Na nedavnoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Razvoj pomorske infrastrukture u luci Dubrovnik – Batahovina II“.
Odlukom je omogućeno Upravnom vijeću Lučke uprave Dubrovnik potpisivanje ugovora kojim će se osigurati financiranje projekta iz CEF-fonda (Connecting Europe Facility), jednog od ključnih instrumenata Europske unije za razvoj prometne povezanosti.
Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 22 miliona eura bez PDV-a, odnosno 27,7 miliona eura s PDV-om. Od toga će čak 85 posto, odnosno oko 18,6 miliona eura, biti osigurano iz CEF-fonda, dok će preostalih 15 posto (oko 3,2 milionna eura) financirati Lučka uprava Dubrovnik iz vlastitih namjenskih sredstava. Dodatno, iz državnog proračuna Republike Hrvatske osigurano je oko 5,8 miliona eura.
Projekt obuhvaća izgradnju dvaju novih vezova u području Batahovine II, čime će se značajno unaprijediti operativni kapaciteti i sigurnost u luci Dubrovnik. Luka, kao jedan od glavnih prometnih čvorova na mreži TEN-T u Hrvatskoj, ovom će investicijom dobiti modernu infrastrukturu spremnu za prihvat većeg broja plovila i učinkovitije upravljanje pomorskim prometom.
Cilj projekta je povećati učinkovitost i konkurentnost luke te osigurati njezinu bolju integraciju u europsku prometnu mrežu. Time se Dubrovnik dodatno pozicionira kao važna točka pomorske povezanosti južnog Jadrana i europske prometne strategije.
Dron viđen u blizini berlinske zračne luke u petak navečer izazvao je kašnjenja i preusmjeravanja letova, saopštile su vlasti.
Zbog drona zrakoplovi za Basel, Oslo i Barcelonu nisu mogli poletjeti, dok je let iz Londona za Berlin preusmjeren na Hamburg. Letovi iz Stockholma, Antalye i Helsinkija prema Berlinu također su preusmjereni.
Glasnogovornica policije kazala je da je svjedok uočio dron u blizini zračne luke Berlin Brandenburg, a naknadno su ga primijetili i policajci u ophodnji.
– Dron trenutačno više ne leti, kazala je glasnogovornica brandenburške policije iz Potsdama. Dodala je i da ga nisu uspjeli locirati.
Incidenti s dronovima sve češće ometaju rad njemačkih zračnih luka. Početkom listopada dron nepoznatog podrijetla nakratko je zaustavio promet u Münchenu, drugoj po veličini zračnoj luci u Njemačkoj.
Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da je danas (01.11.2025.), u dnevnom listu Dan objavljen Javni poziv za učešće u postupku davanja u zakup montažnih kućica putem zatvorenih ponuda, kao i na interenet stranici Turističke organizacije Tivat https://tivat.travel/info/pozivi-programi-i-obavjestenja/
Predmet Javnog poziva je davanje u zakup 5 malih montažnih kućica za potrebe organizovanja Novogodišnjeg programa u Tivtu. Prijava na Javni poziv predaje se direktno na arhivi TOT-a, u Tivtu, ulica Palih boraca 19, najkasnije do 07.11.2025. do 14:00h. Postupak otvaranja dostavljenih ponuda održaće se u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, dana 10.11.2025 sa početkom u 10:00h .
Tivat – novogodišnje kućice – foto Boka News
Informacije o svim pitanjima vezanim za učešće mogu se dobiti svakog radnog dana od 07 – 15 h u kancelarijama Turističke organizacije Tivat ili na broj tel 032 660 165.
Novi Sad – zeljeznica stanica_pomen – foto Sofija Vukajlovic – N1
Hiljade ljudi u Novom Sadu 16-minutnom šutnjom odale su u noći s petka na subotu počast žrtvama tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru uoči velikog skupa kojim će biti komemorirana godišnjica pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice 1. studenog prošle godine na prethodno renoviranoj zgradi kolodvora.
