Policijski službenici Sektora granične policije podnijeli su krivične prijave protiv tri turska državljanina koji se sumnjiče za krivično djelo falsifikovanje isprave, a jedan od njih i za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
-Šestog septembra oko 22:40 na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisano je vozilo francuskih registarskih oznaka kojim je upravljao M.D. (59), turski državljanin.
Sa njim su se u vozilu nalazili I.H.A. (24) i Z.D. (59), takođe državljani Republike Turske.
Prilikom kontrole oni su policijskim službenicima na uvid dali francuske dozvole za privremeni boravak za koje se posumnjalo da su falsifikati.
Nakon prikupljenih obavještenja od lica i konsultacije sa postupajućim državnim tužiocem, protiv I.H.A., Z.D. i M.D. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprava i oni su uhapšeni.
Daljim aktivnostima na terenu, nakon prikupljenih dodatnih obavještenja po nalogu postupajućeg tužioca, službenici Stanice granične policije I – Herceg Novi, podnijeli su protiv M.D. i krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi-saopštio je policijski Tim za odnose s javnošću.
U periodu od 2021. do septembra 2024. godine u Risnu realizovan je veliki broj investicionih, komunalnih, kulturnih, humanitarnih dešavanja, kazala je za naš portal sekretarka MZ Risan, Adrijana Petričević.
“Posebno bih istakla humanitarne pomoći na kojima se odazvao veliki broj preduzetnika iz Risna i mnogih drugih privatnih firmi. Navest ću neke od njih: humanitarni bazar za pomoć malenom Feđi Alkoviću, gdje smo mi sa vrtićem JPU Radost Risan i Osnovnom školom “Veljko Drobnjaković” iz Risna organizovali bazar za pomoć dječaku, dodjela 40 paketa pomoći na prostoru Risna, i to u 4 navrata, te bih se posebno zahvalila kompaniji IMLEK i MEGAMARKETU iz Budve na pozamašnoj donaiciji u vidu proizvoda neophodnih za porodice. U par navrata sakupljena je garderoba i obuća za porodice kojima je to bilo potrebno. Takođe bih istakla da smo donirali novčana sredstava DVD « Boka » i « Bogoljub Brezić » u Perastu, izradu dresova za školu fudbala Risan, poklone za najbolje karatiste Risan kao i novogodišnje pakete za djecu Doma u Bijeloj” – kaže Petričević.
Risanski makaruli
Što se kulturnih i zabavnih događaja tiče, MZ Risan je poseban akcenat stavila na djecu i organizovali razne zabavne, kreativne i sportske aktivnosti kao što su: igre bez granica već drugu godinu, dječije novogodišnje i ljetnje žure, razne kreativne radionice, bazare, predstave, kina na otvorenom, razne izlete za djecu vrtića i osnovne škole.
Risan – nekad i sad
“Što se kulturnih dešavanja tiče, organizovani su koncerti za Risansko veče, na trgu tj. pjaci imali smo razne klape, teatre, predstave. Organizovali smo 4 bazara rukotvorina. Istakla bih da je u Risnu bio rekordni broj izlagača čak 72. Dvije godine zaredom, za Novu godinu i sa ukrašenom jelkom od 9 m visine, risansko šetalište je bilo među najljepše okićenim u kotorskoj opštini.
Što se investicionih i komunalnih poslova tiče, istakla bih kompletno sređivanje arli na šetalištu, sadnju 22 masline i raznog cvijeća u kojima su postavljene EKO table, prekriven je Dom kulture platnom sa motivima Risna, asfaltiran put do Čeških baraka, postavljena je komletna nova ograda oko istorijskih iskopina kod škole, kao i nova kovana ograda pri rijeci Spili, sve u cilju da bi odlazak djece u školu bio bezbjedan. Takođe, poslije više od 20 godina, Risan je dobio sportski teren kao i asfaltiran put do škole sa postavljenom horizontalnom i vertikalnom sigalizacijom. Opština Kotor je opremila dnevni boravak za djecu u osnovnoj školi Risan. Sada djeca imaju besplatan topli obrok i njihov produženi boravak je besplatan” – sa ponosom ističe Petričević.
