Priča o LIFE Artini – Mreži za očuvanje morskih ptica u Jadranu nije samo priča o pticama; to je priča o suradnji, istraživanju i očuvanju prirode. Pod vodstvom vodećeg partnera, udruge BIOM, projekt su zajedno provodile i udruga Sunce, Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje te BirdLife Malta. Uz podršku lokalne zajednice Lastova, brojnih dionika i partnera, svi su odigrali ključnu ulogu u očuvanju sredozemnog galeba, kaukala i gregule, ciljnih vrsta projekta.

– Hrvatska je dom nekoliko ugroženih vrsta morskih ptica, a Lastovo je ključno stanište za gregulu, kaukala i sredozemnog galeba. Ovaj projekt prvi je takve vrste u Hrvatskoj, stvoren kako bismo odgovorili na izazove s kojima se ove ptice suočavaju i poboljšali njihov status očuvanja u Jadranu – rekla je Zrinka Jakl, voditeljica Zaštite prirode udruge Sunce.

Aktivnosti u sklopu ovog projekta obuhvatile su opsežno istraživanje, zaštitu staništa, suzbijanje prijetnji i podizanje svijesti među lokalnom zajednicom. Konkretni ciljevi uključivali su određivanje novih zaštićenih područja u morskom okolišu važnih za očuvanje morskih ptica, čime smo htjeli osigurati osnovne uvjete za proglašenje novih zaštićenih područja (POP) na moru, te utvrđivanje prijetnji koje utječu na njihove populacije i definiranje akcija usmjerenih na ublažavanje tih prijetnji. Također, jedan od ciljeva bio je iskorijeniti kopnene invazivne vrste, poput štakora, na gnjezdilištima cjevonosnica, i kontrolirati populaciju galebova klaukavaca, posebice na gnjezdilištima sredozemnih galebova. Projekt je za krajnji cilj imao unaprijediti opstanak i dobrobit populacija morskih ptica u Jadranu.

Kako smo pridonijeli poboljšanju stanja morskih ptica?

– Istraživanje i praćenje populacija ciljnih vrsta morskih ptica bilo je ključno, pružajući podatke o brojnosti, uspješnosti gniježđenja te njihovu općem zdravlju. Ovim aktivnostima postignuti su značajni rezultati, uključujući povećanje uspješnosti razmnožavanja gregule za 39 posto i kaukala za osam posto – kazao je Dries Engelen, voditelj projekta iz udruge BIOM.

Identificirana su nova područja, obuhvativši pet novih važnih područja za ptice i bioraznolikost (IBA – engl. Important Bird and Biodiversity Area), dok su dva postojeća proširena. Područja koja su proglašena su: Sjeverni Jadran, Lastovski kanal, Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Kanal istočni Mljet, dok su proširena područja Lastovsko otočje i Pučinski otoci.

Kontrola populacije štakora, provedena na odabranim otocima lastovskog arhipelaga, rezultirala je time da na 15 otoka i otočića danas više nema štakora. Nastavak kontrole nad populacijom štakora posebice je ključno za uspješno gniježđenje morskih ptica, kao i provedba biosigurnosnih mjera za sprječavanje povratka štakora na otoke s kojih su uspješno uklonjeni.

Dodatno, tijekom istraživanja praćena su kretanja 40 gregula, 40 kaukala i 25 sredozemnih galebova, uz pomoć čega su identificirana važna područja za morske ptice.

S ciljem smanjenja slučajnog ulova morskih ptica, provedeno je testiranje triju mjera ublažavanja u suradnji s lokalnim ribarima.

– Ove akcije očuvanja nisu samo pridonijele poboljšanju stanja populacija morskih ptica, nego su i pridonijele boljem razumijevanju njihova ponašanja, migracija i preferencija staništa – naglašava Jakl.

U suradnji s osam obrazovnih ustanova na području Korčule, Lastova i Visa, projekt je organizirao 70 edukativnih radionica i izleta za djecu. Cilj je bio podići svijest kod mladih o važnosti očuvanja prirode i ulozi morskih ptica u ekosustavu. Edukativni programi prilagođeni su vrtićima i osnovnim školama, pružajući djeci uvid u istraživački rad te potičući ekološku odgovornost.