Novosađani su u petak navečer dočekivali tisuće studenata i građana koji su iz svih krajeva Srbije pješice, biciklima, motociklima ili traktorima dolazili kako bi u subotu sudjelovali na komemorativnom skupu ispred krhotina urušene nadstrešnice koja je prije godinu dana postala mjestom stradanja za 16 pretežito mladih ljudi.
Pad nadstrešnice preživjela je samo jedna djevojka, teško ozlijeđena i s doživotnim posljedicama.
Stradanje 16 ljudi potaknulo je potkraj 2024. masovne protuvladine prosvjede predvođene studentima, čiji pokret je iz dana u dan pridobivao sve veću potporu brojnih društvenih skupina – od akademske zajednice do sindikata i građanskih udruga, prerastajući u nacionalni pokret za demokratizaciju društva.
Posljednji u nizu zahtjeva su prijevremeni izbori, uz svakodnevne pritiske na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji, unatoč manje-više protokolarnim ovlastima po Ustavu, dulje od desetljeća drži gotovo sve konce vlasti u Srbiji.
Vučić je u početku pokušao ublažiti pritisak žrtvujući premijera Miloša Vučevića, koji je u siječnju podnio ostavku. Slijedio je i pad vlade nakon što je u Novom Sadu nekoliko pristaša vladajuće stranke (SNS) pretuklo skupinu studenata, a jednoj studentici bejzbolskom palicom slomilo čeljust.
Na temelju istrage nakon pada nadstrešnice u početku se odgovornima smatralo nekoliko ministara i državnih namještenika, ali ni nakon godinu dana od katastrofe nitko još nije osuđen ni kažnjen. Neformalno Anketno povjerenstvo skupine stručnjaka u svojim nalazima, temeljenim na dostupnim dokumentima o rekonstrukciji kolodvora, upozorilo je na umiješanost i odgovornost dužnosnika iz državnog vrha.
Proglašen Dan žalosti
Na ogradi ispred kolodvora u petak navečer ispisana su imena svih 16 žrtava, dok su nedaleko od ostataka nadstrešnice i dalje stajali deseci bicikala koje godinu dana od tragedije nitko nije pomaknuo i preuzeo.
Kolona studenata stigla je poslije ponoći do kolodvora, polažući jedan po jedan vijenac od bijelog cvijeća s imenima nastradalih.
“Vlada muk i svi koje vidim plaču”, poslala je poruku reporterka agencije FoNet u trenucima dok je trajala 16-minutna šutnja.
U petak u ponoć počeo je Dan žalosti koji je proglasila srbijanska vlada, nakon što su u četvrtak novosadski zborovi građana i studenti javno zatražili da se u znak sjećanja na stradale pod nadstrešnicom zastave na svim institucijama i javnim ustanovama u državi spuste na pola jarbola. Dan žalosti trajat će u subotu do ponoći.
Predsjednik Aleksandar Vučić u petak navečer obratio se javnosti i pozvao da subotnji skup u Novom Sadu protekne mirno i s pijetetom prema žrtvama.
– Moja istinska želja, kao predsjednika, jest da sutrašnji dan prođe mirno, s poštovanjem jednih prema drugima, napose žrtava, rekao je Vučić.
On je pozvao prosvjednike na dijalog i rekao da bi godišnjica trebala biti dan jedinstva, a ne podjele.
U svom obraćanju Vučić je rekao da mržnja koja ključa u društvu ne donosi ništa dobro, te da su u posljednjih godinu dana svi pogriješili, uključujući i njega, zbog čega se ispričao. Studenti su mu poručili da ne prihvaćaju ispriku, već samo raspisivanje prijevremenih izbora.
Kotor – Od 29. novembra 2025. do 31. januara 2026. Kotor se pretvara u pulsirajuće festivalsko srce zime — sa svjetlima, melodijama, atmosferom i spektakularnim nastupima. Pod sloganom “Where Winter Hits Differently”, Kotor Winter Fest obuhvata oko 50 nastupa raznovrsnih muzičkih žanrova, na više lokacija u gradu, u organizaciji Turističke organizacije Kotor, Opštine Kotor i brojnih sponzora i prijatelja manifestacije.