Risansko veče
Sređena je raskrsnica prema bolnici, asfaltirane su i razne kritične dionice po Risnu, zamjenjena i postavljena nova rasvjeta na šetalištu, parku, u ulicama Gabela, Grkavac i Gorica, osvjetljen stari prilaz do škole. Postavljena je zaštitna ograda na arlama kod šetališta, sanirana su oba dječija igrališta i dopunjena mobilijarom, postavljeni su zaštitni stubići ispred nekadašnje Arome, na ulazu u park i na ulazu na šetalište i kod marketa Idea. Zatvorena je najstarija ulica Gabela za saobraćaj, jer je naš cilj zaštiti je i sačuvati, s obzirom da datira iz XII vijeka. Izgrađena su dva nova kontejnerska boksa.
U toku je renoviranje i sređivanje Biblioteke koja je ujedno i prva biblioteka u Crnoj Gori i ista će biti ponovo otvorena.
“Tokom ljetnje turističke sezone imali smo bogat kulturni sadržaj: Risansko veče, Rimsku noć, Svi na Crkvice, predstavu Mace Marinkovića, bioskop na otvorenom, bazar rukotvorina, izložbu « Risan nekad i sad ».
Rimska Noć – Risan 2024.
Za tri godine uspjeli smo uraditi stvari koje koje decenijama nisu. Svaki prijavljeni problem od građana nastojali smo riješiti u što kraćem vremenskom periodu.
Zadovoljni smo što je u dosadašnjem periodu urađeno, pa bih najavila i aktivnosti koje nas očekuju do kraja 2024. godine. Risan će dobiti novi fudbalski teren dimenzija 60×30, sa travom, prskalicama, tribinama, reflektorima, betoniranje starog puta do škole, sređivanje platoa ispred trafika kod pjace” – kazala je Adrijana Petričević.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je lokacije na kojima je tokom jučerašnjih obilnih padavina pričinjena najveća šteta. Zajedno sa predsjednikom opštine teren su obišli direktor Komunalnog preduzeća Vučeta Stanišić, sekretar za inspekcijski i komunalni nadzor Krsto Pejović i direktor Direkcije za investciije Vlado Brguljan. Oni su posjetili lokacije u Mažini, u naselju Dumidran, novoizgrađeni objekat na Kukuljini i lokaciju na Jadranskoj magistrali kod INA benzinske stanice.
Po riječima direktora Komunalnog preduzeća, u toku jučerašnjeg dana, na terenu je bilo angažovano više od 30 ljudi, sedam vozila, bager i kombinovana mašina, kao i dva kamiona sa kištrama. Dežurne službe ovog preduzeća primile su 180 poziva u periodu od 11 do 23h. Izuzev višekratnih intervencija u Gradiošnici, na potocima Grdanja i Medenica, na Jadranskoj magistrali i na novoj saobraćajnici kod hotela Tivat, na Donjem Seljanovu zabilježen je veliki broj manjih intervencija u centru grada. Na putu prema Solilima, te u Krašićima i Radovićima nije bilo problema, a ekipe su bile angažovane tokom cijelog dana.
Ekipe Komunalnog danas i sjutra biće angažovane na uklanjanju ostataka osulinskog i drugog materijala koji je bujica nanijela iz potoka i kanala.
Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor juče je u toku dana zaprimio između 30 i 40 poziva. Najkritičnije bilo je u Dumidranu, na Jadranskoj magistrali gdje je došlo do izlivanja potoka što je usporavalo saobraćaj na ovoj dionici puta. Službenici Sekretarijata tokom cijelog dana pružali su podršku ekipama Komunalnog preduzeća.
Obilasku terena prethodio je sastanak u kabinetu predsjednika na kojem su sumirane aktivnosti svih službi koje su bile aktivne tokom proteklog dana i noći, uključujući i Službu zaštite i spašavanja. Vatrogasne ekipe regovale su ispumpavajući vodu koja je prodrla u stambene objekte i izvlačeći zaglavljena vozila.
Već danas na teren će po zahtjevima i prijavama građana izaći opštinska Komisija za elementarne nepogode, kako bi bila izvršena procjena pričinjene štete. Problemi koji su evidentirani, a koji mogu biti sanirani od strane Direkcije za investicije biće uvršteni u plan daljih aktivnosti ovog organa.
Pomorska infrastruktura Crne Gore igra ključnu i višestruku ulogu u jačanju bezbjednosne arhitekture južnog Jadrana, doprinoseći kako regionalnoj stabilnosti, tako i međunarodnoj bezbjednosnoj saradnji, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović. On je to kazao na Tirana Connectivity Forumu koji je fokusiran na regionalnju saradnju i povezivanje, kao i proširenje EU na Zapadnui Balkan. Riječ je o događaju koji se poklapa sa desetom godišnjicom Berlinskog proceca i dio je zvaničnog kalendara mađarskog predsjedavanja Savjetom EU.
