom ove godine, jer su imali četiri ekipe više nego prethodne.
„To znači da tendencija rasta posjećenosti ovoj regati ide iz godine u godinu sve više“, kazao je Radojičić.
On je naveo da je to pokazatelj i njima da, što se tiče organizacije, rade dobro stvari, navodeći da će učesnici, čim su zadovoljni, prenijeti dobar glas, pa će ih doći još više naredne godine.
„To se dešava posljednjih nekoliko godina i po broju učesnika i jedrilica možemo primijetiti da je tendencija rasta sve više prisutna“, rekao je Radojičić.
Kako je kazao, bilo je sedam klasa, učesnici su bili raspoloženi, a regata je bila uspješna, iako je u nekim segmentima malo nedostajalo vjetra.
„Svi takmičari su došli sa puno pozitivne energije, sa takmičarskim duhom, ali takođe sa duhom zajedništva, drugarstva i lijepog raspoloženja. To je doprinijelo dobroj atmosferi tokom dva dana trke i na proslavi“, istakao je Radojičić.
On je rekao da klub Portonovi daje podršku svim drugim klubovima u Crnoj Gori, ističući da članove svog kluba stimulišu da što više učestvuju na regatama i koje nisu u njihovoj organizaciji.
„Na taj način dodajemo jedan duh zajedništva i promovisanje ne samo našeg projekta, nego i svih drugih“, poručio je Radojičić.
U Klasi J-70 pobijedio je Grigori Gedulianov, ispred Ivana Gurejeva i Danila Sidorova.
Prvo mjesto u klasi dva osvojio je brod Osmica, skipera Branka Vidovića, dok je na drugom mjestu u toj klasi bio brod Hoba Boba, a na trećem Knotty Girl.
U klasi tri pobijedio je brod UFO28 skipera Ivana Pušića, a u klasi četiri brod Oxygen skipera Janka Sijerkovića.
Prvo mjesto u klasi pet zauzeo je skiper Denis Aksenov na brodu FREE SPIRIT, u klasi šest Dmitri Gedulianov na brodu Auckland, dok je u sedmoj slavio brod Tiare, Aleksandera Šesterikova.
Janko Sijerković, koji je u jedrenju preko 50 godina i koji je na brodu Oxygen slavio u klasi četiri, rekao je da su utisci sa regate na nivou i zahvalio organizatoru i svim posadama koje su učestvovale.
On je istakao da mu je ovo bilo prvo učešće na regati Bokeška ostrva, navodeći da je jako ponosan na posadu.
Sijerković je naveo da su bili teški uslovi jedrenja, da se mijenjao vjetar, ali da su sve posade bile jako dobre.
„Teško je u Boki jedriti, prošli smo dosta mora, ali Boka je specifična“, dodao je Sijerković i istakao da je drugi dan regate bio bolji, da je sve bilo kako treba i da je posada radila na vrhunskom nivou.
Džejmi Oliver, jedan od najpoznatijih svjetskih kuvara, otvorio je svoj prvi restoran u Crnoj Gori. Jamie’s Italian smješten je u marini Porto Montenegro, u najnovijem naselju Boka Place.
– Crna Goro, stigli smo! Dođite na tanjir ručno pravljene paste, morskih plodova, svježih salata, autentičnih pizza i neodoljivih deserta. Uživajte u pravoj italijanskoj gozbi u srcu Porto Montenegra! – saopšteno je na društvenim mrežama.
U snimku koji je objavljeni, Džejmi Oliver otkriva da će u restoranu služiti svježu, domaću pastu ručno pravljenu svakog dana, hrskavu picu od kiselog tijesta, predivne antipaste i neodoljive dezerte.
– Kod nas je sve u radosnim italijanskim ukusaima, predivnim sastojcima i mnoštvu prilika da podeijelite obrok i okupite drage ljude na gozbi – poručuje Džejmi.
Napad na Kijev 8. veljače, Foto: Gleb Garanich/Reuters
KIJEV – Novi “masovni” ruski zračni napadi bili su usmjereni na ukrajinske gradove Kijev i Odesu tokom noći, pri čemu je ubijena jedna osoba i pogođeno rodilište, objavile su lokalne vlasti.
“Rusija svaki dan laže o svojoj želji za mirom i svaki dan napada ljude. Vrijeme je za uvođenje sankcija. Vrijeme je da se Ukrajinu podrži oružjem. Vrijeme je za dokazivanje da demokracija ima moć”, objavio je na Telegramu šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, Andrij Jermak.