Zvanična mreža ovogodišnjeg, trećeg po redu Kotor Winter Festa, je Crnogorski Telekom AD.
Festival traje 64 dana , a tokom tog perioda publici su ponuđeni mnogobrojni koncerti, DJ setovi, horski i klapski programi.
Svaki mjesec (decembar, januar) nosi svoju tematiku: “Mjesec muzike i energije” u decembru, “Winter Afterglow” u januaru.
Veliki spektakl Dočeka Nove godine — sa matineom, koncertima i vrhunskim imenima iz regije.
Program obuhvata različite žanrove — pop, rock, hip-hop, elektronsku muziku, klapske i horske izvedbe.
Start festivala u nedjelju, 29. novembra: svečano paljenje lampica s gradskim horom „Nikola Đurković“, klapom Incanto, DJ-em Bubom i Nigelom.
Kotor Winter fest 2025.
Finale: grandiozni nastup Fedde Le Granda kao vrhunac otvaranja.
Tokom decembra — program bogat koncertima i energijom: Edo Maajka, Elemental, Sandi Cenov & All Stars, Tribute band Čola, i drugi.
Novogodišnji spektakl: 30. decembra — Stela Rade i „Majstori za dušu“ uz Orkestar Aleksandra Sofronijevića; 31. decembra — matine, koncertne tačke, te vrhunac sa Parnim Valjkom i ansamblom Toć i DJ Burom; 1. januara — Jakov Jozinović i Marija Šerifović.
U januaru — zagrijavanje zimskih večeri: DJ nastupi (Dimi3, Funkella, Jools…) i koncerti (Bane Nedović, Anani, Ansambl Toć, Nigel, Kurd Maverick i drugi)
Nastupi će se održavati na ključnim lokacijama u Kotoru — Gradska riva i Pjaca od sata.
Ovaj projekat predstavlja najveći zimski muzički festival u regionu i dio je strategije kreativnog i kulturnog razvoja destinacije Kotor. Festival će dodatno promovisati turističku ponudu u periodu izvan sezone, pružajući domaćoj i gostujućoj publici sadržaje, atmosferu i pozornicu svjetskog formata.
Kotor Winter Fest ne bi bio moguć bez podrške sponzora, medijskih partnera i donatora. Veliko hvala svima koji će biti dio ovog zimskog čarobnog doživljaja — od lokalnih firmi, institucija, medija, do ključnih sponzora koji će pomoći da muzika, svjetlo i emocija ispune svaki kutak Kotora.
Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih Svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.
No, u crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. novembra.
Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi, i Bog ih sve poziva da budu sveti.
U nedjelju, 2. novembra, je dan sjećanja, Mrtvi dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.
Zvukom pištaljke i bacanjem lopte označen je početak svečanosti kojom je sinoć u dvorani Park obilježeno osam decenija Košarkaškog kluba Primorje 1945, u godini istorijskog uspjeha i izlaska na međunarodnu scenu.
Jubilej je proslavljen u prusustvu legendi jugoslovenske i evropske košarke – Svetislava Pešića, Miodraga Marića, Zorana Moke Slavnića i Bratislava Bate Đorđevića, igrača i uprave Primorja, predstavnika Opštine Herceg Novi i prijatelja kluba, među kojima je i član Upravnog odbora Kuće slavnih grada Njujorka, Žarko Ivković.
Proteklih 80 godina i put od Karače do ABA 2 lige prikazani su riječju i slikom, kroz podsjećanje na nezaboravne trenutke klupske istorije i velikane koji su Primorje osnovali u skromnim uslovima, vođeni entuzijazmom i velikom ljubavi prema košarci i svom gradu. Istorijat kluba prikazan je kroz kratki dokumentarni film reditelja Ivice Vidanovića i monografiju koju je priredio Aleksandar Miletić.