Radulović je govoreći na panelu pod nazivom “Zapadni Balkan kao provajder bezbjednosti za EU – uloga infrastrukturnog povezivanja” istakao i da Luka Bar ne predstavlja samo ekonomsko, već i strateško dobro.
“Njena pozicija kao primarne luke u Crnoj Gori čini je kapijom za trgovinu i ključnim logističkim čvorištem za operacije NATO-a u regionu. Povećanjem kapaciteta i bezbjednosti luke, obezbeđujemo da ona bude pouzdano sredstvo za naše saveznike i tačka otpornosti na potencijalne prijetnje”, kazao je Radulović i dodao da su crnogorska mornarica i njena baza u Baru dio o napora u pomorskoj bezbjednosti.
Radulović je podsjetio da crnogorska mornarica aktivno učestvuje u regionalnim bezbjednosnim operacijama, kao što su zajedničke patrole i misije traganja i spasavanja, koje su od vitalnog značaja za održavanje bezbjednosti i sigurnosti voda u Jadranu.
“Posvećeni smo nastavku modernizacije naših pomorskih sposobnosti, čime pokazujemo posvećenost Crne Gore kolektivnoj bezbjednosti kao članice NATO-a”, rekao je Radulović.
Ministar pomorstva osvrnuo se i na iznačajna ulaganja u sisteme pomorskog nadzora i praćenja, kao i značaju jačanja svijesti o pomorskom dobru, jer na taj način ne samo da se štite interesi Crne Gore, već naš zemlja dopriosi razmjeni obavještajnih podataka koji podupiru napore NATO-a u regionalnoj bezbjednosti.
“Crna Gora je važan igrač u obezbjeđivanju energetske sigurnosti na Jadranu, posebno kao perspektivna tranzitna tačka za buduće energetske infrastrukturne projekte, kao što su LNG terminali i cjevovodi. Ovo je jako značaja jer Evropa nastoji da diverzifikuje svoje izvore energije i izgradi otpornost na spoljne pritiske”, kazao je Radulović.
On je dodao da aktivno učešće Crne Gore u međunarodnim okvirima, kao što su Jadransko-jonska inicijativa i pomorske operacije NATO-a, naglašavaju našu posvećenost regionalnoj saradnji.
“Vjerujemo da je koordinisan pristup, zasnovan na partnerstvu i zajedničkoj odgovornosti, ključan za rješavanje savremenih sigurnosnih izazova na Jadranu”, kazao je Radulović i poručio da je pomorska infrastruktura Crne Gore sastavni dio sigurnosti i stabilnosti južnog Jadrana. “Kroz kontinuirano ulaganje, modernizaciju i saradnju sa našim saveznicima, posvećeni smo održavanju bezbjednog i prosperitetnog regiona, pokazujući nepokolebljivu posvećenost Crne Gore da bude snažan i pouzdan partner u međunarodnoj bezbednosnoj arhitekturi”, zaključio je Radulović.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor realizovao je sanaciju potpornog zida na Jelovom dolu na Krivošijama.
Ovom je sanacijom riješen višegodišnji problem na regionalnom putu Crkvice – Orjen Sedlo, koji povezuje opštine Kotor i Herceg Novi.
Sanirani zid dužine je 35 i prosječne visine od 5,5 metara, dok na najzahtjevnijem potezu ta visina iznosi oko 7 metara. Radove je izvodila kompanija „M i V Bojanić”.
Stranih 65 brodova-kruzera po hrvatskom Jadranu je u prvih sedam mjeseci ove godine obavilo 357 kružnih putovanja, što je 33 ili 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je samo u srpnju tih putovanja bilo 113 ili 27 više nego lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Stranih brodova-kruzera na Jadranu je u sedam mjeseci ove godine bilo pet ili 8,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ali je njima u Hrvatsku doplovilo 25,2 posto više putnika, odnosno njih nešto više od 515 tisuća, što je i za oko sto tisuća više nego lani.
Kruzeri su ove godine duže ostajali na Jadranu, 801 dan, što je za 70-ak dana ili 9,3 posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci.
Samo u srpnju na 113 kružnih putovanja stranih brodova, što je 26 ili 31,4 posto više tih putovanja nego u srpnju lani, bilo je 164,4 tisuće putnika ili 28 posto više, odnosno oko 40 tisuća više.
S tim brojem kružnih putovanja i putnika na stranim kruzerima, srpanj je bio jači od lipnja, u kojemu je bilo sto kružnih putovanja.
