Prosvjed poljoprivrednika u Belgiji Foto: Yves Herman / REUTERS
Prosvjedujući protiv poreznih opterećenja, rastućih troškova, jeftinog uvoza i birokracije, poljoprivrednici su blokirali nekoliko graničnih prijelaza između Belgije i Nizozemske, objavili su u petak belgijski i nizozemski autoklubovi.
Granični prijelaz u smjeru Antwerpena, drugog najvećeg grada u Belgiji i u kojem se nalazi druga najveća europska luka, jedan je od blokiranih prijelaza, navodi se u objavi na platformi X.
Lokalni mediji izvijestili su da većina prosvjednika dolazi iz Belgije, a neki od njih su Nizozemci.
U zapadnoj Belgiji poljoprivrednici već nekoliko dana blokiraju kamione da uđu ili izađu iz luke Zeebrugge, koja je dio luke Antwerpen-Bruges, a flamanska televizija VRT izvještava da je gotovo 2000 kamiona zapelo.
Poljoprivrednici u drugim dijelovima Europe također su iz istih razloga nezadovoljni, a prosvjedi su zabilježeni u Njemačkoj, Poljskoj, Grčkoj, Portugalu i Rumunjskoj.
Prosvjedi su razotkrili napetosti zbog utjecaja na poljoprivredu napora EU-a da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama, kao i otvaranja vrata jeftinom ukrajinskom uvozu kako bi se pomoglo Kijevu u ratnim naporima.
U Turističkoj organizaciji Herceg Novi (u daljem tekstu KTO Herceg Novi) vlada anarhija. Narodski rečeno “ne zna se ko pije a ko plaća”, ili ipak zna se ko plaća, građani Herceg Novog.
Kao što ste mogli čuti i vidjeti na jučerašnjem zasijedanju lokalnog parlamenta direktorica KTO Herceg Novi gospođa Milja Vitorović iznosila je neistinu za neistinom, od varanja javnosti i lokalnog parlamenta da imaju saglasnost Nacionalne turističke organizacije za rebalans budžeta za 2023. godinu, do toga da ugovor za famozni ledeni tobogan, najskuplji u istoriji ledenih tobogana, nije potpisan, kaže se u saopštenju Kluba odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”.
Slobodnim pristupom bazi Portala javnih nabavki Crne Gore javnost može uvidjeti da je ipak ugovor potpisan i to dva dana prije zasijedanja lokalnog Parlamenta tačnije 29.01.2024. godine ( https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/67307 )
Postavlja se pitanje kako ako KTO Herceg Novi nije imala usvojen budžet.
Neshvatljivo je da je gospođa Vitorović zaista mislila da će ovo proći neprimijećeno.
DPS – Evropski tim za Herceg Novi
Gospođa Vitorović i gospodin Otović još jednom su obmanuli većinu odbornika vlasti i prosto ostaje nejasno zašto je ovo odgovaralo odbornicima Demokratske Crne Gore u Herceg Novom koji su po drugi put usvojili nezakonita akta i “džoker” odbornicima spasili direktoricu i Izvršni odbor KTO Herceg Novi od sigurnih smjena.
Ono od čega ih neće spasiti su tužbe i Specijalno državno tužilaštvo koje je već zakucalo na vrata Opštine Herceg Novi i KTO Herceg Novi.
Lokalni parlament pretvorio se u parlament bezakonja i apsurda, nonsensa i nemorala zbog čega smo i napustili posljednje zasijedanje.
Gospodine Katiću, gospodine Otoviću, gospodine Radman, gospodine Lučiću i Lazareviću, gospodine Kruniću, vi ste platili tobogan cca. 120.000,00 eura novca građana Herceg Novog, nije kriva Milja Vitorović i Izvršni odbor, vi ste krivi! – kaže se u saopštenju Kluba odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”.
Prosječna neto zarada u decembru iznosi 814 eura i za svega sedam eura je veća nego mjesec ranije, što je rast od 0,8 odsto.
Najveća prosječna neto zarada po opštinama je u Tivtu gdje iznosi 983 eura, a zatim slijede Zeta sa 934 eura, Cetinje sa 854, Podgorica sa 851, Pljevlja sa 844, Kotor sa 826 eura… dok je na začelju Bijelo Polje sa 667 eura, odnosno sa 326 eura nižim prosjekom od prvoplasiranog Tivta.
Dok se može zaključiti da je najmanja bokeljska opština na prvom mjestu zbog visokih zarada u nautičkom turizmu, kao i stranim firmama koje posluju u tom gradu, misterija je kako je najmlađa opština dospijela na drugo mjesto sa prosječnom zaradom većom za deset odsto od glavnog grada od kojeg se odvojila.