KK Primorje 1945
Osam decenija Primorja svjedoče o lijepoj sportskoj priči, ali i dokazuju istrajnost, zajedništvo i ljubav prema igri koja je u Herceg Novom postala dio lokalnog identiteta, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić. On je kazao da je klub izrastao u simbol sportskog duha i ponos grada, te čestitao na prvoj pobjedi u ABA 2 ligi.
„Kada je davne 1945. godine grupa entuzijasta, među kojima posebno izdvajam i trenera Rada Ogurlića, osnovala klub, teško da su mogli naslutiti da će njihova ideja prerasti u višegeneracijsku tradiciju koja će oblikovati živote stotina mladih Novljana. Na Karači se stvarala istorija u kojoj su požrtvovanost i timski duh bili i važniji od pobjede. Svaka generacija dodala je svoj pečat, svaka utakmica bila je još jedan dokaz da je „Primorje“ zajednica okupljena oko istih vrijednosti“, kazao je Katić.
On je podsjetio da su mnogi igrači potekli iz Primorja pronosili slavu Herceg Novog širom bivše Jugoslavije, Evrope i Amerike, dok su treneri i navijači sa istom strašću čuvali duh kluba i prenosili ga novim generacijama.
KK Primorje 1945
„U isto vrijeme, klub je bio i ostao mjesto okupljanja, prostor u kojem su se učili timski rad, disciplina i solidarnost. Za mnoge mlade Novljane, dvorana je bila i teren i škola života. Tu su se sklapala prijateljstva, rađale ambicije i oblikovali karakteri. Upravo zato možemo kazati da je Primorje institucija koja je snažno uticala na društveni i kulturni identitet Herceg Novog“, poručio je Katić.
Značaj ovog jubileja za klub i grad, kao i monografije i filma koji su tim povodom nastali, istakao je predsjednik Primorja 1945, Željko Roganović. Kako je kazao, o Primorju je tokom osam decenija mnogo izrečeno, ne mnogo napisano, a najviše „utisnuto u uspomenama igrača, trenera, funkcionera, gledalaca, sportskih rivala i ljubitelja najljepše među svim sportskim igrama“.
„Vrijeme je proticalo, uspomene i sjećanja su se množili, ali i polako nestajali, zajedno sa ljudima koji su dijelove svojih života, a poneko bezmalo sav život, posvetili sportu i našem klubu. Nije to brojem velika grupa ljudi, ali veliki su njihovi poduhvati, ostavština, ciljevi, koji su ugrađeni u temelje košarkaškog sporta u Herceg Novom, a u nekim slučajevima i mnogo šire. Najveći jesu časni motivi koji su ih vodili. Na leđima poduhvata koji su iz tih motiva nastali mi danas stojimo i postojimo“, naveo je Roganović.
Dodao je da je 2025, kao godina jubileja, bila u znaku razgovora sa brojnim velikanima kluba i košarke o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Primorja. Na osnovu toga, i dostupne arhive, a iz potrebe da se tradicija sačuva od zaborava, nastali su film i knjiga koji su poklon klubu i gradu.
KK Primorje 1945
„Sabrane su uspomene i dokumenti, fotografije i sjećanja koji svjedoče o tome kako je Primorje raslo zajedno sa Herceg Novim. Knjiga je omaž svima koji su dio svog života utkali u klub, od pionira do savremenih generacija, od trenera do navijača“, objasnio je Roganović.
Govoreći o sadašnjosti i pogledu u budućnost, on je zaključio: „Primorje je danas gradski klub koji stoji na zdravim, stabilnim nogama i dobrim organizacionim osnovama. U sportskom pogledu, stoji uz najbolje košarkaške kolektive u zemlji i plasmanom u ABA 2 ligu prvi put u istoriji nagrađeni smo za posvećenost, trud, vjeru i rad“.
Priznanja za doprinos razvoju kluba uručena su predsjedniku Opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, vlasniku i osnivaču kompanije „Carine“ Čedomiru Popoviću, kao i dvojici bivših igrača i trenera, Slobodanu Perišiću i Jovanu Ogurliću.