Prema zastavi broda najviše su kružnih putovanja u prvih sedam mjeseci ostvarili brodovi pod zastavom Malte, 109, što je i oko 30 posto od ukupnog broja, a zatim slijede brodovi pod zastavama Bahama, Paname i Norveške.
Ukupno su u prvih sedam mjeseci 2024. strani brodovi na kružna putovanja po hrvatskom Jadranu doplovili pod zastavama 13 zemalja.
Kao i svih ranijih mjeseci i godina, i ove je u sedam mjeseci u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije bilo najviše kružnih putovanja, 48,5 posto od ukupnih 357, a s udjelom od 23,3 posto tih putovanja slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Ostala putovanja ostvarena su u Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Među morskim lukama, Dubrovnik je i dalje najviše posjećen, sa 241 posjetom u sedam mjeseci, dok je druga luka Split sa 152 posjeta stranih kruzera. U luci Zadar je bilo 107 posjeta, Hvar 58, Korčula 41, Šibenik 40 te Rovinj 37 posjeta.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Njemačka će od 16. septembra uvesti privremene granične kontrole na svim kopnenim granicama zemlje kako bi se obuzdale ilegalne migracije, najavila je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser, prenosi Anadolu.
Faeser je rekla da Njemačka jača unutrašnju sigurnost i nastavlja s oštrom politikom protiv ilegalnih migracija.
“Potrebne su nam strože kontrole na našim nacionalnim granicama dok ne budemo u mogućnosti da osiguramo snažnu zaštitu vanjskih granica Evropske unije. Naše kontrole na granicama također će omogućiti odbijanje ilegalnih migranata”, rekla je Faeser.
Podsjetila je da su privremene granične kontrole već bile na snazi na njemačkim granicama sa Švicarskom, Poljskom i Češkom Republikom, a od oktobra je odbijeno 30.000 neregularnih migranata.
Berlin je u ponedjeljak obavijestio Evropsku komisiju da će sada proširiti ove kontrole na granice s Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom na šest mjeseci.
Svi susjedi Njemačke dio su evropskog Šengenskog prostora. Državama Šengena je dozvoljeno da ponovo uvedu privremene granične kontrole u izuzetnim situacijama tokom velikih međunarodnih događaja ili u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu.
Njemačka lijevo-liberalna koaliciona vlada nalazi se pod sve većim pritiskom da obuzda neregularne migracije nakon napada nožem u zapadnom gradu Solingenu prošlog mjeseca, u kojem su tri osobe ubijene, a osam ih je povrijeđeno. Napadač je bio sirijski tražilac azila.
Vlasti su saopštile da je osumnjičeni došao u Njemačku 2022. godine, ali da nije stekao pravo na izbjeglički status u toj zemlji. On je prošle godine trebao biti deportovan u Bugarsku, prvu zemlju EU-a u koju je ušao. Teroristička grupa ISIS preuzela je odgovornost za napad.
Njemačka je glavna destinacija za neregularne migrante i tražioce azila koji pristižu u Evropsku uniju. Prošle godine su njemačke vlasti registrovale 266.224 slučaja ilegalnog ulaska i boravka. Mnogi od neregularnih migranata bili su tražioci azila iz Sirije i Afganistana.
Odluka o raspodjeli sredstava za rad nevladinih organizacija u ovogodišnjem budžetu Opštine Herceg Novi je krajnje sporna, jer nije usklađena sa zakonom i karakterišu je netransparentnost, nepravičnost i nedostatak odgovornosti prema svim učesnicima konkursa.
Za rad i projekte NVO opredijeljeno je svega 70 hiljada eura, što je 0,3 tekućeg budžeta. Zakonska norma definisana Odlukom o raspodjeli sredstava za projekte NVO je 0,5 odsto.
Potpuno opravdano sumnjamo da je došlo do selektivnog odabira 12 od 27 prijavljenih, odnosno prihvaćenih projekata NVO.
Da bude jasno! Apsolutno nemamo ništa protiv 12 projekata NVO kojima je Komisija rasporedila svih 70 hiljada eura.
Međutim, na rang listi je još 12 projekata koji su, po ocjeni Komisije, ispunili kriterijume. Opet ne znamo koje i kako su oni bodovani. Samo obavještenje da za 12 projekata nije bilo dovoljno sredstava . Komisija, ili možda oni koji su odlučivali umjesto nje, potpuno su ignorisali i odbili druge vrijedne i korisne projekte za lokalnu zajednicu.
