Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede na startu Prvenstva Crne Gore.
Jadran je u Herceg Novom savladao Budvu 17:6.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Meldin Hadžić sa četiri, dok je gol manje dodao
Strahinja Gojković.
U ekipi Budve najbolji je bio Tadija Matijašević sa tri gola.
Primorac je u Kotoru slavio protiv gradskog rivala, ekipe Katara 20:9.
Nekadašnjeg prvaka Evrope do pobjede vodili su Srđan Janović i Anatoli Jevdokušin sa po četiri gola.
U ekipi Katara po dva gola postigli su Ljubomir Kovačić, Draško Samardžić i Dušan Milaš.
Prvenstvo Crne Gore igraće se po sistemu svako sa svakim, kod kuće i u gostima, a nakon šest kola ligaškog dijela ekipe će borbu za trofej nastaviti kroz plej-of.
U drugom kolu, 2. marta, sastaće se Primorac – Budva i Kataro – Jadran.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizator je izložbe pod nazivom “Božija knjiga na 100 jezika”, autora protojereja Nemanje Krivokapića, koja će biti otvorena u petak, 1. marta sa početkom u 18 sati u Galeriji Pomorskog muzeja.
Izložba prikazuje dio bogate kolekcije Biblija na različitim jezicima svijeta iz autorove privatne kolekcije.
Goste će pozdraviti direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković, o izložbi će govoriti protojerej stavrofor Gojko Perović, a otvoriće je kustostkinja, etnološkinja Pomorskog muzeja Crne Gore Jelena Karadžić.
U muzičkom dijelu programa nastupiće saksofonista Vojislav Marković, uz pratnju pijanistkinje, profesorke mr Ane Mihaljević.
U Crnoj Gori u prošloj godini ostvareno je 2,61 milion dolazaka turista i 16,39 miliona noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja 96,3 odsto ostvarili su strani, a 3,7 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja stranih turista, u prošloj godini, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije 23,6 odsto, Srbije 21,5 odsto, Bosne i Hercegovine 8,5 odsto, Njemačke 4,9 odsto, Ukrajine 4,1 odsto, Kosova 3,6 odsto i Turske 2,9 odsto.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 31 odsto noćenja.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u prošloj godini najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 94,3 odsto, planinskim mjestima dva odsto, glavnom gradu 2,4 odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto”, navodi se u saopštenju.
Iz Monstata je saopšteno da je u Crnoj Gori u individualnom smještaju u prošloj godini ostvareno 1,18 miliona dolazaka turista, dok je broj ostvarenih noćenja 11,26 miliona.
“Od ukupnog broja noćenja 99,6 odsto ostvarili su strani, a 0,4 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja stranih turista, u prošloj godini, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije 31,9 odsto, Srbije 22,8 odsto, Bosne i Hercegovine 9,4 odsto, Ukrajine 4,5 odsto, Kosova četiri odsto, Njemačke 3,7 odsto, Turske 2,9 odsto i Poljske 2,3 odsto.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 18,4 odsto noćenja.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u individualnom smještaju, u prošloj godini najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 96,9 odsto, planinskim mjestima 1,6 odsto, ostalim turističkim mjestima 1,1 odsto i glavnom gradu 0,4 odsto”, zaključuje se u saopštenju.
Opštinska organizacija Crvenog krsta Tivat uspješno sprovodi uslugu “Pomoć u kući” – zaključak je sastanka koji su održali predstavnici ove opštinske organizacije i opštinskog Sekretarijata za društvene djelatnosti.
Pravo na korišćenje ove usluge u protekloj godini ostvarilo je 36 lica iz 27 domaćinstava, u trajanju od 16 sati po korisniku, na mjesečnom nivou, a cjelokupni projekat finansiran je i podržan od strane Opštine Tivat.