U ime laureata prisutnima se obratio Slobodan Perišić, član prve generacije KK Primorje 1945. Emotivno govoreći o počecima kluba i entuzijazmu koji je pratio prve korake novske košarke, on se prisjetio vremena kada je sve počinjalo iz ničega – na Karači, sa jednim košem i ogromnom voljom.
“Srećan sam večeras, ali i tužan što sam jedini ostao živ iz te prve generacije. Tih godina je bio samo entuzijazam, jedna želja i jedna volja. Mi smo klub stvarali takoreći iz pepela“, rekao je Perišić.
Uz osmijeh se prisjetio i svog prvog dodira s loptom: “Igra se na pijaci, ja petnaest godina, noge mi se odsjekle. Molim Boga da mi niko ne doda loptu – i kad mi je dodaju, ja ne znam što ću s njom. Bacim je, ona upadne u koš… tako je počela moja karijera u Primorju.”
Perišić je ispričao i anegdotu s jednog turnira u Titogradu, kada su, nakon polufinalnog meča s Nikšićem, kući ponijeli umjesto trofeja – jednu loptu. Naime, na Karači su tada postojale samo dvije lopte, jedna za trening, a druga za utakmice, pa je donijeti treću loptu za njih bio momenat ravan osvajanju turnira.
“Mi smo igrali košarku na juriš. Rade je imao želju, ali mi nismo znali ništa osim onoga što smo negdje vidjeli. U gimnaziju nam je tada došao jedan profesor DIF-a, profesor Lazić. On je znao košarku, sa DIF-a je sve znao. Mi smo tada prvi put dobili pleja i vidjeli što to znači u košarci. On nam je postavio igru i mi smo od tada postali nešto važni u Crnoj Gori”, ispričao je Perišić.
„80 plavo-žutih godina“ muzikom je upotpunio novski sastav Egzodusi.
Svečanost je priređena uz podršku Opštine Herceg Novi, kao jedan od događaja u okviru programa obilježavanja Dana opštine.
Opština Tivat raspisala je tender za izradu Studije izvodljivosti sa idejnim rješenjem sanacije, zatvaranja i rekultivacije odlagališta otpada “Lovanja-Sinjarevo”.
Neuređeno odlagalište otpada nalazi se na teritoriji koja pripada Opštini Tivat (katastarske opštine Mrčevac i Đuraševići) i Opštini Kotor (katastarska opština Kavač), između naselja Kavač i brda Vrmac na sjeveroistoku, te magistralne saobraćajnice i Aerodroma Tivat na jugozapadu.
Ono je i jedan od najvećih ekoloških i ambijentalnih problema u Boki, sa izrazitim negativnim uticajem na okolinu, posebno zbog činjenice da se stara deponija Lovanja nalazi u blizini aerodroma, saobraćajnica kao i polazne stanice žečare Kotor-Lovćen koju koristi veliki broj turista.
Tokom 2018. godine, Centar za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice sproveo je fizičko-hemijsku analizu tla na dvije tačke unutar neuređenog odlagališta i utvrdio da uzorci sadrže povišene koncentracije hroma, nikla i fluora u odnosu na dozvoljene vrijednosti iz Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu, što predstavlja potencijalni rizik od kontaminacije podzemnih i površinskih voda, zemljišta i vazduha, kao i emisija zagađivača ka moru kroz atmosferske kanale.
-Neuređeno odlagalište je na otvorenom prostoru, pa su podzemne i površinske vode, zemljište i vazduh izloženi emisijama štetnih materija, a atmosferske vode sa ovog prostora se atmosferskim kanalima odvode u more kao finalni recipijent.
Imajući u vidu navedeno, evidentan je negativan uticaj neuređenog odlagališta otpada na sve segmente životne sredine.
Devastirani predio stvara naročito neuglednu sliku i negativno se odražava na atraktivnost prostora u cjelini, čime se stvara direktan negativni uticaj po turizam-navode u Opštini Tivat uz podsjećanje da su u februaru 2024. tivatska i Opština Kotor potpisale Memorandum o saradnji kojim su se obavezale na zajedničku realizaciju aktivnosti sanacije, dok je Agencija za zaštitu životne sredine formirala radnu grupu za rješavanje problema neuređenog odlagališta na ovoj lokaciji.