Projekte koji su cjelogodišnji ili se tradicionalno organizuju u prvom dijelu godine ovako kasno raspisan konkurs ugrožava i uvodi u rizik.
Dodatni problem predstavljaju i diskutabilni kriterijumi za raspodjelu sredstava i bodovanje projekata.
Rad Komisije za raspodjelu ne odaje povjerenje ni u stručnost, niti u zakonitost sprovedeog procesa. Obrazloženja i odgovori na naše u roku date prigovore i zahtjeve za dostavljanjem bodovnih lista za sve učesnike uslijedili su mimo zakonskog roka. Pri tom, nepotpuni su, nelogični i netačni.
U saznanju smo da su u Komisiji za raspodjelu sredstava bili i članovi koji su ujedno osnivači ili članovi rukovodeće strukture drugih NVO, što takođe nije dozvoljeno navedenom Odlukom o finansiranju NVO. Takav očigledan sukob interesa dovodi potpuno u pitanje zakonitost procesa raspodjele i u suprotnosti je sa Zakonom o NVO.
Ove činjenice su dovoljne za poništenje Odluke o raspodjeli, te za promjenu dosadašnje loše prakse u budućim postupcima. Na donosiocima odluka u Herceg Novom je da isprave propuste učinjene prema predstavnicima civilnog sektora.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine,u trećem dali pregled odnosa premaTermoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva, a sada ćemo dati osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”.
Solari 3000+/500+, Solari 5000
Suočeni sa činjenicom da naša kompanije nije u prethodnih trideset godina bila inicijator ni jednog značajnijeg projekta koji se odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, odmah po dolasku novog poslvodstva počela je rasprava kako da u najkraćem mogućem roku izgradimo što više novih izvora električne energije.
Prvobitna ideja da odmah počnemo da radimo solarne elektrane (SE) na neplodnom zemljištu, kamenitim predjelima (kameno more) i sličnim površinama, imala je nekoliko značajnih administrativno-tehničkih problema, koji bi u značajnoj mjeri usporili izgradnju novih solarnih elektrana.
Izmjene prostornih planova, ograničeni kapaciteti za priključenje SE, i slične administrativno-tehničke prepreke koje bi završetak izgradnje većih SE pomjerio za nekoliko godina.
Ovi ograničavajući faktori natjerali su poslovodstvo EPCG da traži i druga rešenja čija bi realizacija bila najbrža, a ujedno i najefikasnija.
U julu 2021. godine poslovodstvo EPCG je došlo na ideju da uspostavi novu poslovnu politiku – proizvodi električnu energiju tamo gdje trošiš i koliko trošiš.
Istog mjeseca pokrenut je projekat Solari 3000+/500+(30MW-postavljanje solarnih elektrana na krovovima potrošača).
Urađeno je Idejno-tehničko rešenje, Studija izvodljivosti, obezbijeđena kreditna sredstva u iznosu od 30.000.000€(rok vraćanja deset godina, grejs period dvije godine, kamatna stopa fiksna 1,63%), objavljen poziv za prijavljivanje potrošača, objavlje javni poziv za nabavku opreme(vrijednost 22.000.000€), zaključen ugovor sa EKO-fondom za obezbjeđivanje subvencije od 20% za potrošače, formirano preduzeće EPCG-Solar-Gradnja, izvršena obuka montera, urađena neophodna dokumentacija (Ponude, Ugovori sa potrošačima, Ugovor sa EPCG-Solar-Gradnja, Zahtjevi za priključenje CEDIS, Zahtjevi za dobijanje statusa kupac-proizvođač FCS, definisan obrazac fakture prema potrošačima…), prvi MW opreme stiže krajem juna 2022. godine i počinju montaže.
Značajnije količine opreme dolaze početkom septembra 2022. godine i 01.septembar 2022. godine možemo smatrati danom početka implementacije projekta Solari 3000+/500+.
Sredinom 2023. godine počinje nastavak projekta kroz projekat Solari 5000+, gdje je planirano da se ugradi još 70MW, okvirne, vrijednosti 50.000.000€.
Ovdje se moglo navesti još dosta aktivnosti koje su pratile realizaciju ovih projekata, ali smatram da bi se na taj način mogla zanemariti suština.
A suština je, koliko smo instalirali solarnih elektrana, kolika je snaga tih elektrana, koliko su električne energije proizvele te elektrane, i koliki su troškovi čitavog projekta.