U Zeti visoke zarade zbog metodologije
Misterija je manja kada se uporede metodologije za izračunavanje prosječne zarade sa privrednom slikom Zete. Monstat u obračun prosječne zarade uzima samo podatke od preduzeća koji imaju više od deset radnika, odnosno zarade u preduzećima sa manjim brojem radnika ne ulaze u prosjek.
Nakon sto je d.o.o Komunalno Kotor preuzelo održavanje javne rasvjete na teritoriji opštine, jedan od najvećih problema, koji datira iz ranijeg perioda, a sa kojim su i građani upoznati, je bio u Starom gradu.
Radnici Komnalnog, koji rade na održavanju javne rasvjete su uspjeli da lociraju kvar na elektroinstalacijama u Starom gradu, i privremeno riješe problem postavljanjem vazdušnih kablova.
Narednih dana u planu je popravka kvara na postojećim instalacijama, nakon čega će se kabel ukloniti.
Molimo građane za strpljenje i razumijevanje, poručuju iz Komunalnog Kotor.
Sardele na pari s maslinama – foto finirecepti.net.hr
Sardele s maslinama su jelo za ljubitelje lagane i zdrave hrane. Sardela je sama po sebi toliko ukusna da je malo peršuna i češnjaka te koja kap limuna i octa sasvim dovoljno da pripremimo bogato i fino jelo. Sardela pripravljena na pari sačuvat će sve svoje nutricionističko bogatstvo
Potrebni sastojci:
800 g sardela
100 g crnih maslina
1 svežanj peršuna
2 režnja češnjaka
50 ml bijelog vinskog octa
1/2 limuna
maslinovo ulje
sol
Priprema:
Prije svega peršun i češnjak sitno nasjeckamo.
Opranim sardelama odstranimo glave i kosti te ih razdvojimo na filete.
Filete složimo u posudu s poklopcem, u kojoj sastojke možemo kuhati na pari.
Zatim začinimo sjeckanim češnjakom, peršinom, octom, solju, paprom, limunovim sokom i s malo maslinova ulja.
Dodamo masline te posudu stavimo iznad lonca s vrelom vodom odgovarajuće veličine (voda u donjoj posudi ne smije dodirivati posudu s filetima).
Kuhamo poklopljeno na pari 15-ak minuta i poslužimo.
Komedija “Što dalje to bolje” Teatra 303 biće odigrana u petak, 2. februara u Velikoj sali CZK Tivat od 20 sati.
Prodaja karata na blagajni CZK Tivat od 10 do 13 sati i dva sata prije predstave.
Produkcija: Teatar 303, Kotor
Scenario i režija: Dragan Buzdovan
Glume: Dragan Buzdovan i Mia Kuč
Vrijeme igranja: 65 min
Propagandni materijal (dizajn): Siniša Vukčević
“Komedija “Što dalje to bolje” je osvrt na dešavanja u poslijeratnom periodu i pogled na našu tranziciju od doba komunizma do ovog današnjeg pluralizma. Priča je isprepletana događajima, koji su bili značajni za našu sredinu i isti su obrađeni sa puno doze humora i satire. Ima elemente stand up komedije, pozorišta improvizacije i interakcije sa publikom. Ova komedija obuhvata period kada smo živjeli bezbrižno i sa malo bili zadovoljni, pa sve do ovoga danas kad je pohlepa za bogastvom nadjačala i normalni razum. Humor je prisutan od početka do kraja priče, jer glavni moto je da treba prije svega nasmijati gledaoce i omogućiti im da taj sat vremena zaborave na probleme koji ih okružuju, a istovremeno kroz priču, politički izbalansiranom satirom opomenuti one koji mogu ovu našu stvarnost popraviti u interesu svih i učiniti nam život malo ljepšim i dostojanstvenijim.
Ujedno u ovoj komediji je sabran i moj dugogodišnji rad u pozorišnom stvaralaštvu i kroz lično iskustvo obrađena je donekle i ova priča. Sve u svemu, dugogodišnja tranzicija izaziva pomisao bespomoćnosti i da je “Što dalje to bolje”
Do sada je igrana 79 puta po Crnoj Gori i po regionu (Zagreb, Split, Sinj, Pula, Umag, Peroj, Ugljan, Dubrovnik, Trebinje, Subotica, Vrbas, Lovćenac, Kula, Skoplje, Kumanovo, a za Dan nezavisnosti 21. maja 2023 je igrana u Londonu. Sada nas očekuju gostovanja u Cirihu i Luksemburgu.”
Polaganjem vijenaca u čast palim mornarima i počasnim plotunom Bokeljske mornarice Herceg Novog, Kotora i Tivta, danas je u Đenoviću obilježeno 106 godina od pobune mornara u Boki.
Činu sjećanja na hrabre vojnike prethodila je predaja raporta kapetana Bokeljske mornarice – Podružnica Herceg Novi, Dejana Veriga, Glavnom administratoru Opštine Herceg Novi, Nenadu Đorđeviću.