Studija koju naručuje Opština Tivat treba da pruži sveobuhvatnu tehničku, ekološku i socio-ekonomsku procjenu postojećeg stanja odlagališta, da analizira izvodljive opcije za buduću sanaciju, zatvaranje i rekultivaciju, te da identifikuje najefikasnije i najodrživije rješenje među planiranim varijantnim rješenjima.
Obuhvat lokacije na kojoj se nalazi neuređeno odlagalište je 160.000 kvadrata, a prilikom izrade Studije potrebno je utvrditi i fokus staviti na obuhvat na kojem se nalazi odloženi otpad.
-Izradom Studije želi se izraditi sveobuhvatna stručna podloga – analiza tehničko-tehnoloških, tržišnih, društveno-ekonomskih, finansijskih i drugih aspekata, kako bi se precizno definisao prostorni obuhvat sanacije, uključujući sagledavanje imovinsko-pravnih odnosa; predložio optimalni model sanacije s dinamikom i troškovima (uključujući potpuno uklanjanje otpada ili sanaciju na licu mjesta); procijenio uticaj na zdravlje i životnu sredinu te rizici ukoliko se ne pristupi sanaciji; sagledala buduća pogodna namjena prostora (uzimajući u obzir okolinu i valjanost rješenja na srednji i dugi rok) te definisao pravni, planski i instuticionalni okvir-objasnili su iz lokalne uprave.
Studija treba da identifikuje moguće tehničke opcije za sanaciju odlagališta, izvršni njihovu komparativnu analizu i odabere varijantno rješenje.
U opticaju su dvije varijante: opcija A (ekstrakcija i transport otpada) koja podrazumijeva procjenu količine otpada koji se sada nalazi na tom lokalitetu, transportnih kapaciteta, udaljenosti do sanitarnih deponija – tehničku, tehnološku i ekonomsko-finansijsku analiza te varijante; te opcija B (sanacija na licu mjesta) koja obuhvata procjenu konstrukcije zahvata (prekrivanje, drenažni slojevi, geotekstilne barijere) sa izradom tehničke, tehnološke i ekonomsko-finansijske analize te varijante.
Rok za izradu Studije je 90 dana od dana potpisivanja ugovora, a procijenjena vrijednost ove javne nabavke je 62.500 eura sa PDV-om.
U saradnji sa službenicima granične policije Regionalnog centra Jug – stanice granične policije Bar, ekipom Hitne medicinske pomoći Bar i službenicima Inspekcije sigurnosti pomorske plovidbe, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama uspješno je sprovela akciju evakuacije i pružanja pomoći povrijeđenom albanskom ribaru.
Nakon prijema poziva za pomoć od albanske ribarice, kojom je prijavljeno da se na plovilu nalazi povrijeđeno lice, spasilačko plovilo Uprave odmah je isplovilo zajedno sa pripadnicima granične policije, medicinskim timom i inspektorima sigurnosti plovidbe. Po dolasku na lokaciju, povrijeđeni ribar je evakuisan, ukazana mu je prva pomoć na licu mjesta, a potom je prevezen do Luke Bar, odakle je transportovan u Opštu bolnicu Bar na dalje liječenje.
Brza i uspješno izvedena intervencija još jednom potvrđuje spremnost sistema pomorske sigurnosti, zaštite državne granice na moru i službi za spašavanje da reaguju pravovremeno i učinkovito, bez obzira na to ko se nađe u nevolji.