Do 31.12.2023. godine, možemo reći da, je završen projekat 3000+/500+, a da od 01.01.2024. godine startuje projekat 5000+(postoje određena odstupanja, neki potrošači sa kraja 2023. godine pripadaju projektu 5000+, a neki sa početka 2024. pripadaju projektu 3000+/500+, ali to ni u kom slučaju ne mijenja suštinu analize, ali analiza je jednostavnija i preglednija).
Iz gornje tabele tabele vidi se sledeće, kod 5.107 potrošača instalirane su SE, ukupne snage 45.211kW, odnosno 51.617kWp (kod 4.151 potrošača ukupne snage 34.901kW odnosno 39.884 kWp je urađen atest i one su puštene u rad) i one su do 31.07.2024. godine proizvele 48.109.713 kWh.
Primjećuje se razlika između postavljenih panela i urađenih atesta, odnosno puštanja elektrana u rad. Razlog je kašnjenje nabavke energetske opreme(ormari i kablovi) za SE.
Realno je očekivati da ćemo do kraja godine u projektu 5000+ instalirati još 10MWp, i da će biti kompletiran i energetski dio, a to znači da ćemo imati 60MWp solarnih elektrana, ne uzimajući u obzir izvjesno priključenje do 10MWp SE Željezara kao i 2,2MWp SE Vrtac.
Solarne elektrane će proizvesti do kraja godine, po osnovu već kompletiranih 18,569,105kWh, i po osnovu završetka energetskog dijela kod kod već montiranih panela i novoizgrađenih još 2,656,904kWh.
Znači, ukupna proizvodnja zaključno sa 31.12.2024. godine će, minimalno, iznositi 69,335,722kWh, što ima finansijski ekvivalent, primjenjujući cijene koje dobijaju povlašćeni proizvođači, 7,834,936€(cijena 113€/MWh).
Ovaj iznos predstavlja čisti profit EPCG.
Kada bi se zajedno, što je jedino normalno, računali prihodi EPCG i troškovi EPCG-SOLAR-GRADNJE-ESG, za samo ove dvije godine kompletan projekat je već vratio sve uloženo.
U narednom periodu već instalirane elektrane će donositi čisti profit.
Kada bi primijenili koncept za ovu proizvodnju, kao što je primijenjen koncept za „povlašćene proizvođače“ prihod bi u periodu 2025-2030 (period od šest godina, kada bi troškovi ESG po osnovu rada ovih elektrana, bili gotovo jednaki nuli i primjenjujući rast cijena od 3% godišnje) iznosio 57,984,388€.
Kada bi ovaj period transponovali na period od 12 godina (ugovori kakve imaju povlašćeni proizvođači), a da se posle 31.12.2024. godine ne uradi ni jedna nova SE, prihod bi iznosio 127,220,779€.
Baš bi nas interesovalo, da nam neko predoči bilo koju investiciju koja ima ovako brzu realizaciju, brz povrat i koja već ostvaruje profit, a imaće još i značajno veći.
U sljedećoj tabeli date su cijene koje dobijaju povlašćeni proizvođači.
Prihvatam eventualne primjedbe da može biti problematično primjenjivati cijene koje dobijaju „povlašćeni proizvođači“, ali je ovaj model primjenjen zbog jednog broja kritizera, ne kritičara, koji se ni jednom kritičkom riječju nijesu osvrnuli na koncept „povlašćenih proizvođača iz OIE“.
Ukoliko bi se primijenile, mjesečne berzanske cijene sa HUPX, prihod po osnovu, ostvarene, proizvodnje, zaključno sa 31.12.2024. godine iznosio bi 7,978,295€, što je čak za nijansu veće, od modela za „povlašćene proizvođače.
Još jednom se pokazuje kolika je šteta, što EPCG nije gradila nove OIE, već su to radili „povlašćeni potrošači“.
Od ovih projekata osim velike koristi koju će imati EPCG, značajan dio profita ostvariće i građani i već ostvaruju.
Učesnici projekta su na dan 31.03.2024. godine(dan kada se vrši godišnji obračun) ostvarili uštedu i zaradu koja iznosi 1.6888.311€, što u prosjeku iznosi 884€.
Ko pogleda ove brojeve odmah mu je jasno o kakvim projektima se radi. Ovi projekti su zavrijedili veću pažnju i pohvale van Crne Gore, nego u samoj Crnoj Gori.
Bez obzira na sve pozitivne efekte moramo ukazati i na određene objektivne i subjektivne probleme, koji su pratili i dalje prate realizaciju ovih projekata, ali koji ni u kom slučaju ne mogu umanjiti stostruko veće benefite.