“Pružanje usluge funkcioniše na visokom nivou, što je rezultat naše dobre saradnje. Crveni krst u kontinuitetu iskazuje izuzetnu posvećenost, kao i fleksibilnost u radu sa korisnicima, pružajući potpunu podršku starim i invalidnim licima sa teritorije naše opštine” – istakla je sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Usluga obuhvata: nabavku hrane, pomoć pri pripremi obroka i hranjenju, pomoć pri kretanju, održavanju lične i higijene prostora, grijanju prostora, nabavci štampe i knjiga, plaćanju režija, posredovanju u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za održavanje stana i uređaja za domaćinstvo, nabavku ljekova…
Opstina Tivat i Crveni krst
Sredinom prošle godine Opština Tivat je Crvenom krstu donirala malo putničko vozilo, sa ciljem omogućavanja proširenja obima usluge “Pomoć u kući”, na cjelokupnu teritoriju opštine. Za obavljanje ove usluge trenutno su angažovane tri geronto-domaćice i jedna koordinatorka. Usljed povećanja zahtjeva za korišćenjem ove usluge, Opština je finansirala obuku za licenciranje još dvije geronto-domaćice, budući da u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, jedna geronto domačica može pružiti uslugu pomoći za deset korisnika.
“Pravo na korišćenje usluge, korisnicima se odobrava na osnovu rješenja Centra za socijalni rad, a Opština Tivat u potpunosti finansira troškove koji padaju na teret korisnika. Ovim putem Opština Tivat poziva sva stara lica /starija od 67 godina/ i lica sa invaliditetom, kojima je neophodna podrška u vidu usluge Pomoć u kući, a čija mjesečna primanja ne prelaze 800€ da se obrate nadležnom Centru za socijalni rad kako bi podnijeli zahtjev i ostvarili pravo na korišćenje usluge” – poručuju iz Sekretarijata.
Redovnoj godišnjoj Skupštini Crvenog krsta Tivat prisustvovali su predsjednik SO Tivat mr Miljan Marković, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević i samostalna savjetnica za socijalnu zaštitu Opštine Tivat Sunčica Radović.
U saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, NVO Osvit iz Nikšića i Učeničkog parlamenta SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, puštanjem ružičastih balona danas je obilježen Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja – Dan ružičastih majica. Dan posvećen ovom problemu u svijetu se obilježava još od 2007. godine, simboličnim gestom kojim se ukazuje na sve širi društveni problem.
Kako je istakao potpredsjednik Opštine Herceg-Novi, Mirko Mustur, svakodnevica u kojoj živimo, stvaramo, njegujemo mlade naraštaje izazovnija je nego ikada, a naš zadatak je da u svakoj prilici, na svakom mjestu utičemo da se sistem vrijednosti, ljudskosti, tolerancije i poštovanja jednih prema drugima, podigne.
Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja
“Mnogo je ljepše i lakše imati prijatelje nego u drugima vidjeti i gajiti neprijatelje. Mnogo je bolje i ljepše činiti dobro, uticati da ljudi žive u slozi, da zajedno grade bolje društvo. Izgleda da je to danas teže i složenije, ali vjerujem da u svakom od nas postoji plemenitost i spremnost da mijenjamo svijet. Zato i danas i svakog drugog dana, utičimo da se podigne svijest o tome da niko ne treba i ne smije da trpi nasilje, ali ne smije ni da ostane nijemi posmatrač, neko koga se to ne tiče. Tiče nas se svih i to je problem svih nas”, naglasio je Mustur.
Na platou ispred zgrade Opštine Herceg-Novi obratio se i predstavnik NVO Osvit, psiholog Marko Jovanović, koji je naglasio da je hercegnovska lokalna samouprava prva sprovodila akcije u borbi protiv vršnjačkog nasilja.
On je pojasnio šta to definiše vršnjačko nasilje: ponavljanje u kontinutetu, nanošenje fizičke ili emotivne štete drugoj sobi, te neravnopravan odnos između žrtve i nasilnika.
Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja
“Vršnjačko nasilje se može podijeliti na fizičko, verbalno ili emotivno, zatim sve više prisutno cyber ili digitalno nasilje koje samo po sebi predstavlja veliku i komplikovanu temu, uglavnom iz razloga što počinilac nasilja može da ostane anoniman. Prevenciju možemo da sagledamo iz više uglova, ali ćemo se svi složiti da je najbitnija porodica u svemu tome. Ona prenosi vrijednosni sistem na dijete, koje do svoje pete ili šeste godine formira karakterne crte, i zato je najbitnije kakav sistem vrijednosti roditelji prenose na dijete”, naglasio je Jovanović.
Prilika da mladima uputi poruku podrške pripala je i kapitenu KK Primorje 1945, Slobodanu Miljaniću, koji je naglasio da se svi problemi vršnjačkog nasilja mogu riješiti dijalogom, ali i da je bilo kakvo nasilje u bilo kakvom obliku neprihvatljivo.
„Ljubav jeste naša najveća moć, najsnažnija moć dva tijela, a jedne duše. Bez ljubavi, žena ne može da funkcioniše“,ustvrdila je Marina Stanišić na sinoćnjoj promociji njenog romana Dugin akvarel. Marina piše o ljubavi, vjernosti, toleranciji prema porodici, prvenstveno kako ih doživljava bokeška žena
„Dugin akvarel“ donosi hercegnovsku storiju o životu Lidije Liće Tomić, a autorka je ispisuje, prema riječima recenzentkinje mr Gordane Porobić Krcunović „s poštovanjem i s mjerom koja svima ostavlja mogućnost da budu ono što jesu“.
“Lidija Lića Tomić – Ilić nakon četvorogodišnjih studija Fakulteta za političke nauke, odsjeka za socijalni rad, postala diplomirani socijalni radnik. U svom poslu je bila izuzetno temeljna. Oduvijek je znala da odgovori svakom izazovu, sa puno empatije prema ljudima koji nisu mogli da ostvare svoje osnovne potrebe, prinuđeni da se pokoravaju tuđim odlukama. Možda i važnije od toga, nosila je teret vlastitog, gorkog iskustva”. To je prvi susret čitaoca sa junakinjom romana Dugin akvarel – a slijede njena životna gorka iskustva, pa priča o ljubavi i ja hoću da vjerujem, poslije svega srećan rasplet, a priča je naglašavam – istinita. kazala je novinarka Vitka Vujnović.
Promocija romana Dugin akvarel
Ispričati pošteno i iskreno jednu životnu priču je najteže, konstatovala je autorka.
„Lića je moja starija prijateljica iz škole kojoj sam se divila, ne samo ja nego i moje drugarice iz razreda. Bila je jako nadarena i harizmatična. Viđali smo je u osnovnoj, potom malo manje kada je prešla u Gmnaziju, a onda je više nismo sretali. Saznali smo da je razlog njen odlazak na školovanje u Dubrovnik. Od tada, pa do prošle godine ništa nismo znali o njoj. Njen život je nesvakidašnja priča i zato me je privukla“, ispričala je autorka.
U Marininom romanu svaka riječ je tri puta mjerena, pa tek onda zapisana, i opet provjeravana. “Marina namjerno izostavlja dublju psihoanalizu likova, daje njihove kroki portrete ali dovoljne za cjelovitu sliku”, primjećuje Porobić Krcunović.
“Samo takav postupak omogućio je da budem objektivna , nepristrasna, da ne biram stranu koju ću podržati, već sve ocjene ostavljam sudu čitalaca”, ističe Marina.
I u najnovijem romanu, potrudila se da sačuva dio jezičkog bogatstva, ovog puta dubrovačkog podneblja koji je pun romanizama, sličan bokeškom, ali se i jedan i drugi nažalost gube i zaboravljaju.