Nezadovoljni trenutnom nepromijenjenom političkom situacijom u Opštini Kotor, i zabrinuti za kvalitet života građana Grblja, predstavnici stranke Grbaljska Lista „TVOJA, MOJA, NAŠA“ istupili su u javnost konferencijom za novinare, koja je održana danas (petak, 31. oktobra) u Maloj sali KC „Nikola Đurković“ u Kotoru. Skrenuvši pažnju na goruće probleme grbaljske zajednice – na kanalizacioni i vodovodni sistem i ekologiju, na potrebu nove lokacije za vrtić, jaslice i školu u Privrednoj zoni, na povećanje budžeta za Gornji i Donji Grbalj, a uz to i povećanje sredstava za FK „Grbalj“, novinarima/novinarkama su se obratili Stevo Latković, predsjednik Izvršnog odbora stranke, Vojin Batuta, Miloš Perić i Đuro Magud, nosioci mandata, kao i Stanko Magud.
– Grbaljska Lista je nakon godinu dana od lokalnih izbora održanih u opštini Kotor 29.09.2024. godine donijela odluku da se obrati javnosti iz razloga što rezultati nisu proglašeni ni posle 13 mjeseci. Jedan od razloga su svakako nefunkcionalni organi centralne vlasti, prije svaga Ustavnog Suda, kao i nažalost posledica lokalnih interesa određenih političko partijskih struktura koje su svoje političke interese stavili ispred interesa žitelja Kotora. Zbog navedenih razloga Grbaljska Lista nije bila u prilici da pruži svoj autentičan doprinos kvalitativnoj promjeni upravljanja lokalnom samoupravom,a ujedno je morala i promijeniti pristup afirmacije svojih političkih planova kao i egzistencijalnih tekućih problema prije svega na pordučju Grblja , a onda i na cjelokupnoj teritoriji opštine Kotor. Sve aktivnosti koje je preuzimala Grbaljska Lista, zasnivala je isključivo na legitimitetu koji su joj potvrdili birači na sprovedenim izborima, navode u svom saopštenju za javnost.
Ističu da „jedna od prvih aktivnosti u političkom djelovanju jeste zauzimanje jasnog stava da Grbaljska Lista neće ulaziti u pregovore niti praviti koalicije sa DPS-om kao i jasno obraćanje putem medija da je većina koju Grbaljska Lista preferira – tridesetoavgustovska većina koja je smijenila sa vlasti DPS nakon 30 godina“.
– U očekivanju okončanja izbora i proglašavanja rezultata sačinili smo političku platformu za pregovore. Uporedo sa tim počeli smo sa apostrofiranjem ključnih infrastrukturnih pitanja koja se tiču razvoja i kvaliteta života na području Grblja.
Nakon prvog poziva za formiranje vlasti i ulazak u lokalnu samoupravu od političkih subjekata Glavni Odbor Grbaljske Liste donosi vrlo bitnu političku odluku, a to je da Grbaljska Lista kao vrlo principijalan, odgovoran i ozbiljan politički subjekat neće ilegalno ući u vlast i prihvatiti se ponuđenih funkcija dok mandati koji su dobijeni na izborima ne budu verifikovani, a uzimajući u obzir da je samo osnivanje Liste zasnovano i utemeljeno u poboljšanju uslova za život na teritoriji kako Grblja tako i cijele opštine Kotor, a ne zbog zauzimanja određenih političkih ili upravljačkih funkcija.
Nakon donošenja ovih odluka uslijedio je niz aktivnosti koji se odnosi na definisanje infrastrukturnih problema koji su gorući u Grblju , a što bi trebalo promijeniti izglasavanjem novog budžeta Opštine Kotor. Ono što je na više sastanaka kako sa lokalnom samoupravom tako i na Glavnom Odboru doneseno kao zaključak jeste da smo definisali ključne infrastrukturne probleme Grblja i shodno njihovom značaju i mogućnostima njihove realizacije podijelili ih u dva nivoa, i to na strateške i tekuće.
Strateški i tekući planovi
U strateške probleme svrstavamo: kanalizacioni sistem koji treba biti položen u trupu bulevara , a za koji u tom momentu ne postoji ni projektna dokumentacija, saniranje u cjelosti dva glavna puta za mještane Grblja , kroz Gornji i Donji Grbalj.