Đorđević je lovorov vijenac postavio na spomen ploču na zgradi Mjesne zajednice Đenović, dok je vijenac u more spustio savjetnik generalne konzulke Republike Hrvatske u Kotoru, Zlatko Kožuhar.
Na kuću Vrankovića, mjesto pobune mornara, vijenac je postavio kapetan odreda Bokeljske mornarice – podružnice Herceg Novi, Dejan Verigo.
Pobuna mornara u Boki
U povorci su, uz brojne građane, članove Mjesne muzike Đenović i KUD Sloga, bili i kapetan bojnog broda Vojske CG, Vesko Tomanović, menadžer Opštine Herceg Novi, Dušan Vukić, sekretarka za lokalnu samoupravu, Vesna Samardžić i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
Pobuna mornara u Boki
Kako je istakao Glavni administrator, Nenad Đorđević, danas je obilježeno sjećanje na istorijski čin mornara u Boki.
“Njihov ustanak značio je protivljenje tadašnjem obliku vladavine i svakom obliku nasilja. Oni su na taj način, za to vrijeme, ostvarili istorijski i civilizacijski iskorak. Mi u njihovu čast i slavu obilježavamo ovaj dan, a prisustvo svih vas, jasna je garancija da se njihov herojski čin nikada neće zaboraviti”, istakao je Đorđević.
Tačno u podne 1. februara 1918. godine, otpor okupatorima pružili su mornari na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. Boka je i tada zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu gdje je bio stacioniran najveći broj brodova. Oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu. Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrougarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima.
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
Ceremoniju obilježavanja godišnjice Pobune mornara organizovali su Opština Herceg Novi, Bokeljska mornarica 809 – Podružnica Herceg Novi i Mjesna zajednica Đenović.
Tivćanin G.P. (38) osuđen je u hitnom postupku na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana.
“On je sankcionisan, jer su dokazani navodi optužnog akta Uprave policije da je prethodne večeri na teritoriji opštine Budva upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,10 g/kg.
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Ðukanović.
Čelnici svih 27 država članica postigli su u četvrtak dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna, koja uključuje pomoć Ukrajini, čemu se dosad protivio mađarski premijer Viktor Orban.
Na izvanrednom samitu u Bruxellesu postignut je dogovor o paketu pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura.
Izvanredni samit sazvan je jedino zato da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske. Na zadnjem samitu sredinom decembra 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i jedino je Mađarska bila protiv.
Dogovor je očito postignut prije formalnog početka samita jer je prije toga održano nekoliko sastanaka u užem sastavu. Početak samita je kasnio skoro sat i pol, a nekoliko minuta nakon početka objavljeno je da je dogovor postignut.
Prema usuglašenom tekstu zaključaka, Orban za svoj pristanak nije dobio ništa zauzvrat.
U tekstu se kaže da će se “na temelju godišnjeg izvješća Komisje, Europsko vijeće (šefovi država ili vlada EU-a) voditi raspravu svake godine o provedbi Instrumenta za Ukrajinu s ciljem da daju smjernice”. Orban je ranije tražio da se iznos od 50 milijardi eura podijeli na četiri sljedeće godine, po 12,5 milijardi godišnje i da se o tome odlučuje svake godine.
Time bi on zadržao mogućnost da i dalje prijeti vetom kako bi dobio zauzvrat ustupke oko odmrzavanja europskih sredstava koja su Mađarskoj zamrznuta zbog problema s vladavinom prava.
U zaključcima se također kaže da će “bude li potrebe, za dvije godine Europsko vijeće pozvati Komisiju da napravi prijedlog revizije u kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)”.
Međutim, to ima li i nema potrebe za revizijom moraju odlučiti čelnici država članica EU-a jednoglasno, što znači da bi Orban trebao pridobiti ostalih 26 čelnika da pristanu na novu reviziju proračuna, za što nema baš nikakvih izgleda.
U tekstu zaključaka na Orbanov zahtjev dodana je rečenica da “Europsko vijeće podsjeća na svoje zaključke iz prosinca 2020. o primjeni mehanizma uvjetovanosti”.
U tim zaključcima iz prosinca 2020. Europsko vijeće je postiglo dogovor o sustavu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije od svih vrsta prijevara, korupcije i sukoba interesa.
Orban će se vjerojatno pozivati na jednu rečenicu iz tih zaključaka koja glasi: “Puki nalaz o tome da je došlo do kršenja vladavine prava nije dovoljan za aktivaciju mehanizma”, to jest za uvođenje sankcija.
Ali, taj je paragraf ubačen na samom kraju zaključaka, ne u dijelu koji govori o paketu makrofinancijske pomoći Ukrajini.
Taj je mehanizam kasnije iskorišten za zamrzavanje dijela sredstava namijenjenih Mađarskoj iz kohezijskih fondova EU-a.