Nažalost, kod nas se određeni problemi u javnom prostoru kroz primjedbe i komentare izdižu, odnosno pokušavaju izdići, na nivo strateškog i suštinskog.
Najveći problem se odnosio na sporost u nabavci opreme i potrošnog materijala. Ovaj problem je pogotovo je bio izražen od avgusta 2023. godine do februara 2024. godine.
Osim sopstvenih slabosti i Zakon o javnim nabavkama je u značajnoj mjeri produbio ovaj problem. Planovima je bilo predviđeno da se na mjesečnom nivou montira 4.000kWp SE.
Ovi problemi su se reflektovari na nedovoljnu uposlenost ESG, i komentare da je u ESG ima viška radnika.
Odgovorno tvrdim, ukoliko želimo da ispunjavamo definisane planove, u ESG mora da se zaposli preko 550 radnika.
Ad hok kritike o prekomjernom zapošljavanju, a zanemarujući sve pozitivne efekte, ni u kom slučaju ne doprinose kvalitetnoj realizaciji projekta.
Nije dobra logika, kada se uspori realizacija projekta, iz raznih razloga, žaliti se na višak zaposlenih, što suštinski predstavlja zahtjev za njihovo otpuštanje, a istovremeno, u javnom prostoru iskazivati stavove da su samo radnici važni.
Svaki projekat ima određene nepredviđene troškove, ali su oni zanemarljivi u odnosu na dobit koja se ostvaruje. Ne možemo radnike čas otpuštati, čas primati.
Suština je da obezbjeđujemo dovoljan broj korisnika, novih površina, i potrebne opreme kako bi instalirali što više novih MW.
Projekti su živa materija, i nemoguće je sve definisati u papirološkoj pripremi projekta.
U narednom periodu u projektu 5000+ očekujemo značajno učešće javnih ustanova i državnih preduzeća, jer njihovi troškovi po osnovu utroška električne energije iznose više od 25 miliona evra.
Naša poslovna filosofija, „proizvodi tamo gdje trošiš“, danas je dominantna u čitavom regionu i u Evropi i predstavlja budućnost i pobjednika energetske tranzicije.
Osim Projekata 3000+/500+ i 5000+, EPCG je pokrenula i sledeće projekte izgradnje SE Željezara, SE Vrtac i SE Slano.
Sigurno je da ćemo do kraja 2024. godine završiti postavljanje panela na brani Vrtac(postavljene konstrukcije za 1.574kWp) i Brani Slano, kao i 11,394kWp SE Željezara (postavljeni paneli za tri SE snage 2,696kWp i konstrukcije za 1.900kWp).
Sa gotovo 60.000kWp iz projekata 3000+/500+ i 5000+, realno je očekivati da ćemo moći do kraja godine da pustimo u rad još 11,394kWp iz SE Željezara.
I rezultati na kraju 2024. godini mogli bi da izgledaju kao što su prikazani su u sljedećoj tabeli:
Ovo su više nego realna očekivanja, imajući u vidu da su već uveliko odmakli radovi u Željezari i na brani Vrtac, a brana Slano je gotovo identična brani Vrtac, a za projekat Solari 5000+ uzimamo minimalnu projekciju od 2.000kWp mjesečno.
U 2025. godini, nastavljamo 5000+ gdje očekujemo instalira još 30.000kWp, u Željezari dodatnih 20.000kWp i da se završi priključenje SE Vrtac i SE Slano.
Osim već pokrenutih projekata, u 2025. godini planirano je započinjanje novih, na čijoj dokumentaciji se aktivno radi, SE Krupac-brana, SE Krupac-zemlja, SE Ozrinići i SE Kapino polje.
Ovo bi značilo da bi na kraju 2025 godine imali postavljeno 176,056kWp solarnih panela, a 156,056kWp bi bilo pušteno u rad.
Takođe, očekuje se realizacija i većih SE u određenim privrednim društvima, kao što su RUP, Plantaže, Aerodromi CG, Žičara Kotor-Lovćen…, ali njih nećemo prikazivati u ovim projekcijama.
Možda nekome ovi planovi izgledaju preambiciozni, ali su prilagođeni svim uočenim nedostacima koji su pratili realizaciju dosadašnjih projekata. EPCG i njene kćerke firme moraju da iskažu maksimalnu posvećenost u realizaciji pomenutih projekata, i urade sve, da se koliko je moguće, sanira, decenijski, period neizgradnje OIE i pogrešne politike u energetskom sektoru.