Marina A. Stanišić diplomirani je filolog (engleski i italijanski jezik). Objavila je dvije knjige iz oblasti tradicije i običaja u sprezi sa gastronomijom: Gulozece iz bokeškog kuvara i (2011), Gulozece iz bokeškog kuvara II (2013). Hercegnovski rječnik romanizama (2018), priredila je i objavila s ciljem očuvanja govora sjeverozapadne Boke Kotorske, hercegnovske regije. U vrijeme Praznika mimoze uspješno je (2021) promovisan roman Bokeška brojanica, nostalgično svjedočenje o stamenim, otmenim bokeškim ženama, uzvišenim ljubavima, običajima, govoru.
Zaposleni u “Dubrovačkoj televiziji” već dva mjeseca nisu dobili plate tako da će ta medijska kuća u četvrtak prestati s emitovanjem programa.
“Obraćali ste nam se za svoje probleme kada bi institucije zakazale, a mi smo na terenu predano radili upravo zbog vas. Tužni smo zbog ovakvog kraja, no ostaje nada kako naš rad neće ostati zaboravljen. Ko je sve odgovoran zbog situacije u kojoj smo se našli? Odgovora je sigurno puno, ali ostaćemo odgovorni i dostojanstveni pa prstom nećemo upirati u nikoga”, rekla je Danijela Demarin Hasanović, prenosi “Dubrovački vjesnik”.
Niko od zaposlenih nije primio platu za janaur, a prema informacijama većinskog vlasnika teško da će biti plaćeni za sve što su radili u februaru.
“Niko od nas ne prima naknade za prekovremeni rad niti smo to ikad tražili. Ovaj posao radimo iz ljubavi, no ne živimo samo od ljubavi stoga vjerujemo u institucije pravne države i preduzećemo sve korake kako bismo primili plate za sve što smo do danas odradili. Dragi gledaoci, zahvaljujemo na pažnji i vjernosti dugih 18 godina”, rekla je Marija Njavro.
Šesto kolo Primorske lige trčanja u organizaciji triatlon klubova Budva i Kotor, biće održano u četvrtak, 29. februara od 18 sati. Start je na donjem putu u Dobroti na Svetom Stasiju.
“Trči se 5 km, svi su dobrodošli. Cilj je druženje, kvalitetan zajednički trening, podsticaj i podrška početnicima i rekreativcima, da se odvaže i krenu da trče i da se trkaju. Učešće je besplatno, a možete se prijaviti putem linka https://forms.gle/5EeGa1UwKh2RrFJ58 “- poručuju iz Triatlon kluba Kotor.
Azilanti su doslovno preplavili Europsku uniju, a to potvrđuju i najnoviji objavljeni podaci.
Naime, broj zahtjeva za azilom u 2023. skočio je za 18 posto na 1,14 miijuna, što je najveći broj od migrantske krize 2015/2016, pokazuju u srijedu podaci Europske agencije za azil (EUAA).
Novi podaci će najvjerojatnije doliti ulje na vatru ionako užarenoj raspravi o migraciji i jačanju krajnje desnice uoči niza lokalnih i nacionalnih izbora diljem Europe te na koncu i izbora za Europski parlament u lipnju.
Sirijci i Afganistanci čine najveći broj tražitelja azila, pokazuju podaci EUAA. Turski državljani čine treću najveću skupinu tražitelja azila, podnijevši 82 posto više zahtjeva nego godinu ranije.
Prije godinu dana dvije porodice iz Novog naselja u Škaljarima ostale su bez svojih domova i sada, zbog propusta nadležne građevinske inspekcije, žive u socijalnim stanovima Opštine Kotor.
Porodice Knezović sa šest članova i Matković sa dva člana, iseljene su 30. marta 2023. godine iz svojih kuća, u kojima su nakon zemljotresa 1979. godine oformile domaćinstva. Skoro sve njihove stvari ostale su zarobljene u obrušenim kućama na ivici gradilišta firme „Rove“ iz Tivta, zbog čijih su neprofesionalnih intervencija kuće pomenutih porodica počele da tonu na klizištu. Oštećeni građani tužili su investitora još prije no što se obrušavanje desilo, mađutim, tek je prije par dana, 26. februara, sudski vještak Osnovnog suda Kotor prvi put izašao na teren, kako bi konstatovao stanje na gradilištu.