U Odesi je u napadima na stambene zgrade u centru grada ubijen 59-godišnji muškarac, a najmanje četiri osobe su ozlijeđene. Pogođeno je i rodilište, prema riječima guvernera Olega Kipera.
“Neprijatelj je masovno napao Odesu dronovima. Civilna infrastruktura oštećena je i ima požara. Rusi su pogodili rodilište, hitnu medicinsku stanicu i stambene zgrade”, rekao je Kiper, dodajući da je rodilište evakuirano na vrijeme.
U Kijevu su četiri osobe ozlijeđene u zračnom napadu koji je gradonačelnik Vitalij Kličko također opisao kao „masovni“, izvijestivši o nekoliko zgrada u plamenu.
U središtu Kijeva, novinar AFP-a čuo je najmanje 12 eksplozija i pucnjavu protuzračne obrane, kao i zujanje desetak dronova.
U Rusiji, gdje Ukrajina također povećava napade dronovima usmjerene na stratešku infrastrukturu, 13 zračnih luka bilo je zatvoreno preko noći iz sigurnosnih razloga, uključujući četiri zračne luke u Moskvi i Sankt Peterburgu.
Ruske jedinice protuzračne obrane uništile su ukupno 102 ukrajinska drona tijekom noći, priopćilo je rusko ministarstvo obrane na Telegramu, koje izvještava samo o broju oborenih, ali ne i o broju lansiranih letjelica iz Ukrajine.
Treće izdanje društveno odgovornog projekta “Artists in Casa”, u organizaciji hotelske grupacije Casa del Mare, uspješno je završeno svečanim događajem održanim 8. juna u restoranu Limoneto u Kamenarima. Projekat je još jednom potvrdio opredjeljenje ove hotelske grupacije da promoviše crnogorsku umjetnost i podrži stvaraoce kroz autentično iskustvo boravka i rada u inspirativnom ambijentu Boke Kotorske.
Ovogodišnji učesnici programa bili su slikarka Mirjana Marsenić Vujović i vajari Ivana Radovanović i Darko Vučković, koji su tokom boravka u hotelu Casa del Mare Mediterraneo imali priliku da stvaraju nova umjetnička djela, inspirisana morem, pejzažom i duhom Boke. Njihova djela su predstavljena na završnoj izložbi u prisustvu brojnih prijatelja brenda, umjetničkih entuzijasta i partnera iz raznih oblasti, uz vrhunsko vino i delicije iz kuhinje Limoneta i, kako tradicija nalaže, sjajnu atmosferu.
Artists in Casa
“Artists in Casa za nas nije samo projekat, već svojevrsni simbol onoga što vjerujemo da turizam treba da bude: inovativan, savremen i uvijek autentičan. To je naš način da se zahvalimo zajednici u kojoj rastemo i djelujemo, da damo glas i prostor onima čiji talenat često tiho sija i da pokažemo da kultura nije dodatak, već suština onoga što čini boravak u Boki neponovljivim.,” rekla je Milena Milić, direktorica marketinga hotelske grupacije Casa del Mare. “Kao domaćini, želimo da naši gosti uživaju u svakom aspektu boravka – od ukusa i pogleda, do susreta sa djelima koja pričaju priču ovog podneblja.”
Izvršni direktor Grupacije, Nikola Milić, ističe da je društvena odgovornost neodvojivi dio identiteta brenda: “Kroz projekat Artists in Casa, želimo da osnažimo lokalnu kulturnu scenu, otvarajući prostor umjetnicima da stvaraju, izlažu i žive svoj poziv. Ovo je naš doprinos očuvanju i razvoju crnogorskog kulturnog identiteta i srećni smo što imamo priliku da sa našim dragim prijateljima, iz godine u godinu, podijelimo ovu lijepu priču.”
Artists in Casa
Radovi nastali u okviru ovogodišnjeg programa ostaju izloženi u prostorima hotela Casa del Mare, dostupni za razgledanje i kupovinu svim gostima koji prepoznaju vrijednost domaće umjetnosti. Na ovaj način, obogaćuje se iskustvo svakog gosta, potvrđujući da su umjetnost, autentičnost i lokalni duh nezamjenjiv dio istinskog luksuza.
Program “Artists in Casa” već je prepoznat kao jedan od značajnih primjera sinergije između turizma, umjetnosti i društveno odgovornog poslovanja. Njegov razvoj kroz prethodne tri godine pokazao je da iskrena podrška umjetnosti može postati sastavni dio identiteta jedne hotelske grupacije – ne kao kratkotrajna inicijativa, već kao vrijednost koja traje.