U sklopu rešavanja strateških problema smatramo da treba odrediti lokaciju i napraviti projekat za zgradu od društvenih potreba mještanima Grblja i lokaciju kao i projektnu dokumentaciju za izgradnju jaslica, vrtića i škole.
Nakon toga dolazimo i do tekućih problema u koje ubrajamo sledeće: obnova vjerskih objekata, sanacija kanonika i državnica na teritoriji Grblja, finansiranje svih društvenih događaja koji se organizuju od strane NVO-a , mjesnih zajednica i slično; način finansiranja OFK Grbalj u narednoj godini na koju se budžet odnosi, dovršavanje poligona malih sportova u Donjoj Sutvari.
Ovako definisani plan i potrebe Grblja je precizno predstavljen i lokalnoj samoupravi tj. njihovim službama koje su radile na izradi budžeta za tekuću godinu uz dodatak i naglašeni stav da Grbaljska Lista ni u čemu ne osporava dostavljene zahtjeve Mjesnih zajednica sa teritorije Grblja ukoliko se njihovi zahtjevi razlikuju od ovog plana koji je usvojila Grbaljska Lista i prezentovala organima lokalne samouprave.
Press Grbaljska Lista – foto M.D.P.
Grbaljska Lista kao politički subjekat je svjesna da realizacija ovih problema zavisi od mnogo faktora, ali svakako je najvažnije okončanje izbora kako kako bi lokalna vlast dobila legalitet i legitimitet. Lista se naravno neće odreći svojih osnovnih političkih pricipa , a to su da se područje Grblja tretira kao jedinstvena administrativna teritorijlna cjelina u svim aspektima društvenog života , od ekonomsko-razvojnih preko socijalno-obrazovnih do kulturnih i da neće ući u vlast i prihvatiti bilo koje političke ili upravljačke funkcije sve dok ne budu proglašeni rezultati izbora i verifikovani mandati Grbaljske Liste koja je ostvarila istorijski rezultat na lokalnim izborima osvojivši 908 glasova, odnosno 3 mandata, podsjećaju iz stranke „Grbaljska Lista“.
Upozoravaju da su spremni na buduće političke korake, u zavisnosti od reakcije vlasti.
-Ukoliko se u vrlo kratkom roku ne dođe do okončanja ovog problematičnog statusa lokalne vlasti koji joj objektivno ne omogućava da se u punom kapacitetu bavi upravljanjem lokalnom samoupravom i budućim ozbiljnim problemima koji se javljaju, Grbaljska Lista će preduzeti konkretne političke korake o kojima ćete biti obaviješteni, naglasili su na konferenciji za novinare i u svom saopštenju.
Srednjoročni plan razvoja izumeđu investitora i UNESCO-a
-Budući da je nesporno da se pred našom lokalnom samoupravom postavljaju objektivna ograničenja za formiranje plana razvoja lokalne samouprave, prije svega zbog zahtjeva, obaveza i usaglašavanja investicionog razvoja na zalivskom području Opštine diktiranih članstvom u UNESKO-u sa jedne strane i ograničavanjem budžetske investicione i javne potrošnje centralne Države od strane Evropske komisije i Međunarodnog Monetarnog Fonda sa druge strane, u šta smo upućeni saopštenjima za javnost koje smo mogli pročitati proteklih dana, Grbaljska Lista će, ukoliko dođe do verifikovanja mandata i formiranja legitimnog skupštinskog saziva, akcenat svojih aktivnosti staviti na izradu srednjeročnog plana razvoja Opštine Kotor, bez obzira na to da li će učestvovati u vladajućoj većini.
S obzirom na značaj ovog dokumenta i u generalnom smislu, a posebno sa aspekta okolnosti koje nas ograničavaju pri donošenju plana razvoja opštine Kotor, Grbaljska Lista neće prihvatiti usvajanje takvog dokumenta osim u punom i legitimnom sazivu Skupštine Kotor i verifikovanja mandata sa poslednjih lokalnih izbora, zaključuju predstavnici „Grbaljske Liste“ u svom javnom istupanju.