Organizirano je 27 događanja koja su privukla više od 1550 sudionika. Manifestacije poput “Noći Albatrosa” na Lastovu i Visu privukle su više od 250 posjetitelja. Kroz 31 akciju čišćenja, u kojima je sudjelovalo oko 400 lokalnih volontera, uklonjeno je 14 tona morskog otpada, uglavnom plastike. Naša završna konferencija okupila je 55 sudionika iz mediteranske i atlantske regije i međunarodnih organizacija iz područja očuvanja prirode, ribarstva, organizacija civilnog društva, državnih institucija te regionalnih i međunarodnih stručnjaka, kako bi podijelili najbolje međunarodne prakse i lekcije naučene iz našeg projekta, kao i raspravljali o budućim naporima i izradi preporuka za očuvanje populacije jadranskih i sredozemnih morskih ptica.

– Ove aktivnosti nisu samo pridonijele podizanju svijesti o očuvanju morskih ptica, nego su i omogućile razmjenu iskustava, umrežavanje s relevantnim dionicima te stvaranje preporuka za buduće napore u očuvanju. Sve ove inicijative imaju dugoročni cilj stvaranja ekološki osviještenog društva koje aktivno podržava očuvanje prirode – rekla je Vida Zrnčić, voditeljica komunikacija projekta LIFE Artina.

Što će biti dalje sada kada je projekt završen?

Budućnost očuvanja morskih ptica u Jadranu zahtijeva kontinuirane napore i prilagodbe kako bi se osigurao dugoročni uspjeh postignutih ciljeva. Nakon značajnih postignuća projekta LIFE Artina, ključno je održati pozitivan trend rasta populacija morskih ptica i nastaviti s aktivnostima očuvanja.

– Nastavak praćenja populacija morskih ptica bit će važno za evaluaciju dugoročnih trendova i prepoznavanje potencijalnih prijetnji. Suradnja s relevantnim vlastima, znanstvenicima i lokalnom zajednicom ostaje ključna za efikasno upravljanje i očuvanje staništa morskih ptica koje jamči dugoročnu održivost zaštićenih područja i pridonosi naporima u očuvanju morskog okoliša – naglašava Engelen.

Kako bi se postignuti rezultati integrirali u šire okvire očuvanja prirode, imperativ je da nova važna područja za ptice i bioraznolikost (IBA) postanu dijelom mreže NATURA 2000, odnosno područjima ekološke mreže značajnim za ptice (POP).

Unaprjeđenje kontrola invazivnih vrsta, posebice štakora na otocima gniježdenja, važno je kako bi se očuvala stabilnost populacija. Istodobno, potrebno je razvijati i implementirati mjere ublažavanja kako bi se smanjili potencijalni negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na morske ptice.

Edukacija i podizanje svijesti ostaju ključni faktori u dugoročnom očuvanju. Nastavak suradnje s obrazovnim ustanovama, organizacijama i lokalnom zajednicom te razvoj novih edukativnih programa podržat će formiranje ekološki odgovornih generacija koje će aktivno pridonositi očuvanju morskog ekosustava.

Budući izazovi, poput klimatskih promjena, onečišćenja i promjena u ribolovnim praksama, zahtijevat će prilagodljivost i brze odgovore. Projekt LIFE Artina postavio je čvrste temelje, ali kontinuirane inicijative i suradnja bit će ključne kako bi se osigurala dugoročna održivost populacija morskih ptica i njihovih staništa u Jadranu.

– Na završetku ovog izuzetno važnog projekta, željeli bismo iskreno zahvaliti svima koji su sudjelovali i podržavali projekt LIFE Artina. Bez predanosti, suradnje i angažmana pojedinaca, organizacija, partnera te lokalne zajednice, ne bismo postigli značajne rezultate u očuvanju morskih ptica u Hrvatskoj – zaključio je Engelen.