Još jednom ćemo ponoviti suštinu, prirodno je da tokom realizacije određenih projekata, imamo dodatne troškove, ali su su zanemarljivi u odnosu na profit i uštedu koju smo ostvarili, i koju ćemo tek ostvariti.
EPCG je takođe usvojila politiku da se hidro-energetska infrastruktura, maksimalno iskoristi za priključenje solarnih elektrana.
Kompatibilnost hidro i solarnog potencijala je izuzetna, kako sa energetskog tako i meteorološkog aspekta.
Istovremeno sa izgradnjom OIE, EPCG je pokrenula i projekte koji će omogućiti skladištenje električne energije, smanjiti emisiju CO2 i ohrabriti racionalno korišćenje električne energije, odnosno učiniti objekte energetski efikasnim.
Slijedeći ove poslovne postulate definisali smo četiri nova projekta:
Baterijski elektro-skladišni sistemi – BESS
Punjači za električna vozila
Dekarbonizacija transportnih sredstava
Poboljšanje energetske efikasnosti kroz izradu PVC opreme
Ovdje ćemo se posebno osvrnuti na značaj BESS, koji su od vitalne važnost za energetsku stabilnost Crne Gore.
Projektni zadatak je definisan i biće raspisan javni poziv za izradu Idejno-tehničkog rješenja i Studije izvodljivosti za instalaciju BESS kapaciteta 240 MWh, na dvije lokacije u Željezari, jednoj u HE Perućica i jednoj na prostoru TE Pljevlja.
Nakon izrade ITR i SI biće raspisan javni poziv za nabavku opreme i ugradnju BESS. Ove procedure mogu se završiti do kraja godine. BESS će pratiti izgradnju SE i VE.
Osim skladištenja sopstvene proizvodnje, ovi sistemi imaju značajnu ulogu u balansiranju, kao i u trgovini električnom energijom.
Samo ću napomenuti da u ljetnjim mjesecima cijena električne energije u dnevnim časovima iznosi nekoliko desetina evra po MWh, dok u večernjim časovima cijena dostiže nekolike stotine evra.
BESS su velika šansa za EPCG i Crnu Goru, da na najbrži i najfektni način premosti period nerada i zaostajanja u oblasti energetike.
Ovdje ćemo izvesti jednu analizu koja se odnosi na trgovinu električnom energijom, mada još jednom podvlačimo, da suština BESS nije trgovina električnom energijom, već da novo izgrađenim OIE učinimo energetski sistem stabilnim.
Analiza se odnosi na period 01.01.2021. godine do 30.08.2024. godine.
Uzimajući u obzir samo ovaj element, i izvanredan potrncijal koji EPCG ima za priključenje BESS, može se konstatovati da bi se povrat ove investicije ostvario za period od pet do osam godina.
Kupovina imovine Željezare i kroz ovaj projekat dobija još više na značaju.
Ne možemo, a da ne izrazimo žaljenje što nijesmo, mi ili država, vlasnici imovine KAP-a, jer njegova energetska infrastruktura je još bolja od infrastrukture Željezare.
Da bi smo koliko toliko kompletirali analizu koja se odnosi na BESS i njihov izvanredan potencijal za kvalitetnim upravljanjem proizvodnjom i trgovinom električne energije prikazaćemo i dnevni dijagram cijena električne energije na HUPX berzi za isti period, kao u prethodnoj analizi(1.388 dana).
Izgradnjom novih OIE i instalacijom BESS, naše hidro-akumulacije (Krupac, Slano i Piva) dobili bi još više na značaju.
Voda bi bila zlata vrijedna, i mogli bi sa ponosom da kažemo da imamo izvanrednu disperziju izvora električne energije.
U narednom tekstu, petom u ovom serijalu, biće nešto više riječi i o drugim razvojnim projektima EPCG.
Povodom obilježavanja 72. godine rada i postojanja JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje izložbu pod nazivom “SLOVENSKI BRODOVI, 6&11 – SPLOŠNA PLOVBA”.
Riječ je o gostujućoj izložbi Pomorskog muzeja “Sergej Mašera” iz Pirana.
Izložba koja predstavlja istorijat ovog slovenskog brodara prvobitno je zamišljena kroz priču o šest odabranih brodova koji su svoje mjesto našli na poštanskim markama Slovenije, a potom je proširena sa još 11 brodova građenih u pulskom Uljaniku.
Autorica izložbe je muzejska savjetnica Duška Žitka.
Izložba će biti otvorena večeras, 10. septembra u 20 sati u Palati Grgurina.