– Evo, već je godina od kad su naše dvije porodice ostale bez svoje imovine, godinu dana živimo „u podstanare“. Kad se zemljište obrušilo 30. marta, isto veče smo se preselili, nismo mogli ostati u svojim domovima. Tri mjeseca prije no što se to desilo, mi smo upozoravali, obavili smo svoju građansku dužnost i prijavili neregularne građevinske radove na tlu. Na nadležnim organima je bilo da preduzmu preventivne mjere, kako do ovoga ne bi došlo, ali svaka intervencija dođe kasno. Tužili smo investitora „Rove“ d.o.o. Tivat, sudski postupak je pokrenut mjesec dana prije obrušavanja. Tužbom Osnovnom sudu Kotor tražili smo privremenu mjeru, a kako ona nije uvedena, radovi su nastavljeni i došlo je do urušavanja temelja naših kuća, kaže za Boka News Luka Knezović, koji u stanu na Zlatnim njivama živi sa suprugom, sinom, snahom i dvoje unučadi. Iako je prihvatio situaciju takva kakva je, ne može da razumije odsustvo empatije od strane investitora.
Luka Knezović
-Poslenici firme, koja je učinila štetu, ni „repom nisu mrdnuli“ da pitaju kako smo, što smo, da li nam treba pomoć da iznesemo namještaj …Ispada da smo mi, Knezović i Matković, njima na tom mjestu smetali da bi gradili stanove za prodaju i da bi se bogatili na naš račun. Skupština Opštine Kotor je vrlo korektno postupila prema nama, ona je treće lice u ovom sporu i ona nije bila nadležna u ovoj situaciji koja se desila. Nadležni iz Opštine su prvi priskočili, dali nam stanove koje nam plaćaju, ali ti su stanovi namješteni. Naše stvari stoje godinu dana u vlagu, sve je to sagnjelo, sav namještaj smo izbacili, uhvatila ga je „mufa“. Štetu treba da procjene vještaci, kaže Knezović.
Ističe svoju ljubav i vezanost za ovaj grad, kome je posvetio svoje profesionalno, ali i slobodno vrijeme.
Ulaz na gradilište
-Rođeni sam Kotoranin, 80 mi je godina i sve što sam, zajedno sa svojom suprugom postigao u svom životu, postigao sam u ovom gradu. Mi smo 1979. godine u zemljotresu ostali bez ičega što smo imali, a imali smo stan na najljepšem mjestu u Starom gradu- kod Gradskog sata. Od te godine smo počeli ponovo da se kućimo, stvaramo, došla su djeca… I kad smo se dobro sredili, došla nam je „repriza“ zemljotresa 1979, a to je bio 30.mart 2023. godine. Opet smo ostali potpuno bez ičega, u svom gradu gdje si odrastao, gdje si sve stvorio, ostao si bez igdje ičega u devetoj deceniji života i sad sam u tom gradu podstanar, „raseljeno lice“ i treba li još i socijalnu pomoć da primam, ali nismo do toga još došli, mada na to ne bih ni pristao, poručuje Knezović, koji ni u teškim trenucima ne skriva svoju veselu narav.
S obzirom da je godinama aktivni učesnik i kreator kotorskih karnevalskih fešti, sada sa funkcije Kapo od Karnevala poziva mlade da dođu i da od starijih feštađuna uče tradicionalne karnevalske običaje.
Kapo nasmijan uprkos poteškoćama
-Te fešte su boljka našega Kotora, vazda kasno krenu, u malo vremena se ništa ne može napraviti. Karneval se ne može nazvati tradicioinalnim, ako uđe u Korizmu, ali, ukoliko se to desi, onda treba da se nazove samo „Kotorski karneval“. To je tradicija duga više od 500 godina i to treba poštovati, poručuje Kapo.
